You are on page 1of 11

Autizam je jedan od najteih razvojnih poremedaja, koji se javlja u ranom detinjstvu, ugroava normalan razvoj deteta i njegovo kasnije

osposobljavanje za samostalan ivot.

Kako nastaje autizam? Uzroci nastanka autizma jo uvek nisu jasno i precizno utvreni. Smatra se da mogu biti psiholoki, bioloki i genetski. Kao mogudi uzroci pojave autizma pominju se i tekode u trudnodi i prilikom poroaja, razne infekcije, pa ak i pojedine vakcne. Kod osoba sa autizmom mogu biti prisutni razni poremedaji i oboljenja, a zajedniko im je to su svi udrueni sa otedenjem ili poremedajem funkcije mozga.

Ko su osobe sa autizmom? Osnovne odlike osoba sa autistinim spektrom su: nesposobnost komunikacije, tekode u socijalizaciji, nedostatak centralnog gledanja (oi u oi), bizaran govor, stereotipije razliitog oblika (ponavljanje istog), oaranost razliitim predmetima, izbegavanje drugova, gubljenje interesovanja za njihovo ponaanje, blizinu i igru, sa lica iezava mimika, ono deluje kao ispranjeno.

Nivoi - oblici - vrste autizma? Prema vremenu nastajanja, bolje reeno uoavanja, autizam moe biti primarni i sekundarni. Primarni autizam se primeduje tokom prvih meseci ivota. Sekundarni autizam se obino primeduje na uzrastu od oko 2,5 godine ivota. Autizam moe da bude praden mentalnom retardacijom razliitig stepena, ali se pojavljuje i kod dece prosene pa ak i nadprosene inteligencije.

SPOSOBNOSTI - MOGUNOSTI osoba sa autizmom? Ranije se smatralo da deca sa autizmom ne mogu da se edukuju. Danas je dokazano suprotno. Osnovni princip jeste da uenje treba da bude prilagoeno svakom detetu ponaosob. Miljenje o sposobnosti osobe sa autizmom donosi se na osnovu procene optog psihikog, emocionalnog i socijalnog razvoja. Obino deca sa autizmom do kraja kolovanja savladaju samo osnovna znanja itanja, pisanja, postiu izvesnu samostalnost u samonezi i samopomodi, kao to su oblaenje, pranje i sl.

Deava se, ali veoma retko, da osobe sa ovim problemom steknu visoko obrazovanje.

Ko se bavi radom sa osobama sa autizmom? Tretmanom osoba sa autizmom primarno se bave defektolozi razliitih usmerenja. U Somboru deca sa autizmom pohaaju Dnevni boravak za decu i omladinu sa umerenom mentalnom retardacijom, koji deluje u sklopu kole za osnovno i srednje obrazovanje sa domom "Vuk Karadid".

Osim diplomiranog defektologa- specijalnog pedagoga, sa ovom kategorijom dece i omladine rade i logoped, reedukator psihomotorike (takoe diplomirani defektolozi) i medicinska sestra.

Zapoljavanje, rad, neophodni - specifini radni uslovi? Trenutno nema dovoljnog broja ustanova za smetaj odraslih osoba sa autizmom, kao ni zatitnih radionica i ustanova za sprovoenje adekvatne radne terapije. Smatra se da bi osobe sa autizmom mogle uspeno obavljati jednostavne i ponavljajude poslove (npr. slaganje robe na police u prodavnicama, serviranje hrane u bolnici i sl.) to bi u mnogome doprinelo njihovom samopotvrivanju i prihvadenosti u zajednici. Za to je potrebno obezbediti neophodne uslove, kao na primer stimulaciju poslodavaca od strane drave, to je tesno vezano sa njenom ekonomskom modi i zakonskom regulativom.

Posebna pomagala, oprema, podrka? Osobama sa autizmom uglavnom nisu potrebna posebna pomagala, ukoliko nemaju drugih oteenja. U svakom sluaju im je neophodna podrka u svim segmentima ivota i rada. Autisti moraju da ive po sopstvenim zakonitostima, da bi mogli da funkcioniu, ali ih mi nismo u mogudnosti uvek ispotovati. Svakome od njih je potrebna podrka ali ne u smislu "ja te vodim dok ne nae svoj put", nego "idi svojim putem, ja te pratim i pokuavam da uklonim prepreke sa puta".

to je autizam / drugi dio ?

