Modernistiki Knstlerroman Syllabus Kolegij je opepovijesnoga karaktera.

. U prvoj treini dvadesetoga stoljea pojavljuje se niz fikcionalnih djela (romana, duljih pripovijesti, novela) s umjetnikom kao glavnim likom. Na odabranim primjerima (Portret umjetnika u mladosti, Doktor Faustus, Pronaeno vrijeme, Povratak Filipa Latinovicza) tematolo kom analizom poku at e se rasvijetliti neke od temeljnih modernisti!kih preokupacija. "enijska estetika kao ishodi te dualizma izme#u umjetnika i gra#anina. $ildungsroman kao uzorna pripovijest moderniteta. Umjetnik i socijalni kontekst % civilizacijski i esteti!ki modernitet. &ntelektualni i esteti!ki mitovi modernizma ' mit o avangardi i mit o dekadenciji. (steti!ko i eti!ko ' samostvaranje i solidarnost kao dvije utopijske paradigme. )etafikcionalni i metaliterarni iskazi kao sastavnica romana o umjetniku. *svrt na ostala djela perioda sa sli!nom tematikom ( Slika Doriana Graya, Zapisci Maltea Lauridsa Briggea, onio !r"ger, Smrt u #eneciji, !rivotvoritelji, #ergilijeva smrt$ Majstor i Margarita i dr.) Naziv kolegija: Modernistiki Knstlerroman (diplomski studij) Nastavnik: dr s! Slaven "uri#$ do! %&'S(bodovi: ) "ezik: +rvatski 'rajanje: jedan semestar, ,&& i &-, zimski Status: izborni kolegij *blik nastave: predavanje, seminar, +vjeti za upis kolegija: nema &ilj kolegija: .ilj kolegija je upoznavanje i razumijevanje va/nih modernisti!kih romana s po!etka 01. stoljea kao i razumijevanje njihove veze s prethodeom literarnom tradicijom (romantizam, esteticizam). +loga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij pridonosi boljem poznavanju povijesti i problematike moderne europske knji/evnosti kai i novih tipova romana u komparativnom kontekstu. Sadr,aj kolegija:

&3 Uvodna razmatranja i komentar ponu#ene literature. 4o!etne definicije romana o umjetniku. &&3 Nastanak romana o umjetniku. *svrt na romanti!arske pripadnike /anra. 5azlozi nastanka, socijalne i povijesne pretpostavke. &&&3 4ostavke i mitovi esteticizma. Umjetnik kao esteti!ki 6heroj7 i kao opozicija gra#anskim vrijednostima i etabliranom simboli!kom poretku. &,3 Uvodni osvrt na romane i pripovijesti na razme#i esteticizma i modernizma3 Slika Doriana Graya, onio !r"ger, Smrt u#eneciji. ,. Uvodni osvrt, &&. dio3 Zapisci Maltea Lauridsa Briggea. Kriza pripovjedanja kao kriza kulture. ,&3 Portret umjetnika u mladosti. 8na!ajke romana i njegovo mjesto u 9o:ceovu opusu. )odernisti!ka tehnika pripovijedanja. ,&&3 ;teven <edalus kao esteti!ki heroj i buntovnik. Umjetnost kao Bildung. Nacionalno i kozmopolitsko u poetici modernizma. ,&&&3 % traganju za izgu&ljenim vremenom. 4lan 4roustova ciklusa i razvoj glavnoga lika u vremenu. *dnos pripovjeda! % lik. K=nstlerroman kao autobiografija. &-3 Pronaeno vrijeme. Umjetnost kao otkupljenje. ;adr/aj i smisao 4roustova esteticizma. -3 +rvatska ina!ica romana o umjetniku. Povratak Filipa Latinovicza. -&3 Povratak Filipa Latinovicza, &&. dio. Umjetnost kao prokletstvo i kao alijenacija. 5efleksija o umjetnosti kao integralni dio romana o umjetniku. -&&3 Doktor Faustus. >austovska tema u povijesti knji/evnosti. )annovo osuvremenjenje i preobrazba lika. 4ripovjeda! i junak. 4oliti!ki i socijalni kontekst % estetika i etika u Doktoru Faustusu. -&&&3 ?drian @everk=hn kao paradigma modernisti!koga umjetnika. Aeorija umjetnosti u Doktoru Faustusu. Umjetnost i bolest. -&,3 ;inteti!ki pogled na ulogu umjetnika i umjetnosti u modernisti!koj estetici. Umjetnik i drugi. <aljnji razvoj romana o umjetniku. -,3 8aklju!na razmatranja i evaluacija. 0

-iteratura: ?. *bvezatna 2. 'am&ridge 'ompanion to (ames (oyce, ur. <. ?ttridge, .ambridge Universit: 4ress, 2BB1. str. 2'C2D EE'FC i 21C'2C2. 0. ,. 002. C. 5. ;hattuck, Proust, -ay$ . Field Guide to )n Searc/ o* Lost ime, NeI Jork K @ondon, 0111. str. 0C'LFD 2CH'2M1 i 2M2'2HM. L. ,. ;ep!i, !lasici modernizma, 8agreb, 2BBM. str. B'LF i 2LE'2FM. E. ?. (istensson, /e 'oncept o* Modernism, &thaca K @ondon, 2BB1. str. F'E1. Gmega!, )stina *ikcije, Moderni njema+ki pripovjeda+i, 8agreb, 2BF0. str. H'C0D 21H'20C i 2BB'

$. <opunska 2. ,. Gmega!, e0i1ta modernizma, 8agreb, 2BFM. str. B' M0. 0. 4. $=rger, eorija avangarde, 8agreb, 011H. str. LH'H0. C. 4. .hilds, Modernism, NeI Jork, 0111. L. Modernism, ur. ). $radbur: and 9. )c>arlane, @ondon etc., 4enguin $ooks, 2BB2D str. CBC'LL0. E. 4. ,. 8ima, Der europ2isc/e !3nstlerroman, A=bingen, 0ooF. M. ;. Kern, Ahe )odernist Novel, .ambridge Univerit: 4ress, 0122. H. ). ;olar, Smrt Sanc/a Panze, 8agreb, 2BF2. str. L1'MH. F. ). ;olar, Mit o avangardi i mit o dekadenciji, $eograd, 2BFE. str. 0L'FF i 22C'20B. B. &. ,idan, 4epouzdani pripovjeda+, 8agreb, 2BH1. str. M0'HC i 2EE'2H1.

21. &. Nafranek$ Marcel Proust5 % traganju za izgu&ljenim vremenom, u3 Aemelji modernog romana, 8agreb, 2BH2. str. E'HE. 22. /e 'am&ridge 'ompanion to Modern German 4ovel , ur. ". $artram, .ambridge Universit: 4ress, 011L. str. 2'LM i HH'B0. 20. /e 'am&ridge 'ompanion to Proust, ur. 5. $ales, .ambridge Universit: 4ress, 0112. 2C. ). (ngelsfeld, )nterpretacija !rle0ina romana 6Povratak Filipa Latinovicza7, 8agreb, 2BHE. 2L. 4. $ourdieu, Pravila umetnosti, Geneza i struktura polja knji0evnosti, Novi ;ad, 011C. str. HE'0E0. 2E. Ahomas )ann, Doktor Faustus5 89:; < 899;, ur. O. 5Pcke, $ern etc., 0112. Nain polaganja ispita: pismeni ispit, seminarski rad Nain pra#enja kvalitete i uspje.nosti izvedbe predmeta: diskusija$ usmena provjera

predavanje nastanak Knstlerromana ' knji/evnopovijesni, socijalni i filozofski (esteti!ki) razlozi nastanka ( roman o umjetniku mogao se pojaviti samo tamo i u trenutku kad umjetnost (barem u o!ima umjetnika, ali i neke ma kako elitisti!ki oblikovane zajednice) dobiva iznimno va/nu ulogu

njema!ki romantizam %% 7revolucija u sferi duha6 ' slabija razvijenost i raspr enost % njema!ki govorni prostor % izborne i nasljedne kne/evine % Nvicarska % +absbur ka monarhija % prijelaz iz dvorske kulture francuskoga tipa na modernu decentriranu kulturu i knji/evnu scenu % tr/i te % konkurencija % /elja za kreiranjem jedinstvene i autenti!ne nacionalne kulture % Olihelm )eister % ambicija stvaranje nacionalnog teatra Sturm und Drang (predromantizam % oblikovanje nove osjeajnosti) % razdoblje genija % samoprogla enje % socijalno jo neverificirano (nepriznato % +a:dn, )ozart, $eethoven) % "oethe (sam sebi nije dodjeljivao % odnos prema plemstvu, ali je s vremenom stekao taj status) ' filozofski i esteti!ki idealizam % primat (poezije) umjetnosti i njezina uloga u koncepciji Bildunga % zaviriti u estetiku njema!ke rane romantike(samo klju!ne pretpostavke) ' odnos prema prosvjetiteljstvu i razumu % ambivalentan % kritika prosvjetiteljstva njegovim vlastitim sredstvima % prekora!enje ograni!enja ' vjera u umjetnost i obrtanje uloge filozofije (racionalne refleksije) i umjetnosti % umjetno u se doku!uje beskona!no u kona!nom, nadosjetilno u osjetilnom, apsolutno u pojedina!noj pojavi % objasniti % na!in formuliranja estetike % fragmentaran, nejasan, nesistemati!an, apodikti!an % problemi (>. $eiser) ' teorija istine % od korespondencije (s prirodom stvari) prema teoriji istine kao kreacije i produkcije i koncepciji realiteta kao cjeline koja bitno ovisi o aktivnosti (i percepciji) subjekta (kategorije prostora i vremena) % Kant (trea kritika) % ogledalo i svjetiljka ' romanti!ka estetika nije poetska verzija Kantove !ritike i >ichteova subjektivnog idealizma % -issensc/a*tsle/re 2HBL. (koje su svi u 9enskom krugu temeljito prou!avali (braa ;chlegel, Aieck, Novalis, Oackenroder, ;chelling, Oinkelmannn) ' Kantov utjecaj ' doktrina o autonomiji umjetnosti (neovisnosti esteti!kog suda o prakti!nom i teorijskom), koncepcija organizma, definicija genija kao stvarala!ke moi koja nadma uje sud ukusa i namee vlastita pravila, ideja o kona!nosti E

(smislenosti) univerzuma 0svijet kao (umjetniki) tekst1 % kasnije, ljepote kao simbola moralnosti % sve je to u romanti!koj teoriji zao treno i prevrednovano ' sinteza mimeti!kih i ekspresivnih teorija umjetnosti % ono to umjetnik proizvodi zapravo je samoproizvodnja (Bildung) % apsolutnoga iz sebe sama, jer je kreativno djelovanje najvi i oblik organizacije i razvitka svih stvarala!kih sila u prirodi ' umjetni!ko djelovanje je u skladu s prirodom, jer je integralni dio prirode (univerzuma) kao cjeline % umjetnik otkriva tako to se sama priroda u njemu i uz njegovu pomo otkriva (.it3 iz ;chlegela) ' on je posljednja karika u proizvodnom lancu prirode i najvi e ostvarenje te proizvodnje ' subjekt %objekt relacija % problem identiteta % stvar po sebi (Kleist) % ego kao temelj filozofije % cilj romantike je da se on apsolutno transcendira (koncept genija, slobode kroz Bildung) ' prema Kantu i ;chilleru (Pisma o estetskom odgoju +ovje+anstva, 2HBE)% mi ljepotu trebamo promatrati kao da je manifestacija slobode % romanti!ari % ljepota jest manifestacija slobode ' meta2iziko znaenje umjetnosti % u Kanta samo epistemolo ko zna!enje % spaja teorijski koji se zapleu u aporije i otvara postulate za prakti!ni (moralni) um ' preko organi!ke teorije univerzuma % organi!ko vs. mehanicisti!ko 2. (priroda) univerzum kao organska cjelina % ideja cjeline prethodi dijelovima i !ini njihovo postojanje moguim 0. univerzum je estetska cjelina i pokazuje zna!ajke lijepoga % ideja cjeline odre#uje narav dijelova i drugo, autonomna je jer se ne podvrgava vanjskim pravilimaD on se samogenerira i samoorganizira % svijet kao umjetniko djelo bez vanjskoga kreatora % ostavit emo otvoreno C. ideja univerzuma mo/e se stei samo kroz esteti!ko iskustvo (a ne analiti!kim diskurzom ili prakti!nim djelovanjem) ' priroda i umjetnik djeluju prema nekoj inteligentnoj zamisli premda je nisu dokraja svjesni (svrhovitost bez svrhe) % u mehanicisti!koj slici svijeta priroda se pojavljuje ako racionalan ure#en sistem (svijet kao znanstveni tekst) u organi!koj

kao umjetni!ko djelo koje nije dohvatljivo racionalnom analizom (uzrok % posljedica) nego intuicijom i osjeajem (imaginacijom) ' organika teorija prirode ' obja njenja u holisti!kim terminima % u dinami!koj fizici onoga vremena tvar se sastoji od aktivne sile, a ne od puke prote/nosti kao u NeItonovskoj mehanici (elektricitet, kemija, magnetizam % otkria jo usustavljena) ' danas izgleda kao misticizam % tada normalna znanost ' kontinuitet anorganskog i organskog ' jedna /iva sila iza svih pojava (jedinstvo svega u svemu) % ideja organizma podignuta na kozmi!ku razinu % koncept sile % posrednik izme#u mentalnoga i fizi!koga % univerzum kao macroanthropos % 7;chelling3 priroda bi trebabala biti vidljivi duh, a duh nevidljiva priroda6 ' to su temelji za uvjerenje da je umjetni!ko djelovanje samootkrivanje prirode 2. budui da je u organizmu cjelina neodvojiva i na!elno sli!na svojim dijelovima slijedi da e umjetni!ko djelo odra/avati cjelinu prirode (Novalis3 on je mikrokozmos6 ' fragm. br 34 str 56 str M2 br. FB. 0. budui da postoji kontinuitet i hijerarhija u prirodi koja dosti/e svoj vrhunac u ljudskoj aktivnosti, umjetni!ko stvaranje bit e vrhunac svih snaga inherentih prirodi C. budui da je mentalno samo pounutra njenje svih sila svojstvenih materijalnom umjetni!ka djelatnost e utjeloviti, razviti i izraziti sve prirodne sile koje djeluju na mentalnu aktivnost % opet samorealizacija prirode same kroz umjetnika i umjetnost % umjetnik dobiva privilegirani status jer posjeduje najvi e uvide (ne nu/no svjesno) u prirodu stvari Bildung kao najvi e dobro i izvor svega to je korisno (>. ;chlegel % ne

najoriginalniji i najnejasniji uz Novalisa od svih) % dva vida 7ildunga ' obrazovanje svih !lanova dru tva (kultura) i samoobrazovanje (samoizgradnja) % 5ort: % dva mogua vida utopije ' politi!ki kontekst % >rancuska revolucija % odu evljenje i razo!arenje % republika, monarhija, aristokracija % rezultati revolucije % kult razuma, nasilje, teror ' republika nije mogua, ako nisu gra#ani spremni % ustav ne rje ava stvari % dr/ava (dru tvo) kao cjelina % pojedinac kao dio % opi interes primaran % pojedina!ni interes ne mo/e biti kohezivna snaga

