SIP trunk - kako i zato?

Miroslav Martini
Ericsson Nikola Tesla Krapinska 45, Zagreb, Hrvatska Telefon: 1-365-41-17 Fax: 1-302-82-60 E-mail: miroslav.martincic@ericsson.com

Saetak Meusobno povezivanje sustava IP telefonije koritenjem SIP protokola postaje sve aktualnije, a posebno je vano meusobno spajanje poslovnih IP PBX komunikacijskih sustava s javnom telefonskom mreom nove generacije. Pitanje interoperabilnosti dolazi u prvi plan pa se vre ispitivanja kompatibilnosti sustava raznih proizvoaa. U lanku se opisuje okvir mogueg scenarija ispitivanja interoperabilnosti raznih sustava zasnovan na SIPconnect inicijativi. Takoer, razmatraju se prednosti i mane SIP trunkinga u odnosu na klasino TDM/ISDN povezivanje te se ukazuje na specifinosti implementacije.

I. UVOD Zadnjih godina svjedoci smo brzog rasta IP telefonije i koritenja VoIP (Voice over IP) tehnologije u poslovnim sustavima kao i kod operatora tj. davatelja usluga javne telefonije. Raste broj poslovnih komunikacijskih sustava koji se meusobno povezuju VoIP protokolima koristei pri tome postojeu podatkovnu infrastrukturu. Spajanje klasinih PBX sustava kao i novih IP PBX sustava na PSTN (Public Switched Telephony Network) mreu odvija se najee pomou ISDN spojnih vodova. No davatelji usluga (Service Providers) poinju nuditi i novi nain spajanja IP PBX sustava na javnu mreu koristei sve veu prisutnost brzih podatkovnih veza dostupnih na brojnim lokacijama. SIP trunk i SIP trunking su pojmovi koji opisuju taj novi nain povezivanja SIP (Session Initiation Protocol) postaje industrijski standard i telekomunikacijska industrija ga sve vie koristi u svojim proizvodima, a operatori u svojim mreama..

II. TO JE SIP TRUNK?

Pojam SIP trunk postao je svakidanji izraz kod proizvoaa SIP opreme kao i operatora koji pruaju SIP usluge. Iako pojam trunk ima jasno definirano znaenje kod sustava s komutacijom kanala, nikad nije definiran za SIP u nekoj RFC (Request for Comment) preporuci. Dodue, ipak je J. Rosenberg ponudio u IETF draft dokumentu svoju definiciju: "SIP trunk je virtualni SIP entitet na serveru ogranien predefiniranim skupom naela i pravila koji odreuju kako se procesiraju zahtjevi [1]. Za potrebe ovog lanka rei emo kako je to usluga koju nude operatori tvrtkama radi povezivanja na PSTN mreu kao zamjenu postojeih veza zasnovanih na komutaciji kanala (Circuit Switched Telephony). SIP trunk omoguava logiku vezu izmeu IP PBX sustava i davatelja usluga javne telefonije. Kada je upuen poziv s internog IP PBX terminala prema nekom broju u

javnoj telefonskoj mrei, IP PBX alje potrebne informacije davatelju usluga (preko SIP trunka) koji uspostavlja vezu do biranog broja. Sva signalizacija i govorni promet izmeu IP PBX-a i davatelja usluga odvija se SIP i RTP paketima preko IP mree. Pri tome nema prolaska kroz TDM (Time Division Multiplex) mreu. Kod SIP trunka nije eksplicitno ogranien broj poziva koji moe ii preko jednog trunka. Svaki poziv zauzima odreeni prijenosni kapacitet (bandwidth) IP mree pa je s te strane ogranienje ukupna propusnost IP mree izmeu IP-PBX sustava i opreme davatelja usluga. S marketinke strane tj. strane davatelja usluge SIP trunk se esto definira kao mogunost ostvarivanja jednog poziva kroz operatorovu mreu pa tvrtke kupuju onoliko trunkova koliko smatraju potrebnim za svoj broj zaposlenika Tradicionalni davatelji usluga javne telefonije obino nude za povezivanje poslovnim korisnicima jedan ili vie ISDN spojnih vodova. Takav operator je spojen na ostale svjetske PSTN operatore s kojima ima sklopljene bilateralne interkonekcijske ugovore. Ponuda SIP trunk servisa je samo drugi nain povezivanja poslovnih korisnika na telefonsku mreu. Pitanje interkonekcija i ostali aspekti daljnjeg komuniciranja raznih operatora ostaju nepromijenjeni [2]. Postoji vie vrsta davatelja usluga SIP trunkinga (i ostalih VoIP servisa). Razlikuju se prema tome jesu li vlasnici mrene infrastrukture ili samo preprodaju promet koji se odvija preko tue mree. Prelazak na IP tehnologiju omoguava operatorima nuenje usluga u paketu. Na taj nain ISP (Internet Sevice Provider) operator moe dodati u ponueni paket telefonske usluge i tako iskoristiti prednosti optimalnijeg koritenja prijenosnog kapaciteta. Ako je VoIP davatelj usluga prisutan na irem podruju tj. u vie zemalja ili ima sklopljene ugovore s drugim VoIP operatorima moe sam telefonski poziv izai iz IP mree vrlo blizu odredita. To omoguava kreiranje vrlo atraktivnih tarifa za meunarodne pozive. Prema podacima analitike kue Frost & Sullivan 2008 godine bilo je u upotrebi oko 3 miliona SIP trunkova s procjenom rasta od 54% u razdoblju do 2012. No i nadalje koritenje SIP trunkova za govorni promet predstavlja jo vrlo mali dio ukupnog prometa.

