REKREACIJA TREND ILI POTREBA

Vrijeme u kojem ivimo nazivamo vremenom informatike revolucije, to ga karakterie veliki napredak u podruju lokomocije i protoka informacija, visokog stepena industrijalizacije, tehnikog napretka i automatizacije. to ima za posljedicu smanjivanje tjelesne aktivnosti tj.obima svakodnevnih kretnih aktivnosti . Dakle ovjek sve vie u svom svakodnevnom poslu vie koristi svoje intelektualne sposobnosti a sve manje svoju tjelesnu snagu. Nema velikih tjelesnih naprezanja jer se rad obavlja u statikom poloaju ili stoje i ili sjede i, bez koritenja velikih i srednjih mii ni grupa. ! druge strane danas je sve vie prisutana borba prestia i previsok nivo aspiracije tako da ljudi su svakodnevno izloeni konfliktnim situacijama , frustracijama, asocijalnom ponaanju to dovodi do ozbiljnih patolokih konativnih poteme aja. Rekreacija tjelesnim vjebanjem postaje svakim danom sve vanija, a razlog tomu je suvremeni nain ivota i rada u kojem se ovjek sve manje kree. Fizika aktivnost je integralni dio ljudskog ponaanja, i kljuna je za odravanje zdravstvene kondicije, radne sposobnosti i duevne ravnotee - tjelesno vjebanje ima pozitivan utjecaj ne samo na vanjski oblik tijela, nego i na funkcionalne sposobnosti kardiovaskularnog, respiratornog i ivanog sustava. "ekreacija #od lat. recreo$ponovo stvoriti, obnoviti% obuhva a spontane djelatnosti i interese ovjeka s ciljem zadovoljenja potreba i sklonosti u aktivnostima po vlastitom izboru, radi osvjeenja, odmora, razonode i to sadrajnijeg koritenja vremena izvan profesionalnih radnih obveza. "ekreacija ukljuuje raznovrsne aktivnosti za zabavu, odmor i oputanje, a njen cilj je da se kombinacijom fizikih, psihikih i socijalnih aktivnosti postigne to bolja psihofizika ravnotea.

portska rekreacija autentina potreba svakog oveka, bez obzira na uzrast, nivo sposobnosti, zanimanje i zdravstveno stanje. &dgovaraju i programi sportske rekreacije mogu nam pomo i u efikasnom zadovoljavanju veoma razliitih potreba. 'otreba, koje su jedanput prevashodno vezane za zabavu, razonodu, oputanje i relaksaciju( drugi put za prevenciju, otklanjanje i ublaavanje zamora i tegoba vezanih za hronian zamor( tre i put, za zdravlje, prevenciju, ublaavanje i otklanjenje zdravstvenih smetnji hipokinetikog sindroma #pove an arteriski krvni pritisak, poetno slabljenje otpornosti na stres, poreme aje u metabolizmu e era i dr.%( etvrti put, prevencija, ublaavanje i otklanjanje negativnih posljedica stresa i nervno$emocionalnih naprezanja i dr. )epeza pozitivnih efekata sistematske primjene primjerenih programa sportske rekreacije veoma je dugaka. ve to ukazuje da na sportsku rekreaciju ne treba gledati samo kao na zabavu, razonodu i razbibrigu, ve prije svega kao na autentinu potrebu savremenog oveka i znaajan faktor njegove bioloko$zdravstvene i socio$ psiholoke ravnotee. !ita tako ne iscrpljuje i ne razara oveka, kao dugotrajna fizika neaktivnost "#R$ %&%'()

* svakodnevnoj jurnjavi za poslom i zaradom izlaemo se prekomernim nervno$emocionalnim naprezanjima. 'ri tome sve vie zanemarujemo osnovne potrebe naeg organizma* jedemo neredovno i esto preobilno, premalo spavamo, nedovoljno se odmaramo, mnogo puimo, neumjereno pijemo. !talno smo napeti, preoptere eni i umorni. &sje amo sve vie zdravstvenih tegoba i smetnji. Ne vodimo dovoljno rauna o svom zdravlju. +glavnom se ponaamo kao ,potroai, a premalo i rijetko kao ,proizvo-ai, svoga zdravlja. 1.1 TA JE ZDRAVLJE? Zdravlje je stanje potpunog, !"!#$og, ps!%!#$og ! so&!jalnog 'lagostanja, a ne sa(o odsustvo 'olest!) *avre(ena nau$a $van!t!tat!vno de !n!+e "dravlje $ao su(u ,re"ervn!% $apa&!teta, osnovn!% un$&!onaln!% s!ste(a) - to( s(!slu tre'a da ra"(!sl!(o da l! svoj!( na#!no( .!vota sa(o tro+!(o ! s(anjuje(o re"erve "dravlja ! da l! dovoljno #!n!(o da o#uva(o ! unapred!(o svoje "dravlje) Zdravlje n!je sa(o na+e vlasn!+tvo) Zdravlje

n!s(o sa(o nasl!jed!l! od na+!% preda$a, ve/ s(o ga ! posud!l! od na+!% poto(a$a) *voj!( pona+enje(, na#!no( .!vota ! odnoso( pre(a "dravlju ne ut!/e(o sa(o na svoje "dravlje, nego u(nogo(e na .!vot ! na "dravlje na+e dje&e, na+!% unu$a ! praunu$a) Du.!na .!vota ! re"erve "dravlja n!su opred!jeljen! sa(o nasle0e() Na nj!% u(nogo(e ut!/u ! drug! a$tor!, pr!je svega, na#!n ! uslov! .!vota ! rada) Zdravlje savre(enog #ove$a najv!+e ugro.avaju preo'!lna ! neade$vatna !s%rana, nedovoljna !"!#$a a$t!vnost, stresna prenepre"anja, "aga0enja .!votne ! radne sred!ne ! +tetne nav!$e) Pre$o(jerna !s%rana u $o('!na&!j! sa %!po$!ne"!jo( ! pre$o(jern!( nervno1e(o&!onaln!( optere/enj!(a u"ro$uje najve/! 'roj savre(en!% 'olest! &!v!l!"a&!je2 o'olenja (!+!/no1$o+tanog s!ste(a, 'olest! sr&a ! $rvn!% sudova, organa "a d!sanje, varenje ! ra"l!#!ta nervno1e(o&!onalna o'oljenja) Kretanje, opt!(alna !"!#$a a$t!vnost, je uslov "a o#uvanje #ovje$ovog "dravlja ! nor(alnog un$&!on!sanja organa, s!ste(a ! #ovje$ovog organ!"(a u &jel!n!) *va$o pre$o(erno ogran!#avanje (otorne a$t!vnost! u prot!vr!je/nost! je sa #ovje$ovo( '!olo+$o( pr!rodo() Ono !"a"!va ra"novrsna naru+avanja ! rastrojstva un$&!ja najv!taln!j!% organa ! s!ste( organ!"(a, $oja su u po#et$u sa(o un$&!onalnog, a $asn!je ! organs$og $ara$tera) Nedostata$ opt!(alne !"!#$e a$t!vnost! naj'olje ! najla$+e (o.e(o da nado$nad!(o $ro" odgovaraju/e progra(e sports$e re$rea&!je) c) Rekreacija .. "ekreacija postaje danas sve popularnija kod svih uzrasta stanovnitva ali ona jo nije dovoljno osmiljena i organizovana da bi dala eljene rezultate. "adne organizacije i drutvene organizacije za sport jo nisu shvatile njen pravi smisao i nisu je prihvatile kao svoju obavezu prema zaposlenom ovjeku. /. !portsku rekreaciju moramo prihvatiti prije svega kao sloeni proces regeneracije energetskih potencijala cjelovite linosti, a zatim kao oblik odravanja ljudske kondicije, razonode u slobodnom motorikom ispoljavanju linosti. 0nai da je to upravljani, kontrolisani proces. 1. !portska rekreacija e se pribliiti zaposlenom ovjeku ako e se sadrina, metode rada i forme organizacije utvrditi za svaku konkretnu