' kako mo/emo biti ljudska bia openito (prosvjetiteljski moment), ali i individuumi % kritika hedonizma ' umjetnik % filistar (udobnost, sigurnost, rutina) % racionalna etika (Kant) nedostatna i preo tra jer malo mjesta ostavlja senzibilitetu , uniformnost % 8ostojevski (Zapisi iz podzemlja) ' romanti!ki cilj ' sve ljudske sposobnosti valja objediniti i razviti u cjelinu % ;chillerova ideja % oblikovati pojedinca tako da razvije sklonost prema lijepom i dobrom i razumnom (opem interesu) % aktivan, slobodan i kriti!an gra#anin % nadma ivanje prosvjetiteljskih ideala ' umjetnost, religija, mit (+olderlin) % religiozni vokabular ' umjetnost kao nova religija i moderna mitologija, mo/e nadahnuti a ne samo uputiti % umjetnik kao sveenik i prorok novoga poretka (utopije) ' leitmotiv romanti!kih K=nstlerromana (Novalis, =einric/ von >*terdingen, Aieck, Putovanja ?lutanja@ Franza Stern&alda, Oackenroder (=erzenergiessungen eines kunstlie&enden !loster&ruders % )zljevi srca jednog samostanskoga lju&itelja umjetnosti) ' (ngel % transcendentalni roman ' svi su oni kreativni odgovor % misreading (+. $loom) % na Oilhelma )eistera (2HBE) % slabija varijanta % vi e u pripovijestima (Nervalova .urelija, (ichendorf % &z /ivota jednog dangube ili u stihu .hilde +arold, 9evgenij *njegin % epovi, romani deziluzije ($alzac, ;thendal) ' optu/be za naivnost % ;chiller ' uloga umjetnosti u realizaciji utopijskih zamisli % ne oblikuje se sc/"ne Seele tako to se konzumiraju i u/ivaju umjetni!ka djela, nego tako da esteti!ki odgoj oblikuje pojedina!ni karakter poput umjetni!koga djela % herojsko doba (idealizam) gra#anstva (u irem smislu) % estetsko djelovanje nee biti potisnuto razumom, niti e udovoljavati isklju!ivo osjeajnoj strani nego e ii pema istan!anosti i oplemenjenju % estetsko djelovanje nadahnuto je u/ivanjem u ljudskoj izvrsnosti koja slu/i kao pokreta! da se izvrsnost postigne i odr/i ' romanti!ari (9ena) pro irili ;chillerove zahtjeve na socijalnu dimenziju % estetsko kao primarna svrha dr/ave i dru tva (dosegnuti estetsko stanje) % slobodna interakcija izgra#enih pojedinaca (+abermas) % ideali moderne (kao prosvjetiteljskoga) projekta % ne najbolji nego najljep i od svih moguih svjetova % Lucinde (8itiramb) F

esteti!ka sfera kao sfera slobode /eli prekriti sve ostale % poetizirati, romantizirati svijet ' autonomija umjetnosti ($ourdieu) izborena teorijski (Kant), ali zapravo proistekla iz parcijalizacije sfera u moderniziranim zapadnim dru tvima (zapazio ve +egel) % budui da je potpuno idealisti!ki koncipirana (rani romantizam razdoblje velikih nada) u po!etku ima goleme pretenzije % od esteticizma nadalje ne nastoji pokoriti podru!je pragme ' u romanti!ara akcent na slobodi (samodostatnosti, neovisnosti % Aieck % Preo&ilje 0ivota) % moderni ideal nasuprot starijim dru tvima ( Heinrich von Ofterdingen3 .jelokupno obrazovanje ($ildung) ne vodi ni!emu drugom nego onom to mo/emo zvati slobodom, premda ona ne treba ozna!avati puki pojam nego temelj svega postojanja6 paralela umjetnik (izgra#eni individuum) % umjetni!ko djelo % 9 S!:legel 2r 33): romanti!na umjetnost je sva u postajanju, to je njena prava bitD ona je uvijek postajanje i ne mo/e se do kraja usavr iti, ona se ne mo/e iscrpiti nikakvom teorijom , samo bo/anska kritika bi se usudila odrediti njezin ideal, ona sam je beskona!na kao to je slobodna. & kao prvu zapovijed ona priznaje da pjesnikova volja ne priznaje zakone iznad (izvan) sebe. U odre#enom smislu svekolika poezija (kreativna djelatnost, imaginativna djelatnost) jest ili bi morala biti romanti!na. ' sve se to odnosi i na oblikovanje osjetila i osjeaja % Sturm und Drang naslje#e % esteti!ka sposobnost % odmak % romantizirati osjetila % razviti na u percepciju za svijet iznutra (koji je magi!an, nov, misteriozan % Novalisov fragment br. FM str. M1 ' samoostvarenje kao samootkrivanje % istra/ivanje unutra njih dubina % romanti!ari i nesvjesno % nedostatak psihoanaliti!kog koncepta i vokabulara % posredno % bajka, !udesno, srednjovjekovlje, =einric/ (snovi) % prema unutra vs. Wilhelm Meister ' koncentri!ni krugovi % sve ire vs. % sve dublje % kompozicija % epizodi!nosti koherencija ' kronologija i kauzalnost ((ngel % pragmati!ni neQus vs. fragmentarnost i raznorodnost (Lucinde)D iskustvo (-A M.) % kontemplacija i konverzacija (+. *) kauzalna fabula ne dolazi u obzir jer implicira racionalisti!ku sliku svijeta >. ;chlegel o Meisteru (2HBF) % jedinstveno i novo, ne mo/e se razumjeti u zakonima /anra (klasicizam) % bit romana kao pojave % kasnije (2F11) % sumnje u

djelo % ba

zato

to je 7djelo6 ' zaokru/eno % Oilhelmov umjetni!ki put %

Oilhelmova gra#anska (aristokratska) integracija % zrelost ' tematski kritiziran, ali je roman i to kao $ildungsroman progla en uzornom formom nove umjetnosti (u duhu ;chlegelova fragmenta) % omogu!uje ulazak svih diskurzivnih praksi vremena % to e se svojstvo, dakako zadr/ati u modernisti!kom K=nstlerromanu (uklju!ujui esejistiku, ali i pripovjedanje o umjetnosti i pripovjedanu umjetnost) ' ljubav kao kohezivna snaga zajednice % Lucinde (ljubav kao Bildung) % seksualna ravnopravnost % ostvarenje (kvartet) % opresivnost bra!ne zajednice (tjelesno nije potisnuto i zanemareno) % skandal % i danas izazovan tekst u svakom pogledu ' zlatno doba % (srednji vijek, 2H. stoljee) organski srasla zajednica % pojedina!ni interes kao temelj gra#anskoga dru tva % konformizam teorija i praksa % djelomi!no izostala (paradigmatska je engleska situacija, 9ane ?ustin vs. OordsIorth, $lake, ;helle: % stihovane pripovijesti) % mu ke i /enske uloge % ). ;helle: % ,iktor >rankenstein kao alegorija tvorca % monstrum oli!enje bildunga i deziluzije (alijenacija i prokletstvo) %ngel % je li u romantizmu doista bitno da umjetnik postane sredi njim likomR % svi junaci !ak i kad to nominalno nisu posjednici su imaginacije ' temelji esteticizma u romantizmu % jedinstvo estetskoga, moralnog i umnog se raspada % estetsko (u/e shvaeno kao umjetni!ko, artisti!ko) ima primat pred drugim podru!jima ' Bildungsroman po ). (ngelu dosta strogo shvaen % samo kad ima jaka intertekstualna upori ta u romanima kraja 2F' i po!etka 2B. stoljea % mnogi od autora i nemaju doticaje s tom tradicijom ' ja ipak mislim da su teorijski projekti rane romantike, kao i njihova praksa (razvodnjena u zreloj i kasnoj romantici) posredno oblikovali i tip junaka i omoguili nastanak i razvoj esteticisti!ke dogme u europskim knji/evnostima 2B. i ranog 01. st ' ne zanemarujui kontekstualne !initelje (racionalizacija i atomizacija gra#anskog dru tva, ispadanje umjetnika iz podjele rada, njegovo deklasiranjeD prevlast pozitivizma i dominacija sistema nad @ebensIeltom itd.

21

// predavanje % autonomija umjetnosti % esteticizam % umjetnik i institucija umjetnosti % 2B. stoljee pro li put % razvoj koncepta $ildunga i za!eci K=nstlerromana % (ngel odbija uspostavu kontinuiteta i irenje termina (djelomi!no s pravom, djelomi!no ne) % metoda (komparatisti!ka deskripcija (fenomenologija) i pozitivizam realistiki roman deziluzije s ambicijom reprezentacije totaliteta gra#anskog dru tva u formiranju (lice i nali!je)% naturalistiki roman % nema mjesta za sredi nju ulogu umjetnika % postavka pripovjeda!a % C. lice % kroni!ar, moralist i analiti!ar ' nova pozicija umjetnika umjetnosti kao i njihove dru tvene i kulturne (i)relevantnosti gradila se u tekstovima drugoga tipa % esteti!kim i kultorolo kim esejima, manifestima, u poeziji ili refleksiji koja je uz nju i la ($audelaire, )allarmS, 5imbaud) ' esteti!istika dogma i esteti!istiki mitovi ' pokrajna struja u stoljeu zanstvenoga pozitivizma, empirizma, povjerenja u progres i uspon parlamentarne demokracije (;mega) (gotovo svi esteticisti ujedno i skeptici ili otvoreni protivnici gra#anskoga dru tva utemeljenog na parlamentarnom sustavu u !emu su uglavnom vidjeli samo vladavinu mase i prodor masovnoga ukusa (pojava fotografije) ' sve u uskoj me#usobnoj ovisnosti ' 7rgerova teorija % prema )arQovim

postavkama kritike gra#anskoga dru tva i kapitalisti!ke ekonomije ($enjamin, >rankfurtska kriti!ka teorija) % djelomi!no slijedi i Gmega! ' za to u knjizi koja je nominalno teorija avangarde (kriti!ka) tra/iti obja njenje esteticizma odnosno pojavu Tumjetni!ke religijeU 7rger3 T; povijesnim avangardnim pokretima umjetnost dru tveni parcijalni sistem umjetnost ulazi u stadij samokritike. (V) ?vangardni protest kojemu je cilj umjetnost vratiti u /ivotnu praksu otkriva vezu izme#u autonomije i beskorisnosti. Aime 22

uspostavljena samokritika parcijalnog sistema umjetnosti omoguava Tobjektivno razumijevanjeU proteklih faza razvojaU Tobjektivno razumijevanjeU % kriti!ka teorija % sagledati ne to iz pozicije koja omoguava odre#enje povijesnog statusa neke pojave, a da se ne upada (ne ograni!avaB na zablude koje sami suvremenici dijele o vlastitom djelovanju, ni na dijagnozu iz neke vanvremenske pozicije koja pretendira na kona!no va/enje ' avangarda kao samokritika institu!ije umjetnosti % razotkrila prethodne momente u procesu (osamostaljenje institucije umjetnosti) % esteticisti!ki impuls % provesti umjetnost u praksi % povratak utopije koja se ne ograni!ava na samostvaranje ;elbstbildung 'moja hipoteza i anticipacija ' Knstlerroman % vremenski istodoban cvjetanju avangardnih pokreta % samo koincidencijaR % jedna od funkcija upravo preispitivanje institucije umjetnosti (i dru tvenoga polo/aja umjetnika), ali bez radikalnih zahtjeva da se umjetnost kao dru tvena praksa ozbilji i u kona!nici dokine (ostanak na esteticisti!kim pozicijama uz raskid s pojedinim mitovima esteticisti!ke dogme) ' autonomija ni kao pojam kako su ga razvili larpurlartisti, ni kao predod/ba sociologa koji je vide kao subjektivni umjetnikov umi ljaj % nego kao posljedica realnih dru tvenih procesa koji su TosudiliU umjetnost da se izdvoji kao potpuno diferenciran dru tveni sistemi to takav da ne preuzima nikakvu dru.tvenu 2unk!iju ' ;mega % prvi dio % esteticisti!ko samorazumijevanje % vi e od autonomije % samo pretpostavka % esteti!ka sfera daje najvi i smisao i nadmona je eti!kim ili racionalnim (pa i spoznajnim) ciljevima % u Nietzscheovoj artisti!koj metafizici Tsvijet je opravdan samo kao esteti!ki fenomenU % esteticisti!ki oblik teodiceje (2FH0) % >limp privida % 7imamo ljepotu, e da ne bismo umrli od istine6 ' >rancuska (4ariz) preuzima teorijsku tafetnu palicu od 9ene i $erlina %