III. STANDARDI I INTEROPERABILNOST

SIP trunk nije definiran kao standard, ali postoje preporuke napravljene od strane SIPconnect tehnike radne skupine unutar SIP Forum-a. Njihov dokument je prilino pomogao razumijevanju problematike, ali nije jo

naiao na iroku podrku proizvoaa opreme ili davatelja usluga. Svejedno, SIPconnect inicijativa je primjer kako se podskup postojeih SIP preporuka moe koristiti za definiranje ograniene funkcionalnosti, u ovom sluaju SIP trunkinga. Mnogi osnovni scenariji pozivanja preko SIP trunka rade dobro i kad se koristi oprema razliitih proizvoaa. Meutim, kada se koriste naprednije funkcije kao to je npr. prijenos poziva (call transfer) pojavljuju se problemi poto se standardi ne potuju potpuno. Dodatno, SIP standardi sami po sebi ostavljaju prostora za prilagoavanje pa se mogu dogoditi potekoe u komuniciranju iako ni jedna strana direktno ne kri standarde. Kako bi situacija bila jo sloenija, neki davatelji usluga i IP PBX proizvoai implementiraju samo pojedine dijelove standarda ili dodaju svoja specifina proirenja. Standardizacija se i dalje nastavlja, skup SIP preporuka se sve vie iri pa je tako na slici 1. prikazano kako to izgleda mjerei broj stranica RFC preporuka [3].

SIPconnect Technical Recommendation v.1.0 je vrlo vana inicijativa SIP Foruma jer predstavlja na standardima zasnovan pristup zadai direktnog povezivanja IP PBX sustava (s podrkom za SIP) s VoIP davateljima usluga. [4]. Ove preporuke specificiraju referentnu arhitekturu, potrebne protokole i mogunosti te pravila implementacije neophodna za bezbolno povezivanje IP PBX sustava i VoIP davatelja usluga. Sve veim prihvaanjem SIPconnect programa kompatibilnosti raslo je i zanimanje za unapreenje postojeih preporuka tako da je osnovana radna grupa za sljedeu verziju preporuka. Ni ova grupa ne eli pokuati kreirati nove standarde poto je to zadatak postojeih standardizacijskih tijela kao to je IETF. Cilj SIP Forum specifikacija je razvijanje uporabljivih i lako primjenjivih tehnikih preporuka ili profila zasnovanih na postojeim industrijskim standardima. Referentni dijagram (slika 2 ) prikazuje zajednike funkcionalne elemente potrebne za SIPconnect podrku. SIPconnect tretira te elemente dijagrama kao posebne fizike komponente samo radi ilustracije. Proizvoai opreme mogu kombinirati funkcije u jednom fizikom ureaju.

Sl. 1. Rast broja stranica SIP i drugih VoIP standardizacijskih dokumenata.

Sl. 2. SIPconnect v.1.0 -referentna arhitektura.