sredinu posebno a u skladu sa specifinim potrebama i mogu nostima korisnika uzrasta, pola, nivoa opte kulture i specifinosti zanimanja. !portska rekreacija ljudi ispuni e naa oekivanja ako njeni sadraji ne budu sredstva koji su u raskoraku sa stvarnim potrebama radnog ovjeka. 2. Da bi se oslobodio zamaraju ih uticaja tehnizirane sredine zaposlenom ovjeku su potrebni prisniji kontakti sa autentinom prirodom #livadama, umama, planinama, rijekama, jezerima%. 3. !portska rekreacija se mora konstituisati kao relativno samostalan podsistem u sistemu teorije sporta koji ima svoje specifine sadraje i oblike rada. &n mora izgraditi svoj sistem takmienja koji se bitno razlikuje od onog u vrhunskom sportu on mora razviti specifine oblike rada za odravanje tjelesne kondicije, aktivni odmor i razonodu, za vrijeme rada i u vrijeme slobodno od rada. 4. !ve dotle dok rekreacija ne postane stvar radnih ljudi vrlo mali su izgledi da e se na tom sektoru teorije sporta posti i neto vie od onoga to sada postiemo. 5. + sadanjoj situaciji je radnom ovjeku najpristupanija rekreativna aktivnost subotom i nedjeljom kada on ima najvie slobodnog vremena i spreman je da dio toga odvoji za sport. 6e-utim, radne organizacije i drutvene organizacije za sport jo se nisu organizovano orijentisale na stvaranje uslova koji bi u te dane radnim ljudima pruale optimalne mogu nosti za rekreaciju. HIPOKINEZIJA,ZDRAVLJE I RADNA SPOSOBNOST 3e/!na radn!$a u savre(en!( uslov!(a pro!"vodnje l!+en! su a$t!vnog tjelesnog napre"anja neop%odnog "a opt!(alno odr.avanje v!so$e radne sposo'nost! ! nor(alne .!votne a$t!vnost! organ!"(a) Danas se s(atra da je "a nor(alno un$&!on!sanje organ!"(a neop%odno da se neposredno $ro" (!+!/n! rad tro+! (!n!(alno 4566 1 4766 $&al 89655 1 9::6 $j; u to$u dana) Brojna $l!n!#$a ! spe&!jalna la'orator!js$a !stra.!vanja po$a"uju da odsustvo opt!(alne (!+!/ne a$t!vnost! negat!vno ut!#e na !"!#$u

pr!pre(ljenost #ovje$a, njegovo "dravlje, radnu sposo'nost ! ps!%!#$u a$t!vnost) Do$a"ano je da sn!.avanje sva$odnevnog tjelesnog optere/enja !"nad neop%odnog (!n!(u(a dovod! do s(anjenja (!+!/ne snage, !"dr.lj!vost!, po$retlj!vost! "glo'ova, a ta$o0e do atro !je (!+!/a, rastrojstva $oord!na&!je slo.ene (otor!$e, ! do pogor+anja 'r"!ne ! spretnost!) Du.e ogran!#enje $retanja odr.ava se ! na op+te ps!%!#$e a$t!vnost!2 javlja se pospanost, tro(ost po$reta, ra"dra.lj!vost, nesan!&a, odsustvo apet!ta, lo+e raspolo.enje, sla'ljenje e(o&!onalne sta'!lnost, pogor+ava se !"!#$a ! u(na radna sposo'nost ! sna.n!je se (an! estuju s!(pto(! "a(ora) Pored toga opada pre&!"nost po$reta, pogor+ava se vre(ens$a ! prostorna $oord!na&!ja $retanja pr! !"vo0enju ne sa(o slo.en!% nego ! jednostavn!% (otorn!% nav!$a po"nato je da du.e ogran!#avanje (!+!/ne a$t!vnost! jedan od glavn!% ra"loga n!"a te+$!% %ron!#n!% o'oljenja unutra+nj!% organa ! pogor+anja ra"(jene (ater!ja) <!"!olo+$a su+t!na ut!&aja %!po$!ne"!je na organ!"a( je u t!jesnoj u"aja(noj ve"! !"(e0u (otor!#$!% ! vegetat!vn!% un$&!ja) Otuda trajn!je ogran!#avanje (otorne a$t!vnost! popra/eno pre$o(jern!( ogran!#enje( u un$&!on!sanju (otornog anal!"atora dovod! do op+teg sn!.avanja propr!o re&eptorn!% st!(ula&!ja organ!"(a, a$t!vnost! unutra+nj!% organa ! s!ste(a) To ut!#e ! !"a"!va naru+avanje un$&!ja nervnog s!ste(a, .l!je"da sa unutra+nj!( lu#enje(, unutra+nj!% organa ! s!ste(a) To je ra"log "'og #ega dola"! do un$&!onaln!%, a pr! suv!+e duga#$o( djelovanju %!po$!ne"!je, ! (or olo+$!% rastrojstava u a$t!vnost! nervno1(!+!/nog, sr#ano1sudovnog, d!sajnog s!ste(a, te s!ste(a "a varenje u ps!%!#$oj ! (otornoj a$t!vnost! #ovje$a) Pre$o(jernu ! dugotrajnu %!po$!ne"!ju nau#n!&! pos(atraju $ao jedan od a$tora $oj! !"a"!vaju stanja $oja se $ara$ter!+u !spoljavanje( rea$&!je u"ne(!renost!, a a$o ta$va stanja du.e traju (o.e do/! do !s&rpljenja organ!"(a - slu#ajev!(a e(o&!onalnog prenapre"anja 8stresa; (an! estuju se tr! a"e2

prvo, rea$&!ja u"ne(!renost!= drugo, pove/ana re"!stentnost 8sposo'nost adapta&!je;, ! tree, sn!.ena re"!stentnost !l! !"nurenost) Pre$o(jerno pove/avanje (!+!/ne a$t!vnost! !"a"!va !s&rpljenje nervnog s!ste(a ! rastrojstvo nervne ! nervno1%u(oralne regula&!je) Ra"v!janje negat!vn!% posljed!&a %!po$!ne"!ja !(a vel!$! '!olo+$! ! so&!jaln! "na#aj u epo%! nau#no1te%nolo+$e revolu&!je) >!po$!ne"!ja ne djeluje !"olovano, ve/ se naj#e+/e !spoljava u $o('!na&!j! sa drug!( ,patogen!( a$tor!(a &!v!l!"a&!je,, oso'!to sa nervnops!%!#$!( prenapre"anje(, nepovoljn!( uslov!(a radne sred!ne ! dr) - spre"! sa sve ve/!( !nten"!teto( nervno1ps!%!#$og napre"anja %!po$!ne"!ja ut!#e na pojavu (nog!% o'oljenja ! dopr!nos! pr!jevre(eno( starenju) Pove"ana sa (onoton!( ! jednostavn!( rado( %!po$!ne"!ja dovod! do pro es!onaln!% 'olest! (!+!/a ! naru+avanja un$&!ja nervnog s!ste(a) Oso'!to nepovoljno djeluje op+ta %!po$!ne"!ja u $o('!na&!j! sa pr!nudn!( radn!( polo.aje( ! lo$aln!( (!+!/n!( optere/enj!(a) To se pose'no (an! estuje sla'ljenje( per! ernog $rvoto$a u podla$t!&a(a, pro(jena(a un$&!onalnog stanja nervno1(!+!/nog aparata, odnosno opadanje( sposo'nost! (!+!/a "a ra"v!janje tonusa napre"anja ! la'avljenja) >!po$!ne"!ja $ao op+t! nedostata$ tjelesne a$t!vnost! svojo( rasprostranjeno+/u, $ara$tero( ! !nten"!teto( !spoljavanja ! pove"ano+/u sa drug!( a$tor!(a d! eren&!ra se ! !spoljava na ra"l!#!te na#!ne, pa se susre/e(o sa v!+e vrsta %!po$!ne"!je) Ter(!n %!po$!ne"!ja o"na#ava a$tor nedovoljnog $retanja $oj! dovod! do de !&!ta (!+!/n!% optere/enja, deter(!ranost! ! ra"l!#!t!% naru+avanja un$&!ja organ!"(a) Ovaj ter(!n "'!rno o"na#ava ogran!#avanje (otorne a$t!vnost! ne"av!sno od u"ro$a $oj! su do toga dovel!) Razlikuje se vie vidova +ipokinezije,

prvo, subjektivno motivacioni vidovi %!po$!ne"!je n!su pr!nudn! ve/ su !"nu0en! posredno $ro" s eru (ot!va&!je l!#nost!, njen!% potre'a, !nteresovanja ! sl) drugo, prinudni vidovi +ipokinezije uslovljen! su o'je$t!vn!( a$tor!(a $oj! ogran!#avaju (otornu a$t!vnost 8pro es!ja, 'olest, povrede, u"rasne pro(jene;) Pr!nudn! v!dov! %!po$!ne"!je #esto se dopunjavaju !l! $o('!nuju sa su'je$t!vno1(ot!va&!on!(=