Autizam je bioloki poremedaj mozga koji oteduje komunikaciju i drutvene vjetine. Obuhvada iroki spektar poremedaja koji se kredu od blagih do tekih stupnjeva. Autisti se opisuju kao osobe koje su "u svom svijetu". Mnogi autisti koji dobro funkcioniraju opisuju dva svijeta: "svoj svijet" i "vanjski svijet". Mnogi autisti svoja iskustva opisuju kao "razmiljanje u slikama". Ozbiljne osjetne promjene prate autizam, a neki misle da su one izvor autizma te se moraju razumjeti kako bi se shvatio poremedaj.

ira definicija Autizam se danas definira kao organski razvojni defekt mozga koji se oituje nemogudnodu razvoja jezika komunikacije i ostalih oblika drutvene komunikacije. Javlja se u 2-5 djece na 10 000 roenih i 1.5 puta je edi u mukaraca. Jedna je od teorija koja objanjava autizam tzv. "teorija misli" koja podrazumijeva poremedaj sposobnosti procjene misli drugih ljudi. Normalna djeca ovu sposobnost stjeu nakon 4. godine. Neka autistina djeca pokazuju iznimne motorne, matematike i druge vjetine. esto su opsesivno okupirana objektima u kretanju, svjetlodu, tekudom vodom ili rotirajudim objektima. Kod vedine autistine djece poremedaj se prepozna kasnije u djetinjstvu, a teina ovisi najvie o kvocijentu inteligencije. Neka djeca postupno naue govoriti i mogu pokazati izuzetnu nadarenost za matematiku ili umjetnost. Oko 30% autistine djece dobije epilepsiju. Sa starenjem sve osobine autizma postaju izraenije. Znaajno poboljanje se moe oekivati u 1 od 20 djece. Uzrok autizma je nepoznat, a najvjerojatnije rezultat niza imbenika.

Autizam je obiljeen slijededim osobitostima:

Odsutnost ili odgoda uporabe jezika i govora: - ponavljanje rijei (eholalija) umjesto normalne verbalne komunikacije - dodirivanje rukom i voenje umjesto verbalnog zahtjeva - izostanak verbalne komunikacije

Tekode povezane s ostalom djecom i odraslima: - izostanak kontakta oima (kad je osoba direktno ispred autistinog djeteta, ono gleda u bilo kojem pravcu, osim u osobu koja je ispred njega) - oita distanciranost - nedostatak zanimanja za ostalu djecu i ono to ostala djeca rade - izostanak odgovora na verbalne zahtjeve - bez odgovora kad se zove imenom - izbjegavanje fizikog kontakta (ak i s roditeljima, bradom i sestrama) - ravnodunost prema drugim osobama koje pate ili boluju

udna ponaanja: - zabavljanje sa samim sobom, okretanje, prevrtanje, pljeskanje dlanovima itd. - neprimjereno smijanje ili ispadi bez vidljivog razloga - neprimjerena povezanost za stvari - opsesivno-kompulzivno ponaanje, npr. poredavanje stvari - ponavljane udne igre koje traju dug period vremena, npr. slaganje kocaka jedne na drugu pola sata - inzistiranje na rutini i ne-mijenjanju niega u okolini. Teko doivljavaju prekid rutinskog rasporeda i promjene - mogude nanoenje ozljeda samom sebi ili agresivno ponaanje prema ostalima

Promjene osjeta - hipo (smanjena) ili hiper (poveana) aktivnost 5 osjetila - abnormalni odgovori na osjete - manjak odgovora na bol ili pretjerano reagiranje na neto to izgleda nebitno, kao npr. zatvaranje vrata