A. SIPConnect inicijativa Dok se proizvoai i VoIP davatelji usluga sve vie odluuju za SIP protokol radi ostvarivanja pune IP povezanosti postoje i dalje dosta nedoumica i potekoa u praktinoj implementaciji. Postoji vie raznih naina za ostvarivanje pojedinih funkcija. Takoer, VoIP mreno povezivanje ukljuuje dodatne zahtjeve izvan same signalizacije npr. razne sigurnosne zahtjeve. SIP Forum je udruenje IP komunikacijske industrije koje se angairalo u mnogim aktivnostima unapreenja i promocije SIP tehnologije. Aktivnosti ukljuuju razvoj preporuka za industriju, SIPit dogaanja vezana za ispitivanja kompatibilnosti opreme raznih proizvoaa, posebne radionice te openito promoviranje SIP-a u industriji. SIP Forum je u sijenju 2008 godine objavio ratificiranje dokumenta "SIPconnect Technical Recommendation v.1.0".

B. Pokrivena podruja SIPconnect pokriva zahtjeve u sljedeim podrujima: Lociranje SIP servera Ovaj cijeli odjeljak neophodan je za postizanje interoperabilnosti DNS DNS je potreban za izbjegavanje statike konfiguracije IP adresa te za implementaciju redundancije aplikacijskih servera Registracija Nije zahtjevano, ali se iroko primjenjuje od strane davatelja usluga radi odreivanja IP PBX adrese. Ako se TLS (Transport Layer Security) iroko pone implementirati registracija nije potrebna. Sigurnost signalizacije

TLS prua mogunost enkriptiranja signalizacije te osigurava strogu meusobnu autentifikaciju koritenjem certifikata. Na alost, TLS nije iroko primjenjen jer to zahtijeva nadogradnju SIP stoga, a moe zahtijevati i skuplju hardversku opremu (zbog enkripcije). Takoer, enkripcija ini signalizaciju nevidljivom za vatrozid i SBC(Service Board Controller) opremu koji moraju manipulirati SIP signalizacijom. Vatrozid i NAT Traversal Translacija mrenih adresa (Network Address Translation - NAT) realizirana u usmjernicima i vatrozidovima predstavlja vrlo veliki problem za interoperabilnost VoIP opreme. SIPconnect preporuke ne zalaze dublje u problematiku. Autentifikacija Podrane su dvije opcije: 1. TLS koja prua jaku sigurnost, ali se ne primjenjuje iroko. 2. DIGEST protokol. koji se primjenjuje na REGISTER i INVITES poruke i iroko je prihvaen. Identitet Svaki E-164 broj predstavlja za davatelja usluga jedinstveni identitet te se mora pratiti asocijacija brojeva i SIP URI adresa. U FROM polju se nude dvije opcije: 1. FROM polje + P-Asserted-Identity (poeljna opcija). IP PBX se smatra dijelom Trust domene davatelja usluga. Privatni identitet se nalazi u P-Asserted-Identity polju, a javni identitet u FROM polju. 2. Samo FROM polje U TO polju mora se koristiti SIP URI ili Tel: URI, a Request URI mora odgovarati TO polju za inicijalne poruke. Razmatranja atributa kvalitete usluge (QoS) Ovaj odjeljak ukljuuje samo osnovne instrukcije za postavljanje DSCP-a (Differentiated Services Code Point). Pregovaranje oko medija i drugih sposobnosti to se tie codeca jedino je zahtjevan G.711 codec. Za prijenos DTMF tonova IP PBX sustavi mogu koristiti metode iz RFC 2833 preporuke (poeljno) ili prijenos unutar pojasa (inband). Kod komuniciranja faks ureaja i modema dane su samo osnovne instrukcije. Preporuuje se koritenje T.38 preporuke za komuniciranje faksovima te se zahtijeva unutarpojasna podrka. C. Pogled unaprijed na SIPconnect 1.1. U SIPconnect tehnikim preporukama koje su trenutno u razradi [5] predlau se : Nova referentna arhitektura Dvostruke operacijske uloge (Dual Operating Roles) Nadograene upute za identitet Proieni zahtjevi za TLS Specifikacije opih tijekova poziva Obavezan TCP SIP Specifikacija podrke za IPv6

Na slici 3. je prikazana nova pojednostavljena arhitektura SIP trunkinga.

