ZNANSTVENI RADOVI IZVAN TEME

Stipe Blaevi Dobromir Bonacin Nikola Rausavljevi

Originalni znanstveni rad

NEKE RELACIJE IZMEU SPECIFINIH MOTORIKIH SPOSOBNOSTI I KONATIVNIH ZNAAJKI KOD BOKSAA
1. UVOD I PROBLEM Efikasnost u obavljanju bilo koje ljudske aktivnosti nije nezavisna od osobina koje reguliraju modalitete ovjekovog ponaanja pa samim tim i u boksu. Naime, poznato je da neke osobine iz konativnog prostora ograniavaju efikasnost u razliitim aktivnostima direktno, a u nekim drugim indirektno (primjerice, zbog kontaminirajueg djelovanja, na neke druge antropoloke osobine, sposobnosti ili karakteristike). Nije iskljuena ni mogunost da u nekim aktivnostima iste konativne osobine predstavljaju restriktor, a u nekim stimulator efikasnosti, posebno u situacijama ako sudjeluju u uspjehu odreene aktivnosti. U vezi s tim, vrijedi i pravilo da ne postoje ni dva subjekta kod kojih bi bila potpuno istovjetna struktura bilo kojih pa i konativnih osobina, bez obzira na njihov konani broj. Iz tih razloga je poznavanje kompleksiteta neke aktivnosti, u koji spada i prostor konativnih obiljeja, vana pretpostavka operacionalizacije cilja svake aktivnosti, pa dakle i boksa. 2. METODE Uzorak ispitanika Za potrebe ovog istraivanja uzorak ispitanika inilo je 92 boksaa iz hrvatskih boksakih klubova (Rijeka, Pula, Split, Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Varadin i Zadar), koji su prilikom mjerenja bili zdravi, redovito su trenirali i bili bez izrazitih morfolokih, motorikih i fiziolokih aberacija. Uzorak varijabli Za utvrivanje relacija, kao logiki prediktori, koriteni su sljedei specifinomotoriki mjerni instrumenti: preskakanje konopca SKIP 10 sekundi (SSKIP), brzina izvoenja 100 direkata na vrei (SBR100D), brzina izvoenja kombiniranih udaraca na vrei dva direkta, dva kroea i dva aperkata (SBR100K), sunoni poskoci 10 sekundi i izvoenje lijevog desnog direkta (SSUNPOD), sunoni

68

16. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

poskoci 10 sekundi i izvoenje lijevog desnog kroea (SSUNPOK), sunoni poskoci 10 sekundi i izvoenje lijevog desnog aperkata (SSUNPOA), obrana od lijevog direkta i kontriranje tri direkta obrana od desnog direkta otklonom i kontriranje tri direkta na ruke trenera (SKONTRA), serija od 100 kombiniranih udaraca na ruke trenera: lijevi direkt, desni aperkat, lijevi desni kroe, otklon desno od lijevog direkta i kontriranje desnim direktom (SSER100). Za procjenu konativnih karakteristika, kao logiki kriteriji koriteni su mjerni instrumenti: za procjenu regulacije aktiviteta (EPSILON), regulacije organskih funkcija (HI), regulacije reakcija obrane (ALFA), regulacije reakcija napada (SIGMA), koordinacije regulativnih funkcija (DELTA) i integracije regulativnih funkcija (ETA). Metode obrade podataka Metrijske karakteristike, standardizaciju i postupke za normiranje rezultata izvrili su Momirovi, Wolf i Damonja (1992.). Relacije izmeu ova dva podprostora utvrene su standardnom Hotellingovom biortogonalnom kanonikom korelacijskom analizom. 3. REZULTATI I RASPRAVA Analizom matrice kroskorelacija izmeu sustava varijabli specifinih motorikih gibanja i sustava konativnih varijabli (Tablica 1.) uoavaju se relativno visoke i statistiki znaajne korelacije parova varijabli kod svih primijenjenih varijabli oba prostora.
Tablica 1. Kroskorelacije izmeu sustava specifinih motorikih varijabli i sustava konativnih dimenzija
Varijable EPSILON HI ALFA SIGMA DELTA ETA SS KIP .65* -.75* -.57* .59* -.61* -.53* SBR 100D -.51* .66* .62* -.45* .55* .55* SBR 100K -.44* .65* .57* -.36* .50* .53* SSUN POD .51* -.66* -.59* .45* -.56* -.54* SSUN POK .52* -.67* -.59* .46* -.56* -.54* SSUN POA .43* -.58* -.55* .38* -.50* -.51* SKO NTRA -.54* .70* .51* -.43* .49* .43* SSER 100 -.30* .48* .47* -.20* .41* .39*

