FISKALNI SISTEM I FISKALNA POLITIKA(II Kolokvijum).

doc

FISKALNI SISTEM I FISKALNA POLITIKA Medju najvaznijim ins !umen ima za os va!ivanje ciljeva ekonomske "oli ike s"adaju ins !umen i #iskalno$ sis ema I #iskalne "oli ike.Pod #iskalnim sis emom "od!azumijevamo sku" svi% #iskali e a koje d!zava na"lacuje "!inudnim "u em od #izicki% I "!avni% lica na svojoj e!i!o!iji.Fiskalni s&s em "!eds avlja dio javni% #inansija.Iz!az #iskalna "oli ika "o ice od en$lesko$ naziva Fiscal Polic& s o u "!os om "!evodu znaci "oli ika javni% "!i%oda.Pod #iskalnom "oli ikom "od!azumijevamo sve v!s e daz'ina ("o!eza(ca!ina( aksa kao I sve o'like javni% !as%oda s jedne I "!o"ise kojima se oni od!edjuju s d!u$e s !ane. )LO*A I INST+)MENTI FISKALNO* SISTEMA Na #iskalni s&s em u ice is o!iski !azvoj ("!iv!edna s !uk u!a(velicina zemlje('!oj s anovnika(visina nacionalno$ do%o ka i d.) #inanskiskoj eo!iji #iskalni s&s em koji je sas avljen iz vise daz'inski% o'lika naziva se #iskalni "lu!alizam.Pos oji I #iskalni monizam.On je sas avljen od samo jedno$ daz'insko$ o'lika I o od "o!eza ma "!i%od zemljisne !en e.)lo$a koju #iskalni s&s em ima u sav!emenim d!zavama os va!uje se "!eko veliko$ '!oja daz'inski% o'lika a a ulo$a se "!ije sve$a sas oji u sledecem, -.#iskalnim sis emom se o'ez'edjuju neo"%odna s!es va d!zave za os va!ivanje njeni% #unkcija ..#iskalnim sis emom se os va!uju znacajni icinci na ekonomskom socijalnom(demo$!a#skom I "oli ickom "lanu. Kada je $lo'alna "onuda veca od $lo'alne "o !aznje "!eduzimaju se mje!e za us"os avljanje na!usene !avno eze(kako 'i se us"os avila !avno eza u "!iv!edi I o "u em smanjenja "o!esko$ e!e a.Takvu #iskalnu "oli iku nazivamo eks"anzivnom #iskalnom "oli ikom.)lo$a #iskalno$ sis ema je da o'ez'edi d!zavi neo"%odna s!eds va za njene #unkcije I da is ov!emeno os va!uje van#iskalne e#ek e na ekonomskom(socijalnom I "oli skom "lanu.Kao osnovni i'lici daz'ina javljaju se/"o!ezi( akes(do"!inosi I ca!ine. 0IL1E2I FISKALNE POLITIKE Ins !umen i #iskalne "oli ike ko!is e se za/!as"odjelu #ak o!a "!oizvodnje(!avnome!niji !e$ionalni !azvoj(os va!ivanje "une za"oslenos i i d.Svi ne#iskalni ciljevi #iskalne "oli ike mo$u se sv!s a i u 3 osnovne $!u"e ciljeva, -.alokaciski, ..!edis !i'ucioni, 3.s a'ilizacioni ciljevi

Pod alokaciskim ciljevima "od!azumijevamo akvu ak ivnos d!zave kojom se "u em ins !umena a #iskalno$ sis ema I #iskalne "oli ike o'ez'edjuje naj'olja !as"odjela I ko!iscenje #ak o!a "!oizvodnje. Pod !edis!i'ucionim ciljevima koji se zele "os ici ko!iscenjem #iskalni% ins !umena a "od!azumijeva se ko!i$ovanje !as"odjele kako do%o ka ako I imovine do koje je doslo djelovanjem !zisno$ me%anizma. ) s a'ilizacione ciljeve koji se os va!uju ili se mo$u os va!i i #iskalnim ins !umen ima s"adaju oni koji su usmje!eni na o'ez'edjenje I ocuvanje, -."une za"oslenos i .."os ojece$ nivoa cijena M1E+E FISKALNE POLITIKE Mje!e #iskalne "oli ike kojima se os va!uju "!omjene u visini javni% "!i%oda I !as%oda s"!ovode se "o "!avilu "!imjenom, -.au oma sko$ s a'iliza o!a ..#o!mule elas icnos i 3.di!ekcioni% mje!a Pod au oma skim s a'iliza o!om "od!azumijevaju se oni javni "!i%odi I !as%odi koji au oma ski 'ez ne"os!edno$ u icaja d!zave !ea$uju ne "!omjene u ekonomskoj s#e!i I ime u'lazavaju ne$a ivne ucinke.Najznacajnije mjes o medju au oma skim s a'iliza o!ima "!i"ada "o!ezu. Pod #o!mulom elas icnos i "od!azumijevaju se mje!e koje su usmje!ene na omo$ucavanje odnosno uklanjanje "osljedica "o!emecaja u "!iv!edi.P!ema #o!muli elas icnos i "o !e'no je osi$u!a i odedjeni au oma izam. 4isk!ecione mje!e #iskalne "oli ike imaju najznacajnije mjes o medju mje!ama #iskalne "oli ike u okvi!u sav!emeni% mje!a s a'ilizacione "oli ike.2!s e I v!ijeme "!imjene disk!ecioni% mje!a zavisi od v!s e I velicine "o!emecaja u "!iv!edi na koje se zeli djelova i "!imjenom i% mje!a. 5)46ET(5)46ETSKI P+IN0IPI I 5)46ETSKA POLITIKA Osnovni ins !umen "u em ko$a d!zava #inansi!a javne !as%ode je 'udze .Po!ed 'udze a javni "!i%odi se mo$u !as"o!edjiva i I "!eko #ondova..5udze "!eds avlja ak javno"!avno$ ijela kojim se u v!djuju uku"ni javni "!i%odi I uku"ni javni !as%odi I o za od!edjeni "e!iod koji je "o "!avilu $odinu dana.S o'zi!om na nje$ov u icaj na "!iv!edu I "!iv!edna k!e anja "os oje od!edjeni "!inci"i "o kojima se 'udze iz!adjuje usvaja I izv!sava.Ti "!inci"i se nazivaju 'udze ski "!inci"i.Imamo dvije $!u"e i% "!inci"a, 7S a icki 'udze ski "!inci"i su /o"s os ("!inci" jasnoce 'udze a(I "!inci" nee#ek acije 'udze a. 74inamicki 'udze ski "!inci"i/"!inci" !ealnos i 'udze a("!inci" !avno eze 'udze a("!inci" jedno$odisnjos i 'udze a.