Service Provider Network

SIP Signaling Entity (SP-SSE) Media Endpoint

SIP (1) (2) RTP/RTCP

Enterprise Network
Media Endpoint

SIP-PBX

Sl. 3. SIPconnect v.1.1 -referentna arhitektura

Predloena su dva naina rada IP PBX sustava. Registracijski nain rada ( Registration Mode) U ovom nainu rada SIP PBX sustav koristi SIP registracijsku proceduru za oglaavanje davatelju usluga svoje SIP signalizacijske adrese. SIP PBX se autentificira SP-SSE elementu koritenjem TLS-a (ako se zahtijeva autentifikacija), a sama SIP signalizacija je takoer osigurana TLS-om. Statiki nain rada ( Static Mode) U ovom nainu rada poslovna mrea koristi DNS za oglaavanje davatelju usluga javno dostupne SIP PBX signalizacijske adrese. Autentifikacija i sigurnost prijenosa signalizacije su podrani razliitim metodama zasnovanim na bilateralnom sporazumu. Ostale glavne promjene ukljuuju: Nadograene standardne forme za Enterprise Public Identities. Specificirane metode protokolnih poruka za osnovni poziv, prosljeivanje poziva, prijenos poziva, hitne servise i o oznaci poruke na ekanju ( Basic 2-Way Calls, Call Forwarding, Call Transfer, Emergency Services, and Message Waiting Indicator). Aurirani zahtjevi i metode konsenzusa za podrku codecima, intervalima paketizacije i pregovorima o sposobnostima (capabilities). Poboljan konsenzus za rukovanje prijenosa faksova i komuniciranje modemima. Poboljana metoda konsenzusa za prijenos DTMF tonova Specificiran je osnovni skup uputa za sueljavanje sa SIP PBX sustavom kada se na komunikacijskom putu nalazi NAT oprema i/ili ureaji za filtriranje paketa. Definiran je osnovni sigurnosni model zasnovan na postojeim standardima.

Podrka za IPv6 (eka se tekst). TCP SIP je obavezno zahtijevan.

kanjenja u IP mrei i kod davatelja usluga i u poslovnoj mrei. To ponekad znai kako koritenje centraliziranog SIP trunka dolazi u pitanje zbog poveanog kanjenja u mrei. Postizanje visoke dostupnosti Usluga SIP trunkinga se najee u poslovnim mreama implementira na jednom ulaznom mjestu. Fizika veza SIP trunka nije ograniena na fiksni broj poziva na nain kako je to kod TDM gateway-a to znai kako jedan SIP trunk lake podrava vei broj korisnika. To s druge strane znai kako rastu i posljedice eventualne greke ili ispada iz rada. Postoji vie naina kako se moemo zatititi od posljedica kvara SIP trunka: Nastavak koritenja postojeih TDM (ISDN) veza na javnu mreu uz SIP trunk. SIP trunk se koristi kao osnovni pristup, a TDM trunk kao drugi po redu pa je sukladno tome potrebno napraviti usmjeravanje poziva. Implementirati vie fizikih ulaza SIP trunka u poslovnu mreu. Koristiti SIP trunk samo za usmjeravanje poziva koji dolaze s lokacije na kojoj je SIP trunk te nastaviti koristiti TDM trunkove (ili zasebne SIP trunkove) na ostalim lokacijama tako da kvarovi na IP mrei davatelja usluga ili WAN mrei poslovnog korisnika ne utjee na vie od jedne lokacije. Mnogi davatelji usluga dijele prijenosni put (last mile) tako da nema smisla koristiti razne davatelje usluga ako koriste istu opremu. Prikladnije je koristiti razliite vrste komunikacijske opreme npr. optiku vezu za osnovni pristup, a xDSL vezu za sporedan pristup. Promet faksova i modemski promet Davatelj usluga i poslovni korisnik trebaju posebnu panju obratiti na promet faksovima i modemima. Jednostavno reeno, poslovni korisnici ne mogu oekivati jednako uspjeno komuniciranje tim ureajima kao u sluaju klasinih veza na PSTN mreu. Faks pozivi koji zavravaju kod VoIP davatelja usluga sporije se prenose te je podrano manje standardnih faks protokola. Npr. SG3 ((Super Group 3) faksovi s podrkom za V.34bis protokol te prijenos faksova u boji uglavnom nisu podrani. Kao mogue poboljanje prijenosa faksova preko IP mree razvijen je T.38 protokol. T.38 sposobnost je naznaena kod SIP-a u SDP protokolu (Session Description Protocol), a pregovaranje moe doi kroz REINIVTE zahtjev ili koritenjem NSE (Named signaling event) polja u RTP toku. Jedna od metoda za rad s faksovima je i proputanje faksova (Fax Passthrough) kada se koristi G.711 codec i fiksira meuspremnik kanjenja (jitter buffer) na 200ms te se faks informacije prenose kroz govorni kanal. Kod ove metode troi se vie prijenosnog kapaciteta nego kod T.38 metode, ali moe posluiti kad nemamo krajnju opremu koja podrava T.38 protokol. Modemski pozivi se sve manje koriste, ali ima sluajeva kada su nekim tvrtkama potrebni npr. za nadgledanje sigurnosnih i alarmnih sustava ili u duanima kod sustava za provjeru valjanosti kreditnih kartica. Najvei nedostatak kod prenoenja modemskih poziva preko IP mree je odsustvo TDM takta pa se ne mogu postii brzine od 56 kbit/s. Brzine od 28,8 kbit/s su