20

' 7audelaire % kraj poku aja da se priroda i duh izjedna!e ' 7 S!:elling3 priroda bi trebabala biti vidljivi duh, a duh nevidljiva priroda6 ' prijezir prema prirodnome % antirusoovski impuls ' pohvala izvje ta!enosti, 7umjetnosti6, kazali ne dekoracije % $audelaire i )allarmS % kult Oagnera % antimimetizam (realisti!ka dominanta), lakune, sveobuhvatna umjetnost % mit ' prodesse et delektare % prodesse otpada kao izvanumjetni!ka (umjetnosti strana) komponenta ' <autier % Gospoica Maupin (2FCE) % predgovor ranim pjesmama 2FC0 % antibur/ujsko usmjerenje (bur/uj %dendi (ina!ica genija)% deklarativnost kao defenziva % put od lWart pour lWart do esteticizma % odnos prema masi od (;chillera) 4oea, +einea preko $audelairea do )allarmSa, "eorgea i 5ilkea (*rtega : "asseta) ' 9laubert ($ourdieu) % umjetnost se mo/e zamisliti samo u opreci prema vladajuem ukusu i mi ljenju % jaz izme#u estetike i politike % umjetnost je azil du e u svijetu ispra/njenom od smisla % vita activa % vita contemplativa ( resakraliza!ija umjetnosti) % $=rger ' poslije ' artizam i umjetni!ka 2orma (savr enstvo proizvoda cilj i izvor samosvijesti) % 7moral umjetnosti je u njezinoj ljepoti) %tretman uspjeha % onda i danas ' roman i simfonija (>laubert i 7ra:ms) % svi na i romani i romanopisci % esteti!ki heroji % potpuno pot!injavanje umjeteni!koj egzistenciji (Monet % serija) % )ann =anno $udenbrock % prizor smrti % distanca i dehumanizacija % prividna ' Mallarm>, +u:smans, "eorge % sastanci utorkom % ;artre, $arthes, $lanchot, <errida % odnos prema tekstu, djelu, knji/evnosti (prostoru knji/evnosti) ' fetiki karakter rijei % knji/evni i izvanknji/evni (trgova!ki) jezik % ni ta s komunikacijom

2C

%ngleska struja ' 5uskin, )orris, 4ater, ?ilde % veza sa socijalnom sferom % utopije nalik romanti!arskim % u esteticisti!kom klju!u % Bovjekova du1a u socijalizmu (2FB2) % estetsko kao podloga i smisao utopijskoga % muka !ovjeka !ini tupim za igru i umjetnost % umjetnik kao simbol dru tva oslobo#ena od prisile ' antimimetizam % obrnuti mimetizam % ( Decay o* Lying) % )arQ % ljudska su osjetila proizvod ljudske povijesti % umjetnost kolujui i izgra#ujui senzibilitet stvra

pretpostavke za percepciju pojava koje do tada nisu bile zamijeene % romanti!arske metafore (ljubavi, !e/nje, inspiracije itd) % kreacionisti!ka teorija istine % formalisti!ka teorija ote/ane forme i dezautomatizacije % vi#enje grada u romantizmu i modernizmu ' autonomija kao povijesni proces odvajanja jednoga parcijalnog sistema od cjeline dru tvenih odnosa, plaen gubitkom dru tvene funkcije umjetnika ' pro li put % precjenjivanje i hipostaziranje umjetnosti njezina utopijska svjetskopovijesna misija % objedinjuje sve % =ugo, Mi!kie@i!z, )anzoni, Nenoa, Aolstoj, Krle/a % sada program isklju!enja i odbijanja da slu/i bilo kakvoj dru tvenoj svrsi % koncept slobode, sel&st&ildunga i neprestanoga samoodre#enja bez temelja izvanjski zadana (S!:legel ' 22M. fr. kao i =einric/ von >*terdingen) ' (umjetni!ka) sloboda kao samodre#enje3 stalno preosmi ljavanje vlastite (umjetni!ke) egzistencije, odnosno ustrajni poku aj da se odredi to netko jest (permanentna revolucija, bez !vrstoga temelja ujedno i modernisti!ki kredo) % prema ovim odre#enjima ja sam svoja vlastita povijest (i jo vi e budunost) % nema izvanjskih (tradicijskih) jamaca % dru tvo, religija, ideologija % univerzalno primijenjeno vodi potpuno novim dru tvenim okolnostima

2L

% u esteticizmu taj moment nedostaje, ali se mo/e uo!iti moment resakraliza!ije umjetnosti (B3rger) % na temelju $enjaminovih eseja, ali i protiv njih % aura % doba tehni!ke reprodukcije % aurati!ni moment (nedose/nost, daljina) u kultnom obredu, ostaje prisutan u umjetnosti od renesanse % sakralni karakter srednjovjekovne

umjetnosti % emancipacija moderne umjetnosti od sakralnoga i ujedno dobiva sakralni (nereligiozni) karakter % ni ta zajedni!ko ' proizvodnja, recepcija dru tvena svrha % sakralna umjetnost % dvorskam umjetnost % gra#anska umjetnost ' Kantova i ;chillerova estetika % institucija umjetnosti sazrela do kraja 2F. st. % estetika kao disciplina mogua tek kad se institucija umjetnosti u potpunosti etablirala % umjetnik i umjetnost % sfera ostala izvan podjele rada % svrhovito i racionalno % tehnika minimalna % ($enjamin) % pomiruje (posreduje izme#u teorijskog (priroda) i prakti!nog (sloboda) % ;chiller % paradigmatska djelatnost ' $ildung ' uloga romana % paradigmatska forma gra#anske umjetnosti % individualna proizvodnja % individualna recepcija % udubljivanje % aurati!ni karakter % kontemplacija % u esteticizmu (modernizam kao nastavak) % umjetnost (i umjetnik) postaju sadr/ajem umjetni!koga djela % umjetnost se bavi sobom i svojim vlastitim pretpostavkama % problem jezika problem medija % kriza umjetnosti ()allarmS, ,alSr:, +ofmannstahl) % !ista poezija % ispra/njena od sadr/aja % +uismans % isklju!ivo umjetni!ko % Aroust % roman tematizira problem reprezentacije % ?ildeovi aforizmi dekadencija i avangarda kao objektivni momenti i kao mitovi modernizma ' problem institucije umjetnosti % problem kanona i konstrukcije ((:steinsson) % ne:omogenost % $enjamin % fotografija i esteticizam % Oilde i )allarmS urednici /enskih !asopisa % modernizam i popularna kultura ' elitizam

2E

' esteticizam i politi!ko % deklasirani umjetnik (forma kao poli!ki feti koji se mo/e popuniti bilo kojim ideolo kim dodatkomU % status Xuo ili povratak u jo starije oblike politi!ke organizacije % iznimka (nglezi % ?ilde % 7uni tavanje privatnoga vlasni tva odlu!an je korak prema prekrasnom i sna/nom individualizmu ' odustajanje od reprezentacije % na a problematika % svijest da je to jedan od moguih prikaza modernisti!ke prakse i samorazumijevanja

2M

( op#i kontekst i partikularnost teksta i jedno i drugo ?ilde i Mann % po!etak modernizma Slika Doriana Graya ' 2FB2 % . re&our (2FFL) % onio !r"ger (2B1C) % Smrt u #eneciji (2B22)' Glad % 2FB1 % $udenbrokovi (2FBB) ' od zao trenog esteticizma do antiesteticizma % prvi prizor % prvi dio romana % poput kasnoromanti!koga krajolika % simboliza!ija prostora (Oilde i )ann) % sve oplemenjeno ljudskom rukom % priroda neva/na % baudelaireovski odmak ' roman kao glorifikacija (kulminacija) i paradoksalno, kritika esteticizma (implicitno donosi sve opasnosti larprlartizma) ' .amille 4aglia % Seksualna lica % Lijepi dje+ak kao uni1tavatelj ' pitanja tehnike (forme) % kronologija % apolinijski kon!eptualist % najpotpunija studija dekadentnog eroti!kog na!ela % simbioza dje!aka i slike (androgini efeb, ?ntinoj, ?donis, ?lkibijad) % $asil ga otkriva ' @ord +enr: mu daje samosvijest % pogled i duhovni utjecaj kao seksualna sublimacija ' impresionizam kao blato i rasplinutost 7 Kriti!ar kao umjetnik % priroda bez plana % umjetnost daje smisao (Decay o* Lying) % $audelaire % )ann % umjetnost organizira i daje smisao nijemom /ivotu ' forma je sve % Oildeov pogled na formu, !ini mi se prili!no konzervativan % zaokru/enost, geometrija, simetrija od )anna % drugi oblici organizacije % glazbena forma, apstrakcija, katedrala ' utjecaj romantizma % slika feti romanti!kog kulta prema sebi % sklonost prema demonskom % >rankenstein i <orian % nedovoljno nagla ena veza % goti!ki element % problem autora i njegove umjetnine ' doppelganger % trokutni odnos % hijerarhija % autor % djelo % publika % tri lika simboliziraju komunikacijsku dinamiku ' auratini status djela % osamostaljuje se i posjeduje mo

2H

($enjamin % knjiga i slika) % $asilova smrt % fizi!ki nestanak % <orianovo pokoravanje % tavan % gore ' odbijanje kr anskog (puritanskog) uime poganskog (hedonisti!kog) % arhonti % buntovni tvo % protuporedak ($asilova uloga mediokritetska) % vanjski i unutarnji fokalizator % pretapanje % pripovjeda! % <orian % esejiziranje % aforizmi % neizostavni dio knstlerromana ' "oethe, @jermontov, $alzac, +u:smans % realisti!ki prosede % nerealisti!ki elementi ' (vrijeme se ne podudara) % fantasti!na pretpostavka % romantika % .aliban % sinteza % simbolizam % resakraliza!ija umjetnostiR % odnos prema simbolizmu (poglavlje ' umjetnost i 0ivot % /ivot koncipiran kao umjetnost, ne kao priroda % /ivot kao umjetni!ko djelo % vi i oblik organizacije % od romantizma umjetnost kao Selbstbildung %cjelokupna ljudskost podvrgnuta stvaranju opusa % Aonio % 6!ovjek mora umrijeti da bi bio potpun stvaralac7 (slika, roman i <orianova sudbina usporedo se razvijaju % dovr ena je tek zadnjim !inom % klasna (rasna) problematika % perspektiva elite (Ootton jedini vidio portret) % kriti!nost samo posredno 7Kad bi siromasi imali profil, lako bi se rije ilo pitanje siroma tva6 ' .*orizmi i *ilozo*ija za mlade % ljepota i ru/noa kao da su klasno raspodijeljene (vidljivo se izbjegava opis <orianova /ivota) % smisao za umjetnost (;:bil ,ane) % sentimentalno % iracionalno % "oethe % >aust i Oilhelm )eister % )argareta, )arijana % )ignon (<orian) ' finale s poukom % 4aglia se ne sla/e % slika je fatalna i posjeduje vlastite zakone % ritualni, a ne moralni zakoni ' to je sa kompozicijskim (narativnim aspektom) R - Tonio Kr ger % +anno $uddenbrook % Aonio % "ustav % ?drian @everk=hn % opsesivna tema (2B1C)

2F

% fragmenti % leitmotivi 6to se ne doga#a na zemlji7 do/ivljeni govor (9o:ce) % modernizacija diskursa % esejiziranje % rasprava s @izavetom &vanovnom % umjetni!ki credo modernizma % umjetnost vs. /ivot (puna emocionalnost) % dehumanizacija umjetnosti % *rtega : "asset % distanca (ironija) ' 6!ovjek mora umrijeti da bi bio potpun stvaralac7 ' radi uime openitijih zakona mimo osobnih interesa (Gmega!) % majstor ironi!nog relativizma i posredovanja izme#u ekstrema (;erenus 8eitbloom i ?drian) ' % proma eni povratak (>ilip) % potpuno kidanje veza s mati!nom sredinom % umjetnik % gra#anin % boem (vanj tina i sadr/aj) % cijepanje osobnosti samo u )annovoj koncepciji umjetnika (+esse e ponoviti) % nadrealisti i dadaisti u halbcilindrima ' !mrt u "eneciji % po!etak % nemir (prolaznik kao nagovje taj sudbine, smrti) % stabilna se pozicija ru i % djela % tip umjetnika (2B. st. % bard, na izmaku) % stari kico i gondolijer % anticipacija propasti i umora % nedostatka volje % mit o dekadenciji utjelovljen ovim tekstom (,enecija kao simboli!ki topos nekada nje snage i sada nje ocvalosti 7lupe ko'trgova!ki duh pale kraljice7) % (pomaknuti) eros i thanatos ' umjetnost i bolest % bolest kao metafora ' i kao zbilja (4roustov otac) ' dokolica, umjetnost % /ivot % Clizijum strA DDE % tajnost i mimikrija (tako#er povijesno legitimirani) % lice i nali!je (urope pred & svjetski rat ' ;mrt u ,eneciji i ;lika <oriana "ra:a (sudbina glumca u ,iscontijevu filmu) % 'adzio % !ista slika (kip) % govori drugim jezikom 6uzdignutim do glazbe % ?schenbach % $asil % obo/avanje % problem homoseksualnosti % <rka % ;:mposion, >edar (+Plderlin)% u skladu s glavnim likom i njegovom izgradnjom vlastitog identiteta (preci) % umjetnost kao borba i /rtvovanje ' mitovi avangarde i dekadencije u oniu i Smrti u #eneciji % povla tena spoznajna uloga umjetnika % /rtvovanje, otu#enje, osamljenost 2B

Bilke Malte zapis!i jo kompleksniji tekst % 7taj te ki, te ki )alte6 (5ilke) % 2B1L % 2B21 % 5odin % nekoliko faza %, Basoslov (2B1E), (4ove pjesme, 2B1H'2B1F) % Dingedic/te % udubljivanje u stvari % u njihovu fenomenolo ku bit % u/ivljavanje % fenomenologija % svijet bez trancendentalnog upori ta % fragmentira se i reducira na spoznajni okvir i intencionalnost svijesti % usmjerenost na predmete % bitak dohvatljiv jedino kao sadr/aj svijesti % zaokret prema uvjetima spoznaje vidljiv i u Zapiscima ' ' fragment, nekoherentnost, bezobli!nost, povremena hermeti!nost, napu tanje kronolo kog koda (fiksiranje pojedinih trenutaka) % H2 zapisak ( .u*zeic/nung) % nacrt, skica, naba!aj kako tekst distribuira informacije % potpuno modernisti!ki % mnogi se likovi ne imenuju, ili nedostaje klju!na informacija o njihovu odnosu, Karlo ,& tek na kraju historiograski detalji bez izvora % polemika s povijesnim romanom' princi selekcije nejasan i neodre#en % str. 2CM ' +ugo ' naslje#e rane romantike % fragment kao osnova /anra i nadomjestak svih /anrova
' ako je cjelovitost samo prividna, jer je svijet beskonaan i totalitet se ne moe dosegnuti, onda pocijepano djelo u jednakoj mjeri nagovjetava pravu realnost, ako ne i u veoj mjeri, jer nam uredno komponirano djelo, s intencijom iscrpnosti samo zavarava u pogledu prave prirode svijeta i mogunosti njezine spoznaje kao i njezine reprezentacije ' fragment novo konstruktivno naelo enja za cjelinom uvijek prisutna, ali cjelina ne moe biti dohvaena fragment hvata jedan moment apsoluta koji ve u sljedeem trenutku biva nadmaen ' ' fragment i diskontinuitet prosvjetiteljski aforizam izrie istinu o svijetu i racionalno je koncipiran! romantiarski fragment odnosi se na sama sebe on je poezija i ujedno refleksija o njoj "poezija poezije uzorna forma svi anrovi nose ga u osnovi sinteze! od lirske pjesme do romana, drame i historiografske aufheben! proces,a ne statinost aforizam kontinuitet i prosvjetiteljski