Osjetni poremedaji Da bi se potpuno razumio autizam, potrebno je detaljno poznavanje promjena osjetila s kojima se autisti suoavaju. Za tipinu i normalnu osobu, normalno funkcioniranje naih pet osjeta uzimamo kao zdravo za gotovo: 1. vid 2. sluh 3. opip 4. okus 5. miris

Neki primjeri utjecaja otedenog osjetnog sustava:

etnja kroz susjedstvo Tipinoj osobi nije problem etati niz ulicu s prijateljem, razgovarati, uti zvukove susjedstva u pozadini, mirisati rascvjetale proljetne cvjetove i moda vakati vaku, sve u isto vrijeme. Za autistinu osobu, s poremedajem osjetnog sustava, ovo tipino iskustvo moe biti potpuno preplavljujude. Autist moe biti posve nesvjestan zvukova iz susjedstva, ako npr. prodornog zavijanja sirene hitne pomodi ili moe biti posve obuzet mirisom latica u cvatu. Sunce koje sja kroz kronju stabla moe biti takvo intenzivno iskustvo koje blokira sve ostale funkcije autista pa se on/ona ne moe koncentrirati na hodanje niz ulicu. Ova nemogudnost mijeanja osjeta duboko pogaa sposobnost djelovanja, reagiranja i ponaanja na "normalan" nain.

Neke injenice o autizmu - autizam je tredi nasljedni razvojni poremedaj po uestalosti, nakon mentalne retardacije i cerebralne paralize - autizam je edi poremedaj nego multipla skleroza, cistina fibroza ili tumori djeje dobi - za istraivanje autizma izdvaja se svega 5% sredstava u odnosu na druge bolesti sline pojavnosti i uestalosti

Dodatne injenice - mnoga djeca autisti napreduju enormno dobro te se nakon nekog vremena ne razlikuju od vrnjaka - bihevioralne terapije, pravilna prehrana, nadomjesno davanje vitamina i minerala te medicinske intervencije su neki od tretmana koji se s uspjehom koriste - neke od navedenih intervencija smatraju se eksperimentalnim i ne podupire ih medicinska zajednica - autizam je stanje ije je lijeenje izostavljeno s popisa bolesti nekih osiguravajudih drutava u inozemstvu

Pristupi lijeenju poremedaja organskih sustava Dok vedina srednjestrujakih smatra slijedede informacije najmanje upitnima, me postoji alternativa za lijeenje biolokih problema koji postoje u velike vedine autistine djece. esto se kao jedina pomod

nude antidepresivi. Iako oni mogu dovesti do olakanja, ne pomau u rjeavanju temeljnog fiziolokog problema koji moe postojati. Kod vedine autista postoje nepravilnosti u 4 velika organska sustava: ivani, imunoloki, endokrini i probavni sustav. Prvi je korak testiranje, testiranje i opet testiranje. Neki od preporuenih testova ukljuuju, ali nisu ogranieni na: alergija na hranu, organske kiseline, aminokiseline, odreivanje nivoa serotonina, imunoloka testiranja (ukljuujudi razinu antitijela), funkcija jetre, titne lijezde, prisustvo tekih metala u organizmu, neuroloki testovi kao to su: MR, EEG, CT. Testiranja probavnog sustava, kao to su endoskopske pretrage, mogu se takoer ordinirati kos autistinog djeteta s probavnim simptomima. Sve ovo se ini poprilino opseno, a i skupo za zdravstveni sustav. Najbolji je pristup jedna po jedna pretraga. Potrebno je rjeavati problem po problem i svakom problemu pridi posebno. Nutricijske intervencije kroz nadomjestak minerala i vitamina ini znaajni dio lijeenja autizma. Mnogi pristupi de pozitivno utjecati na ponaanje. Osnovna je postavka da de djeca, to se bolje osjedaju, bolje uiti. Nadomjestak vitamina i minerala bit de osnovica za poboljanje zdravlja to de potaknuti vedinu bihevioralnih/govornih/okupacijskih vjebi.