IV. PREDNOSTI KORITENJA SIP TRUNKINGA

Razlozi za uvoenje ove nove tehnologije su: Mogunost sniavanja trokova pristupa PSTN mrei zamjenom ISDN PRI veza s jednim IP trunkom. (u nekim sluajevima koristio bi se taj IP link i za pristup WAN mrei te pristup Internetu). Eliminacija lokalne PSTN gateway opreme koja se tada nalazi kod davatelja usluga. Mogunost novih usluga kao to je sposobnost kreiranja virtualnih lokalnih brojeva na udaljenim lokacijama Koritenje usluga SIP trunkinga kao dijela tvrtkinog plana za oporavak od katastrofa (disaster recovery plan) u sluaju velikog ispada sustava iz rada. S porastom prometa ne trai se investicija u PSTN gateway ureaje i dodatne linijske kartice. Optimalno koritenje prijenosnog kapaciteta upotrebom jednog linka za govor i podatke. Visoka fleksibilnost dimenzioniranja i koritenja kupljenih kapaciteta jer se moe kupiti eljeni broj kanala u manjim koracima (ak i po jedan). Openito, davatelji usluga nude SIP trunk kapacitete prilino slojevito. Jedna od glavnih prednosti SIP trunkinga je mogunost jednostavnog proirenja kapaciteta. Broj istovremenih poziva se moe poveati bez mijenjanja samih fizikih veza pa ak i bez poveanja prijenosnog kapaciteta. Ako se birani broj moe dosei preko SIP trunka onda se poziv ne treba usmjeravati preko PSTN-a ve se kompletno ostvaruje preko IP mree. To omoguava jeftinije telefoniranje (ponekad i besplatno telefoniranje). Ako se razni operatori meusobno dogovore mogu se razgovori njihovih korisnika odvijati kompletno preko IP mree. Ako je birani broj tradicionalni PSTN telefon operator usmjerava IP pakete do PSTN gateway ureaja koji je najblii biranom telefonu te tako smanjuje trokove. Ipak, vrlo je teko okvirno izraunati povrat investicije (ROI) za SIP trunking rjeenje poto mnogi operatori nude razliite servise pod specifino definiranim uvjetima.

V. NA TO TREBA OBRATITI PANJU KOD IMPLEMENTACIJE

Kapacitet SIP trunka se definira brojem podranih simultanih poziva te prijenosnim kapacitetom (bandwidth). Za odreivanje broja istovremenih poziva koje treba podrati SIP trunk koriste se Erlang izrauni koriteni tradicionalno u TDM okolini. Kod koritenja SIP trunkinga za razliku od TDM trunkova za pristup PSTN mrei moraju se uzeti u obzir