01

'

fragment spajanje povezanost poetska

Witz udaljenog svih

dosjetljivost, i u

otroumnost, udio metaforiko

humor!

spontanost duhu!

nesvjesnog naelo $

suprotstavljen analitikom razumu atomizacija svijeta stvari funkcija jezika #ovalisov Monolog

autoreferencijalnost

' poetski jezik % eksklamacije, ponavljanja, apostrofe % signali % ;artre o poeziji % priznanje o neuspjehu (!ovje!anstva) % cit3 dobitak &st es mPglichR ' ,anrovska pomutnja % podrijetlo % Mallarm> % umjetni!ki jezik % pragmati!ni jezik (poezija proza vs. svakodnevni govor) % nadokna#uje nedostatke prirodnog jezika (modernisti!ki postulat) % smanjuje arbitrarnost znaka % bli/i referentu % u kona!nici situacija u prozi i romanu oko 2B21 % iscrpljena realisti!ka paradigma, a nova jo nije nastala tematska i oblikovna raznolikost (;olar razvrstao) 2. zapici o stvarnom ili fiktivnom doga#aju (pretpovijest ' djetinjstvo pripovjeda!a) 0. refleksije (o sebi, percepciji, ustroju svijeta) C. poetski oblikovane asocijacije L. pasivna registracija dojmova % 7dojam u biti ja sam6 (sada njost 4arizD ' pro lost % <anska). ' kriza kulture % promjena ' otkrivanje epohalne situacije % istine o njoj i njezinim pretpostavkama % u Oildea povjerenje u (knji/evni) karakter i zaostaci pustolovine % u 5ilkea karakter samo slu!ajna nakupina sjeanja i dojmova % /ivot kao narativ % postao nemogu i nevjerodostojan % Zapisci kao romanR % Solar % nepovjerenje u spoznajne konvencije, nepovjerenje u knji/evne konvencije, nepovjerenje u odr/ivost dotada njih kulturnih oslonaca (povijest, nacija, koherentnost osobe) ' istro enost narativnih konvencija % dijagnoza % simptomi % Mann (Aonio KrPger) % 6Yovjek mora umrijeti da bi bio potpun stvaralac7 % iza staklene pregrade % osamljenici % odmaknuti se od (prakti!nog) /ivota da bi se spoznavalo % 7nema boljega6, a netko mora str. 2B. str. 2F. 7ja sam ni tica6 ' proces dezintegracije ega ve odmaknuo % ali u ime stvarala!ke subjektivnosti % umjetnost (spoznaja) kao iskupljenje % mo/e biti samo relativna u kulturi koja je izgubila zajedni!ke osnove

02

pro2il junaka ' 4ariz % <anska (sli!nost s )annovim junacima) % 9ens 4eter 9acobsen i ;gbjorn *bstfelder (<etlev von @iliencron % )alte KjerkeIanden % Mit dem linken Cllen&ogen) % problemati!an % paranoja, ludilo, epohalne karakteristike str 3C) str 35D svi romani o umjetniku varija!ija prie o izgubljenom (razmetnom) sinu str 3E3

ja mi u Bilkea (8evinske elegije) sitna ljubav stada

% (4ariz, 4etrograd, ,enecija, Napulj) centar ' periferija (veliko % malo) % stranac % razli!itost, posebnost, bolest, neuroza (motivacija posebnoga vi#enja) % aristokrat % deklasiran % propast Ulsgaarda ' aristokratska sredina % evokacija predmodernog svijeta 6 koji posjeduje i integritet (zajedni!ku okosnicu) i individualnost7 str. 2F. ' motiv smrti otac % majka (djedovi bake, tetke, ujak % kue % +lsgaard i +rnekloster % $rigge i $rache) % nostalgija za jednim tipom kulture (vrijeme za umjetnost i umjetni!ki opa/aj % zidni sagovi % pjesme % 7ne to stabilno6 ' ;artre % u artefaktu popularne kulture % jazz standard) % znatno utjecao na egzistencijalisti!ki roman (uz <ostojevskog % 8apisi iz podzemlja) % mit o dekadenciji (gubitak Ulsgaarda) % natjeran na kozmopolitizam % masovnost smrti u modernim bolnicama % $uddenbrookovi % )arcuse % feudalna kultura kao ideal % antimodernizam i modernizam % rede2ini!ija romana (pripovjedanja) % proizlazi iz redefinicije zbilje % str. F)D str 3CF svaki koherentan narativ po!iva na pretpostavci o hijerarhiji va/noga i neva/noga, u kriznim trenucima to vi e nije mogue ustanoviti % misli o teatru ( /bsen, 9ergusson) sada % analepse % zauzimaju vi e teksta nego sada njost 7pri!e6 selekcija ispripovijedanog % nijedan krupan doga#aj u sada njosti po tradicionalnim mjerilima% sve se va/no dogodilo u pro losti poklopac % svetac % moderni osamljenik % skromnije zadae (umjetnik kao moderni svetacR) str F6 'Gmega! % centarR % poliperspektivnost % policentri!nost % 7da su pri!ali, odista pri!aliV nalije grada % 4ariz % grad svjetlosti ' ni ta od blje tavila ili velike dinamike (saloni, revolucija i sl) % grad svjetlosti u grad sivila i polumraka % )annova ,enecija % labirint % jedan od elemenata ironije i polemike s dru tvenim, kulturnim i narativnim dominantama

00

' problemati!ni odnosi s pro lou i sada njo u % <rugi % susjedi % (4olanski) % str 36G. ' ide i dalje od toga % dijagnosticira krizu u osobnom identitetu kao i u vrijednosti tradicije (pri!a pripada djedovskoj generaciji str F6 )alte i majka % ne vole obi!ne pri!e (fantasti!no, !udesno, romanti!no) str. )G ()C. (smisao pri!e s duhovima% usredoto!enost na reakcije) % pre utna polemika s romantizmom i Oildeom, ali i preobli!enje ' fragment samo uspomene (7?li tko posjeduje uspomeneR6) % deromantizirana romantika % estetiki :eroizam li.en trans!enden!ije, ali i potrebe da pragmatiku teksta legitimira (cjelovitom) pri!om (zapletom) % autonomija i neovisnost samorazumljive pretpostavke (sveta! kao paradigma) % slava % publika ($eethoven, &bsen) poredak u zbilji % poredak u pripovjednom tekstu % +. Ohite % anali, kronika, narativ (pripovijest) % podrazumijeva poredak i zavr enost doga#aja u neverbalnoj zbilji (objektivnost, jasnou) % slabije organizirane forme po Ohiteu paradoksalno to bolje !ine % bli/e su kaosu stvarnosti str F) % ako je svijet u na!elu neobja njiv i nesvediv na pouzdane principe % onda se diskurs namee kao njegova autenti!nija reprezentativna opcija (prevlast subjektivnog pripovjedanja u modernisti!koj prozi) % arbitrarnost znaka manja % bolje poga#a istinu bitkaD 7$ili smo jednodu ni u tome da pri!e ne volimo Vmislili smo kad bi sve i lo svojim tokom bilo bi to jo !udesnije6 ' prevlast slu!aja (kontigencije nad poretkom6 str )G napetost izme#u strukture i funkcije romana % odlazak u me#uprostor roman kao izraz totaliteta epohe mo/e opstati, ako se njegova struktura izmijeni i uklju!i ona rje enja problema fiksacije fragmenata % uklju!enjenjem lirskoga do/ivljaja svijeta % ;olar i 5ilke vodi )altea od dna (siroma tva, paranoje i ludila) do *limpa (umjetni!ki artefakti, iznimni trenuci senzibilnosti % epifanije, bla/eni trenuci) % radikalizira spoznajni polo/aj kako bi propitao gotovo sve pretpostavke zapadne kultureD redefinirao odnos junaka i svijeta % pamenje /anra ' $ildung str 3EG( rezime otvoren kraj zada#a (misija) "oy!e$ Aroust$ 'onio ujedno vra#anje na poetak =omer ("oy!e) ''''' menipska satira % samo neke od /anrovskih zna!ajki % tematske zna!ajke % /anrovske zna!ajke % moderna umj. proza % osobito egzistencijalisti!ka (novela i 0C

roman) % slijede tu tradiciju % uvodei nove problematske sklopove i svjetonazorska rje enja memoarska 2orma % ja pripovjeda! (*d ?puleja do ;Iifta) % eksperimentira, propituje svjetonazorske premise %stvaranjem iznimnih situacija (grani!ne situacije % 9aspers % zna!ajne situacije % ;artre), konfrontacija ogoljenih kona!nih stavova o svijetu, mije a visoko i nisko % humor ' karnevalizacija, stihove i prozu, naturalizam dru tvenog podzemlja % prije *limp % podzemni svijet karnevaliza!ija (interiorizirana) % kr!ma, bordel (podzemlje) % sentimentalna i !estita prostitutka u <ostojevskog (simbol dru tvenoga pada i moralnoga uzdignua) % oksimoronska figura % u modernom romanu ima samo konotacije isku enja i pada % desentimentalizirana, ali obavezna (9o:ce, 4roust, ;odoma i "omora, Krle/a ' )ann fantastika % promatranje s neobi!ne to!ke gledi ta % ovdje preoblikovana skandal, ekscentri!no pona anje (;amouk, )eursault % u o!ima drugih, 9ean $aptiste moralno'psiholo ki eksperimenti % teme ludila, cijepanje li!nosti, neobuzdano ma tanje itd. % pustolovina (doga#aj) u modernoj prozi (menipskoj satiri) uvijek locirani u psiholo ki prostor % manjak doga#aja (ili problematiziranje naravi doga#aja) % ;artre ' 5ilke ' socijalne utopijeD publicisti!ki ton % nove tendencije u razvoju svakodnevnog /ivota, novi socijalni tipovi ' ' formirao se epohama raspadanja nacionalne predaje % mo/da najadekvatniji izraz karakteristika dane epohe ($ahtin)

0L

" "oy!e % Portret umjetnika u mladosti ' prvi pravi roman o umjetniku % doista se u etapama i velikoj formi prati sazrijevanje junaka % Bildung kao samooblikovanje ' mjesto u opusu % nerazdvojivo od tehnike % Step/en t/e =ero % !ini se realisti!ka matrica % (djelomi!no i Portret) % Du&linci (2B1L'2B1H) % ipak psiholo ki realizam ' tri romana % tri evolutivna koraka % nau trb realizma (naturalizma) % koji ipak ostaje sastavnim dijelom % slojem Step/en t/e =ero % dobrim dijelom i Portret izrasli iz realisti!ke tradicije romana % portret (razvoj) sredi njega lika i esteticisti!ke misli i stila posljednje treine 2B. stoljea % pokazati na klju!nim sastavnicama % najkrupnija fabularna razlika u sredi njoj to!ki % &sabellina smrt % nema tako drasti!noga doga#aja u Portretu % seli se na unutra nji plan % isku enja pakla (prokletstva) i zare#enja (stra:ovita mo#)' Step/en ' epizodi!ni fragmenti % . Portrait % diskontinuirani narativ % od treega dijela intenzi2ika!ija teksta prema unutra njem ' klju!na razlika u pripovjeda!u % sve ire i kompleksnije slojeve svijesi i svijeta str. 2F. % anticipacija i putokaz ' tip doga#ajnosti i /anrovska okosnica % izostavlja se pragmati!ni neQus % manje nego u 5ilkea % letmotivi % TniceU % djevojke ptice, onomatopeje % pik, pok, puk, <eadalov let, itd. (Oagnerov ;iegfried se spominje pred kraj % ba ptiji zov) %ngel3 a) $ildung nije naprosto obrazovanje, a jo manje trening, kolovanje, puko stjecanje znanja i tehni!kih vje tinaD $ildung zna!i formiranje karaktera, individualne osobnosti. Bildungsroman je nerrazdvojivo vezan uz ideju moderne individualnosti i svijest da strukture modernoga dru tva naginju prijetnji ili !ak

0E

poni tenju harmoni!ne osobnosti. Aaj antimodernisti!ki impuls !ini podrijetlo i raison dWetre /anra. b) >ormiranje mo/e, ali ne mora biti vo#eno idejom organskoga razvoja. *no, me#utim, implicira interakciju, dijalekti!ku ovisnost izme#u lika i okoline, individualizacije i socijalizacijeD i zbog toga neka vrsta kompromisa izme#u puke % samorealizacije, subjektivnosti, i !iste adaptacije realitetu, objektivnosti. &dealno, roman e zavr iti junakovom socijalnom integracijom. 4ozitivan kraj, me#utim nije nu/na sastavnica /anraD brojni su primjeri $ildungsromana eQ negativo, u kojem proces formiranja propada, ili zbog junakovih manjkavosti, ili jer manjkaju u dru tvu toga doba. *no to je nu/no, jest koncept idealnoga po/eljnoga i moguega procesa formiranja lika. c) dakle, Bildung nije naprosto element zapleta, nego sredi nja tema $ildungsromana. Ai romani ne samo da pripovjedaju o formiranju junaka, nego raspravljaju o konceptu Bildunga na implicitan ili eksplicitan na!in. ' na koji na!in se modificira /anr % modernisti!ki junak nema ili brzo gubi iluzije o mogunosti integracije % /elim se vinuti iznad tih mre/a ' kao i u 5ilkea i u )anna % pri!a o razmetnom (razba tinjenu) sinu % )enipska satira % od *limpa do podzemlja % !ini se nu/no vezana za umjetni!ku sudbinu str 34C, kao u )anna

