Psihologija Ja ukratko oznaava bavljenje svjesnim snagama ovjekovog duevnog ivota. Jo 1939. godine Hajnc Hartman oslanjaju!

i se uvelike na istraivanja "igmunda #rojda na $olju nesvjesnog svoja istraivanja usmjerio je na svjesnu dimenziju ovjekovog ivota i time $ostavio osnove teorije $sihologije Ja. %vaj zbornik sa $revodima kljunih tekstova iz oblasti $sihologije Ja &radi se o radovima Hartmana 'eventajna (risa #rojda #ederna i (ernberga) moe $osluiti kao izvrstan uvod u ovo $odruje $sihologije. *ekstovi hronoloki $rate tematski razvoj ove oblasti te !emo i u ovom izlaganju slijediti $rinci$ (senije (ondi! $rire+ivaice ovog zbornika. Prvi tekst ,bornika ujedno je i jedno od najznaajnijih djela ove oblasti $sihologije. #rojdov rad -Ja i %no. iz 19/30!e godine smatra se jednim od tri kamena temeljca ove $siholoke teorije linosti. Prije ovog rada #rojd je na razliite naine $okuavao objasniti $odsvjesne 1unkcije ovjekovog duhovnog ivota i u razliitim tekstovim razliito ih je nazivao. 2o strukturalni model o %no Ja i 2ad0ja koje je #rojd u$otrijebio u ovom lanku zadrao se u $sihoanalitikoj teoriji do danas. 3 ovom tekstu #rojd Ja de1inie kao -onaj dio %no koji je modi1ikovan $od direktnim uticajem s$oljanjeg svijeta 4 $osredstvom.5 u izvjesnom smislu Ja je nastavak $ovrinske di1erencijacije.. Ja se u ovom radu $oima kao dosljedna organizacija mentalnih $rocesa zasnovana na $oistovje!ivanju sa na$utenim objektima a organizovan oko sistema $erce$tivne svijesti. 2o ovakvo de1inisanje Ja nije ostavilo zadovoljnog ni samog #rojda jer $odrazumjeva $ot$unu $otinjenost Ja %nome $ri emu Ja nema nikakvih genetskih korijena. "am #rojd u nekoliko navrata kasnije $okuao je $reciznije de1inisati Ja daju!i mu u tim de1inicijama ve!u autonomiju u odnosu na %no te naglaavaju!i da Ja ima so$stveno bioloko korijenje. "lijede!i tekst u ,borniku je #edernov &Pol #edern) rad -2eke varijacije u osje!anju Ja. u kome on do$rinosi dosta boljem razumijevanju koce$ta Ja. Po njemu Ja $redstavlja doivljaj odnostno osje!anje jedinstva u $ogledu trajnosti bliskosti i uzronosti u iskustvu jedinke. Po #edernu ono to $red0svjesno zauzima u #rojdovoj teoriji to bi trebalo da se zove Ja. ,a razliku od #rojda koji je Ja de1inirao kao objerkt #edern kae da je Ja i subjekt i objekt to je svojevrstan $aradoks6 jer Ja je nosilac svjesnosti no jedinka u isto vrijeme moe da bude i svjesna svoga Ja. Pojam koji #edern uvodi u ovom tekstu a koji je znaajan za cjeloku$nu Psihologiju Ja jeste $ojam granice Ja6 koju objanjava kao $eri1erni ulni organ izme+u Ja i 2e0 ja odnosno kljunom s$onom izme+u realnog i nerealnog. 3$ravo na dubljoj analizi razliitih odbrambenih 1unkcija koje Ja izvrava temelje se slijede!i tekstovi zbornika -Poistovje!enje sa agresorom. i -7ntelektualizacija u $ubertetu. 8ne #rojd. "hva!anje Ja kao snage koja se su$rotstavlja nagonskim $okretaima nije nikako nova no u svojim djelima 8na #rojd sistematizuje konce$te s$eci1inih mehanizama istrauje ulogu a1ekata te $odvlai $odjednaku vanost Ja 2ad0ja i %no as$ekata mentalnog 1unkcionisanja linosti. 8na #rojd s$ominje deset mehanizama odbrane koji stoje na ras$olaganju Ja u njegovim sukobima sa derivatima instinktivnih $okretaa i sa a1ektima. Po njoj oni su sloeni manevri $sihikog a$arata $rekla$aju se i sara+uju. "vi mehanizmi odbrane slue istovremeno i ograniavanju unutranjih nagona i $rilago+avanju s$oljanjoj realnosti. 7zmeu razvoja i odbrana nema su$rotnosti jer jaanje Ja i organizacija

njegovih odbrana $redstavlja jedan od osnovnih inilaca djetetovog rasta i $o znaaju se moe us$orediti sa jaanjem i sazrijevanjem nagona. "lijede!e $oglavlje koje !emo analizirati ali i kojim !emo zavriti ovo izlaganje jeste u$ravo rad Hajnca Hartmana kojeg smo s$omenuli na samom $oetku kao jednog od najzaslunijih teoretiara $sihologije Ja. Hajnc Hartman uvelike se oslanja na autore koje smo $rethodno s$omenuli te dosljedno slijedi osnovne $ostavke $sihoanallize no isto tako dosljedno je mijenjao i #rojdove $ostavke. Povezao je $ojmove iz anatomije $sihologije biologije i sociologije i time $roirio $sihoanalitiki $ojmovni svijet ne naruavaju!i time njegove osnovne $ostavke. 9ok je sukob osnova #rojdove teorijske $ostavke kod Hartmana je to $rilago+avanje koje on de1inie kao -$rimarni i reci$roni odnos izme+u organizma i sredine.. %rganizam razvija 1unkcije $omo!u kojih se $rilago+ava sredini ali i s$osobnost da utie na odgovore iz sredine. Prilago+avanje je i $rogresivno i regresivno. 2a $roces $rilago+avanja $o Hartmanu utiu konstitucija s$oljanja sredina i ontogeneza. Hartman Ja razdvaja od %no ime mu daje $ot$uno novu dimenziju i -autonomiju. u teoriji $sihologije Ja. Po njemu Ja ima svoje bioloke korjene i ne stie se samo uenjem. Pored bavljenja $orijeklom Ja te izuavanjem odbrambenih 1unkcija Ja Hartman u svojim tekstovima $odrobnije i detaljnije de1inie i 2ad0ja te se sa drugog as$ekta bavi narcizmom i samo$otovanjem jedinke. "lijede!i tekstovi ovog zbornika bave se $roblemima koje je Hartman svojim $ristu$om de1inisao kao $ot$uno jedinstveno $olje u okviru $sihologije te ih $re$oruujemo svima koje zanimaju teorijske $ostavke ovog stalno zanimljivog i ins$irativnog $odruja mentalnog ivota svakog od nas.