69

ZNANSTVENI RADOVI IZVAN TEME

Prilikom utvrivanja relacija izmeu sustava specifinih motorikih varijabli i sustava konativnih varijabli (Tablica 2.) pomou Bartlettovog Hi-kvadrat testa (2), dobivena je jako visoka kanonika korelacija za prvi kanoniki faktor (Rc=.82), koji je statistiki znaajan na razini .00 (p=.00), dok je kod drugog (Rc=.56) i treeg (Rc=.47) kanonikog faktora utvrena statistika znaajnost kanonikih korelacija od .00 (p=.00), odnosno .02 (p=.02).
Tablica 2. Lambda (), kanonika korelacija (Rc), koeficijent determinacije (Rc2) i njegova statistika znaajnost (p)
1 2 3 4 5 6 .13 .42 .62 .80 .94 .97 Rc .82 .56 .47 .38 .17 .14 Rc2 .68 .31 .22 .14 .03 .02 2 167.78 70.78 38.98 17.67 4.42 1.76 p .00* .00* .02* .28 .81 .62

Rjeavanjem karakteristinih jednadbi matrice dobiveni su, kao korijeni tih jednadbi, i kvadrati kanonike korelacije za prvi faktor .68 (Rc2 =.68), drugi faktor .31 (Rc2 =.31) i trei faktor .22 (Rc2 =.22), koji objanjavaju zajedniku varijancu varijabli iz dva skupa od ukupnog varijabiliteta analiziranih sustava varijabli. Na osnovi dobivenih rezultata sadranih u matrici strukture kanonikog faktora specifinih motorikih varijabli (Tablica 3.) uoavaju se relativno visoke pozitivne statistiki znaajne korelacije kod svih primijenjenih varijabli.
Plot of Eigenvalues 0.8 0.7 0.6 0.5 Value 0.4 0.3 0.2 0.1 0.0 1 2 3 4 5 6 Number of Canonical Roots

70

16. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

Plot of Canonical Correlations 1.0 0.9 0.8 0.7 0.6 Value 0.5 0.4 0.3 0.2 0.1 0.0 1 2 3 4 5 6 Number of Canonical Roots

Canonical Variables: Var. 1 (left set) by 1 (right set) 4

Left set

-1

-2 -2.5

-1.5

-0.5

0.5 Right set

1.5

2.5

3.5

4.5

71

ZNANSTVENI RADOVI IZVAN TEME

Tablica 3. Struktura kanonikih faktora specifinih motorikih sposobnosti

Varijable SSKIP SBR100D SBR100K SSUNPOD SSUNPOK SSUNPOA SKONTRA SSER100 Fc-1 -.93* -.77* -.73* -.77* -.78* -.66* -.84* -.54* Fc-2 .04 .25 .50 -.21 -.21 -.30 .20 .41 Fc-3 -.05 -.35 -.24 -.29 -.28 -.38 .18 .15