E poglavlja % svako ocrtava jednu etapu (pro!es i stasis) % linearnost na povr ini i koncentri!ni krugovi (emancipacije) % sve razvedeniji) u dubinskoj strukturi str )C vodom prvi put zavr ava % djetinjstvo % dje!a tvo % vrhunac krize ( Sezona u paklu) ' san % Smrt u #eneciji % djelomi!no osloba#anje str 3D5(DE % nepotpuno umjetni!ko i ljudsko sazrijevanje (dje!ja pjesmica, pu!ki napjevi, villanela % dnevnik % mje avina

0M

cinizma i entuzijazma) % opet Bimbaud % crna!ka knjiga, poganska knjiga % subjekt kao svojevoljni crnac % izdvojen iz dru tvene zajednice, obitelji i na pragu univerzalnoga umjetni!kog jezika % ekstaze i naturalizam ' epsko % lirsko % dramsko % 2. poglavlje % dramska scena % <ante % .ase: 0. poglavlje % duhovska predstava C. poglavlje % dramska scena pakla (ritual 'igrokaz) L. poglavlje % ;tephen i sveenik (ravnatelj) % odlu!ni trenutak E. poglavlje str. GGD % teorija rodova poetika (dramska prepirka) % ' (dva prva kontrastno organizirana % dvije epizode iz koled/a % jedna iz kue % potom kua, a u sredini predstava) % kraa % s vi e raznovrsnih doga#aja % princip memorije % smjenjivanje bez narativnog kauzaliteta % vremenski skokovi % daleko od simetrije na si/ejnom planu % jednako tako u C. dijelu ;tephenove refleksije stije njene jezuitskim diskursom (o grijehu i paklu) % potpuno obuhvaen % pokazati str. ' uloga itatelja % mnogo aktivnija % povezuje i preslaguje, anticipira i prikuplja svih pet poglavlja identi!no supostavljanje stilova (BiHuelme$ 7oot:) realizam ' povi eni iskaz % ekstaza % vizionarni intenzitet % interna fantazija ( Iapis!i) (4ater % simbolizam, esteticizam % zaklju!ak Fenesanse 6umjetnost odre#uje kao najva/nije od svih iskustava, a uspjeh u /ivotu definira kao odr/avanje ove (umj.) ekstaze i sagorijevanje u tom dragocjenom plamenu7) % opori realizam i svakodnevica koji uokviruju povla.tene momente % Bilke Mann % rekli smo da esteticisti!ki kredo ne isklju!uje naturalisti!ku pozadinu % usporediti poglavlja Sartre ( Aroust ' profil junaka % kao i u drugim romanima % unaprijed predodre#en za umjetni!ku sudbinu % nekad ugledna obitelj ' preno&ilis i pervetuta *amilia % opadanje i siroma enje % otkodanje od korijena zavr ava ssa ;tephenom druga!iji % str MBD str. 2H0. str. 0EM. i formulacije s kraja

0H

' koncentri!ni krugovi % u sinkroniji momenti dijakronije % princip ekvivalencije 9o:ce i romantizam % ;tephenovo sazrijevanje %Gro* Monte '/risto % $:ron % '/ilde =arold ' Don (uan % osveta, hereza % kona!na metoda % utnja, progonstvo, lukavstvo str. G)5. % (+auptmann) % svi sadr/ani i u procesu razvoja i u strukturi romana ' autobiografija i Bousseau % tamo silom prilika % ovdje svjesna odluka % tamo epizodi!nost, pa i pikareska (slu!ajnost), ovdje niz stasisa koji vode zavr nom opredjeljenju % selekcija iz memorije u slu/bi konstrukcije je li ;tephenov osbni put, ujedno i epohalni % dotaknuta osnovna epohalna i svjetonazorska opredjeljenja 8apada % tomisti!ka skolastika izgra#ena na anti!koj (?ristotelovoj) estetici, <ante i dolce stil nuovo (villanella), romantizam, naturalizam, simbolizam, od kozmosa do kaosmosu

0F

9o:ce && % aspekti stila odgovaraju aspektima karaktera (te/nja ka sakralnom % prostitutka % JJ ' 6poetski stil fantazija (fantazmi) najavljuje neposredni pristup rafiniranoj duhovnoj sferi !iji status odre#ujemo (zamjeujemo) zbog razlika u odnosu na svakida nji realitet7 (FiGuelme) ' sukus svih djela o umjetniku % 4roustovi povla teni trenuci (kontemplacije i meditacije) % raskrivanja biti pojave % ;artreova kritika u Mu+nini % ipak zaostaju u umjetni!kom djelu % ne i u egzistenciji % !arolije esteticizma (bijeda egzistencije) ' ovdje tako#er podvrgnuti parodijskom prevrednovanju ' 9o:ceova teorija epi2anije % str. 3DD i GCG. O. Aater zaklju!ak >gleda o renesansi3 6;vakoga trenutka pojavljuje se na jednom licu ili ruci stanovito savr enstvo oblika, neki tonalitet je na bre/uljcima ili na moru savr eniji od ostalihD neko stanje strasti ili vizije ili intelektualnoga uzbu#enja za nas je neodoljivo realno i privla!no. (V) <ok se sve raspada pod na im nogama, mo/emo tra/iti da uhvatimo kakvu savr enu strast, kakav doprinos spoznaji, koji s razvedravanjem jednoga horizonta izgleda da osloba#a duh za trenutak, ili kakvo osjetilno uzbu#enje !udne boje, !udnovate mirise, ili djelo umjetni!ke ruke , ili lice drage osobe.7 ' impresionizam, trenutak, neponovljivost, jednokratnost s trajnim u!inkom vs navika, sinestezija (digresija o Oagneru) % $audelaire i )allarmS ( Aroust % tako#er ba tinio taj na!in promatranja) ' kinesis i stasis % kinesis se smiruje u stasisu i postaje objektom (za subjekt) 4aterova estetika ostaje na trenutnom, da tako ka/em, konzumaciji ljepote (;Iann)D u 9o:cea i 4rousta takvi su trenuci ugra#eni u konstrukciju golemih kompleksnih struktura

0B

7iznenadno du:ovno oitovanje$ bilo u vulgarnosti govora ili geste$ bilo u uznesenoj (memora#le) 2azi sama du:a. ,jerovao je (;tephen) kako je du/nost !ovjeka od pera da te epifanije zabilje/i iznimno pa/ljivo, shvativ i da su one najdelikatniji i najnestalniji (evanescent) trenuci7 ' svi slojevi romana pro/eti istom suprotno u (ili paralelizmom) % u Step/en t/e =ero jo razdvojeni % ovdje se izmjenjuju, stapaju ili preklapaju str. GCC % kona!no povezivanje u modernisti!kom romanu odnos (dijalektika) subjekt % objekt okrenut prema subjektivnom polu % epifanije po!ivaju u razumijevanju (do/ivljavanju) odnosa, pojam umjetnika koji imaginacijom kreira svijet (odnosno njegov smisao) ' 9o:ce i romantizam 6posljednji nasljednik romanti!ke tradicijeU RRR % je li posljednjiR ($:ron kao simbol hereze i pobune) krea!ionistika teorija istine (?ords@ort: % ittern .&&y) % stvari pola viene pola stvorene % razraditi % duh i priroda (;chelling) % ovdje unutra nje vizije i poetski stil %!o % Tnije to samo slu!aj s 9o:ceom nego nam, prije i nakon njega, suvremena knji/evnost pru/a, ne teoretizirajui o njima (K=nstlerroman to i !ini), primjere takve vrste3 i uvijek primjeujemo da se !injenica (prije bih rekao perceptivna cjelina ' jedinica) ne epifanizira zato to bi bila dostojna toga da se epifanizira, nego, naprotiv, izgleda dostojnom da se epifanizira zato to je stvarno epifaniziranaU (granica izme#u starih i modernih poetka) % ' suprotnost Aomisti!kom u!enju koji prednost daje objektu % u 9o:cea dekontekstualizacija objekta % (4roust % madelaine, neravna povr ina kamenih plo!a u ,eneciji, zvuk vode u radijatoru % poprimaju kolosalno zna!enje) 'druga situacija u Uliksu ' citat iz C. poglavlja %liksa str. LE i na engleskom % BiHuelme % str. 21M'21H, +amlet % 7upotreba zamjenice 6*N(6 ' parodira 4aterov stili i sud o umjetnosti (!itanju) kao neposrednom pristupu pro losti (velikim

C1

umjetnicima) % 4ico della )irandola % 4aterovo djelo % dokumenti i monumenti % >oucault % misti!ka iskustva % biblioteka koja je spaljena prije 0111 godina ' umjetnost, religija, politika % po!etni dijelovi i zavr na misao (4arnell % crkva % ljubav ' umjetnost % str. G)5 % nije do kraja emancipiran ni od jednoga, tj. oni ostaju konstitutivni elementi njegova 7ildunga (+egelijanski) ' bunt jo neartikuliran (non serviam) % irska periferna pozicija (sli!na hrvatskoj) % tek se emancipira !ista estetska funkcija (autonomija) % ;tephenov put % put svake umjetnosti % str. 2F. % analiza posljednjega poglavlja % odluka % vizija % epifanija % rezultati emancipacije % obitelj % anticipacija rasprave % mala rasprava % nadstojnik % politika % Ma!&ann kao puruitanski revolucionar % totalizirajue nasilje (kao i u djetinjstvu) ' &rska (mit, jezik, pjesni tvo % <avin) % @:nch % rasprava o estetici % mje avina simbolizma, esteticizma i skolastike % proces (kinesis) i stasis % integritas % okvir % !onsonatia % ritam % harmonija % struktura % claritas % jedinstvo % umjetni!ki opa/aj % (psko % lirsko dramsko % !ak i u knji/evnosti isprepleteni ' odnos prema prikazanoj estetici i u kontekstu romana % izdvojenost iz pragme % neskladno tandrkanje kola % prizemne ambicije kolega % pala!inke % ironija u kojoj je o!uvana bit % stalni proces ironijskog distanciranja str GCC . 'villanella nakon epifanije zapisana na cigaretama ' posljednji dio % razgovor s .ranle:em % posljednja isku enja % ljubav % prijateljstvo % ti.ina$ lukavstvo$ progonstvo % samoa % nerazrije eni odnosi prema bilo !emu' samo skepsa % homoerotizamR

C2

Aroust % Pronaeno vrijeme nastanak ciklusa % otprilike 2B1B % egzistencijalna i umjetni!ka kriza % samo $ean !anteuil (Step/en t/e =ero) % nekoliko estetcisti!kih !lanaka i eseja (%&ici i dani) i prijevod 5uskina (.mienska Bi&lija), namjeravao napisati i knjigu, ostalo na uvodnom eseju, kaoi Protiv saint Beuvea koji se promentnuo u mladala!ki roamn pa u ciklus % 5uskin (2F2B % 2B11B % zaslu/an za esteticisti!ki sloj % katedrale, crkve, slikarstvo, glazba, ,enecija (Moderni slikari, !amenje #enecije) ' samu krizu % umjetni!ki neuspjeh ' (njezine uzroke, razvoj i ishod) u!inio temom grandioznog ciklusa % umjetnik kao paradigmatska sudbina ( 'onio$ Malte$ Step:en) % u njemu se ili u njegovoj umjetnosti dru tvene silnice ja!e pokazuju % roman o umjetniku % /eli izboriti ta prava i mapira dru tveni prostor (prostor moi) iz aspekta umjetni!ke sfere % prolazak kroz gra#ansko % u 4rousta u najveoj mjeri % paradoks "a narator i protagonist (stari i mladi )arcel) % kako bi se dosegnulo <rugog % 4roustovo uvjerenje da je univerzum stvaran, ali, ah, razli!it za svakoga od nas (Kantovstvo bez transcendentalnoga subjekta % $ergsson i unutarnje vrijeme (trajanje) % nadmono kronolo kom mjerljivom gdje i kako se 9a i drugi susree ostavit emo za kasnije % realizam ostaje pri povr ini, a i koncept sveznajueg pripovjeda!a pada u vodu, u okvirima takve filozofske pretpostavke prvi put roman rijeka (prva re!enica) % veliki broj likova % duga!ak vremenski period % cijela kulturna sredina (2FH1 % 2B01) % fin de siecle % la belle epoXue % modernizam % sve postaje francuske kulture opisane (<re:fussova afera % u odjecima)

C0

svjetske izlo,be 3DDF ( 3F66 ' potvrda statusa francuske kao imperijalne i kulturne sile ((ifell% nova tehni!ka dostignua (8ato!enica i *dbjegla ?lbertina) % 4roust i tehnika (automobil, koncerti ' teatrofon, burza, vojska % odnos s majkom i bakom) % saloni (primanja) zauzimaju golemi dio teksta str. C4 ;hattuck % B velikih prizora od salona ,erdurinovih (snobovskoga) do kona!noga ("uermantesovi i ,erdurinovi spojeni) kao dvije staze na po!etku prona#enoga vremena % krug /ivota (ne samo pripovjeda!eva) % gornji slojevi (,erdurin % "uermantes) % bogata bur/oazija (forsira umjetnost) i aristokracija >rancoise % konstanta (simbol francuskoga selja tva % 7vje!na6) ' impresionizam ((lstir), kasna romantika (,inteuil, >aure), esteticizam ($ergotte), zaokret od Oagnera prema <ebuss:ju, a potom potkraj ciklusa prema ruskom baletu (;travinski) i 5ichardu ;traussu % u razgovoru sa .harlusom Nietzsche je ve velikan % pri po!etku )anetova % *limpija, signali u tekstu (povijesnih) umjetni!kih djela razasuti kako bi se okvirno nazna!ilo vrijeme (ratni dio iznimka) "rand +otel $albec (.aubourg) % 4roustov 5itz % odnosi i komunikacija s gostima i poslugom ' &ynt:ia <amble % Social panorama ' ' kraj romana % svo#enje ra!una % retrospektivni pogled (i prije prisutan) % gotovo svi likovi (svi va/niji) iskrsavaju u sjeanju ili na primanju kod Kneza "uermantesa ' prostori i likovi (;hattuck) str. C1 i C0 % simboli!ki prostori pitanje pripovjeda!a % do/ivljajno ja % pripovjedno ja (glavni fokalizatori) % brojne analepse i prolepse (uz generalizacije) ?utorR % razmisliteZ doga#aji % razvoj si/ea % u velikim bazenima (krugovima) % kratki vremenski rasponi % jedna sezona % nekoliko klju!nih dana

CC

2.