FINANSI+AN1E 5)46ETSKO* 4EFI0ITA Pojava 'udze sko$ de#ici a je uvjek oz'iljan znak za uz'unu nosiocima "oli icke vlas i.Na aj nacin se "os avlja v!lo znacajno "i anje ,kako "ok!i i de#ici 8 Kao "!vo 'udze ski su#uci os va!en u "e!iodu "!iv!emeno$ "!os"e!i e a !e'a da "ok!ije de#ici koji nas aje u "e!iodu de"!esije.Po !e'no je ko!is i i I d!u$e #innsiske ins !umen e.P!odajom %a! ija od v!ijednos i d!zava "!iku"lja "o !e'na #inansiska s!eds va za "ok!ivanje javni% !as%oda odnosno za "ok!ice 'udze sko$ de#ici a.Taj nacin "ok!ica 'udze sko$ de#ici a naziva se ka"i alizacija javno$ du$a.P!oces #inansi!anja I !e#inisi!anja javno du$a naziva se u"!avljanje javnim du$om.Pok!ice 'udze sko$ de#ici a "!odajom o'aveznica ima !azlici e e#ek e zavisno od o$a da li je 'udze ski de#ici "!iv!emen ili du$o!ocno$ ka!ak e!a.) slucaju !ajno$ %!onicno$ 'udze so$ de#ici a mo$uce su dvije !azlici e si uacije/ 7"!va "od!azumijeva zemlju u kojima se ne os va!uje "!iv!edni !as I 7d!u$a se odnosi na zemlje koje os va!uju "!iv!edni !as . K+E4ITNO MONETA+NI SISTEM )vod K!edi no7mone a!nim sis emom !e$ulise se sveuku"nos odnosa na "od!ucju novca I k!edi a a u cilju "os izanja o" imalno$ I s a'ilno$ "!iv!edno$ !azvoja u cilju !ealizacije !azvojne "oli ike. )LO*A K+E4ITNO7MONETA+NO* SISTEMA I POLITIKE )lo$a I znacaj k!edi no7mone a!no$ sis ema I "oli ike su veliki I u sav!emenim d!zavama sas oje se na!oci o u sljedecem/ a) mje!ama I ins !umen ima k!edi no7mone a!no$ sis ema I "oli ike !e$ulise se uku"na kolicina novca u "!ome u(odnosno s o"a mone a!no$ !as a. ') Od$ova!ajucim mje!ama a na!oci o "oli ikom "lasmana c) Mje!ama k!edi no7mone a!no$ sis ema I "oli ike u s"!ezi sa os alim mje!ama ekonomske "oli ike omo$ucava da !ealizacija osnovni% ciljeva I zada aka "!iv!edno$ !azvoja INST+)MENTI K+E4ITNO7MONETA+NE POLITIKE Pod ins !umen ima k!edi no7mone a!ne "oli ike "od!azumijevaju se s!eds va I me ode koje cen !alna 'anka "!imenjuje da 'i od!zavala masu I s !uk u!u novca I k!edi a na o" imalnom nivou.Ins !umen i k!edi no7mone a!ne "oli ike mo$u se "odijeli i u dvije $!u"e/ -.kvan i a ivni ins !umen i