Dijetalna ogranienja - hrana bez glutena (brano, ria, zob i jeam) i kazeina (mlijeko) Jedan od pristupa lijeenju autizma je i prehrana bez glutena i kazeina. Kazein i glutein su slini proteini koji kod neke autistine djece mogu negativno utjecati na modane funkcije te uzrokovati pojavu konih i probavnih simptoma. Prije poetka ovakvog naina prehrane potrebno je posavjetovati se s pedijatrom ili obiteljskim lijenikom.

ta je autizam / tredi dio ?

Prema istraivanjima u svijetu od 10.000 djece etvero ili petero pate od tekog razvojnog poremedaja poznatog pod nazivom autistini poremedaj. Prvi ga je opisao Leo Kanner 1943. godine. On je temeljitim i sustavnim promatranjem iz vede skupine djece s psihikim poremedajima izdvojio jedanaestero koja su izgledala tjelesno zdrava, ali su pokazivala specifine simptome od kojih je dominirao poremedaj govora, ponaanja i komunikacije i koja su se po iskazanim simptomima razlikovala od drugih psihikih bolesti rane djeje dobi. Poremedaj je nazvao infantilnim autizmom zbog simptoma i dobi u kojoj se pojavljuje (infantilni zbog pojavljivanja u ranom djetinjstvu, u prve tri godine ivota; autizam zbog dominantnih simptoma poremedaja komunikacije; authos, gr.- sam).

Do danas nije utvren uzrok (uzroci) nastanaka autistinog poremedaja. Autizam se javlja u ranom djetinjstvu i traje cijeli ivot. Djeca s autizmom vide, uju, dodiruju ali teko mogu te utiske sklopiti u smislenu cjelinu. Stoga se povlae u vlastiti svijet u kojem nalaze sigurnost.

Kako prepoznati autizam?

Dijagnostiki kriteriji za utvrivanje autizma svakih se desetak godina neto promijene, a nastao je i niz procjena za autistini poremedaj. Jedna od tih, moda najvie koritena, iako nikad znanstveno evalvirana, jest Creakova nine-point skala (1963.) u kojoj je od 14 ponuenih simptoma potrebno barem 9 za postavljanje dijagnoze autizma.

Creakova skala glasi: - Velike tekode u druenju i igranju s drugom djecom - Dijete se ponaa kao da je gluho - Dijete ima jak otpor prema uenju - Dijete nema straha od stvarnih opasnosti - Dijete ima jak otpor promjenama u rutini - Dijete se radije koristi gestom ako neto eli - Dijete se smije bez vidljiva razloga - Dijete se ne voli maziti, ni da ga se nosi - Pretjerana fizika aktivnost (hiperaktivnost) - Dijete izbjegava pogled u oi - Neuobiajena vezanost za objekte ili dijelove objekta - Dijete okrede predmete i potreseno je ako je u tome prekinuto - Neprestano se igra udnih igara i ponavlja ih - Dijete se dri po strani

Prvi simptomi javljaju se najede prije 30-og mjeseca ivota. Osobito se govor razvija kasno, uopde se ne razvije ili poinje nazadovati.

Uzroci

Uzroci autistinog poremedaja nisu do danas potpuno razjanjeni. Da li se radi o jedinstvenom uzroku, ili vie razliitih uzroka koji mogu dovesti do poremedaja? Na to pitanje ne znamo odgovor, iako vedina strunjaka koji se bave ovim problemom smatra da je rije o vie uzroka. Mnoga autistina djeca u pubertetu dobiju epileptike napadaje te je to jedan od dokaza da se izmeu ostalog radi o otedenju mozga. Poznato je, takoer, da su majke mnoge autistine djece imale kompliciranu i odravanu trudnodu dok su nosile djecu, da su imale teak porod pa je mogude da je na taj nain dolo do otedenja mozga i psihikih poremedaja od kojih dominira autizam. Uzroci autistinog poremedaja su nepoznati. Vedina vjeruje da se radi o psihikim, ali i organskim faktorima koji se ispreplidu.