ostvarive u sluaju kada u IP mreama nema kanjenja paketa niti varijacija u kanjenju. Sigurnost TDM trunkovi predstavljaju izriitu toku razgranienja izmeu poslovne mree i davatelja usluga. Poto se "TDM na IP pretvorba radi na toj toki razgranienja postoji mala zabrinutost vezana za zlonamjerne upade vanjskih korisnika. Ostvarivanje podatkovnog pristupa u vau IP mreu kroz tradicionalne TDM trunkove je praktiki neostvarivo pa se sigurnosna zatita svodi najvie na spreavanje krae govornih servisa (toll fraud). Poto SIP trunking nudi direktno povezivanje do poslovne IP mree oni su stvarno mnogo nesigurniji od TDM trunkova. Poslovni korisnici koji koriste SIP trunking posebno moraju obratiti panju na: -Prihvaanje poziva jedino od davatelja usluga. -Zatitu mree od prevelike koliine poziva. -Zatitu mree od DoS (Denial of Service) napada. -Zatitu od krae servisa tj. osigurati pravilni obraun poziva. Svi tradicionalni napadi na IP mreu mogu potencijalno koristiti SIP trunk pa se za zatitu moraju koristiti ve poznati sigurnosni mehanizmi kao to je NAT, vatrozid, pristupne liste te mehanizmi za otkrivanje i spreavanje upada u mreu. Skrivanje mrene adresne topologije Skrivanje tvrtkinog IP adresnog prostora tj. IP adresa krajnjih ureaja (IP telefoni, aplikacijski serveri) od vanjskih korisnika zahtijeva NAT opremu. Ova oprema prilagoava IP adrese u zaglavlju IP paketa te neke od IP adresa u SIP paketima, ali postoje dodatna polja u SIP paketima koja sadre IP adrese, a NAT ih ne prilagoava. To moe predstavljati veliki problem u komuniciranju preko SIP trunka. Enkripcija medija i signalizacije SIP signalizacija se sastoji od poruka u ASCII tekstu koje su lako itljive i s kojima se lako manipulira. Bilo bi poeljno enkriptirati i autentificirati SIP signalizaciju. To se normalno postie podrkom za TLS ili MTLS (Mutual TLS) metodama. Sam medij moe se osigurati koritenjem SRTP-a (Secure RTP). Nekoliko proizvoaa vatrozidova je razvilo opremu koja ukljuuje SIP ALG (Application Layer Gateway) ureaje koji obino rade na nioj razini nego proxy ureaji prilagoujui pakete u letu. Jedno od ogranienja ALG arhitekture je to ne moe rukovati sigurnom SIP signalizacijom preko TLS-a. Primjer sigurnosne prijetnje je DoS (Denial of Service) napad gdje napada koristi mnogo razliitih raunala (zombies) radi slanja velikog broja paketa na ciljno raunalo kako bi ga se onesposobilo za rad. Kako bi se zatitili resursi potrebna je podrka za autentifikaciju SIP korisnika. Standardni nain je koritenje Digest protokola. Vjerodajnice (credentials) SIP korisnika trebale bi biti pohranjene u centraliziranu bazu podataka npr. na RADIUS server. Kvaliteta usluge (QoS) Osiguranje kvalitete usluge vrlo je vaan zahtjev kod IP telefonije pa tako i kod SIP trunkinga. Tome zadatku VoIP operatori pristupaju na razne naine. Teoretski jedino onaj operator koji potpuno kontrolira cijeli IP link moe

osigurati odgovarajuu kvalitetu usluge. To znai kako je davatelj usluge SIP trunkinga vlasnik linka i kontrolira cjelokupnu opremu na putu od poslovne mree korisnika do PSTN zavrne toke. To mu omoguava prioritetiziranje govora te nuenje razliitih SLA (Service Level Agreement) ugovora korisnicima. S druge strane ako operator nema mogunost kontrole nad linkom moe se potrebna kvaliteta usluge postii koritenjem metode over-provisioning tj. prekapacitiranjem linka jer velika koliina prijenosnog kapaciteta rjeava mnoge probleme koji mogu nastati kod prijenosa govora preko IP mree. Kada se radi veeg iskoritenja prijenosnog kapaciteta IP linka govor i podaci prenose zajedno treba svakako dati prioritet prijenosu govora. Ona se radi i za dolazni i za odlazni promet. Bilo bi dobro prijenosni kapacitet koristiti dinamiki tj. Kada se rezervirani kapacitet za govor ne koristi iskoristiti ga za prijenos podataka. Postavljanje TOS( Type of Service) ili DiffSrv oznaka u IP paketima omoguava prioritetiziranje govora. No, nema garancije kako e sva oprema na putu do korisnika podravati te oznake za prioritet. U tom sluaju svakako pomae ako davatelj usluge ima kontrolu nad komunikacijom na cijelom putu do poslovne mree. Ponekad tvrtke zbog sigurnosnih razloga ipak preferiraju odvojeno fiziko suelje tj posebne linkove za govor i za podatke. Prijenos telefonskih brojeva Postojei telefonski brojevi poslovnog korisnika koji su direktno dostupni iz javne mree (Direct in dialling) trebaju se prenijeti (porting) na novi servis. Kada vanjski pozivatelj zove takav broj poziv prihvaa VoIP davatelj usluga i on taj poziv usmjerava pomou SIP protokola u mreu poslovnog korisnika. Radi sloenosti prijenosa brojeva neke implementacije SIP trunkinga zapoinju samo s odlaznim pozivima iz IP PBX sustava. urni pozivi Kod urnih poziva (Emergency Calling) sluba koja ih zaprima zna fiziku lokaciju TDM veze iz koje je poziv doao. Koritenjem SIP trunkinga povezanost izmeu fizike lokacije i pozivajueg broja se gubi. Jedno od rjeenja je u takovom sluaju nastavak koritenja TDM trunkinga samo za tu funkciju.