..kvali a ivni ins !umen i Kvan i a ivni ins !umen i k!edi no7mone a!ne "oli ike djeluju $lo'alno na cijelu "!iv!edu. Kvali a ivni ins !umen i !e'a da djeluju selek ivno u "o$ledu v!s e k!edi a(!okova I kama e.9 Osnovni o'lici kvan i a ivni% ins !umena a u mone a!noj eo!iji I "!aksi su sledeci/ -."oli ika o'avezni% !eze!vi .."oli ika eskon nei uo"s e kama ne s o"e I 3."oli ika o vo!eno$ !zis a. Osnovni o'lici kvali a ivni% ins !umena a k!edi no7mone a!ne "oli ike su/ -.!e$ulisanje k!edi a cen !alne 'anke ..!e$ulisanje uslova k!edi a 3.selek ivna k!edi na "oli ika 4jelovanje cen !alne 'anke na "o encijal I likvidnos "oslovni% 'anaka v!si se "!eko ses okova ili kanala/ -.4i!ek no k!edi i!anje "oslovni% 'anaka os s !ane cen !alne 'anke ..Indi!ek no mone a!no os"oso'ljavanje "oslovni% 'anaka od s !ane cen!alne 'anke 3.Od!edjivanje o'avezne !ese!ve(!ese!ve likvidnos i kod cen !alne 'anke :.Ku"ovina I "!odaja v!ijednosni% "a"i!a koje izdaje cen !alna 'anka ;.Ku"ovina I "!odaja devizni% s!eds ava od s !ane cen !alne 'anke <.Od!edjivanje eskon ne s o"e I indi!ek no sis ema kama ni% s o"a "oslovin% 'anka. S)51EKTI K+E4ITNO7MONETA+NE POLITIKE Pod su'jek ima k!edi no7mone a!ne "oli ike "od!azumijevamo sve one ins i ucije koje se 'ave k!ei!anjem novca("oslovima sa de"ozi ima(davanjem k!edi a i d.5anka je ona us anova ili "!eduzece kojok je uzimanje k!di a u o'liku novca $lavno zanimanje.4anasnja s !uk u!a I o!$anizacija 'anaka daleko je slozenija od klasicne s!uk u!e I o!$anizacije("a je s o$a adekva nije sve 'anke "odijeli i na sledece $!u"e/ 0en !alna 'anka je akva 'anka koja ima mono"ol za izdavanje I emisiju novca.Emisija novca "os aje njen osnovni I $lavni "osao.Osnovne #unkcije cen !alne 'anke su sledece/ -.izdavanje novcanica kao zakonsko$ s!eds va "lacanja I !e$ulisanje o" icaja novca ..od!zavanje likvidnos i u medjuna!odnim "lacanjima 3.ocuvanje unu !asnje I medjuna!odne v!ijednos i novca :.ocuvnje likvidnos i k!di no$ sis ema u zemlji ;.o'avljanje !azni% #inansiski% !ansakcija za !acun d!zave

<.analiza novcani% I "!iv!edni% k!e anja na domacem I medjuna!odnom "lanu Kome!cijalne 'anke se u$lavnom 'ave k!a ko!ocnim k!edi i!anjem "!oizvodnje I "!ome a.Kome!cijalne 'anke su s va!ni "os!ednici izmedju "ozajmilaca I uzimilaca novca. Inves icione 'anke imaju osnovni zada ak du$o!ocno #inansi!anje "!iv!ede z'o$ ce$a zauzimaju "ose'no znacajno mjes o u !azvoju 'anka!sko$ sis ema. Poslovne 'anke su #inansiske ins i ucije vise$ s e"ena !azvoja ka"i alizma u kojem dolazi do konce !acije I cen !alizacije indus !isko$ ka"i ala.Poslovne 'anke "osluju s velikim ka"i alom je! su o 'anke ka! ela. )nive!zalne 'anke "!eds avljaju 'anke koje o'avljaju kako k!a ko!ocne ako I du$o!ocne "oslove.To je i" mjesavine kome!cijalne I inves icione 'anke. S"ecijalizovane 'anke su akve 'anke koje svoju osnovnu djela nos vezu za "oslovanje od!edjene $!ane ili o'las i "!iv!ede. Mono'anka "!eds avlja jedins venu 'anku u zemlji u kojoj su sjedinjeni svi o'lici 'anka!ski% "oslova. +azvojne 'anke su "ose'an i" inves icioni% 'anka a u novijoj li e!a u!e se izdvajaju z'o$ osnivanja akvi% 'anaka u nekim zemljama u !azvoju.Sv!%a osnivanja ovi% 'anaka je #inansi!anje "!iv!edno$ !azvoja "u em "!iku"ljanja domace$ I "ose'no inos !ano$ ka"i ala.. +e$ionalne 'anke su akav i" 'anaka koje su vezane za jedno uze ili si!e $oe$!a#sko "od!ucje. Mul inacionalne 'anke se osnivaju od s !ane vise 'anaka u !azvijenim zemljama. S edionice I d!u$e novcane ins i ucije.) sav!emenom 'anka!skom sis emu s edionice su manje novcane ins i ucije koje u selima I $!adovima "!imaju manje us ede na ukamacivanje I cuvanje. NA0INI K+EI+AN1A P+IMA+NO* NO20A P!ima!na emisija cen !alne 'anke eo!iski I "!ak icno moze se v!si i "!eko "e osnovni% okova I kanala/ -.mone izacijom v!ijednosni% "a"i!a ..k!edi ima cen !alne 'anke "oslovnim 'ankama 3.k!edi i!anjem d!zave :.k!edi ima os alim di!ek nim komi en ima cen !alne 'anke ;.ku"ovinom I "!odajom devizni% s!eds ava Mone izacija v!ijednosni% "a"i!a "!iv!ede (!eskon )je 'ila na!oci o na$lasen kanal k!ei!anja "!ima!no$ novca u uslovima zv.samou"!avno$ socijalis icko$ "!iv!edno$ sis ema.