S obzirom da strukturu prvog izoliranog kanonikog faktora u motorikom subsetu ine sve primijenjene specifine motorike varijable, on se moe interpretirati kao integralni kanoniki faktor brzinsko snane koordinacije boksaa. Ovo posebno vrijedi budui su sve varijable jednako metrijski usmjerene (kod SBR100D, SBR100K, SKONTRA i SSER100 manji rezultat je bolji rezultat). Iz Tablice 4., u kojoj je prikazana matrica strukture kanonikog faktora konativnih varijabli, jasno se moe vidjeti da primijenjeni sustav konativnih varijabli pokazuje jako visoku povezanost s prvim kanonikim faktorom, tako da se on moe interpretirati kao integralni kanoniki faktor konativnih karakteristika. Meutim, taj je kanoniki faktor bipolaran pa boksai pokazuju naroito izraene osobine aktiviteta i napada, to i jest temeljna karakteristika svake borilake aktivnosti, a osobito boksa. Te su osobine upravo usklaena sa specifinom motorikom. U isto vrijeme jako su visoke, ali suprotno orijentirane i projekcije ostalih varijabli, posebno HI-regulatora (0.98). Tako se moe kazati da boksai pokazuju i sklonosti izrazito niskom stupnju disregulacije organskih funkcija, obrane openito, te da im je koordinacija regulativnih funkcija i integracija regulacije u sutini sekundarna stvar. Ono to im je primarno imanentno jest aktivitet i napad. Ovakva situacija najvjerojatnije predstavlja osobinu boraca da ulaze u me bez kalkulacija i rijeeni da u borbi idu do kraja, naravno u okvirima pravila. No, bez obzira na pravila, jasno je da su u borbi mogue ozbiljne povrede i drugaije posljedice, to boksae stavlja u situaciju da takve osobine moraju zanemariti u trenutku izlaska na ring. No, konativne dimenzije kao takve postoje i ne mogu se zanemariti kao da ih nema, te se iskazuju na opisani nain.

72

16. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

Tablica 4. Struktura kanonikih faktora konativnih karakteristika

Varijable EPSILON HI ALFA SIGMA DELTA ETA Fc-1 -.82* .98* .74* -.75* .76* .66* Fc-2 .26 .15 .07 .35 -.07 .21 Fc-3 -.15 .08 .51 -.36 .40 .63 Aktivitet Organskih Obrana Napad Koord. Reg. Integr. Reg.

Drugi kanoniki faktor u motorikom subsetu definiraju najvie: brzina kombiniranih udaraca i serija od takoer 100 udaraca. Oito se radi o napadakim osobinama, pa ne zauuje to kod konativnih dimenzija najoitije saturacije pokazuju aktivitet i reakcije napada. Ovo je vjerojatno jedno od osnovnih napadakih osobina boksaa. Trei kanoniki faktor u motorikom potprostoru definira vei broj varijabli koje opisuju akcije boksaa u kretanju, dok su u prostoru konativnih dimenzija osobito izraeni zahtjevi integrativnih i koordinacijskih funkcija, te mehanizam obrane. Za zakljuiti je da boksai za kvalitetnu realizaciju akcija u kretanju jednostavno moraju iskazivati znatno izraene dimenzije koje omoguavaju integrativno-koordinacijske funkcije u cjelini. Ove akcije su naroito vane za obrambena djelovanja, jer takvim kretanjem osiguravaju manju mogunost protivnike realizacije udaraca. Relacije izmeu kanonikih faktora iz sustava specifinih motorikih varijabli, i kanonikih faktora iz sustava konativnih varijabli, pokazuju da boksai postiu jako dobre rezultate u specifinim motorikim sposobnostima prije svega zahvaljujui posebno strukturiranim konativnim dimenzijama. 4. ZAKLJUAK Na uzorku vrhunskih hrvatskih boksaa, za utvrivanje relacija izmeu sustava specifinih motorikih sposobnosti, s jedne strane, i sustava za procjenu konativnih karakteristika, s druge strane, bila je primijenjena kanonika korelacijska analiza. Rezultati su pokazali tri latentne kanonike manifestacije koje je najlake opisati kao: a) rijeenost da se borba dobije, pa i uz cijenu odreenog broja udaraca koje treba podnijeti, b) napadake osobine, s jasnim karakteristikama opeg aktiviteta i napadakog regulatora, te c) opa obrambena djelovanja, prije svega karakterizirana uravnoteenou integrativnih konativnih funkcija.