Zato je veo(a "na#ajno podu"!(at! odgovaraju/! s!ste( (jera $oj!(a se e !$asno (o.e prevent!vno ut!&at! na negat!vne posljed!&e %!po$!ne"!je, $o(pen"!rat! ! $or!g!rat! nj!%ov ut!&aj)

-&R% .# R'.R'#/$0# - 'F$.# #! ($0'. Progra(! sports$e re$rea&!je ostvaruju v!+estru$o po"!t!van ut!&aj na organ!"a( savre(enog #ove$a) E e$t! progra(a sports$e re$rea&!je, u osnov!, (ogu da se !spoljavaju u dva prav&a2

preven&!ja, o#uvanje ! pod!"anje op+teg n!voa2 "dravlja, !"!#$!%, un$&!onaln!% ! radn!% sposo'nost!, e !$asan od(or, oporava$, rela$sa&!ja, "a'ava ! ra"onoda= sele$t!vn!, &!ljan! ut!&aj!2 preven&!ja !?!l! u'la.avanje a$utnog "a(ora= od(or, oporava$, preven&!ja, u'la.avanje !?!l! ot$lanjanje %ron!#nog "a(ora 8ant!"a(or progra(!;= opt!(!"a&!ja tjelesne (ase 1 preven&!ja ! l!je#enje goja"nost!= opt!(!"a&!ja lo$o(otornog aparata 1 preven&!ja, u'la.avanje !?!l! ot$lanjanje napetost! ! 'olova op+teg ! lo$alnog $ara$tera= opt!(!"a&!ja $ard!o1vas$ularnog s!ste(a 1 ja#anje sr#anog (!+!/a, pove/avanje elast!#nost! $rvn!% sudova= ant!stres progra(! 1 preven&!ja, u'la.avanje !?!l! ot$lanjanje nervno1e(o&!onalne napetost!2 po'olj+avanje op+teg sa(oose/anja, sn!.avanje u"ne(!renost! ! depres!vn!% stanja, sn!.avanje osetlj!vost! nervnog s!ste(a na stres, opu+tanje, rela$sa&!ja)

A$o .el!(o da sa#uva(o "dravlje= unapr!jed!(o sposo'nost!= preven!ra(o, u'la.!(o ! ot$lon!(o (noge "dravstvene tego'e ! s(etnje= da se 'olje osje/a(o= da la$+e ! v!+e rad!(o, (ora(o nastojat! da ot$lon!(o !l! stav!(o pod $ontrolu r!"!#ne a$tore 1 pu+enje, al$o%ol, stresna prenapre"anja ! druge a$tore $oj! ugro.avaju "dravlje, ! pove/a(o ut!&aj a$tora $oj! #uvaju ! unapre0uju "dravlje) *!ste(ats$o ve.'anje, prav!lan !"'or ! upra.njavanje pr!(jeren!% progra(a sports$e re$rea&!je je !"!olo+$! naje !$asn!j! ! najpr!rodn!j! na#!n o#uvanja ! unapre0enja "dravlja) Ta$va tjelesna nea$t!vnost , te(po .!vote, $on"u(!ranje al$o%ola ! &!gareta u"ro$uje naru+avanje "dravlju $oja se (an! estuju u javljanju (nog!% pro'le(a ve"an!% "a2 de or(!tete, goja"nost, o'oljenja $ard!ovas$ularnog ! resp!ratornog s!ste(a, rastrojstvo( nervnog s!ste(a , !td) Posljed!&e su 2 s(anj!vanje otpornost! organ!"(a pre(a 'olest!(a, s(anj!vanje radne sposo'nost!, 'r"o "a(aranje, o(etanje nor(alnog tjelesnog rasta ! ra"voja te stvaranje negat!vn!% predpostav$! "a stanje "dravlja u 'udu/nost!)

Pore(e/aj! se (an! estuju $ao2 B!olo+$! pore(e/aj! &boljenja organskih sistema Naruen rast i razvitak Deformiteti 7ojaznost Ps!%olo+$! pore(e/aj! 8onflikti Nervna rastojenodt 9racionalna zabrinutost :rustracije ;nksioznost ;gresivnost

*o&!jaln! pore(e/aj!

;socijalno ponaanje ;ntisocijalno ponaanje Pre(a !"vje+taju @>O 8 Aorld %ealt% organ!"at!on; , da$le *vjets$e "dravstvene organ!"a&!je progla+en! su r!"!$o a$tor! s(rtnost! $ao posljed!&a na#!na ! te(pa .!vota a to su gojaznost, !"#$t#nz!ja ! !"o%!n#z!ja.

Long!tud!nalna !stra.!vanja u sv!jetu su po$a"ala da je $od oso'a $oje n!su !(ale dovoljnu !"!#$u a$t!vnost u radno( ! slo'odno( vre(enu o"&ta s'$tnost pove/ana "a 5,9 puta, s(rt od $ar&!no(a 7 puta ! s(rt od $ard!o1 vas$ularn!% o'oljenja "a 7,9 puta) @>O je sv!( vlada(a sv!jeta uput!la otvoreno p!s(o u $o(e se u$a"uje na !"u"etan "na#aj !"!#$e a$t!vnost!) O'ave"a sva$e "e(lje pre(a E- jeste da dostav! stanje tjelesn!% sposo'nost! svoje na&!je) Jedan od B76 uslova $oje na+a "e(lja tre'a da !spun! $ao uslov "a ula"a$ u E- jeste da dostav! stanje na+e na&!je) Nau#n!( !stra.!vanj!(a sproveden!( u sv!jetu ! $od nas utvr0eno je da se pr!(jeno( odgovaraju/!% progra(a re$reat!vnog vje.'anja (ogu ostvar!t! "na#ajan napreda$ $a$o u prevent!vno( ta$o ! u $ore$t!vno( tret(anu) Ca$ se tjelesn!( vje.'anje (o.e ! do 96 D ut!&at! na preven&!ju o'oljenja) Da$le rje+enje je u pro(jen! na#!na .!votn!% nav!$a $oje podra"u(!jeva apst!nen&!ju od poro$a, pro(jena na#!na !s%rane ! pove/an o'!( $retn!% a$t!vnost!)