K!edi i cen !alne 'anke "oslovnim 'ankama "!eds avljao je I "!eds avlja osnovni kanal k!ei!anja "!ima!no$ novca u S+ 1u$oslaviji. K!ei!anje "!ima!no$ novca na osnovu zaduzenja d!zave kod cen !alne 'anke je veoma ces o ko!iscen kanal za emisiju "!ima!no$ novca u sav!emenim "!iv!edama. P!ima!na emisija novca I selek ivni "!o$!am.Emisija "!ima!no$ novca sem u nacelu moze se v!si i na dva osnovna kanala !e$ulisanja,kvan i a ivnom I kvali a ivnom.Emisija "!ima!no$ novca "!eko mone izacije od!edjeni% "oslova !ealizuje se "!eko sis ema "oslovni% 'anaka s im da mo$u izv!si i !e#inansi!anje i% "lasmana u od!edjenom "!ocen u kod cen !alne 'anke.Osnovni elemen i koji od!edjuju ovaj ok emisije novca su/ -.si!i ili uzi '!oj namjena I v!s e "oslova koji se !e#inansi!aju ..visina !esko ne s o"e 3.visina kama ne s o"e :.!okovi !eskon a. 5ANKA+SKI POSLO2I 5anka!ske "oslove mozemo "odijeli i "!ema nekim zajednickim o'iljezjima na/ -."asivne ili mo'ilizaciske "oslove ..ak ivne ili k!edi ne 'anka!ske "oslove 3.neu !alne indi#e!en ne ili komisione 'anka!ske "oslove :.so"s vene 'anka!ske "oslove. Kod "asivni% 'anka!ski% "oslova 'anka se javlja kao zajmo"!imac.Pasivni 'anka!ski "oslovi mo$u 'i i k!a ko!ocni I du$o!ocni.Najvazniji "asivni k!a ko!ocni "oslovi su/ -.de"ozi "o vidjenju ..emisija novcanice 3.!eskon :.!elom'a!d. 4e"ozi i "o vidjenju "!i"adaju !eu naj!as"!o"s !anjeniji% I najvazniji% "oslova 'anke. O !eskon u $ovo!imo onda kad je jedna 'anka kod d!u$e eskon uje mjenicu iz so"s veno$ "o!#elja. +elom'a!dom 'anke akodje "ovecavaju svoj k!edi ni "o encijal I o ako da kod d!u$e 'anke zaloze v!ijednosne "a"i!e na osnovu koji% su odo'!ile k!edi . Emisija novcanica u'!aja se u "asivne 'anka!ske "oslove. ) "asivne du$o!ocne "oslove 'anke s"adaju/o!oceni de"ozi i(emisija dionica(emisija o'aveznica(emisija zaloznica i d.

) ak ivne 'anka!ske "oslove s"adaju ono 'anka!ski "oslovi u kojima se 'anka javlja kao "ovje!ilac.5anka odo'!ava k!a ko!ocne I du$o!ocne k!edi e.) "!aksi s!ecemo vise v!s a k!a ko!ocni% k!edi a/eskon ni k!edi (lom'a!dni k!edi (!am'u!ski k!edi i d. Komisioni 'anka!ski "oslovi s"adaju u !ed "oslova kojima su se 'anke 'avile jos u s a!om vijeku.Komisioni "oslovi se zavisno od s !uk u!e i% "oslova I osnova "os!ednicko$ "osla dijele na/ -."os!edovanje u "la nom "!ome u ..cuvanje I u"!avljanje v!ijednos ima 3.ku"ovanje ili "!odaja v!ijednosni% "a"i!a :."!uzimanje jems va ;.o va!anje ak!edi iva I izdavanje k!edi ni% "isama. So"s veni 'anka!ski "oslovi si oni 'anka!ski "oslovi koje 'anka o'avlja u svoje ime I za svoj !acun. PO1AM I F)NK0I1E K+E4ITA K!edi je akav o'lik imovinsko="!avno$ odnosa izmedju dva lica u kojemu jedno lice svoje "!avo !as"ola$anja nekim !ealnim do'!ima us u"a na od!edjeno v!ijeme d!u$om licu uz nje$ovu o'avezu da v!a i is u kolicinu is ov!sni% !ealni% do'a!a "ovje!iocu.+azika izmedju na u!alno$ I novcano$ k!edi a je "!edme o'aveze("a ako je o'aveza duznika da u od!edjenom !oku v!a i neku kolicinu novca onda se !adi o novcanom k!edi u a ako je o'aveza da v!a i neko na u!alno do'!o onda se !adi o na u!alnom k!edi u.K!edi i imaju #unkciju mo'ilizacije inves icioni% I d!u$i% "!iv!edni% ak ivnos i je! s im "u em mo'ilisu I "lasi!aju novcana s!eds vs u vecem o'imu u !azlici e "!iv!edne I ne"!iv!edne sv!%e. I62O+I K+E4ITA Izvo!i k!edi a su uku"ni de"ozi ni I nede"ozi ni izvo!i s!eds ava('anaka.4e"ozi ni "o encijal 'anaka "!eds avlja osnovni izvo! iz ko$a se #o!mi!aju uku"na s!eds va 'anaka.4e"ozi ni izvo!i s!eds ava su/ -.de"ozi i "o vidjenju ..o!oceni de"ozi i 3s"ecijalni de"ozi i. 4e"ozi i "o vidjenju su u$lavnom k!a ko!ocna de"onovana s!eds va u 'ankama.Ona su 'aza za k!ei!anje novcane mase. O!oceni de"ozi i su novcana s!eds va "ovje!ena 'ankama na od!edjeni !ok 'ilo da se !adi o namjenama za koja se o!ocavaju ili 'ez od!edjivanja namjene o!ocavanja. S"ecijalni de"ozi i jacesce se #o!mi!aju "!eko odluka o!$ana koji vode ekonomsku "oli iku I sluze kao ins !umen u s"!ovodjenju od!edjeni% ciljeva ekonomske "oli ike.