&ombray (Put k SHannu) % obiteljski krug i junaci (salon ,erdurinovih, daleki "uermantesi) djetinjstvo % 0. S@annova ljubav ' pretpovijest % anticipacija )arcelova /ivota C. Aaris % "ilberte' .hamps (l:sees L. 7albe! i djevojke u cvatu (?lbertina, ?ndree) ' 5obert de ;aint'@oup E. svijet <uermantesovi: % Aariz % ulazak u mondeno dru tvo (barun) % smrt bake % homoseksualna tema ' 8rey2us M. $albec % klan ,erdurinovih i ?lbertina % homoseksualizam drugoga predznaka % .harlus i )orel (Sodoma i Gomora) % H. .l&ertina u Parizu % (Zato+enica) % igra nadzora (majka i >rancoise) % ?lbertinini bijeg i smrt (pad s konja) ' ( >d&jegla .l&ertina) % H. Arekid i povlaenje (kraj Bjegunice i po!etak % 4rona#enoga vremena) % "ilberte i ;aint'@oup % homoseksualizam i nesretni brak % evokacija djetinjstva % spajanje staza % "oncourtov dnevnik % odustajanje od umjetnosti % ratni 4ariz % saint @oup % .harlus % patriotizam % identi!ni mehanizmi u svim sferama % poraz umjetnosti % smrt esteticizma (str. ) F. AronaKeno vrijeme % odlazak na zabavu % biblioteka (predvorje % osama % Aonio) % 6povla teni trenuci7 ' refleksija o umjetnosti % odluka za temu romana ' ulazak % distanca % starost % nali!je mondenoga % zavr ne refleksije

CL

Aroust // dio

Alan AronaKenog vremena suma!ija zavr.ni susreti problem gledanja (<oun!ourtov dnevnik samo postaja) // 34 ( <ilberte$ &:arlus ("upien)$ Saint(-oup (9ran!oise) najtraniji znakovi bla,eni trenu!i teorija$ protiv realizma$ anga,irane (didaktine) umjetnosti$ ekspresionizma$ matineja (vrijeme)$ smrt 2iksiranje djela produ,etak ,ivota 0. Struktura i stil Aroustova reeni!a duga!ka s mnogo poveznih jedinica (veznika i odnosnih zamjenica), razvedena sintaksa (simbolizam i esteticizam), ali i unutarnji razlozi % svi aspekti li!nost, pojave ili misli (opisi, sjeanja, refleksije, dijalozi) % zavr na poanta ili generalizacija % &. str. D &&. str. 2L'2ED ( struktura kao katedrala ili geolo ki slojevi (poput re!enice) % da bi se doprlo do same biti (6kona!ne7 istine), odnosno da bi se realiziralo kona!no 9? protagonista (nakon mukotrpnoga razvoja, krivih koraka, odugovla!enja, preinaka) % %lstirov monolog (U;4<)% nu/ni put svakoga !ovjeka i umjetnika % opet narativ o izgubljenom sinu (razo!aranja roditelja, patnja, lijenost, nespremnost i nesposobnost za bilo kakvu profesionalnu karijeru) ( kretanje kroz simbolike prostore (spava#a soba palaa) i kroz vrijeme % dubinska struktura 8eleuze (3F)5) nema jedinstva S:attu!k prvi i posljednji dio jednako graKeni i klju ( potraga za identitetom, uranjanje u kontingenciju otkrivanje identiteta % (specifi!na scena do

CE

u pojedinosti % po!etak pada) % raznovrsna iskustva .ombra:a i svijeta (staze % ocean) 3 nesnala/enje i pitanje o identitetu % scena s majkom 0. madeleine C. razrje enje u .ombra:u i irini svijeta (otkriveno sjeanje) ( 2. sjeanja (reminiscencije) na cjelokupni materijal knjige (pro lost) % 0. specifi!na scena primanja % sada njost (ulovljenost u kontigenciju i zaborav) 'C. kona!na prilagodba i prihvaanje knji/evnoga poziva (drugi dio kao prepreka) % dva puta se vraa u zavr nom dijelu ( subjekt trajna supstan!a i bezbrojne metamor2oze C. umjetnost i ,ivot % uloga !itatelja % prevladavanje esteticizma esteticisti!kim sredstvima % koncept umjetni!kog svijeta % posredovanje izme#u dvaju subjekata % Sartre sloboda % u 4rousta % istina o /ivotu % otkupljenje prolaznoga L. % !itanje kao eskapizam (mladi )arcel) % umjetnost kao protusvijet % do umjetnost kao vi a sfera /ivota, u kojoj ta tina, ispraznost i zabluda nalazi svoje opravdanje % estetika kao etika % (principijelno je svakom dostupna) ' samo nekoliko ih je u stanju dosegnuti tu mudrost, a jo manje je preto!iti u umjetni!ko djelo % str. 354 fotokopirati za sebe % umjetnost kao prijevod /ivota % // 4L // 3C(35 proitati % susret dvaju (mno tva) univerzuma % )allarmS % nadila/enje /ivota' 4roust % ispunjenje /ivota % nijanse, mo/da isto % odnos prema mimetizmu E reminis!en!ije (ne:otina memorija madleine) $ impresije

' umjetnost % svakodnevna komunikacija (gubljenje sebe, raspr ivanje) u drugome % umjetni!ki jezik % istinsko razumijevanje sebe i drugog % samooblikovanje i

CM

solidarnost % /rtvovanje za umjetnost % trijumf je trenutan i mora ga se iznova osvajati (modernistiki !redo) ' samooblikovanje i 2igure autoriteta % redeskripcija u sjeanju % obnavljanju % pogled .harlusa i ;aint @oupa % i svih osoba koje se pojavljuju i u kontaktu su s pripovjeda!em % poliperspektivizam i kontingencija % umjetnost (ne narator) % kreiranje umjetni!koga djela uspostavlja (izokree) odnose moi % umjetnost % dru tvene konvencije % junak u odre#enom smislu vei od naratora i autora % kao i u svim romanima o umjetniku 4roustov ciklus u tradiciji % odnos prema $alzacu (realizmu) % modernistiki tekst prednost nara!ije nad 2abulom (analiza strasti nadma uje broj doga#aja u ;Iannovoj ljubavi) ' ). Baimond % u sredi tu naracije nije vi e sukob (osvajanje svijeta) nego raszotkrivanje njegova privida ipod kojega le/i realitet ' iterativnost (metonimija) % <enette % granice 4roustova modernizma % ne vi e puta o istome (premda ima i toga), nego jednom o ne!emu to se vi ekratno doga#a % sredi.nji dio ' poetika digresije i sinegdohe (analogije) mo/e se beskona!no duljiti (kontingen!ija) ' sve je u odnosima % ni ta u samim entitetima (stvarima i pojavama) % relacionalist (strukturalistR)

analogon, ali i poku aj prevladavanja % istina dojmova (realitet) dolazi do svoga pojma % otkrivanje biti, ali bit je individualna (<eleuze, 2BML), budui da je i univerzum individualan

CH

' 4roustov !itatelj % opet oni koji su u stanju slijediti njegov silno ambiciozni projekt (4roustovci' svake godine iznova) ( umjetnost i /ivot % dublja, istinitija slika /ivota % posreduje nam podru!ja realiteta (biti, ideje) koja ina!e ostaju nedostupna ( 7ono to nazivamo izvanjskim svijetom tek je razo!aravajua,

uniformirajua granica svih tih izra/enih svjetova 7(<eleuze) 7*ni svjetovi koje zovemo pojedincima, a koje nikada ne bismo upoznali da nema umjetnosti6 ' Zato+enica (4,) % jedina u stanju pribli/iti univerzum drugoga (pa i pro lih ja)

% nesrea kao predispozicija za visoki umjetni!ki senzibilitet % romanti!ka poetika boli % naslaga tradicija u 4rousta (od srednjega vijeka do modernizma) % sve to se nadaje kao realitet posredovano umjetno u (!esto i kroz vi e slojeva) kruna sakraliza!ije umjetnosti u svrhu glorifikacije ,ivota % kroz njegovu kritiku svakodnevica siroma na i nedostatna ' zao treni esteticizam 4aterovskoga tipa nedovoljan 4roustu (/ 363) % junak sve bli/e krajnjoj pripovjeda!evoj poziciji ambivalencija (;hattuck) ' prolazak kroz socijalno otkriva nu/ni moment vremena (smisao posljednje velike scene primanja) % cilj je istodobno prikazati vrijeme, ali i pokazati mogunost izlaska iz vremenskih ograni!enja ' u 4roustovu svijetu vlada pansemioza (&&. 2L) % krajolici, mjesta, gradovi, umjetni!ka djela i ljudi, ravnopravni znakovi koji svoj smisao uvijek dobivaju prema jastvu koje im daje zna!enje

CF

4roust i KN9&"? ()allarmS) % i roman i uvjeti njegova nastanka (9. 4feiffer) % roman, esej, lirsko, kriti!ka poema % opet daleka derivacija ranoromanti!koga projekta ' GesamtkunstHerk

CB

Krle,a 'ovratak (ili)a *atinovic+a ' zreli Krle/a % sve priznatiji i sve vi e u sukobu i s lijevima i s desnima ( Moj o#raun s njima) boravak (osamljivanje) u Ye koj i 4oljskoj, a potom put u 4ariz % rad na romanu % 2BC0 % 4rve knjige Sa&rani/ djela u )inervinu izdanju ' Krle/ini svjetonazori i poetike % od esteticizma, preko ekspresionizma ( =rvatski &og Mars, 2B02) (avangarde, kojoj nikada bez ostatka nije pripadao), do svojevrsnoga povratka modernisti!kom realizmu (drame ,lem#ajevi, % agoniji 2B0F, *eda 2BC2) novele dvadesetih godina, proza o "lembajevima, 2B0F'0B), s obaveznim elementima ekspresionisti!ko'esteticisti!ke stilske bujnosti (osobito u dijelovima >ilipovih slikarskih vizija (ali i K:rialesovih meditacija o logici i smrti) % va/na paralela ' eseji o 4roustu (2B0M), A. )annu % 2B0H, +offmannstahlu 2B0B, 5ilkeu 2BC1 % odreda esteticisti % kompleks koji je nastojao nadrasti socijalisti!kim uvjerenjima (solidarnost % samooblikovanje), ?@&, nikad nije uspio u potpunosti % avangarda i dekadencija % Nietzscheom inspiriran vitalizam mladena!ke faze ostao trajnom komponentom % spirale (?ierzbi!ki) ' hrvatska ina!ica romana o umjetniku % vrijeme zao.trenoga i bezuvjetnoga esti!izma (povjerenja u otkupiteljsku ulogu umjetnosti) ve# pomalo prolazi % !esto spominjana ;artreova Mu+nina 2BCF % ozna!ava po!etak novog koncepta romana i romanesknog junaka (ipak ;abato) % premda (jazz arija, pisac povijesne monografije) % neki elementi preostaju % pamenje /anra % umjetnost kao egzistencijalna dilema ' do sada uglavnom umjetnik u nastajanju ( 7ildung) imat emo i u Faustusu % ovdje ve kao gotov rezultat % momenti karijere % formiranja, uspjeha (vitra/i u ?merici) % samo sporedno

L1

% i u *atinovic+u vidljiv proces postupne preobrazbe /anra % nedvojbeno sredi nji lik zasjenjuje sve ostale, a pogled pripovjeda!a i naslovnoga lika !esto neodvojiv % >ilipova svijest sredi te (fokus) kroz koji su prelomljeni doga#aji (prvi dio u potpunosti ispunjen reminiscencijama) % postoji li jasan kompozicijski planR teme ((ngelsfeld) % 2. potraga za smislom egzistencije (naj iri kompleks) i

!vrstim vrijednostima !ovjek % civilizacija, povijest, priroda, umjetnost % 0. potraga za osobnim identitetom (majka, otac, uloga predaka, % mrtvih % 4roust, unutra nje nestabilno jastvo)D C. 9ilip i drugi % majka, @iepach, krug oko $obo!ke, odnos prema pripadnicima nacije % donjega sloja (9o/a 4odravec, 9aga i dr.) % alijenacija i pripadnost % uloga umjetnika i umjetnosti % pitanje funkcije % K:riales, primitivizam podloge, kaos iskona ( kriza identiteta (svi dosada nji junaci) % sve dublja % bez katarze, ali s potencijalno otvorenim krajem % 9o:ce i Krle/a ' povr inska fragmentarnost (epizodi!nost) % C1'ak epizoda struktura trodijelna' 2. povratak (reminiscencije, potpuna interiorizacija) % 0. Kostanjeva!ki krug % mije anje unutarnjega i vanjskoga (skupina likova % mrtvaci, lutke, groteska) C. $obo!ka, K:riales, $alo!anski ' 2in de sie!le % uglavnom kroz >ilipovu optiku, ali domina!ija vanjskog vs "oy!e (polemike, doga#aji, samoubojstvo, ubojstvo) % poremeeni eros (<orian "ra:) ' dekadencija (biv i ljudi), ali nisu lutke ' status likova kao aktanata (nedvojbena distancija spram kostanjeva!kog kruga i djelomi!na upletenost, uz zadr/avanje pasivne uloge u $obo!kinu krugu '

doppellgMngeri % K:riales i $alo!anski % (nglelsfeld % motivske paralele % odnos prema $obo!ki istovjetan u nekim segmentima