Govor Zakanjeli razvoj govora, manjkav govor ili njegov izostanak mogu biti jedan od prvih znakova autistinog poremedaja. esto je ba govor razlog da se roditelji prvi put jave lijeniku, jer drugi simptomi nisu uoljivi. Dijete se izraava jednom rijeju ili veoma jednostavnim reenicama. Dijete stvara nove rijei (nelogizme), izokrede pojedine rijei i pogreno ih izgovara, govori cijele nerazumljive reenice samo sa sobom ili se obrada majci. Autistino dijete esto se ponaa kao da je gluho, kao da ne uje, ne reagira, ne obazire se na pozive. Karakteristino je za autistino dijete da sebe oslovljava vlastitim imenom ili zamjenicom (on, ona) ba onako kako uje druge da govore o njemu. Dijete ustvari ponavlja ono to je ulo od drugih. Npr. autistino dijete kae: Tomi je edan. Dat du ti okoladu, misledi pritom Ja sam edan. Daj mi okoladu.

Ponaanje Promjene ponaanja autistinog djeteta, koje odstupa od ponaanja psihiki zdravog djeteta, esto su uoljive ved od najranije dobi. Poremedaje spavanja i uspavljivanja esto susredemo kod autistinog djeteta. Dijete neuobiajeno malo spava, kasno zaspi, a veoma se rano budi. Nodu se uestalo budi. Autistino dijete esto gleda svoje ruice, okrede ih, pribliava licu, a takve igre mogu trajati satima. esto hodaju na prstima kao balerine i pritom izvode udne pokrete rukama i nogama. Stereotipni

pokreti (pljeskanje rukama, lepranje, kucanje prstima po predmetima, itd.) karakteristini su za autistini poremedaj.

Strah Autistino dijete, jo vie nego zdravo, osjeda strah koji dolazi iznutra i izvana i prijeti njegovom integritetu. esto je preosjetljivo ili slabo osjetljivo na podraaje, npr. boje se slabih zvukova, a na jake zvukove ne reagiraju, esto paradoksalno reagiraju na podraaje, npr. kod izvora zvuka zatvaraju oi, a kod izvora svjetlosti ui. Strah je stalni pratilac autistinog djeteta.

Agresija i autoagresija To je jedan od estih oblika ponaanja kod autistine djece. (A bome i kod neke druge "djece", jel' tako M...? - ed.) Agresija je oblik ponaanja ljudi i ivotinja, s namjerom da se u odreenim situacijama reagira napadom. Autoagresija je agresija koju dijete vri nad samim sobom. Dio agresivnog ponaanja svakako je bioloki uvjetovan, a dijelom je naueni oblik ponaanja. Agresivni postupci prema djetetu mogu pogodovati djetetovom agresivnom ponaanju.

Igra Nema djeteta koje ne voli igru. Igra razveseljava, oplemenjuje, relaksira, u igri se razvija prijateljstvo, stjeu nova znanja i iskustva, nove spoznaje o svijetu koji nas okruuje. A da li se autistino dijete igra? I kako se igra? Igra se veoma neobino, udno, ali se ipak igra. Preteno se igra samo sa sobom, manje sa drugom djecom. Autistino dijete igra se gledajudi vlastite ruke, uvijek na isti nain, okrede ih, pribliava i udaljava od lica. Igra se predmetima koji nisu za igru. Poskakuje, pljede rukama. To radi uvijek na isti nain. Drutvene igre i igre sa drugom djecom ne interesiraju ga, a moda ih ne razumije te ih zato odbacuje. Ono kao da osjeda da je drugaije od druge djece koja ga obino ne prihvadaju u svoje igre.

Emocije Da li je autistino dijete emocionalno hladno ili ne moe i ne eli pokazati svoje osjedaje? Autistino dijete nije emocionalno hladno. Ono trai kontakt, voli ga, a esto se ponaa drugaije, jer ono ne zna pridi drugome, iako je veoma zadovoljno kada to ini. Autistino dijete izbjegava pogled oi u oi. Ono kao da gleda kroz osobe, a ne u osobe.

Inteligencija Intelektualno funkcioniranje autistine djece razliito je i krede se od prosjenih do lako i tee mentalno retardiranih. Ipak sa sigurnodu se moe redi da je vedina mentalno retardirana. Na testovima inteligencije autisti postiu najslabije rezultate u dijelovima u kojima se ispituje govor.