Nede"ozi ni izvo!i s!eds ava 'anaka "!eds avljaju do"unska s!eds va #o!mi!ana ins i ucionalnim "u em ili do"unskom djela noscu 'anaka. 2+STE K+E4ITA P!ema !ajanju k!edi no$ odnosa k!edi e mozemo "odijeli i na /k!a ko!ocne (s!ednje!ocne I du$o!ocne.P!ema namjeni I u"o !e'i k!edi a na /"!oizvodjacke I "o !osacke.P!ema !ezimu nji%ovo$ ko!iscenja dijele se na /o"s e I namjenske..Najvaznija "odjela k!edi a je "!ema "!edme u k!edi no$ odnosa "a "!ema om k!i e!ijumu imamo kome!cijalne I 'anka!ske k!edi e. Kome!cijalni k!edi "os oji izmedju !o'ni% "!oizvodjaca najcesce na osnovu !o'ne mjenice.4aje se u !o'i a v!aca u novcu.Kada ku"ac ne moze da na"la i "!oizvodjacu nje$ovu !o'u "!oizvodjac moze da 'i!a izmedju dvije al e!na ive/ -.ili dam u da "!oizvod ..da saceka sa "!odajom dok ku"ac ne dodje do "o !e'ni% s!eds ava. 5anka!ski k!edi ko!is i se u "!ome nom "!ocesu onda kada se !$ovacki k!edi "okaze nedovoljnim.Ponekad mjenicni "ovje!ilac ne moze da indosi!anom mjenicom ku"i zeljenu !o'u je! "!odavac e !o'e ne zeli da "!imi mjenicu ciji izdavalac nije dovoljno "ozna . SPOL1NO(T+*O2INSKI SISTEM I POLITIKA 6nacaj I ulo$a s"oljne !$ovine Pu em s"oljne !$ovine os va!uje se ekonomski odnos jedne zemlje sa os alim zemljama svije a.Neke au o!i a!ne vlas i izolovale su svoju zemlju od medjuna!odni% I "oli icki% "!ocesa.Takva "oli ika zemlju (njenu "!iv!edu je sku"o kos ala.Ona je dovela do ne$a ivni% "osledica a "!ije sve$a do / -."ada s o"e "!iv!edno$ !as a .."ada svi% o'lika "o !osnje 3."ada za"oslenos i "!oizvodni% #ak o!a :.neods a ka ka"i ala za !azvoj Au ok!a ija se de#inise kao samozadovoljavanje.Kako je s"oljna !$ovina "os ala #ak o! !azvi ka kako nacionalne ako I sve ske "!iv!ede neo"%odno je is aknu i njen znacaj I ulo$u.Taj znacaj se is"oljava u sledecem/ -.Ona omo$ucava da se na'ave odnosno uvezu sva do'!a koja su neo"%odna za no!malno odvijanje "!ocesa !e"!odukcije a koji% nema u so"s venoj zemlji. ..Takodje s"oljna !$ovina "os ala je vazan "os!ednik u si!enju o'ez'edjivanju nove e%nike( e%nolo$ije novi% me oda u"!avljanja I o!$anizacije "!oizodnje. 3.Pos!eds vom s"oljne !$ovine izvozi se visak ka"i ala iz zemlje.S"oljna !$ovina "os ala je znacajan ins !umen medjuna!odno$ k!e anja ka"i ala.