L2

djetinjstvo (odlazak ) % zemlja (podloga % neposrednost ' 9o/a 4odravec) % Kostanjeve! % (@iepach) , krma ' $obo!ka, $alo!anski, Kiriales % na stari na!in % pretpovijest ' )anzoni) % doga#ajni dio % rasplet ' prostor i vrijeme iznova simboli!ki konstruirani % proljee % jesen % veliki (provincijalni) grad % seoski dvor % kr!ma % nada u obnovu % kontakt s prirodom (zemljom) ' dezintegracija li!nosti ' pravo vrijeme romana mnogo ire % uslo/njavaju ga stalni vremenski skokovi (analepse znatno !e e nego prolepse % samo u nagovje tajima) % i konceprt istodobnosti neistodobnoga % 9o/a , 4anonija i avion (@ondon '$agdad % $omba:) ' priroda i kultura (Oierzbcki) % stari romantik kontinuiteta zapadne kulture % bordel (u svim prostorima latentno ili otoreno prisutan) % dru tveni status umjetnika % identi!an ostalima % )arcel % tek se ima otu#iti ' psiholo ka i dru tvena uloga (i aura) bordela % u svim romanima % simboli!ki pad li!nosti (ali i obuhvaanje svih sfera koje odabrani junak mo/e dohvatiti) % dru tvena marginalizacija (ozna!en prostor) % nalije graKanskoga dru.tva % isti princip trgovine i razmjene % sakralizacija umjetni!koga !ina i realna socijalna pozicija % pocijepani modernitet ' povezni!a % povla teni trenuci % nehoti!na memorija (4roust) % epifanije % 9o:ce % tepihklopfer, la#ica, konji, frajle ' simbol )eduze % kastracija % kompleks seksa % vratiti se ' pri!a o razmetnom (izgubljenom) sinu % kao i u svim dosada njim djelima % problemati!na (odsutna) pozicija oca % ra#a umjetnika 7zabludjeloga gra#anina6 ' tema alijenacije i podloge % propitivanje sibmoli!koga poretka (>ilip i figure autoriteta rani bijeg (progonstvo) % @iepach, K:riales % tema pogleda str. i str. % /argon autenti!nosti i umjetnost kao religija (jedno to se uzdi/e nad kaoti!nost

L0

prirode) % Kyriales kao razodgajatelj (Kravar) i )efistofeles (vulgarni, bespo tedni darvinizam i materijalizam) % <ostojevski (;tavrogin) % prizor (fantazma) s dje!akom na brodu 'Krle/in (>ilipov) (antimodernizam) % iskon (vitalisti!ki kaos) % civilizacija kao sajmi te jeftine robe (otu#enje), optimalna projekcija % politi!ka esejistika i literatura pitanja3 ' evropsko i nacionalno u @atinoviczu % antitetika i ambivalencija ' stupanj povjerenja u misiju umjetnosti odlike svjetonazora i karaktera % intuicionizam, egzistencijalni apsurd, pasivnost (spa avanje vola % vi e nesvjesno i samodestruktivno) ' povjerenje u budunost' proplamsava % K:rialesov pogled iz CE. stoljea ' samooblikovanje i solidarnost ' pitanje !vrstoe i dosljednosti kompozicije (/anrovi % 7detektivski6, melo 'drama), problemi unutarnjeg i vanjskog % dosljednost pripovjeda!a ' gledi te romana % umjetnost i socijalna funkcija % otu#enje i napor za dodjelom funkcije 9ilip // % 2L. 2. 011F.

ponoviti o likovima % aktanti i akteri % povijesno odre#eni europsko i nacionalno ' antitetika i ambivalencija % staro i novo u Krle/inu romanu % umetnute povijesti ' karakter >ilipovih vizija % intermedijalni karakter % nehoti!na sjeanja % povla teni trenuci % epifanije ' okrenuti negativnom % kao i u )altea kad dolaze iz empirijske sfere % okrenuti pozitivnom iz umjetni!ke (figurica (urope na biku)

LC

' prizor s Kristom na pro tenju % Kravar % deformatorske tendencije prizora izazvane bogatim figuralnim slojem % govor pripovjeda!a i >ilipa unisoni (monolog, $obo!ka nijema) % nema reakcije str. 2CM ' ' :olizam (koloplet, poplava, elementarna snaga) % groteskni simultanitet % $osch, $reugel ' bio!entrizam % sve se to slijevalo i raslo u jedan pakleni furioso ' ar:aiza!ija % prapo!etni element, diluvijalna snaga (9o/a 4odravec) ' vrednovanje vi#enoga % #avolsko, dijaboli!no, noga ne!astivoga, jama smrada ' Krle/ini umjetni!ki svjetonazori % vitalizam (4an ,4odnevna, Kraljevo), Nietzscheom inspiriran % u po!etku pozitivno vrednovan % kr ansko % pogansko u 4anu ' u prizoru negativno % uime civilizacijskoga napretka i Krista ' razli!iti svjetovi i njihova koegzistencija % pro li put ' Krist ima malo kr anskih obrisa % bazalt, mramor, snaga % usidren u ovostranom materijalnom svijetu % deklarativno nadnaravan, ali materijalisti!ki izma tan (Kravar) % granitni sudar (revolucionarni princip) % Krle/in odnos prema demokraciji % Kr. Kolumbo, +rvatski "enije % @enjin % Krist % princip vo#e ' anticivilizacijska, iracionalisti!ka narav eur. filozofije /ivota % ;okrat kao kvaritelj % (%lica u jesenje jutro) % po!etak % *ktobarska revolucija ' vitalizam i kr anska simbolika % obje regresivne ' prelazak u esteticisti!ku sferu % sakralizacija umjetnosti % u podlozi materijalizam i empirizam (dodu e razgra#en u fragmentarno) % >ilip kao 7ateisti!ka zapadna bluna6 sli!nosti s )alteom % @eitner % tako#er u obliku epifanija i povla tenog pogleda

LL

,anr % Crle&nisroman ' psiholo ki % raskidanost % kaleidoskop % epizodi!nost % djetinjstvo % nadmo# stvari % pojedina!noga % /ivotna sfera se vi e ne nadaje ka cjelina, nego kao nakupina subjektivnih dojmova ' gnjusoba % ru/noa % empirijskoga svijeta % potreba za esteticizmom (uto!i te od dru tveno % povijesnoga svijeta str. 2ME.) % mu!nina i apsurd % dominantne teme romana oko sredine stoljea ' tip junaka % antijunak % pasivnost % psiholo ke regresije u djetinjstvo % problemati!no podrijetlo ' Kyriales dosljedan, ali autodestruktivan % nepoznat netko % ne!astivi % razodgajatelj ' )efistofeles kao !isto materijalnoR % Krist kao antiteza ' kraj romana % nema eshatona, ali mogunost umjetnosti (umjetni!kog osmi ljavanja empirije) preostaje % unato! krizi % novi po!etakR Krle/ina beletristika kao antiteza politi!kom i javnom djelovanju ' umjetnost kao povla ten pristup bitku % kriza karaktera ' kraj romana % umjetnik kao katalizator gra#anskoga dru tva % kroz njega se fokusira, ali sam ostaje relativno po te#en % 5oXuentin i ?utodidact % u svim romanima kraj otvoren

LE

8oktor 9austus ':omas Mann 3F54 ( podnaslov ( ideja iz 3F65 sazrela i pro.irena$ dovedena u povijesni kontekst ' prostor i vrijeme romana % 2FB1'2BLE % klju!no razdoblje njema!ke kulture i njezina kulturnoga sloma % biografski okvir (jezgra) % ?ristotel % sama po sebi nema jedinstvo % poetika digresije % analiza i kritika njema!kog kulturnoga sklopa ' jedinstvo uspostavljeno ?drianovim sazrijevanjem (provincijalni protestantski misticizam, migrena, teologija, glazba, matematika, hladno-a) ' umjetnik i gra#anin % za ?driana smije na romanti!ka opozicijaR % 9o:ce, 4roust, Krle/a genetika i dru tveni okoli kao odre#ujui !initelji (dakako i povijest kao i povijest glazbe) % sve se vraa u kasnijim fazama ' druga razina razvoj njegove stvarala!ke osobnosti ' $uchel, Keisersaschern (&&&'-) % +alle (Kumpf, ;chleppfuss, -&'-,, izleti konzervativna i napredna omladina % sva u znaku njem. idealizma kraja -&- i po!etka --. st.) % @eipzig (2B1E'2B21) % studij glazbe ' pismo (-,& %--&) % putovanje u "raz % fatalni moment (N/N)% Saloma (5. ;trauss)) ' lije!enje u znaku broja C % opus 2C0 ' glazba % teologija % astronomija (matematika) % njema!ki idealizam % ;childknapp % vrijeme opere % Oagner i moderna % stapanje glazbe i rije!i str. 020 (Oagner % @everk=hn % )ann % Krle/a ) % razli!iti poku aji "esamtkunstIerka % $rahms i apsolutna glazba % umjetnost kao te/ina vs lakoi /ivota % umjetnost kao spoznaja % --& poglavlje % rat (2BLC) % zvjezdice i autoreferencijalni komentari % --&& % vjen!anja i 8eitblomova odluka (parna pogavlja) % $eethovenove simfonije (glas, muzika i rije! kao dvije vrste govora) % teorija dodekafonije % dvanaestonske ljestvice % pravni spor sa ;chPnbergom % --&&& ' odlazak u )=nchen

LM

(2B21) % 5odde krug (;pengler, 8ink, Klarisa, &nes, 5udi ;chIerdtfeger, 9eanette ;cheurl % @ou ?ndreas ;alomSR) % minhenska secesija % moderna % izlet u Oaldshut (;chIeigestill' simbolika imena) % vje ti!ja kuhinja (4feiffering) % ukleti dvorac' ludilo, bolest, sramota, smrt --&, % &talija '2B20 % NNO % veliki inkvizitor % sredi nji trenutak % sredi nje poglavlje, zapravo LB poglavlja % dijalo ka forma (bilje ke % odsutni pripovjeda!) % prividno iz prve ruke % #avlova teorija umjetnosti % bolest i zdravlje % kanon zabrane str. C22' klasicizam i folklorizam % protivnik djelaR % )annR % objava barbarstva ' --,&% povratak u )=nchen i preseljenje u 4feiffering % --,&& ' )=nchausenova putovanja % menipska satira % put prema dolje i gore u ekstremima % moderna znanost % (instein ' --,&&& % $reisacherova konzervativna revolucija % slabosti liberalizma % --&- ' &nes % ;Ierdtfeger % &nsistoris ' --- % 2. svjetski rat % paralele s 4roustom % ratno odu evljenje (dionizijska sve!anost % idealizam) % ;chicksal % Kleist % str. CBH % ;ehnsucht i <rang % schiller i Kleist % $ildung i oblikovanje nacije % 7vi idete umjesto mene6 ' "esta 5omanorum ---&& % &nes vjen!anje i brak ' ---&&& % porazi u oba rata (2B2F) % ?drianova bolest (Nakede: i Kunigunda 5osenstiel % obo/avateljice) % 5udi % &nes % violinski koncert % djetinjska demonija % jo jedan u nizu #avolovih pomonika ' NNN/O s nastavkom (2B2B) % kraj humanizma % pobjeda parlamentarne demokracije % koncepcija apokalipti!koga oratorija (?pocalipsa cum figuris) % (4avao, (neja, *disej, <ante % epski junaci) % <=rer % sinteza slikarstava glazbe i knji/evnosti % nastavak % krug s $reisacherom i pjesnikom <anielom zur +Phe (;tefan "eorge) % naznaka nacizma % konzervativna revolucija i osvajanje svijeta % ---&, (C) % ?drianovo pismo % kultura i barbarstvo % glisando i rascijepljeni zbor % opis apokalipse % antihumana demonija % arhajskoprastanje % krik (ekspresionizam) %

LH

groteska i karikatura % arhajsko (elementarno) i sofisticirano % letmotiv od po!etka (Kretschmarova predavanja) % sluge i gospodari ($eissel) ---, % (2B00) % ;mrt .larisse 5odde % +enri % ucjenjiva! % samoubojstvo kiselinom % &nes postaje narkomanka % ---,& % druga polovica dvadesetih % porast ?drianove slave % madame von Aolna % prsten ($ajka) % ?drianovo putovanje u $e! % violinski koncert % boravak u dvorcu Aolna % zaokru/enje 5eicha % )a#arska % ---,&& % (2B0C) % ?drian i svijet % menad/er % ;aul >itelberg % ponuda za 4ariz % osvajanje svijeta' j jedan koji ga isku ava % ---,&&& % Krug kod $ullingera nakon izvedbe violinskog koncerta % ;amson i <alila % 5udijeva pobjeda nad ?drianovom izolacijom % --&- % $ern i 8=rich % ve!era kod 5eiffovih % )arie "odeau % bijela svila % tamnoputost (djevica )arija ' (smeralda) % 2B0E % crta!ica % -@ % ?drianovi planovi za brak % izlet % @udIig && % -@& % razgovor ?driana i 5udolfa % (odsutni pripovjeda! u svim katastrofama) % -@&& % 5udijeva izdaja % 5udijeva smrt . % -@&&& % 2B0M i 2B0H % premijera .pocalipsis cum *iguris % u >rankfurtu % ?drianova depresija i kriza % smrt oca i kuevlasnika u isti !as % ?drianova Komorna glazba % zamisao <oktora >austa % -@&, ' ro#enje i ulazak Nepomuka (2B0F) % Ursulina bolest % Nepo ((ho) % simbol ljupkosti i prava ljubav % mogunost otkupljenja % Nepomukove molitve % -@, % Nepomukova smrt % ?drianov bijes na #avola % /elja za poni tenjem &- simfonije 7toga ne smije biti6 7es muss sein6 op. 2CC % N-O/ % 2BLE ' kona!ni poraz Njema!ke % 7kako se ipak !udno spajaju vremena6 (2B0B % 2BC1) % zadnje ?drianove svjesne godine % simfonijska kantata % $adikovka .tu&aljka/ dr0 (austa ' -e/eklage % potpuno odustajanje od svijeta i izolacija % jedinstvo subjektivnog i objektivnog % do/ivljaja i racionalnosti % jeka % dijalog s po!ecima ()onteverdi) % koncentri!ne kru/nice kao kompozicijski princip % (>aust i *rfej) % antioda ' ' utihnue na kraju

LF

-@,&& % sazivanje prijatelja (posljednja ve!era) % kuna izvedba >austa % paklensko tektanje (lave/) % ispovijest % potonue u ludilo ' <odatak uspomenama % ?drianova bolest % Nietzsche i +Plderlin kao paradigmatske sudbine %