Pose'ne ugro.ene $ategor!je su 2 dje&a, adoles&ent!, oso'e !"lo.ene stresn!( s!tua&!ja(a, oso'e tre/e do'!, oso'e $oje 'oluju od %!perten"!je, goja"nost!, osteoporo"e, d!ja'et!sa)

E! danas !(a(o s!tua&!ju $ad su dje&a u p!tanju da je dana+nja genera&!ja v!+a ! te.a od svoj!% djedova ,al! u !sto vr!je(e ! spor!ja, sla'!ja, (anje !"dr.lj!va ! (anje otporna na 'olest!, te ne(aju $retn!% nav!$a) Danas dje&a rad!je !graju nogo(et na v!deo !gr!&a(a nego na !gral!+tu, a up!tno je da l! uop+te !(aju slo'odn!% povr+!na "a !granje) Dalje u#!telj!&e vrlo #esto na u+tr' #asa tjelesnog odgoja dr.e #as (ate(at!$e !l! ne$!% drug!% pred(eta) Preo'!(na do(a/a "ada/a nede"voljava dovoljno vre(ena "a !gru) Da$le sve je (anje prostora ! vre(ena "a !gru dje&e, +to "a posljed!&u !(a(o nedovoljan !"!#$! ra"v!ta$, de or(!tete !td)

- (ag!stars$o( radu 8 Ja+arev!/ 5666 god); je tret!rao pro'le( sva$odnevn!% $retn!% a$t!vnost! gdje je na osnovu an$et!ranja u#en!$a ustanovljeno da je veo(a (al! 'roj u#en!$a 8 o$o 56 D ; u$lju#en u trena.no1ta$(!#ars$! pro&es ne$!% sports$!% $lu'ova ! da je o'!( sva$odnevn!% $retn!% a$t!vnost! t!% u#en!$a 9,44 dana u nedjelj!) O'!( u pojed!n!( $retn!( a$t!vnost!(a u#en!$a nesport!sta je 5,4F dana u nedjelj!) Da$le prosje#an o'!( sva$odnevn!% $retn!% a$t!vnost! &jelo$upnog u"or$a je 5,G: dana u nedjelj!) A$o je prosje#no dnevno anga.ovanje o$o H6 (!nuta onda su sport!st! $retno a$t!vn! o$o G1F sat! sed(!#no a nesport!st! o$o 7 sata) Pr!%vataju/! !deju da I un$&!ja ra"v!ja organJ utur!st! B61t!% god!na pro+log v!je$a su predv!djel! stvaranje IENCE<ALON KENERACIJEJ, a to je #ovje$ "a$r.ljalog t!jela ! ogro(ne glave jer je nesra"(jeran odnos upotre'e #ovje$ovog t!jela ! (o"ga)

-KROLENA KATEKORIJA *- I DJE3OJKE I LENE

Ovo do sada re#eno ne odnos! se sa(o na (u+$u popula&!ju nego ! na .ens$u jer .ene danas ravnopravno u#estvuju gotovo u sv!( s era(a dru+tvenog .!vota, od pol!t!$e, sporta , !ntele$tualnog ! nau#nog rada !td) Danas su .ene vrlo uspje+ne u on!( djelatnost!(a $oje su ne$ada '!le !s$lju#!vo re"erv!sane "a (u+$ar&e te post!.u "na#ajne re"ultate u on!( sportov!(a !l! sports$!( d!s&!pl!na(a u $oj!(a se donedavno n!su ta$(!#!le "'og spe&! !#nost! tjesne gra0e ,n!voa (oror!#$!% ! un$&!onaln!% sposo'nost!, te $onat!vn!% ! $ogn!t!vn!% $ara$ter!st!$a) Donedavno je '!lo na"a(!sl!vo da se .ene ta$(!#e u d!"anju tegova, 'o$su , su(o %rvanju, 'od! '!ld!ngu, !l! u atlet!&! da tr#e (araton s$a#u tros$o$ ! s$o$ s (ot$o( , 'a&aju $lad!vo) Kotovo da su r!jet$! sportov! u $oj!(a se .ene ne ta$(!#e 8 or(ula 4 , s$!ja+$! s$o$ov!;) Ovo se odnos! na .ene $oje su u trena.no ta$(!#ars$o( pro&esu ! tjelesno ! $ond!&!js$! do'ro pr!pre(ljene, (e0ut!( +ta je sa vel!$o( ve/!no( djevoja$a ! .ena $oje su suo#ene sa negat!vnost!(a dana+njeg te(pa .!vota) Postavlja se p!tanje $a$o djevoj$a(a ! .ena(a srednje do'! organ!"ovat! ade$vatne re$reat!vne a$t!vnost! s o'"!ro( na spe&! !#nost! nj!%ovog tjelesnog ! ps!%!#$og stanja) Odavno je po"nato da postoje !"vjesne spe&! !#nost! u ra"voju .ena u odnosu na (u+$ar&e) L!n!je .ens$og t!jela su (e$+e, a $onture o'l!je, usljed ve/e $ol!#!ne pot$o.nog (asnog t$!va, naro#!to na 'ut!na(a, 'o$ov!(a, sto(a$u ! na unutra+nj!( strana(a ru$u) Z'og ve/e $ol!#!ne (asnog t$!va, (asa a$t!vnog (!+!/nog t$!va je (anja ! $val!tetno sla'!ja) *naga (!+!/a je (anja $ao ! (!+!/n! tonus, naro#!to (!+!/a le0a $oj! dr.e uspravno $!#(en! stu', #!(e se o'ja+njava ve/a s$lonost djevoja$a lo+e(, pognuto( dr.anju t!jela) * o'"!ro( na to pose'nu pa.nju tre'a posvet!t! prav!lno( dr.anju t!jela te spr!je#!t! nastana$ de or(!teta naro#!to $!#(enog stu'a) O ovo(e se (ora vod!t! ra#una $ada se pr!st!pa '!lo $oje( progra(u vje.'anja .ena) Pojava (asnog t$!va u tjelu djevoja$a u u"rasno( per!odu $ada one u '!t! postaju .ene, !(a "na#ajne reper$us!je na nj!%ov !"!#$! ra"voj ! odnos pre(a u#e+/u u tjelesno( vje.'anju) Dosada+nj!( !stra.!vanj!(a utvr0eno je da se $ol!#!na (asnog t$!va u tjelu djevoja$a posl!je 47)god!ne naglo pove/ava ta$o da ga u 4G) god!n! !(a "a 96 D v!+e nego u 47) god!n! .!vota) 3e/a $ol!#!na (asnog t$!va u t!jelu .ene nepovoljno ut!#e na e !$asnost njenog $retanja, "dravstveno stanje, ra"v!jenost (otor!#$!%

sposo'nost!, stepen usvojenost! $retn!% a$t!vnost! $ao ! estes$! !"gled, +to (o.e !(at! "a posljed!&u negat!vnu so&!jalnu adapta&!ju) *ve ovo dovod! do toga da se one povla#e u se'e, postaju !ntrovertne, !(aju $o(ple$s n!.e vr!jednost!, +to !(a "a posljed!&u aso&!jal!"a&!ju) Dru+tven! trendov! u sv!jetu na(e/u poja( IDEALNO LIJEPE LENE $oj! je relat!van poja( , al! on! vrlo #esto odre0uju .!votnu !lo"o !ju djevoja$a $oja jo+ u pu'ertetu pr!(je/uje da se nj!%ov !"gled ne podudara sa !"gledo( svjets$!% top (odela, te pr!'jegavaju u"!(anju d!uret!$a, la$sat!va , podvrgavaju se ne$ontrol!san!( d!jeta(a, +to sve (o.e !(at! "a posljed!&u "na#ajno naru+avanje "dravlja ,pojavu anore$s!je $oja (o.e !(at! trag!#an !s%od) - ta$voj s!tua&!j! jedna od (ogu/nost! preva"!la.enja ova$vog stanja je ! 'avljenje ne$!( od v!dova re$reat!vnog vje.'anja a to je naj#e+/e aero'!$) Kod dana+njeg radnog #ovje$a je sve v!+e pr!sutna t"v) I(enad.ers$a 'olestJ a $ao posljed!&a Il! e stMleJ PO*O 1 K-NA 1 BIRTIJA Kada se gleda anato(s$a gra0a #ovje$a njegov pr!rodn! o'l!$ $retanja je tr#anje a ne sjedenje ! %odane) Da '! #ovje$ (ogao nor(alno un$s!on!sat! dnevno (ora naprav!t! od 46)666 do 4:)666 $ora$a) I(aju/! u v!du sve ove negat!vnost! 2 !"o%!n#z!j(, gojaznost, s$#s, "ato)o&%! %onat!*n! "o$#'#+aj!, *!&a% s)o,o-nog *$#'#na, "o$o.! / a)%o o),-$oga -( an0, navode na #!njen!&u da #ovje$ (ora ponovno prona/! svoj !dent!tet ! da un$&!on!+e $ao "drava ! sposo'na l!#nost ) RJEOENJEPREKREACIJA "ekreacija # lat. "<="<;>9&, frac. )&9!9", njem. <"?&)+N7!!'&">, engl. "<="<;>9&N%, znai okrepljenje, osvjeenje, razonoda, zabava, oivljavanje. "ekreacija je planska i sistematska kretna aktivnost koja je sadrajno usmjerena za aktivno koritenje slobodnog vremena a sa ciljem prevencije i kompezacije negativnosti svakodnevnog naina ivota. "ekreacije je najmla-e podruje fizike kulture a po znaajnosti je iza nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja a ispred sporta i kineziterapije. !tanje tjelesnog odgoja u naoj zemlji sa organizacijom od dva asa u bloku u jednoj sedmici vie podsje a na rekreaciju uenika nego na nastavni proces. 'rimjera radi u @vedskoj se je nastava tjelesnog odgoja