VI. NEKI PROBLEMI ZA RIJEAVANJE

Postoji zabrinutost oko sigurnosnih prijetnji koje se mogu pojaviti kod direktnog IP povezivanja izmeu poslovnog telefonskog sustava i mree davatelja usluga. Mnogi IT strunjaci gledaju na PSTN gateway kao neku vrstu vatrozida izmeu njihovog telefonskog sustava i vanjske IP mree. Strah od potencijalnih napada preko SIP trunka potaknuo je rast ponude opreme za zatitu. Prvenstveno su to SBC (Service Border Control) oprema i VoIP vatrozidovi. Problem interoperabilnosti je vrlo vaan poto se podrka za SIP razlikuje kod raznih proizvoaa opreme. Certifikacijski program SIPconnect pokrenut od strane SIP Forum-a nudi nadu za popravak situacije, ali za sada je relativno mali broj davatelja usluga i proizvoaa VoIP opreme postigao SIPconnect certifikat.

Dostupnost SIP trunk usluge napreduje polaganije poto veliki operatori razmiljaju o eventualnom naruavanju postojeih prihoda od TDM trunkova te su zauzeti oko razvoja ostalih usluga te preuzimanjima drugih operatora. Postoje potekoe kod prometa faksovima i modemskog prometa Problemi vezani za koritenje NAT/Firewall opreme mogu znaajno zakomplicirati implementaciju SIP trunkinga. SIP trunking nije tako pouzdan u radu kao tradicionalni TDM trunking. jer je zavisniji o elektrinog napajanju. Pouzdanost rada TDM trunkinga u mnogim dijelovima svijeta je daleko vea. Kod tradicionalnog pristupa PSTN mrei znalo se gdje zavrava TDM veza od operatora i zapoinje IP veza unutar poslovne mree korisnika. Ako se pojave problemi ova toka razgranienja je mjesto za izvoenje ispitivanja i izolaciju problema. Treba ustanoviti je problem na strani operatora ili na strani poslovnog korisnika. Uvoenjem SIP trunkinga ova toka razgranienja se gubi te uslonjava lociranje problema.

tradicionalnog ISDN/TDM komuniciranja ve uspostavljeni. Migracija prema SIP trunkingu nee se dogoditi brzo, a poslovni korisnici e uvijek moi izabrati zadravanje dijela tradicionalnih TDM kapaciteta za rezervu te radi specifinih funkcija koje tada bolje rade. SIP trunking e dobro funkcionirati ako smo primijenili prave mjere za sigurnost i kvalitetu prijenosa, osigurali interoperabilnu opremu zasnovanu na standardima te ga pravilno implementirali.

LITERATURA
[1] What is a Session Initiation Protocol (SIP) Trunk Anyway? draft-rosenberg-sipping-siptrunk-00.txt [2] J. Magnusson: SIP trunking Benefits and Best Practices, White Paper, 2008 http://www.ingategate.com/files/white_paper_What_is_SIP _Trunking.pdf [3] VoIP RFC Watch http://www.rfc3261.net [4] SIP-PBX / Service Provider Interoperability SIPconnect 1.0 Technical Recommendation http://www.sipforum.org/sipconnect [5] SIP-PBX / Service Provider Interoperability SIPconnect 1.1 draft v.0.4.Technical Recommendation http://www.sipforum.org/sipconnect

VII. ZAKLJUAK
Kod donoenja odluke hoemo li i kada dodati SIP trunk kao vezu na javnu telefonsku mreu treba razmotriti i druge argumente osim same cijene. Ova odluka ima utjecaj na nain usmjeravanja poziva, pouzdanost rada, sigurnost komuniciranja i ostale parametre koji su kod