Zima 2010/11

arolije neba tijekom zime 2010/2011

Pie: Julia Pintar Hajdemo u planine jer tamo nema zime, kae jedna stara pjesma. No zimu zapravo upravo povezujemo s planinama. Vie je razloga tome, od toga to zimovanje ljudi vole provoditi na planinama, skijajui oko stolova s kobasicama i kuhanim vinom, do injenice kako i ljeti moemo nai zimske motive gore na planinskim ledenjacima. Ili smo barem donedavno mogli. Postoji tomu naravno i jedan sasvim astroloki razlog; nakon to smo se za vladavine Strijelca nali na planinskoj visoravni, ambiciozni nas Jarac vodi jo vie, jer znak je to koji predstavlja planinske vrhunce po kojima se divokoze tako dobro snalaze. I taj je zemljani zrak zadnji gdje se jo uope drimo Zemlje. Jer idui, zrani Vodenjak, predstavlja nebo i na put u visine, bilo da nalazimo nadahnue u promatranju oblaka i zvijezda, upiemo kolu letenja ili krenemo u osvajanje svemira. Trei zimski znak, Ribe, ili su potpuna eterina rasprenost i gluhoa dubokoga svemira, ili pak onaj na unutarnji svemir, u kojem mata radi svata a uda postaju stvarnost. Zimi mnogo manje gledamo nebo. Osobito mi koji ivimo na mjestima gdje ba nije ugodno nou predugo boraviti vani. Na alost, jer upravo zimi imamo priliku promatrati neka od najljepih zvijea nebeskog svoda. Tu prvenstveno mislim na udesnog Oriona, koji me kasno jesenas gotovo bacio s nogu svojom velianstvenou kada sam digla pogled izaavi na balkon jedne bistre noi, ugledavi ga golemog ravno iznad juga. Zajedno sa Siriusom ispod njega, iji je sjaj doslovno palio, opravdavajui svoje Egipatsko ime (Blijetei odnosno Palitelj). Orion je uz Velika i Mala Kola (Medvjede) vjerojatno najprepoznatljivije zvijee, koje se nalazi malo nie i nalijevo od zvijea Bika a desno od zvijea Blizanaca, a lako ga je nai po pojasu kojeg tvore tri pravilno nanizane zvijezde, kod nas poznate i kao Kosci ili Jakobov tap. Poseidonov1 sin Orion, po legendi je bio div, tako velik da je mogao prelaziti i najdublje oceane a da mu glava ostane iznad vode. Bio je uven po svojoj snazi i ljepoti, ali i avanturistinoj naravi te sklonosti lovu. Ipak, u ljubavi mu ba i nije tako dobro ilo. Njegova se prva ena javno hvalila kako je ljepa i od Here, pa je bila otjerana u Podzemlje. Zatim se zaljubio u Merope, Dionizovu unuku. Njezin otac, kralja Oenopion, obeao je ker Orionu ako potamani sve opasne divlje zvijeri na njezinom rodnom otoku. Orion se bacio na posao, donosei Meropi krzna svake veeri. No kada je zadatak bio obavljen a Orion zatraio svoju enu, Oenopion se poeo izvlaiti, odbivi mu dati svoju ki, u koju je i sam bio zaljubljen. Jedne se noi ogoren Orion opio Oenopionovog vina, koje ga je tako razjarilo da je upao u Meropine odaje, navalivi na nju. U zoru je Oenopion pozvao Dioniza a ovaj pak satire koji su Oriona, kad je zaspao, opili i oslijepili, a zatim su ga bacili na obalu. Oajan Orion uo je proroanstvo kako e se slijepom vratiti vid ako krene prema istoku i okrene se licem prema Heliosu (Suncu) na toci gdje se uzdie iz oceana. Orion je naao amac i veslao prema zvuku Ciklopovog ekia, upao u Hefestovu radionicu, oteo jednog naunika i posjeo ga na svoja ramena kako bi ga vodio preko zemlje i mora prema istoku, do najdaljeg oceana. Kada je stigao, stajao je slijepo zurei u Eos (Auroru), boginju zore, majku vjetrova i jutarnje zvijezde, koja se zaljubila u njega tako divnoga i nagovorila svoga brata Heliosa da mu vrati vid. Nakon to je neko vrijeme proveo s Eos u Delosu, Orion se odluio vratiti kako bi se osvetio Oenopionu, ali ga nigdje nije uspijevao nai. U toj je potrazi naletio na Artemidu, svoju
Poseidon je bog mora a Orion je taj koji "stvara vodu" odnosno donosi kiu. I uistinu, kie dolaze u doba godine kada se Orion pojavljuje i nestaje s nonog neba. juju@hi.t-com.hr
1