organizovana sa 4 asova sedmino, u Njemakoj sa 2, u !loveniji i ?rvatskoj sa 1 asa, dok je dvoasovna nastava zadrana samo u kod nas i u "usiji. &vo pitanje se ne postavlja bez razloga. ;ko, naime, elimo masovnu i ljudskim potrebama prilago-enu fiziku kulturu, dobro j e onda znati ta ona treba da prui pojedinim kategorijama stanovnitva, ta je osnovni cilj pojedinih podruja #podsistema% fizike kulture i koga ta podruja treba da obuhvate razliitim aktivnostima. >reba raditi na izgradnji odre-enog sistema u kojem svaki njegov deo dobro funkcionie, bez preklapanja i meanja u ,tu-i posao,. ; ba u podruju rekreacije mogu se poslednjih godina primetiti tendencije irenja van dogovorenog #od ega, istini za volju, nisu sasvim imuna ni druga podruja%. Da bi doli do odgovora na pitanje gde su granice podruja rekreacije, moramo po i od nekih dogovorenih teoretskih postavki. >ermin rekreacija izgleda najmanje sporan. + optem smislu, on znai ponovno stvaranje, obnavljanje #misli se, pre svega, na obnavljanje radne sposobnosti%. >ermin rekreativna aktivnost oznaava ljudsku aktivnost koja doprinosi odmaranju, obnavljanju radne sposobnosti, doivljavanju neega to je oveku uskra eno u procesu rada i oboga ivanju sadraja slobodnog vremena "adi se, dakle, o aktivnostima oveka van njegovih obaveza u procesu rada ili drugih, o aktivnostima kojima on ispunjava svoje slobodno vrijeme, a sam ih je izabrao. ;ktivnosti kojima ovek ispunjava svoje slobodno vreme su mnogobrojne i raznovrsne. 6e-u njima je i fiziko vebanje, ali i takve kao to su, na primer* radioamaterizam, filatelija, zanatske aktivnosti, pose ivaje bioskopa, muzika, kartanje i drugo. 0nai, prema sadraju, jedan deo rekreativnih aktivnosti pripada oblasti fizike kulture #fizikog vebanja%. ;ko se radi o tim aktivnostima, onda govorimo o rekreaciji fizikim vjebanjem. 0a to isto podruje rekreacije kod nas se, na alost, odoma io ne sasvim adekvatan termin sportska rekreacija. &vaj termin nije adekvatan zbog toga sto se esto sre emo sa organizacionim oblicima rekreacje koji nemaju nikakve veze sa sportom #na primer* rekreativna pauza u procesu rada, redovno vebanjeu slobodnom vremenu, etnje, izleti i drugi oblici bez takmiarskog karaktera%. No, pridev ,sportska, Aje verovatno atraktivniji, pa se tako i odoma io. "ekreacija fizikim vebanjem #sportska rekreacija% u naem sistemu fizike kulture ima tendenciju da se formira u podsistem, kao to su se do sada formirali podsistem tjelesnog odgoja i podsistem sporta. &va dva

podsistema #sport i tjelesni odgoj%, kao i podsistem rekreacije, mogu se tretirati ne samo kao podsistemi razliite kulture ve i kao podruja primjene fizikog vebanja 'ri tome, pojavljuju se iste fizike vebe u sva tri podruja( zajedniki principi vezani za proces vebanja i druge zajednike odlike. No, pored zajednikih oblika, svako od podruja primjene fizikog vebanja ima i svoje specifinosti kao to su* primenjivane metode vebanja, specifini principi, specifini oblici i organizacija vebanja, svoje zadatke i svoj cilj. Ba prema cilju aktivnosti #fizikog vezanja% moemo najbolje da razluimo rekreaciju od sporta ili fizikog vaspitanja i obrazovanja. >ako se kod fizikog vaspitanja i obrazovanja radi o specifinom doprinosu stvaranju svestrano razvijene i slobodne linosti #u skladu sa o tim ciljem vaspitanja i obrazovanja%( kod sporta se osnovni cilj postavlja osposobljavanje ovekove linosti za maksimalna dostignu a u izabranoj sportskoj grani( kod rekreacije fizikim vebanjem se, u osnovi, radi o odravanju i jaanju zdravlja i radne sposobnosti produavanju akivnog ivota, oboga vanju sadraja slobodnog vremena. 'ored toga to su pojedina podruja odredila svoje specifine ciljeve, ona e, polaze i ba od tih svojih ciljeva, nuno vezuju za pojedine kategorije stanovnitva i njihove potrebe. >ako se fiziko vaspitanje i obrazovanje organizuje preteno za decu i omladinu, od ro-nja do uzrasta kada se zavrava kolovanje, u sklopu celokupnog procesa vaspitanja i obrazovaja. !portom, posebno onim vrhunskim, bave se preteno mladi i potpuno zdravi ljudi, sposobni da podnesu ogromne napore u dananjem sistemu treninga i na takmienjima, odabrani #drutveno opravdano ili neopravdano% kao najbolji.."ekreacija, pak, treba da obuhvati, pre svega, veoma velik broj radnih ljudi, poev od uzrasta kada se ukljuuju u proces rada do najstarijih, oba pola i svih profesija, kako bi se zadovoljile mnogobrojne i raznovrsne potrebe tih ljudi. !va tri podruja #ili podsistema fizike kulture% imaju, dakle, da kaemo popularno, svoju svrhu i svoju ,klijentelu,. Naelno se zna zbog ega postoje i za koga su. Bilo bi logino i u duhu ,fer$pleja, da se svako podruje razvija shodno svojoj dogovorenoj nameni, omasovljavaju i se i usavravaju i struni rad u sopstvenoj ku i. >o, naravno, ne bi smelo da smeta me-usobnoj saradnji i uzajamnom dopunjavanju, utoliko pre to smo svi sudeonici jedinstvenog pokreta fizike kulture u naem samoupravnom drutvu. 'raksa, me-utim, ponekad pokazuje drugaija shvatanja, pa ak i ne samo shvatanja ve i sasvim konkretne mere koje vie kode optem razvoju fizike kulture i svakom pojedinom podruju, nego to se na prvi pogled moe nazreti.