' prostori i vrijeme u romanu % v. gore % pje !anik ' razlike i sli!nosti u odnosu na prethodne romane ' izbor pripovjedaa % (nalik na roman 2F. st. i romantiku % prona#eni rukopis, kronika) % tradicionalni komentator (moralizator) i eminentno modernisti!ka tematika i problematika % ironija, groteska i travestija % vrijednosti pripvjeda!a % esteti!ki humanizam % ;chillerovskoga tipa % povjerenje u Bildung i umjetnost % str. 2M. % str. CM ' kronologija s upadima u sada njost pripovjedanja (pripovjedanje po!inje u 2BLC % kad )ann po!inje pisati roman) % jo jedan ironijski element ' omoguuje autoru da, s jedne strane, zasnuje svoj roman o umjetniku kao povijesni roman (iscrpnost nalik onoj u 4rousta) i &ildungsroman, i s druge strane da neprestano ironijski relativizira (supostavlja i omjerava) gledi te pripovjeda!a,

@everk=hna i implicitnoga autora % izrazito poli2onijska struktura u &ch formi ' u Krle,e nema dovoljnoga razmaka (dijelovi o &. i &&. svjetskom ratu i ulozi i duhu njema!ke nacije) % dijeli predrasude veine suvremenika % pripovjeda!evi iskazi zasieni feljtonisti!kom propagandom iz ratnih vremena (;usan von 5ohr ;caff % ;erenus i (lse ;Ieigestill jedini izvan doma aja #avlaR % ironi!na imena ' koliko je ;erenus svjestan svojih malogra#anskih i humanisti!kih ograni!enja % slijepa publika

LB

(starija kritika ga !ak poistovjeuje s )annom % >rances @eeD (:issenston zapa/a % nacionalisti!ki /ar % Betrachtungen eines %n)olitischen ' o umjetnosti iz pozicije liberalnog gra#anstva % njegovo otrije/njenje ujedno je i duboko razo!arenje, ali i simboli!ki krah (unato! tome to pre/ivljava) starih otrcanih humanisti!kih vrijednosti ' u klju!nim trenucima on je odsutan % +etera (smeralda, razgovor s [avlom (7iz prve ruke, ?drian, 5udi i )arie "odeau a tekstualno zapravo dvostruko posredovan ' metafikcionalni i autoreferencijalni dijelovi tako#er dijelom ironijske strategije (manjkavo umijee) 7kako se ipak !udno poklapaju vremena6 2BC1 '2BLE % ?drianovo ludilo i nacisti!ki (njema!ki) poraz % -&&&. poglavlje, --,. poglavlje % na tehni!koj (ali i smisaonoj) razini tako#er poku aj da se glazbenim elementima (leitmotivima, istodobnim trajanjem dviju tematskih, melodijskih dionica) oblik poistovjeti sa sadr/ajem
>rom a musicological perspective, the case for ?dorno\s impact on the novel\s design does not look an: betterD at least tIo readers Ihose musical authorit: is be:ond Xuestion, .arl <ahlhaus and Klaus Kropfinger, have argued convincingl: that )ann\s novel simpl: cannot be made to fit an: dodecaphonic paradigm, and that it rather adheres to ?agnerian prin!iples o2 !omposition E

leit'motivi % likovi povezani s njima % dramatsko' epski karakter i dimenzije

' mno tvo esejisti!kih dijelova kojima valja pridodati pripovjedanu glazbu (@everk=hn kao idealni modernisti!ki umjetnik) % svi glazbeni sadr/aji i stilovi dvadesetog stoljea % analogija s pripovjeda!em % arhajsko, elementarno i moderno, sofisticirano (naivno i sentimalno) % tako je i sa strukturom romana % mitski oslonac primijenjen na suvremenu gra#u ' dr. >austus kao jedinstvo epohalnog (povijesnog), dru tvenog i romana o umjetnosti i umjetniku % tri s2ere (2. kulturna % fakcijski utemeljena % povijest

E1

njema!ke kulture, koja uklju!uje reminiscencije ili aluzije od renesanse, pa i dublje na klju!ne njema!ke povijesne li!nosti % @uther, $ach, <=rer, Klopstock, +Plderlin, $eethoven, "oethe, Kleist, ;chopenhauer, Nietzsche) % kontekst Oilhelminska militaristi!ka Njema!ka, Ieimarska republika, trei 5eich) % Aroust$ "oy!e 0. sfera % roman s klju!em % suvremene kulturne ikone pod la/nim imeima (<aniel zur +Phe % stefan "eorge), 5. ;trauss, ;choenberg, secesijski slikarski krug % samo modeli % umjetni!ki pravci % ?drian prolazi put od moderne ( Svjetlucanje mora), modernoga klasicizma ()zgu&ljeni lju&avni trud), ekspresionizma (.pocalipsis cum *iguris), i visokoga modernizma ( u0aljka drA Fausta) C. intimna i potpuno fikcionalna sfera ostalih likova % svi slojevi % selja tvo % Oolk ' (@everk=hni, ;chIeigestillovi) , studenti, aristokracija, gra#anstvo, (5odde, 5eiff, $ullinger), umjetni!ki krugovi (;childknapp, ;cIerdtfeger, 8ink, ;pengler)% esteti!ki ukus, povijest njem. liberalnog idealizma i iracionalizma % izvedena bez prijelaza % 8eitblom ga ne vidi i ne mo/e vidjeti % on vidi samo prekid (tolerancija kao slabost) ' dva klju!na lika ne pripadaju ni jednoj % oni imaju simboli!ku (egzemplarnu) funkciju % /ivot posveen ?drianu (i svjedo!enju % idealni svjedok % S: 9elman % interpretacija .amusove kuge % dr. 5ieu % unutar *rana) % uloga imaginacije u povijesnom narativu % oblik romana % biografija, kronika (individualna i nacionalna) % liberalno gra#anstvo kao svjedok svoga kulturnoga kraha % epska neadekvatnost 7stoji preblizu svom predmetu6 ' @everk=hnu i sudbini nacije % jedino iznutra pri!a je vrijedna da se ispri!a (stje!e svoju uvjerljivost) ' 4roust % strukturalist % )ann % TintencionalistU % uloga subjektivnoga i kontigentnoga u povijesti ' problem narativa i diskursa % Ohite, poststrukturalizam, 9enkins,

E2

' njema!ko iskustvo metanaracije (priv/enost i povjerenje) emblematsko % idealizam % neizostavni element nacizma % sistemsko i barbarsko u jednom % ?drianova postupna izolacija i emotivna hladnoa % paradigmatski modernisti!ki umjetnik' djetinjstvo % mje ovito podrijetlo ' otac (nacionalno ga pitanje ne interesira) % 7vi ete tamo (u 4ariz) umjesto mene6 ' 9o:ce i rani )ann % nacionalno i kozmopolitsko (potpuno prevladava) % nacisti ne prihvaaju njegovu entartete art nacionalno i unive+alno u 1drianovoj umjetnosti i njemakoj naciji 2 ko+mo)oliti+am kao hegemonijsko osvajanje svijeta % demonsko kao kob % i kao klju! za ekstraordinarna iskustva , sadr/aj demonskog str. 0BB. ' nezainteresiranost za ljude, publiku, javnost, politi!ko, pa !ak i umjetni!ke spomenike, krajolik, isklju!ivo unutarnje oko % ekspresionizam, nadrealizam ' dijalektiko jedinstvo (kulture) esteti!zma i barbarstva % str. C2M. poglavlje ---&, (ve nagovje teno Tmo/da ne bude nikakve oprekeU)% iscrpljenost i potraga za novim, potreba za poniranjem u drevno (#avolski princip % kanon zabrane sve konven!ionalno na rapolaganju samo kao parodija ) kako bi se ponovno stekla kultura i izvukla iz dekadentnog okvira % i nacisti!ki zahtjev ' $roch % esteticizam i ki! % radi lijepo % radi dobro ' dovr enost djela % @everkin % #avo' po!iva na strukturalnim polifonijskim izotopijama % postoji li sredi nja to!ka % ve ?ristotelu bilo jasno da /ivot ne !ini kompozicijsko jedinstvo % jesu li slojevi uvjerljivo epski poslo/eni i je li to mogue i potrebno u vremenu kulturnoga sloma

E0

' teorija modernizma kao sadr/aj romana % nali!je esteticzma (njegova) mra!na strana % kraj stoljetnoga povjerenja u otkupiteljsku misiju umjetnosti i njezinu zamjensku ulogu za politi!ko i eti!ko % ovisno o !itanju kraja ' svijest o kulturi i kult kulture % nije isto to i bivanje u kulturi ' glazba % autenti!na njema!ka umjetnost % od romantike % klju!na u $ildungu % matematika$ astronomija$ teologija % metafizika ' ($eissel) % ar:ajsko i moderno % uvijek se vraa po!ecima (Kretschmar) % povijest njema!koga dru tva i civilizacijskoga kraha, gotovo isklju!ivo iz obzora kulture (umjetnost i znanost) % zaostaci )annova idealisti!kog, apoliti!ki zami ljena humanizma i, u krajnjoj instanci esteticizma % koji ovdje paralelno srlja u propast kao i politi!ka sfera % nije sasvim jasno, osim potonua u mitsko % @everk=hn ne tra/i spoznaju nego umjetni!ki (7prodor6 ' umjetnost kao uto!i te za religioznu skepsu % prelazi cjelokupni put 2B. stoljetne esteti!ke misli '''''''''''''''' ' vidjeli smo kako taj put ocrtava predmodernisti!ka i modernisti!ka proza o umjetniku % jo % ne autonomija i sakralizacija <orian "ra: ' % i vi e % ne autonomija i sakralizacija (4roust, )ann % ambivalentno % spoznajna ograni!enja ' otkliznua u barbarstvo i kulturni slom devetnaestostoljetnoga tipa gra#anske kulture promijenili poziciju romana % anga/man % egzistencijalisti!ka

samopromi ljanja ira (i u/a istodobno % <rugi samo skicirani) od zagledanosti u problem umjetni!ke reprezentacije i umjetni!koga poziva %

menipska satira % samo neke od /anrovskih zna!ajki % tematske zna!ajke % /anrovske zna!ajke % moderna umj. proza % osobito egzistencijalisti!ka (novela i EC

roman) % slijede tu tradiciju % uvodei nove problematske sklopove i svjetonazorska rje enja memoarska 2orma % ja pripovjeda! (*d ?puleja do ;Iifta) % djelomi!no 5ilke, )ann, 4roust % eksperimentira, propituje svjetonazorske premise %stvaranjem iznimnih situacija (grani!ne situacije % 9aspers % zna!ajne situacije % ;artre), konfrontacija ogoljenih kona!nih stavova o svijetu, mije a visoko i nisko % humor ' karnevalizacija, stihove i prozu, naturalizam dru tvenog podzemlja % prije *limp % podzemni svijet karnevaliza!ija (interiorizirana) % kr!ma, bordel (podzemlje) % sentimentalna i !estita prostitutkau <ostojevskog (simbol dru tvenoga pada i moralnoga uzdignua) % oksimoronska figura % u modernom romanu ima samo konotacije isku enja i pada % desentimentalizirana, ali obavezna (9o:ce, 4roust, ;odoma i "omora, Krle/a ' )ann fantastika % promatranje s neobi!ne to!ke gledi ta % ovdje preoblikovana skandal, ekscentri!no pona anje (;amouk, )eursault % u o!ima drugih, 9ean $aptiste .lamance) ' opet interiorizirano, ali ipak prisutno moralno'psiholo ki eksperimenti % teme ludila, cijepanje li!nosti, neobuzdano ma tanje itd. % pustolovina (doga#aj) u modernoj prozi (menipskoj satiri) uvijek locirani u psiholo ki prostor % manjak doga#aja (ili problematiziranje naravi doga#aja) % ;artre ' 5ilke ' socijalne utopijeD publicisti!ki ton % nove tendencije u razvoju svakodnevnog /ivota, novi socijalni tipovi % na planu $ildunga locirani u junakov osobni razvoj % u )anna (i donekle u 9o:cea % izvedeni paralelno sa sudbinom nacionalne zajednice) ' formirao se epohama raspadanja nacionalne predaje % mo/da najadekvatniji izraz karakteristika dane epohe ($ahtin) ' roman o umjetniku premje ta i tehniku i tip junaka % implicitna polemika s realisti!kim romanom % s druge strane % kad se mitovi esteticizma (djelomi!no) potro e % eti!ka dimenzija postaje iznova va/na ()ann i ;artre % jednom nogom) % .amus (Stranac, Pad) % >risch % =omo *a&er % ili propitivanje jezika kao (nesigurnoga) temelja identiteta % $eckett

EL

+ans 5udolph ,aget &t is onl: logical, then, that his culminating s:mphonic cantata, DrA Fausti -e/eklag$ should conclude softl:, humbl:, and hauntingl: on the high " of a cello ] a transparent cipher of U"nade^ (grace) Ihich, in effect, cancels 8eitblom\s earlier reading of the program of the cantata as presenting the idea of salvation as itself a temptation (G- M, ME1) ] as a temptation to be resisted. &n his massive Iartime essa:, Betrac/tungen eines %npolitisc/en (.onfessions of a Nonpolitical )an, 2B2F), part intellectual autobiograph:, part anal:sis of "erman culture, )ann argues the "erman case against the Oestern democracies b: underlining the uniXueness of "erman:\s music'centered culture. ?s he then saI it, the Iar had been Iaged for "erman:\s right to be different from the Oestern democracies, and to preserve a culture in Ihich music rather than politics Iould rule. <eceiving himself, along Iith the great majorit: of "erman intellectuals, about the aggressive character of "erman:\s Uhol:^ Iar of self'defense, )ann Ias as :et unable to see Ihat he Iould later come to realize onl: sloIl: and painfull: ] that his idolatr: of music and his patriotic pride in the international success of OagnerCF merel: masked a collectivel: shared pretense to cultural hegemon: that turned out to be the harbinger of hegemonic designs of a Xuite different order and scale. &n his Betrac/tungen eines %npolitisc/en$ and for some time thereafter, )ann held an uncritical vieI of Ihat had become a commonplace3 that great music produced b: "erman composers Ias universalD that U"erman^ music spoke to all the Iorld in the sense of $eethoven\s Ninth ;:mphon:3 Udiesen Kuss der ganzen Oelt.^ Ahe Iork of Oagner Ias the most recent and perhaps strongest proof of this. $: the time of Doktor Faustus$ hoIever, histor: had taught )ann that the pretense to universalit: harbored Iithin it a potentiall: aggressive mentalit:

EE