73

ZNANSTVENI RADOVI IZVAN TEME

Oito je da je konativni prostor boksaa posebno strukturiran, i da upravo zato pokazuju vrhunske rezultate u svojoj sportskoj domeni. Meutim, svakako treba istaknuti da je ovo istraivanje donijelo jedan sasvim novi pogled na boks kao aktivnost, jer je oito da crte linosti, odnosno konativne dimenzije, doslovno moraju biti na strogo specifini nain strukturirane kako bi se u pojedinoj aktivnosti poput boksa moglo uspjeti. Takoer je za primijetiti da boksai kroz tri navedene osobine pokazuju dugoroni cilj (pobijediti), srednjorona i aktualna nastojanja (napad) te kratkorona djelovanja (obrana). Ovakvi rezultati mogu jako dobro posluiti za programiranje transformacijskih procesa u borilakim sportovima openito, a naroito u boksu, kick-boxingu, K-1 i slino. 5. LITERATURA 1. Blakovi, M. (1977.). Relacije izmeu antropometrijskih i motorikih dimenzija. Doktorska disertacija. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu. 2. Chatzilelekas. E. (1999.). Morfoloke razliitosti hrvaa i karatista. Kineziologija za 21. stoljee. Zbornik radova. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu. 3. irkovi, Z. (1978.). Komparacija intenziteta udarnih impulsa u boksu izmeu direkta i kroea kod ispitanika sa viim i niim stepenom uvebanosti mernih metodama balistikog klatna. Magistarski rad. Beograd: Fakultet za fiziku kulturu. 4. irkovi, Z. (1982.). Uticaj odreenih motorikih sposobnosti i njihovog transformisanja sustavskim trenanim procesom na poveanje udarnog impulsa i brzine pojedinanog pokreta. Doktorska disertacija. Beograd: Fakultet za fiziku kulturu. 5. Filimonov, V. I. (2000.). Boks. Sportivno-tehnieskaja i fizieskaja podgotovka. Moskva: Insan. 6. Kirkendal, D. R. & Ismail, A. H. (1976.). Mogunosti razlikovanja triju grupa razliitog intelektualnog statusa pomou motorikih varijabli. Kineziologija, 6, 1-2. 7. Kuznjecov, V. (1980.). Opta pitanja modeliranja u sportu. Beograd: Savrijemeni trening br. 2. 8. Malacko, J., Popovi, D. (2001.). Metodologija kinezioloko antropolokih istraivanja. Tree dopunjeno izdanje. Leposavi: Fakultet za fiziku kulturu Univerziteta u Pritini. 9. Malacko, J., Rao, I. (2004.). Tehnologija sporta i sportskog treninga. Sarajevo: Fakultet sporta i tjelesnog odgoja.

74

16. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

10. Mari, J., Kule, B., Cvetkovi, . (1999.). Ovisnost elementarnih tehnika hrvanja o bazinim i situacijskim motorikim sposobnostima. Kineziologija za 21. stoljee. Zbornik radova. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu. 11. Metiko, D. (1976.). Utjecaj parcijalizacije morfolokih karakteristika na latentnu strukturu dimenzija sustava za regulaciju intenziteta i trajanja ekscitacije u motorikim podrujima centralnog nervnog sustava. Doktorska disertacija. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu. 12. Mrakovi, M. i sar. (1974.). Relacije izmeu nekih motorikih sposobnosti i konativnih faktora. Kineziologija, vol. 4, br.1. 13. Mrakovi, M. (1992.). Uvod u sisematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu. 14. Savi, M. (1986.). Relacije bazinih psihosomatskih dimenzija i specifinih motorikih sposobnosti boksaa. Doktorska disertacija. Novi Sad: Fakultet fizike kulture. 15. Savi, M. (1986.). Utvrivanje strukture psihosomatskog statusa boksaa. Beograd: Fizika kultura, br. 3. str. 266. 16. Savi, M. (1988.). Uticaj prediktorskih varijabli na uspenost izvoenja motorikih zadataka u boksu. Fizika kultura, br. 1-2., str. 45. 17. Savi, M. (1994.). Kanonike relacije bazinih i specifinih motorikih sposobnosti boksaa. III. Simpozijum. Ni: FIS Komunikacije. 18. Savi, M. (1996.). Psihosomatski status boksaa i razvoj motorikih sposobnosti. Monografija. Novi Sad: Fakultet fizike kulture. 19. Savi, M. (1997.). Taktika priprema boksaa. Novi Sad: SIA. 20. Zahorjevi, A. (1976.). Validacija instrumenata za ispitivanje psihosomatskog stanja i stepena treniranosti boksaa. Novi Sad: Zavod za fiziku kulturu. 21. Zuli, M., Miloevi, M. (1987.). Povezanost nekih antropometrijskih i biomotorikih dimenzija sa udarnim impulsom aku zuku. III. Kongres pedagoga fizike kulture Jugoslavije. Zbornik radova. Novi Sad: Fakultet fizike kulture.

75