Posebne sposobnosti autistine djece (talenti)

U vrlo popularnom filmu Kini ovjek, glavni lik Raymond, je autistina i mentalno retardirana osoba koja svoju okolinu impresionira sposobnodu vrenja raunskih operacija s vieznamenkastim brojevima i sposobnodu pamdenja mnogih podataka, redova vonje raznih avionskih kompanija, podataka o mogudnosti avionskih nesreda, sportskih rezultata i drugih podataka koje je uo ili proitao samo jedanput u ivotu. Osobe koje imaju izrazitu sposobnost (talent) za jedno podruje, a inae su mentalno retardirane, nazivamo idiot-savant (ueni idiot). Smatra se da u cijelom svijetu ima svega nekoliko stotina ovakvih osoba. Njihove sposobnosti primjete se obino ved u djetinjstvu, a razvojem drugih sposobnosti i znanja, esto se ovi talenti izgube ili vie nisu naglaeni. Talenti mogu biti glazbeni, likovni, za matematiku, sposobnost pamdenja raznih podataka, odreivanje datuma, reproduciranje rijei na nepoznatom jeziku, bez znanja znaenja rijei itd. Neka djeca mogu odreivati tono vrijeme bez sata, ak i kada ih se probudi usred nodi. Neki mogu s velikom preciznodu procijeniti veliinu predmeta na daljinu. Jedan autistini djeak imao je tako savrenu motornu koordinaciju da je mogao hodati po ogradici krevetida bez pridravanja. Neke od zapanjujudih sposobnosti idiot-savanta koje su zabiljeene u literaturi: estomjeseno dojene koje je mrmljajudi moglo reproducirati cijele arije koje bi ulo petogodinji djeak koji je mogao rastaviti sat, radio, televizor i ponovo ih besprijekorno sastaviti slijepa osoba koja je fantastino crtala blizanci koji su bez problema raunali sa 20-ero znamenkastim brojevima to je uzrok ovoj pojavi? Objanjenja su razliita. Smatra se da tajna lei u hipokampusu, dijelu limbinog sustava velikog mozga, koji je odgovoran za emocije i pamdenje.Poznato je iz povijesti da su neki genijalni ljudi imali autistine crte (Newton, Einstein). Einstein je progovorio u petoj godini i nije bio osobit uenik, a u djetinjstvu je bio daleko od genijalnog djeteta. (Ma to ti se njemu kasno upalila lampica - ed.)

Autistino dijete, obitelj, drutvena zajednica

Autistino dijete stvara autistinu obitelj, zatvorenu i izoliranu zbog velike brige za dijete, ali i zbog nemogudnosti da se dijete primjereno ponaa u drugim sredinama. Autizam je po tome jedan od najteih hendikepa. lanovi obitelji esto se prema autistinom djetetu ponaaju drukije nego prema zdravome. Taj posebni odnos moe loe utjecati na dijete, ali i na cijelu obitelj. Obitelj na autistino dijete moe utjecati pozitivno i negativno, kao i na svako drugo dijete, ali i autistino dijete bitno utjee na cjelokupno funkcioniranje obitelji. Uspostavljanje dijagnoze i odvoenje djeteta na tretman na jednu od primjerenih ustanova novo je iskustvo za dijete i za obitelj. Susret s osobama i djecom izvan obitelji djetetu prua nove spoznaje koje mogu biti korisne. Novi sadraji, druenje s vrnjacima i prihvadanje takve osobe u sredini u kojoj ivi pridonijet de punoj afirmaciji autistine osobe. Starenje roditelja, tjelesna i psihika iscrpljenost zbog stalne brige o autistinom djetetu, ali i potreba odrasle autistine osobe za sadrajima izvan obitelji zahtijevaju brigu i angairanje drutva. Primjereno zakonodavstvo, informiranje javnosti, humanitarne akcije pridonijet de pozitivnom rjeavanju tekoda i djelomino olakati ionako teak posao roditelja, ali i omoguditi humaniji i puniji ivot autistinim osobama.

You might also like