:.S"oljna !$ovina je akodje "os ala znacajan ma%anizam medjuna!odne "odjele !ada I medjuna!odne s"ecijalizacije. P+OM1ENE ) S2ETSKO1 T+*O2INI ) du$oj "olovini >?7 i% $od. Ovo$ vijeka desile su se velike ekonomske I "oli icke "!omjene u svije u .Analizi!anjem sve ske !$ovine dolazimo do zakljucka da su se odi$!ale k!u"ne "!omjene u ovoj s#e!i ekonomski% odnosa.One se is"oljavaju u sledecem / 7P!vo s !uk u!a sve ske !$ovine danas se "o "uno !azlikuje od one "!ije dvadese ( !idese ili vise $odina.Najznacajnije mjes o u medjuna!odnoj !$ovini imale su si!ovine($o!ivo.%!ana i d. 74!u$o okovi sve ske !$ovine danas se "o "uno !azlikuju od njeni% !aniji% okova.Sve ska !$ovina danas se najvise odvija izmedju malo$ '!oja !azvijeni% zemalja svije a. 7T!ece "o!ed "!omjene s !uk u!e I oka sve ske !$ovine mijenja se I njen sad!zaj.*lavne kom"onen e medjuna!odne !$ovine I dalje su !o'e(uslu$e I ca"i al. 70e v! o iz dana u dan na sve skoj ekonomskoj sceni jaca ulo$a I znacaj.6'o$ o$a dolazi do "ovezivanja "!eduzeca iz vise d!zava I s va!anja o$!omni% medjuna!odni% "!eduzeca.. 7Pe o u sve skoj !$ovini danas domini!aju sve ske in e$!acione cjeline. OSNO2NI O5LI0I SPOL1NO7T+*O2INSKE POLITIKE Naj"ozna ija dva o'lika s"oljno !$ovinske "oli ike su li'e!alizam I "!o ekcionizam.6a svaku zemlju je do'!o da se ukljuci u medjuna!odne ekonomske odnose.Nacin I s e"en o$ ukljucivanja zavisi od mno$o #ak o!a a najznacajniji su / 7velicina zemlje 7$eo$!a#ski "olozaj 7o'im I s !uk u!a "!i!odno$ 'o$as va 7s !uk u!a "!iv!ede LI5E+ALI6AM KAO O5LIK SPOL1NO7T+*O2INSKE POLITIKE Li'e!alizam je akav o'lik s"oljno7 !$ovinske "oli ike koji "od!azumijeva da se !$ovinski odnosi zemlje s inos !ans vom odvijaju "o "uno slo'odno.To je slo'odno k!e anje !o'a(uslu$a I #ak o!a "!oizvodnje izmedju zemalja.) "!aksi se jos nije "ojavio cis i li'e!alizam.Kao za$ovo!nici li'e!alizma "ojavljuju se zemlje koje su dos i$le visok s u"anj !azvoja.Osnove li'e!alne s"ljne !$ovine "os avili su Adam Smi I 4avid +ika!do.6a$ovo!nici ovo$ o'lika iznosili su kao "!ednos sledece/

-.Slo'odna !$ovina medju zemljama dovodi do "odjele !ada u kojoj svaka zemlja se s"ecijalizuje za "!oizvodnju "!oizvoda za koje ima naj'olje uslove. ..S"ecijalizacija dovodi do "oje# injenja svi% v!s a !o'a.Od o$a imaju ko!is i sve zemlje koje uces vuju u medjuna!odnoj !$ovini. P+OTEK0IONI6AM KAO O5LIK SPOL1NO7T+*O2INSKE POLITIKE P!o ekcionizam je o'lik s"oljno !$ovinske "oli ike koji je su"!o an li'e!alizmu.6a !azliku od li'e!alizma on "od!azumijeva kon !olisanje k!e anja !o'a(uslu$a I #ak o!a "!oizvodnje izmedju zemalja.) "!aksi se nije "ojavio cis i "!o ekcionizam.On se "ojavljuje kao "oli ika vise za vo!eno$ !zis a.6emlje koje vode "!o ekcionis icku s"oljno7 !$ovinsku "oli iku najcesce eze da o'ez'ijede !azvoj domace "!iv!ede. INST+)MENTI SPOL1NO7T+*O2INSKE POLITIKE Od ins !umena a s"oljno= !$ovinske "oli ike najcesce se ko!is e ca!ine("!emije i d.Sve ins !umen e s"oljno7 !$ovinske "oli ike mozemo "odijeli i na/ -.one koji djeluju "!eko cijene ..one koji djeluju "!eko kolicine Ins !umen e koji djeluju "!eko cijena nazivamo ins !umen ima indi!ek no$ u icaj na !azmjenu.Ins !umen e koji djeluju na kolicinu nazivamo ins !umen ima di!ek no$ u icaja na !azmjenu.Takodje is !umen e mozemo "odijeli i na /kvali a ivne I kvan i a ivne. INST+)MENTI IN4I+EKTNO* )TI0A1A 0a!ina je ins !umen s"oljno7 !$ovinske "oli ike koji !e$ulise uvoz I izvoz I !ansi !o'e "!eko cijene.Ona s"ada u ins !umen e indi!ek no$ u icaja na !azmjenu.0a!ine se dijele "!ema !aznim k!i e!ijumima.P!ema "o!ijeklu !o'ne ca!ine dijele se na /izvozne I !anzi ne. 7)vozne ca!ine su v!s a ca!ina koja se na"lacuje na !o'u koja se uvozi sa inos !ano$ !zis a. 7Izvozne ca!ine su v!s a ca!ina koja se "laca na !o'u koja na"us a nacionalno !zis e. 7T!anzi ne ca!ine su v!s a "o!eza koji se na"lacuje "!ilikom !anzi a s !ane !o'e "!eko d!zavne e!i o!ije.Ove ca!ine imaju #iskalni ka!ak e!. 7Fiskalne ca!ine od!edjena d!zava uvodi da 'i se'i o'ez'edila "!i%od u d!zavnu kasu I da 'i na aj nacin mo$la da #unkcionise odnosno os va!uje "lani!ane ak ivnos i. 7Ekonomske ili zas i en ca!ine imaju za cilj da s vo!e "ovoljne uslove "oslovanja "!iv!ednim su'jek ima od!edjene $!ane kako 'i se s o "!ije a $!ana !azvila. 7P!o%i'i ivne ca!ine su v!s a koja je !avna najcesce za'!ani uvoza.