+ naim strunim raspravama, pa ak i u nekim zvaninim planovima i programima za razne stepene kolovanja, sve vie provejava teza da ,fiziko vaspitanje #ili vebanje% treba da ima rekreativni karakter,, te da ,ne predstavlja optere enje za uenike i studente,, pa se, na primer, ne ubraja u fond asova koji je zakonom limitiran. 'ojave prouzrokovane takvom tezom su vie nego medve-a usluga fizikom vaspitanju dece i omladine. Ne znam da li se iko od zagovaraa teze o tome da je as fizikog vaspitanja rastere enje za uenike ikada zamislio o tome od ega su to uenici rastere eni ili $ kako bi taj as morao da izgleda da bi imao rekreativno dejstvo. Cedini zaista rekreativni oblik rada u salama je tzv. rekreativna pauza #aktivni odmor% u reimu sokolskog dana, no on nije uveden toliko radi fizikog vaspitanja dece, koliko radi poboljanja njihove radne sposobnosti za intelektualni rad, dakle radi boljeg uspeha u nastavi drugih predmeta. &nda je jasno ija je on briga i ko treba da pomogne u njegovoj organizaciji. +kratko, izgleda neophodno da se u to irem krugu kompetentnih strunjaka i ustanova #naravno, ne samo strunjaka za sportsku rekreaciju% dogovorimo o raznim granicama rekreacije fizikim vebanjem, granicama u pogledu cilja i zadataka, granicama kategorija stanovnitva kojima je ona prevashodno namenjena, granicama sheme organizacije podsistema i o jo poneemu to iz ovoga proizilazi. ;ko smo ve stali na stanovite da rekreacija treba da se organizuje kao poseban podsistem u okviru sistema fizike kulture, treba uiniti i slede i korak* zajedniki utvrditi cilj, zadatke i populaciju koju taj podsistem treba da obuhvati. 'od zajednikim utvr-ivanjem podrazumevamo kod nas uobiajeni nain i put drutvenog dogovaranja, dakle dogovor svih zainteresovanih, a ne nametanje stavova vode ih strunjaka ili ustanova za rekreaciju. "ekreacija tek treba da ,osvoji, svoj teren #u nekim sredinama je ona to ve uinila% i da se svakodnevno i mukotrpno bori za njega, savla-uju i razne otpore,usavravaju i svoje metode, organizacione oblike i strune kadrove, stalno podiu i nivo strunog rada za opte dobro. & prvim organizovanim oblicima rekreacije spominju se u prvom vijeku pne gdje =iceron pie o rekreaciji vojnika. ?oracije je pisao o rekreaciji onemo alog tijela. "imski ljekar 7alen je prouavao efekte istog zraka, kretanja, pravilne ishrane, isto e tijela na zdravlje ovjeka. "imski vojskovo-a =ezar 6arko ;urelije je veliku panju posje ivao rekreaciji svojih vojnika. ?ipokrat je

govorio da se o njegovom zdravlju brinu dva ljekara i to lijeva i desna noga, ime je istakao znaaj kretnih aktivnosti za zdravlje ovjeka. + srednjem vijeku koji je poznat kao mrani period inkvizicije bila je zabranjena bilo kakva organizovana fizika aktivnost stanovnitva. =rkva je propagirala ideju da je tijelo grijeh due. 'rivilegovani sloj drutva bilo je plemstvo koji su odravali razne viteke turnire, lov i dr. dok je kod obinog stanovnitva rekreativna aktivnost bila narodne igre i razni plesni rituali, u okviru vjerskih praznika. Danas programi rekreacije su trend broj . u fitnes klubovima, teretanama, aerobik klubovima, aDua aerobik, jutarnja gimnastika, ultra sportovi # padobranstvo, paraglajderi, free klajbing, rafting, vind surfing, skejbord, snoEboard, ronjenje itd.%, ali koji su vrlo esto dostupni samo novopeenim bogataima i biznismenima. Nije rijedak sluaj da oni danas imaju svoje line trenere i stiliste, koji se brinu o njihovom stajlingu. Da$le re$rea&!ja je danas postala unosan '!"n!s $oja (o.e don!jet! "na#ajan pro !t u$ol!$o je do'ro plan!rana ! real!"ovana) * toga re$reat!vna a$t!vnost (ora !(at! odre0enu algor!t(!#nost a$t!vnost!) -pravljanje pro&eso( trans or(a&!je antropolo+$!% d!(en"!ja pod ut!&aje( re$reat!vnog vje.'anja podra"u(jeva Q d!jagnost!&!ranje !n!&!jaln!% po$a"atelja 8 lje$ars$! pregled, relevantne antropo(etr!js$e (jere, (otor!#$e ! un$&!onalne sposo'nost! ; 1 d!jagnost!&!ranje (ater!jaln!% prostorn!% ! $adrovs$!% poten&!jala 8+etal!+ta, s$!jal!+ta, 'a"en!, !tnes &entr!; 1 odre0!vanje &!ljeva ! (ot!va "a re$reat!vno vje.'anje 8pute( an$et!ranja; 1 postavljanje "adata$a da '! se do+lo do $ona#nog &!lja 1 !"'or $!ne"!olo+$!% operatora $oj!( /e se real!"ovat! postavljen! "ada&! 1 progra(!ranje $!ne"!olo+$!% operatora u #asove tjelesnog vje.'anja 1 real!"a&!ja progra(s$!% sadr.aja 1 $ontrola optere/enja 1 $ontrola neposredn!% ! $u(ulat!vn!% e e$ata Na(a je veo(a '!tno da !(a(o !n!&!jalne po$a"atelje R Re"ultat! lje$ars$og pregleda /e po$a"at! stanje $ard!ovas$ularnog ! resp!ratornog s!ste(a ,te eventualna o'oljenja ! lje$ar (o.e na osnovu toga

preporu#!t! sadr.aje vje.'anja !l! preporu#!t! sru#nja$a da (u se progra(!ra re$reat!vno vje.'anje $oje /e '!t! u s$ladu sa njegov!( "dravstven!( stanje() E-RO<IT BATERIJA TE*TO3A ZA ODRA*LE $onstru!sana je 4HH9) god!ne 4) ANKETA ) Na osnovu up!tn!$a do'!ja se !n or(a&!ja vrt! ! stepenu !"!#$!% a$t!vnost! u to$u radnog ! slo'odnog vre(ena, !"lo.enost stresn!( s!tua&!ja(a, o o'!(u ! vrst! a$t!vnost! $oj!(a se !sp!tan!$ 'av! u slo'odno vr!je(e, te $rata$ uv!d u "dravstvenu s!tua&!ju2 %ron!#ne ne"ara"ne 'olest! 8%!perten"!ja, ar!t(!ja, d!ja'et!s, %olesterol)));, $ao ! ov!snost! o al$o%olu ! du%anu) 5) ANTROPOEETRIJA Antropo(etr!js$!( (jerenj!(a /e se do'!t! uv!d u v!s!nu, te.!nu, $ol!#!nu pot$o.nog (asnog t$!va ! o'!(e) Ejer!t /e se on! para(etr! $oj! su podl!.n! trans or(a&!j! pod ut!&aje( tjelesnog vje.'anja) 1VI2 TE3INA 4 VISINA 5 6 78 78:7; 7;:<8 <8:=8 > =8 !s"o- t#9!n# "$! *at)j!*o ,(.'ast -#,#o "ato)o&%a gojaznost

KO3NI NABORI? ,!.#"s, t$!.#"s, s(,s%a"()a$, s("$a!)!a.

7) EOTORIKA

a0a#$o,n! @!tn#s 1 test %odanja na dva $( 1 P@C 4G6 1 *%utlle run 56( ,0'!&!+na snaga ! !z-$9)j!*ost 1 7S9 tr'u+nja$a u 76 se& .0"o%$#t)j!*ost 1 ot$lon! u stranu 1 pret$lon u s!jedu 1 a'du$&!ja u "glo'u ra(ena -0$a*not#9a 1 stajanje na jednoj no"! #0'!&!+n! @!tn#s 1 s$o$ u v!s Ia'ala$J 1v!s u "g!'u do ot$a"a 1st!sa$ desne +a$e 1tap!ng ru$o( 859 &!$lusa;

>odanje 5 $( na terenu1 test se !"vod! na te(peratur! 9159 stepen! C, u(jerene vla.nost!, posle "avr+enog testa (jer! se re$ven&!ja sr&a ! po(no.! sa 7 ! uvrst! se u or(ulu2 Za '(&%a$.# :561 8 44,BS(!n T 6,5Sse& T 6,9BSpuls T5)BSE3I;T 6,5Sgod!ne Za 9#n# 76:1 8F,9S(!n T6,4:Sse& T6,75Spuls T4,4SE3I; T 6,:S god!ne

6 A8 znatno !s"o- "$osj#%a A8.BC n#&to !s"o- "$osj#%a C8.118 "$osj#% 118:1<8 n#&to !zna- "$osj#%a >1<8 znatno !zna- "$osj#%a