www.uah.hr

Zima 2010/11

istinski srodnu duu, koja je kao boginja divljine i prirode, dijelila njegovu strast prema lovu. Artemida ga je ubrzo nagovorila da se okani osvete i radije poe u lov s njom. Apolon se, svjestan kako Eos (Zora) nije mogla odoljeti Orionu te se i danas svakoga jutra zarumeni zbog te avanture, zabrinuo kako e se i njegova sestra Artemida zaljubiti u toga hvalisavca koji tvrdi kako e itav svijet osloboditi sve opasne zvjeradi, pa je nahukao Majku Zemlju da poalje golemog korpiona na Oriona. Orion se prvo borio sa korpionom, ali je zatim shvatio kako ne moe probiti njegov oklop, pa se bacio u more i zaplivao prema Delosu, gdje e ga, kako se nadao, Eos zatititi. No uto je Apolon pozvao Artemidu, rekavi joj: "Vidi li onu crnu toku koja pliva tamo daleko u moru? To je glava zlikovca Kandalona koji je upravo zaveo Opis, jednu od Hiperborejskih sveenica. Hajde, pokuaj ga pogoditi strijelom!" Artemida je naravno pogodila, ali kada je otila po svoj plijen, shvatila je kako je pogodila Orionovu glavu! U oajanju je nagovorila Apolonovog sina Asklepija da ga oivi, ali je Zeus svojom munjom to sprijeio. Stoga je uinila jedino to je mogla, davi mu besmrtnost smjetajui njegov lik meu zvijezde2.
Slika 1: Mjesec iznad Oriona - pogled prema jugu 14.2.2011. u 17:30

Kao i Sirius, Orion je za stare Egipane imao posebno, boansko znaenje, jo od oko 6000 pr.Kr. kada su slavili njegovo uzdizanje prije Sunca u vrijeme proljetne ravnodnevice. Vjerovali su kako faraoni dolaze od njega, utjelovljuju ga i vraaju se njemu. Vremenom i tijekom precesije ipak, sve se manji dio zvijea pojavljivao na istoku prije Sunca u vrijeme ravnodnevice, pa su ispleli priu o besmrtnom bogu koji ipak umire i svoje prijestolje preputa sinu. A kako se na nebu udesno od Orionove (Ozirisove) sjajne crvene zvijezde, Betelgeuse nalazi takoer sjajna crvena zvijezda Aldebaran iz zvijea Bika, koje je svojim uzdizanjem poelo obiljeavati proljetni ekvinocij, Bika su povezali s Ozirisovim sinom i nasljednikom Horusom. Otada je Oziris vladao zagrobnim ivotom, a Horus ivotom na zemlji. Tako se mnogi teolozi slau kako je Orionovo precesijsko gibanje izvor koncepta zagrobnog ivota. Za ljudski je rod zvijee Oriona predstavljalo boga barem 8000 godina. I kao to Orion nestaje s neba tijekom dijela godine, tako i bog na neki nain umire, obeavajui zagrobni ivot i uskrsnue. Za razliku od njega, boginja, predstavljena zvijeem Velikog medvjeda, nikada ne zalazi, ve krui oko sjevernog pola.

Literatura: Robert Graves, The Greek Myts; Catherine Tennant, The Lost Zodiac; Bernadette Brady, Starlight

juju@hi.t-com.hr

www.uah.hr

Zima 2010/11

Poetkom zime Orion se die na jugoistoku ve iza 18 sati (dok blistavi Jupiter s nevidljivim Uranom kree prema jugozapadu), oko ponoi se kree nad jugom, a zalazi neto iza 4 ujutro. U zimu smo uli upravo kada je gotovo Pun Mjesec prolazio iznad Oriona, gdje e se ponovo nai u noi 17.-18.1. kao i 13-15. veljae, kako pokazuje slika 1. pa estitajte Valentinovo pod upeatljivim prizorom Mjeseca koji iznad Oriona prilazi zvijezdama Blizanaca, dok se blistav Jupiter i oku nevidljiv Uran sputaju prema zapadu, gdje su astroloki gledano u 7. kui odnosa i veza. Iduu priliku imati emo uveer 12. i 13.3. kada e nakon zalaska Sunca oko 18 sati iznad zapada Jupiter tek nakratko bljesnuti pa zai, dok e Mjesec u Prvoj etvrti povrh Oriona biti ravno iznad juga, zalazei za zapadni obzor ve prije ponoi. Istovremeno e Zec (Lepus) i Veliki pas (Canis Major) sa paliteljem Siriusom nie Oriona lagano kliziti prema jugozapadu. No i prije nego li nam se oi zasite te lijepe slike, moi emo i iz gradova raspoznati Regulusa iz zvijea Lava, kako se die prema jugu, te pogled usmjeriti prema istoku i jugoistoku, gdje e se uzdizati planet Saturn povrh Spice, zvijezde u klasju kojega nam poklanja Djevica. Saturn i Spica e sredinom sijenja izlaziti neto iza ponoi, a nad jugom e se nai oko 5 ujutro. Sredinom oujka pak, nad istokom e se uzdizati ve prije 21 sat, (Saturn iznad Spice), dok e se nad jugom nai oko ponoi. Mjesec e ih svojim prolaskom naglaavati u noima 24.-25.1. pa 20.-22.2. te 20.-21.3. kako je prikazano slikom 2.
Slika 2: Mjesec, Saturn i Spica, pogled prema jugu u pono 19.-20.3.2011.