P!ema nacinu ca!injenja !o'e ca!ine se dijele na/ 70a!ine sa valo!em od!edjuju se na jednos avan nacin.P!vo se u v!di v!ijednos !o'e a onda na v!ijednos "!imjeni u v!djeni "!ocena . 7S"eci#icne ca!ine se u v!djuju "ojedinacno za svaku v!s u !o'e.Pose'no se uzimaju u o'zi! sve ka!ak e!is ike !o'e kao s o su duzina( ezina a "o om se za svaku !o'u "!o"isu "ose'ne s o"e. 6avisno od o$a iz koje zemlje !o'a dolazi dijele se na , 7P!e#e!encijalne ca!ine "od!azuijevaju da se neke !o'e I neke zemlje u !azmjeni #avo!izuju. 74i#e!encijalne ca!ine "od!azumijevaju !azlici o ca!insko o" e!ecenje zavisno iz koje zemlje !o'a dolazi ili kojim "!evoznim s!eds vom. 6avisno od o$a koje su ca!inske a!i#e "!imenuju dijele se na / 7Minimalna ca!inska o" e!ecenja "od!azumijevaju da se "!i ca!injenju !o'e "!imenjuje niza ca!inska a!i#a. 7Maksimalno ca!insko o" e!ecenje "!imenjuje se najcesce na !o'e koje dolaze iz zemlje sa kojom nije zakljucen u$ovo!. Po!ed ovi% ca!ina u "!aksi su jos "ozna e / 7An idam"inske ca!ine se "!imenjuju kad zemlja zeli da s"!ijeci dam"in$ koji od!edjena zemlja "!imenjuje na njenom unu !asnjem !zis u. 7Kom"enza o!ne ca!ine uvode se akodje na s !anu !o'a da 'i izjednacili cijenu ove !o'e sa cijenom domace !o'e za o s o je domaca !o'a o" e!ecena aksama 7P!emija je jedan od ins !umena a s"oljno7 !$ovinske "oli ike koji ima za cilj da "ods akne izvoz..Po!ed "!emija ins !umen i koji imaju is i cilj su /su'vencije(!e$!esi I "o!eske olaksice.. 74evizna s imulacija izvoza.Pod deviznom s imulacijom "od!azumijeva se "ose'na vid "omoci izvoznicima.) "!aksi devizna s imulacija se is"oljava u dva vida I o kao / 7!e enciona i 7!e !ocesiona kvo a. 7+e enciona kvo a je dio devizni% s!eds ava koje izvoznik od os va!eno$ izvoza ima "!avo da zad!zi na vlas i om deviznom !acunu kod 'anke.2isinu !en acione kvo e od!edjuje d!zava. 7+e !ocesivna kvo a za !azliku od !e encione ona "od!azumijeva da izvoznij uku"no os va!ena devizna s!eds va od izvoza mo!a da is u"i ovlascenjoj 'anci . INST+)MENTI 4I+EKTNO* )TI0A1A Kvan i a ivni ins !umen i za !azliku od kvali a ivni% "od!azumijevaju !e$ulisanje s"oljno7 !$ovinske !azmjene u icajem na kolicinu !o'e koja se uvozi ili izvozi.

76a'!ana je akva mje!a koja ima z cilj onemo$ucavanje izvoza(uvoza I !anzi a !o'e.4!zava nejcesce za'!anjuje izvoz iz ekonomski% !azlo$a. 7Kon i$en je ins !umen s"oljno7 !$ovinske "oli ike koji ko!is e manje vise sve zemlje koje se ukljucuju u medjuna!odnu !$ovinu a koji "od!azumijeva da se umjes o za'!ane uvoz I izvoz mo$u odvija i u acno u v!djenim kolicinama. 7)vozne I izvozne dozvole su ins !umen i "u em koji% se !e$ulise !azmjena zemlje sa inos !ans vom na nacin s o se daju dozvole su'jek ima koji !e'a da o'ave uvoz odnosno izvoz !o'e. Ako se !adi o !$ovini izmedju dvije zemlje ada se "o "isuju 'ila e!alni u$ovo!i.Mul ili e!alni o$uvo!i "od!azumijevaju !$ovinu izmedju vise zemalja.P!aksa "o v!djuje da se u u$ovo!ima s!ecu sledeci "!inci"i klauzule 7"!inci" najv!ce$ "ovlascenja 7"!inci" nacionalno$ !e mana 7"!inci" !e"!oci e a 7"!e#e!encijalni "!inci" P!inci" najvece$ "ovlascenja "od!azumijeva d ace zemlja koja je sklo"ila u$ovo! I u njemu unijela ovu klauzulu do'i i sva "!ava I "ovlas ice koje su da e nekoj d!u$oj zemlji. P!inci" nacionalno$ !e mana o'avezuje zemlju koja je "o "isala !$ovinski u$ovo! u kojem je unseen ovaj "!inci" da "!avnim I #izickim licima d!u$e zemlje o'ez'ijedi is i !e man kao svojim "!avnim I #izickim licima. P!inci" !e"!oci e a "od!azumijeva da zemlja koja je na"!avila us u"ke nekoj d!u$oj zemlji od nje !azi akodje adekva an od$ova!ajuci "os u"ak. P!e#e!encijalni "!inci" kad se najde u !$ovinskom u$ovo!u "od!azumijeva do'ijanje s"ecijalni% olaksica u odnosu na du$e zemlje. Pla ni 'ilans je sis ema ski "!e$led svi% ekonomski% odnosa jedne zemlje sa svije om koji se odvija za od!edjeni v!emenski "e!iod. 4E2I6NI SISTEM I 4E2I6NA POLITIKA 4evizni s&s em je se$men "!iv!edno$ sis ema.Najvaznija "i anja koja !e'a da !e$ulise devizni s&s em su / ku"ovina "!odaja deviza(#unkcionisanje devizno$ !zis a(devizne !ese!ve.S%odno ome kao su ova "i anja !e$ulisana mozemo $ovo!i i o s !o$om I li'e!alnom deviznom sis emu..6a jedan devizni s&s em kazemo da je li'e!alan odnosno #leksi'ilan ako je u njemu malo o$!anicenja I kon !ola kada je u "i anju "!ome !o'a I uslu$a sa inos !ans vom. 4E2I6NI K)+S I 2+STE K)+SE2A 2alu a je zakonsko s!eds vo "lacanja u #inansiskim !ansakcijama koje se odvijaju u $!anicama jedne zemlje.Osnovni zada ak cen !alne 'anke je da