- algor!t(!#nost! upravljanja pro&eso( trans or(a&!je sljede/a a$t!vnost je odre0!vanje &!ljeva) Konstru!+e se an$eta sa pola"n!&!(a aero'nog vje.'anja o (ot!v!(a "'og #ega se opredeljuje "a aero'no vje.'anje ! &!ljev!(a) D!)j#*! 'og( ,!t!? 4) prevent!vnog $ara$tera 8odr.avanje ve/ postoje/!% sposo'nost!, tj) ve"ano "a (la0u $ategor!ju jer je po"nato da starenje( dola"! do opadanja un$&!onaln!% sposo'nost! 5) Kore$&!ja, tj) !spravljanje naru+en!% $ara$ter!st!$a ! sposo'nost! $ao posljed!&a negat!vnost! na#!na .!vota 7) Ko(pe"a&!ja napre"anja naru+ene ravnote.e !ntele$tualnog ! !"!#$og

Q do.!vljavanje e(o&!onalnog "adovoljstva $oje je us$ra/eno u radnoj sred!n! Q $or!+tenje pr!rodn!% resursa 8voda, sun&e, va"du%; naro#!to a$o je "aga0ena .!votna ! radna sred!na) Danas je trend u sv!jetu da je radna sred!na u ur'ano( d!jelu grada a da je .!votna sred!na na per! eru grada Q reso&!jal!"a&!ja odnosa nastal!% al!jena&!jo( !"(e0u #lanova porod!&e, rod!telja, pr!jatelja

EOTI3ACIJA I"vor! (ot!va&!je u odnosu na do' (ogu '!t! ra"l!#!t!) Ela0e oso'e se u re$reat!vno vje.'anje u$lju#uju spontano !" potre'e da se $re/u, ta$(!#e !l! !" lju'av! pre(a odre0eno( sportu ! #esto ne ra"(!+ljaju/! o stvarno( "na#aju t!% $retn!% a$t!vnost! na "dravlje, prav!lan rast ! ra"v!ta$, ps!%olo+$u ravnote.u !td) Odrasle oso'e u re$reat!vno vje.'anje ula"e &!ljano ! potpuno svjesno $onsultuju/! lje$are ! stru#nja$e)

Eot!v! "a 'avljenje !l! ne 'avljenje re$reat!vn!( a$t!vnost!(a (ogu se podjel!t! na po"!t!vne !l! negat!vne) Poz!t!*n! 'ot!*!? 1 ja#anje pr!rodn!% poten&!jala 1 estes$o dost!gnu/e 1 u#estvovanje u re$rea&!j! "ato +to je to trend u sv!jetu 1 sv!jesnost po"!t!vnog ut!&aja N#gat!*n! 'ot!*!? 1 nepovjerenje u vr!jednost! re$reat!vnog vje.'anja 1 nepovjerenje u vlast!te sposo'nost! 1 ne$r!t!#$! stav pre(a svo( !"gledu ! svo( sp!%o !"!#$o( stanju 1 stra% od napora 1 de !&!t vre(ena Kada se govor! o !ntr!n"!#$!( ! e$str!n"!#$!( !"vor!(a (ot!va&!je, (o.e(o $onstatovat! da re$reat!vno vje.'anje !(a !ntr!"n!#$e !"vore tj) to su '!olo+$e potre'e ! ne(a ne$e stanov!te (ater!jalne $or!st! od tog vje.'anja) Ee0ut!( $ada je !"!#$! !"geled ! op+te ps!%o !"!#$o stanje uslov "a ostvar!vanje (ater!jalne $or!st! 8glu(&!, (ane$en!, pjeva#!, oto(odel! !td;) onda je o'ave"no re$reat!vno vje.'anje ve"ano "a e$str!n"!#$e 8 se$undarne; !"vore (ot!va&!je)

A$o se pr!sjet!(o p!ra(!de potre'a !l! (ot!va pre(a EA*LO3- onda "na(o da 'a"u #!ne '!olo+$! (ot!v! "a re$rea&!ju #!ne potre'e "a $retanje() Zat!( potre'e "a s!gurno+/u (ogu u ovo( slu#aju '!t! negat!vn! (ot!v! "a opredjeljenje ljud! "a ultrasportove, stra% od povreda, !l! napora) Potre'a "a pr!padanje( ! lju'av! (o.e '!t! po"!t!van (ot!v "a pr!padanje( grup! u $ojoj je !"ra.en po"!t!van )aj@'ot!*. Potre'a "a sa(opo+tovanje( ! &!jenjenje( je ta$o0e ja$ (ot!v "a re$reat!vno vje.'anje !" ra"loga +to #ovje$ u su+t!n! v!+e vr!jed! a$o je do'rog "dravlja ! do're !"!#$e $ond!&!je jer u to( slu#aju n!je 'alast ! teret n! porod!&! n! dru+tvu n! radnoj sred!n!) 1ot!* sa'oa%t(#)!za.!j# je te.nja #ovje$a da prat! dru+tvene trendove, da je pr!sutan ! a$tuelan u I$re(J dru+tvu, da 'ude v!0en na re$rea&!j!) Danas svjets$! pol!t!#ar! u pr!pre(! svoje pred!"'orne $a(panje pr!$a"uju spotove $a$o se on re$re!ra) 1ot!* %o'"#t#n.!j# je vje#!ta te.nje #ovje$a "a provjeravanje( svoj!% sposo'nost! ! upore0!vanje( sa drug!(a) Ovo je naro#!to !"ra.eno u per!odu !"(e0u :6196 god!ne $ada nastupa $r!"a !dent!teta jar #ovje$ nastoj! da se do$a"uje da jo+ vr!jed! ! da n!je "a Istaro gvo.0eJ) A@!)!jat!*n! 'ot!* je (ot!v "a dru.enje() T$#,a )! ,!t! tj#)#sno a%t!*an !)! j# to sa'o 'o-a? Kro" svoju evolu&!ju organ!"a( #ovje$a je '!o pr!nu0en pr!lago0avat! se uvjet!(a ! "a%tjev!(a o$ol!ne) Jedan od seg(enta adapta&!je '!la je ! potre'a "a $retanje() Ljuds$o $retanje je $ro" pov!jest !(alo naj#e+/e ulogu os!guravanja potre'nog !"!#$og rada u svr%u pod(!renja #ovje$ov!% potre'a) Ee0ut!(, suvre(en! na#!n .!vota, prvo !ndustr!jal!"a&!ja a poto( ! !n or(at!"a&!ja ! ro'ot!"a&!ja, '!tno su s(anj!l! ud!o ljuds$og !"!#$og rada ! $retanja) Na .alost po$a"alo se da s(anjenje $retanja u #ovje$a u"ro$uje (noge "dravstvene pore(e/aje, $oj! n!su pr!je svega ogran!#en! na sa(e s$eletne (!+!/e nego u ve/oj (jer! na sr#ano1.!ln! 8$ard!ovas$ularn!;, .!v#an! ! $o+tan! sustav) *uvre(ena (ed!&!ns$a "nanost je pro'le( pre(ale $ol!#!ne

$retanja odnosno !"!#$e a$t!vnost! !(enovala poj(o( %!po$!ne"!je 8%!po1 u(anjeno ! $!ne"!s1 $retanje; svrstavaju/! ju na sa( vr% u"ro$a ve/!ne 'olest! suvre(enog sv!jeta) Budu/! !"!#$! rad $od (nog!% pro es!ja v!+e n!je neop%odan, pojav!la se potre'a "a(jene !"!#$og rada &!ljan!( tjelesn!( vje.'anje( $a$o '! se os!gurala preven&!ja od pore(e/aja organ!"(a uvjetovan!% nedovoljn!( $retanje() Ra"v!jen!je "e(lje sv!jeta ula.u sredstva u popular!"a&!ju re$reat!vnog sporta ! tjelesnog vje.'anja u svr%u po'olj+anja "dravstvenog statusa, preven&!ju al! ! l!je#enje najra+!ren!j!% 'olest! suvre(enog dru+tva) - t!( "e(lja(a tjelesno vje.'anje je, "ajedno sa "dravo( pre%rano(, 'orav$o( u pr!rod!, te%n!$a(a 'or'e prot!v +tetnog stresa ! sv!% vrsta droga 8gdje spada ! pu+enje ! al$o%ol; ! $re!ranje( nav!$a redovne l!je#n!#$e $ontrole, d!o u$upne strateg!je popular!"a&!je "dravog na#!na .!vota) Ta$o su na pr!(jer *AD1e pr!(jeno( navedene strateg!je uspjele u per!odu od 4HG6 do 5666 s(anj!t! postota$ s(rt! od 'olest! $rvo.!lnog sustava u odnosu na u$upnu s(rtnost sa G6D na 79D) 3e/!na "e(alja Europs$e un!je nala"! se negdje na sred!n! s!la"nog d!jela ovog pro&esa, odnosno na 96D) Za ra"l!$u od >rvats$e ! B!>, $oje su jo+ uv!je$ te$ u u"la"noj a"! $oja je 5667 !"nos!la 97D) Po$a"alo se da je e$ono(s$a ! $ulturna ra"v!jenost va.na odredn!&a pr!(jenj!vost! preporu$a *vjets$e "dravstvene organ!"a&!je 8@>O; u sve"! sa "drav!( .!votn!( st!lo( pojed!n&a al! ! dru+tava ! dr.ava) Op+!rn!je o utje&aju tjelesnog vje.'anja na "dravlje v!d! u te$stu pro esora >oll(anna ! u #lan$u -loga $ond!&!js$og tren!nga u TZK1a