Jutarnje "zvijezde"
Oba planeta koja viamo samo ranim veerima ili kratko pred zoru, i Merkur i Venera, poetkom zime pojavljuju se kao jutarnje 'zvijezde', diui se na istoku prije izlaska Sunca.

Slika 3: pogled prema jugoistoku 30.1.2011. u 7 ujutro

Sredinom sijenja Venera e se nad istokom dizati ve nakon 4 sata, neto iznad Antaresa, najsjajnije zvijezde korpiona. Istovremeno moemo nai sjajnoga Regulusa iz zvijea Lava nad jugozapadom, te iznad juga promatrati Saturna, koji se sprema proi iznad Spice, glavne
juju@hi.t-com.hr

www.uah.hr

Zima 2010/11

zvijezde Djevice. Oko pola 7 ujutro nad istokom e se pojaviti i sjajni planet Merkur, kako se u drutvu oko nevidljivog Plutona kree preko Strijelevoga luka. Do kraja mjeseca Venera e ve odmaknuti od Antaresa pribliavajui se zvijeu Strijelca, no prizor e 30.1. ujutro ukrasiti prolazak tanunog srpa starog Mjeseca tik ispod nje. Uspijemo li odvui pogled od toga prizora, nalijevo emo ugledati Merkura kako se uzdie iznad horizonta, prethodei konjunkciji Sunca i Marsa, koji e tada jo biti ispod obzora, kako se vidi na slici 3.
Slika 4: veliko poravnanje, 17.2.2011. u 7 ujutro

Naem oku nevidljiv, a vrlo zanimljiv dogaaj odvit e se 17.2. - dok e Venera prolaziti preko tri zvijezde koje ine Strijelevu glavu, na istonom obzoru e u 7 ujutro doi do poravnanja Sunca u konjunkciji s Neptunom, te Merkura i Marsa na samoj crti obzora; iako nee biti na istim stupnjevima tropskog zodijaka, nad obzorom e se pojaviti u istome trenutku! Dogaaj e se odviti u ribljem repu zvijea Jarca, blizu zvijezde Deneb Algiedi, trenutno na 2342 tropskog Vodenjaka. Ta je zvijezda povezana sa zakonodavstvom i pravdi usmjerenim nastojanjima civiliziranja ljudi. Od velike je podrke dobrohotnim vladarima, onima koji nastoje upotrijebiti mudrost i znanje kako bi zatitili i pomogli svima oko sebe.
Slika 5: susret Sunca i Merkura u krilu Vodenjaka, 25.2.11. u 9:30

Do 10.2. kad e Venera prelaziti preko Plutona povrh Strijeleva luka, sve bri Merkur ve e biti preblizu Suncu kako bi ga mogli ugledati u svitanju. Konjunkcija Merkura i Sunca odvit e se 25.2. na 6 stupnjeva tropskih Riba, a zapravo ispred zvijea Vodenjaka, tonije u njegovom krilu, u 'Sjeditu tekuih voda', gdje e se tada nalaziti i Mars, te Neptun neto vie prema Vodenjakovoj stranjici, slika 5. Poznat i kao bog oluja, ovako zastupljen Vodenjak mogao bi najaviti i prilino drastine okolnosti.
juju@hi.t-com.hr

www.uah.hr

Zima 2010/11 Slika 6: Jupiter i Merkur iznad zapada, 23.3.11. u 18:12

Nakon konjunkcije sa Suncem 25.2. Merkur e, odmiui od njega ponovo postati vidljiv na veernjem nebu, osobito krajem oujka, kada e dostii najvei otklon. Tako e Merkur nakratko zablistati u veernjem sumraku nisko iznad zapada, a mogue jo na koji trenutak ugledamo i Jupitera, slika 6. Njega smo mogli lijepo promatrati tijekom itave zime, ali e se dolaskom proljea izgubiti u Sunevom sjaju.

Slika 7: Mjesec pored Venere pred rogovima Jarca, nad jugoistokom 1.3.2011. u 6:30

Pred svitanje 1.3. moi emo se diviti susretu Venere i Mjeseca nisko iznad jugoistoka, kako je prikazano slikom 7, a iduu emo priliku imati 31.3. izmeu 5 i 5:30 ujutro. No Venera e tada sve vie ubrzavati i pribliavati se Suncu, te e pribliavanjem proljea biti e sve krae

vidljiva, gubei se ubrzo nakon izlaska u jutarnjem svjetlu. I Mars e se, nakon konjunkcije sa Suncem poetkom veljae, poeti pojavljivati prije Sunca na istoku, ali u poetku jo vrlo nisko. Prava nas jutarnja poslastica oekuje pak sredinom travnja, kada emo na istoku prije izlaska Sunca moi promatrati Veneru, zatim susret Venere i Marsa, ta sjajnoga Jupitera, koji e ponovo zabljesnuti na nebu, netom prije javljanja Sunevog svjetla.
juju@hi.t-com.hr

www.uah.hr