cuva s a'ilnos nacionalne valu e.Sve valu e s%odno ome da li se mo$u zamijeni i za d!u$e valu e mozemo "odijeli i na / 7konve! i'ilne 7nekonve! i'ilne 7o'!acunske 6a jednu valu u kazemo da je Konve! a'ilna ako je zamjenljiva za d!u$e valu e.Konve! i'ilnos moze 'i i unu !asnja (in e!na(I s"oljasnja. Nekonve! i'ilne valu e su one koje se ne mo$u zamijeni i za valu e d!u$i% zemalja.To sum eke valu e I one se ko!is e kao s!eds vo "lacanja samo u okvi!ima so"s vene "!iv!ede. 6emlje koje imaju meke valu e u medjuna!odnom "!ome u ko!is e konve! i'ilne valu e d!u$i% zemalja.To su O'!acunske valu e. +elevacija "od!azumijeva zvanicno "!iznanje mone a!ne vlas i da je doslo do "o!as a v!ijednos i domace valu e u odnosu na inos !anu.. 4elevacija je zvanicno "!iznanje mone a!ne vlas i da je domaca valu a iz$u'ila dio svoje v!ijednos i u odnosu na v!ijednos inos !ane valu e. 4evizni ku!s se #o!mi!a na deviznom !zis u .6avisno od o$a kako se #o!mi!a devizni ku!s mozemo $ovo!i i o / 7#iksnom I 7 #luk i!ajucem deviznom ku!su. Fiksni devizni ku!s u v!djuje d!zava.Onse najcesce u v!djuje kod zemalja koje imaju male "!iv!ede koje su o vo!ene "!ema sve skom !zis u. Fluk i!ajuci ku!s #o!mi!a se na deviznom !zis u.) "!aksi se "ojavio sedadese i% $odina ovo$a vijeka.2isina devizno$ ku!s zavisi od "onude I "o !aznje deviza na deviznom !zis u. 4E2I6NO T+6ISTE 4evizno !zis e je o!$anizovan odnos ku"ovine I "!odaje deviza za domacu valu u.Ono je o'lik #inansisko$ !zis a.0en !alna 'anka dominan no u ice na s a'ilnos devizno$ ku!sa nacionalne valu e.Kada ku!s s !ane valu e na deviznom !zis u "ocne da !as e ada o"ada ku!s domace valu e MONETA+NA POLITIKA Mone a!na "oli ika je sku" mje!a I ak ivnos i koje "!eduzimaju mone a!ne ins i ucije a kojima se u ice na "onudu u !aznju za novcem na novcanom !zis u.Posoji !azlika izmedju "oslovni I cen !alni% 'anka.Poslovne 'anke se javljaju kao/97inves icione 7kome!cijalne 7unive!zlane 7s"ecijalizovane

0en !alna 'anka je $lavna mone a!na ins i ucija u svim zemljama .Ona o'avlja #unkcije od koji% su najvaznije /-.ona void mone a!nu "oli iku I void !acuna o zd!avlju valu e ..ona je jedina mone a!na ins i ucija koja v!si "!ima!nu emisiju novca 3. o je ins i ucija koja v!si kon !olu "oslovni% 'anaka. Ak iva s!eds va cen !alne 'anke su / 7zla o I devize 7k!edi i 'ankama 7k!edi i d!zavi Pasiva s!eds ava cen !alne 'anke su / 7novac u o" icaju 7de"ozi i os ali% 'anka 7de"ozi i d!zave 7!eze!ve O'azveznica jeduznicka %a! ija od v!ijednos i.Ponuda novca je kolicina !as"olozivo$ novca.Emisiju "!ima!no$ novca v!si cen !alna 'anka.Nacin I "u evi "!ima!ne emisije su / 7davanje k!edi a "oslovnim 'ankama 7o"e!acije na o vo!enom !zis u 7ku"ovina devizni% s!eds ava.