Pr!(jer o !"u"etno povoljno( utje&aju tjelesnog vje.'anja 8pr!je svega aero'nog tren!nga; na ljuds$! organ!"(a v!dlj!v je !" ta'ele 4)

Ta'l!&a 4) +tjecaj treninga aerobne izdrljivosti na razliite sustave organizma #kreirano prema ?ollman i ?ettinger /FFF, Geineck /FFF, BeHer .IJ5, Conath .IJ4% S$Eano:9!)n! s(sta* opt!(!"a&!ja !"(e0u ponude ! potre'e (!o$arda "a $!s!$o(

 po'olj+ana ele$tr!#na sta'!lnost (!o$arda pove/anje sr#anog (!+!/a ! d!lata&!ja sr#ane +uplj!ne

pad pulsa u (!rovanju po'olj+ana $ap!lar!"a&!ja pove/anje arter!o1veno"ne O5 ra"l!$e sta'!l!"a&!ja $rvnog tla$a pove/anje udarnog ! (!nutnog volu(ena sr&a

pov!+enje 3O5(aS ! po'olj+anje njegove pro&entualne !s$or!st!vost! pove/anje 'roja ! volu(ena (!to%ondr!ja u spor!( (!+!/n!( vla$n!(a poja#ana sposo'nost rada en"!(a aero'nog (eta'ol!"(a

pove/anje gl!$ogens$!% re"erv! 1!&!+n! '#ta,o)!za' pove/an! ud!o (eta'ol!"(a (ast! u do'!vanju energ!je pr! su'(a$s!(aln!( optere/enj!(a pove/ana sposo'nost du'ljeg !s&rplj!vanja energets$!% poten&!jala pr! dugotrajn!( optere/enj!(a

K$*

u'r"anje sposo'nost! oporav$a energets$!% depoa pove/anje u$upne $ol!#!ne $rv! relat!vno pove/anje ! pro(jena (or olog!je

er!tro&!ta relat!vno pove/anje %e(oglo'!na pove/anje pla"(e u $rv! pro+!ren! pu ers$! $apa&!tet du'lje d!sanje pove/anje (!nutnog volu(ena d!sanja pov!+enje v!talnog $apa&!teta %!pertro !ja d!+ne (us$ulature po'olj+ano un$&!on!ranje .!v#anog sustava 3!*Ean! s(sta* ra"gradnja adrenal!na s(anjenje organ!"a( +tetnog utje&aja stresa na

P)(+a -!sanj#

En-o%$!n! s(sta*

u(!ruju/e djelovanje na .!v#an! sustav usl!jed pre(je+tanja vegetat!vnog .!v#anog sustava u s(jeru paras!(pat!#$og djelovanja pove/anje volu(ena ! e !$asnost! un$&!on!ranja endo$r!n!% .l!je"da po'olj+ana sen"!'!lnost organ!"(a pre(a djelovanju %or(ona ve/a otpornost pre(a !n e$&!ja(a ! pre%lada(a prav!lno do"!rana aero'na optere/enja po'olj+avaju tjelesn! o'ra('en! sustav !nten"!vna, (a$s!(alna ! !s&rpljuju/a optere/enja djeluju !(unsupres!vno 8opadanje o'ra('en!% sposo'nost! organ!"(a;

I'(no)o&%! s(sta*

to %a9( )!j#En!.!? 8te$st preu"et sa portala AAA)"dravlje)%r; )))Pose'an su pro'le( +$ols$a dje&a $oja, polas$o( u +$olu, "natno (!jenjaju na#!n .!vota ! $retanje se "natno s(anjuju tjelesnu a$t!vnost) Tjelesn! odgoj u +$ola(a nedovoljno je "astupljen) Tada ve/ po#!nje ra"voj r!"!#n!% #!('en!$a "a pojavu ateros$lero"e ! pove/ane tjelesne te.!ne) Redov!ta tjelesna a$t!vnost u dje&e ! (lad!% !"n!(no je va.na "a nj!%ov rast ! ra"voj, nj!%ovo "dravlje ! sposo'nost te preven&!ju ra"voja r!"!#n!% #!('en!$a $oj! /e utje&at! na nj!%ovo "dravlje u odrasloj do'!) (ladena#$oj do'! usvojena nav!$a redov!te tjelesne a$t!vnost! ostaje ! u odrasloj do'!) Danas je po"nato da je odre0ena $ol!#!na tjelesne a$t!vnost! "na#ajna u preven&!j! goja"nost!, 'lage arter!js$e %!perten"!je, +e/erne 'olest!, pov!+en!% (asno/a u $rv!, 'olest! sr#ano.!lnoga sustava u #!joj je podlo"! ateros$lero"a, prvenstveno $oronarne 'olest! sr&a) Tjelesna a$t!vnost daje odl!#ne re"ultate ! $ad se 'olest sr&a ve/ ra"v!je) Kod ljud! $oj! redov!to vje.'aju (anja je u#estalost ra"voja "lo/udn!% 'olest!, pr!je svega ra$a de'eloga &r!jeva ! doj$e) Nadalje, vje.'anje preven!ra ! ra"voj osteoporo"e, a t!(e ! pr!jelo(a $ost!ju u star!joj do'!, pose'no .ena) Ta$av je na#!n .!vota pose'no "na#ajan u 'or'! prot!v depres!je, a $od star!j!% ljud! produ.ava trajanje neov!snost! o tu0oj po(o/!) *uvre(en! javno"dravstven! pr!stup pro(!#e u(jerenu tjelesnu a$t!vnost u dnevno( trajanju od 'are( tr!deset (!nuta, $oja (o.e '!t! provedena najedno( !l! u ne$ol!$o puta t!je$o( dana) I"a'rat! tre'a a$t!vnost u $ojoj #ovje$ u.!va, a $oju ne do.!vljava $ao $a"nu) Ona tre'a '!t! pr!(jerena do'!, $ond!&!j!, "dravstveno( stanju ! (ogu/!( tjelesn!( ogran!#enj!(a) Eo.e se provod!t! sa(ostalno, u (anje( dru+tvu !l! organ!"!ranoj grup!) Redov!to vje.'anje u sva$oj .!votnoj do'! po'olj+ava !"!#$o ! ps!%!#$o stanje, o(ogu/ava dru.enje ! upo"navanje nov!% ljud!, pove/ava !ntele$tualne sposo'nost!, du%ovno !spunjava, o(ogu/ava 'olje odra0!vanje dnevn!% poslova 8na radno(e (jestu, u +$ol! !l! u $u/!;, a vje.'anje u pr!rod! pove/ava pove"anost s njo(e ! ra"v!ja sv!jest o potre'! njene "a+t!te) Pose'no je "a ra"voj "drav!% (e0uso'n!% odnosa va.an utje&aj "ajedn!#$og vje.'anja s #lanov!(a o'!telj! ! dje&o() N!$ada n!je $asno redov!tu tjelesnu a$t!vnost usvoj!t! $ao na#!n .!vota jer je

do$a"ano da ona na sv!( ljuds$!( podru#j!(a "natno pove/ava u$upnu $val!tetu .!vota)