Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
7Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Cudesni Svijet Kvantne Mehanike G Bozic

Cudesni Svijet Kvantne Mehanike G Bozic

Ratings: (0)|Views: 353 |Likes:
Published by Dragan

More info:

Published by: Dragan on Sep 21, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/07/2012

pdf

text

original

 
Festival Ljepota fizike, IF, Zagreb, 17. - 18. ožujka 2005.
 
Č
udesni svijet kvantne mehanike
 
Č 
udesni svijet kvantne mehanike
«Svijet je
č
udan», re
č
e Jeremy. «U usporedbi s
č
im?» zapita Spider.
George MacDonald 
Najprije: Pozdrav Festivalu! 
Festivalska fizika! Je li to nova fizikalna disciplina? S obzirom na definiciju da je
fizika sve ono
č 
ime se fizi 
č 
ari bave
(G. Alaga), možda i jest. Ili je to prodor fizike na estradu, pop-fizikaglamuroznih spektakala koji privla
č
e mase s prate
ć
im mas-medijima? A možda je to pak samofizika za razbibrigu, uz
č
ašicu dobrog vina? Nije ništa od toga.
Festival popularnih predavanja
poslužio jefizi
č
arima da budu više valoviti nego
č
esti
č
ni, da provedu više vremena u superpoziciji stanja:
ψ
(
1
,
2
) =
1
|bavim se fizikom
 
>
+
2
|družim se s ljudima>
,
 
umjesto da cijelo vrijeme okupiraju prvo kvantno stanje i budu kolabirani u njemu. Kvantni skokovi me
đ
u ljude-nefizi
č
are poželjni su i zbog pravilnog
ψ
-razvoja svakog bi
ć
a pa tako i ezoteri
č
nih stvorenja zvanih fizi
č
arima.Osim toga, fizi
č
ari mogu biti
č
esti
č
no lokalizirani samo ako su motreni! Ah taj festival, baš zabavno i valovito bješei na ovaj na
č
in samo uputiti poželjeh: Pozdrav Festivalu! Do slijede
ć
eg podizanja zastave!Dakle, svijet je takav kakav jest, jer drugoga za usporedbu nema, kako re
č
e Spider. No, ima modela koje fizi
č
arismišljaju i uspore
đ
uju. I
č
ine nam se tako razli
č
itima da je otac Niels Bohr morao izjaviti:
Onaj tko nije šokirankvantnom teorijom ne može je razumjeti 
. Ali uistinu cijela klasi
č
na teorija
č
estica i valova bila je samo priprematerena za nadolaze
ć
u kvantnu teoriju, višestoljetni preludij za probijanje psihološke barijere i spoznajni uzletkakav se ne pamti u povijesti znanosti. Osim što je kvantna mehanika najuspješnija teorija svih vremena, snjezinom pojavom uistinu se dogodilo nešto posebno u razumijevanju odnosa nas spram svijeta oko nas. Fizi
č
ar  je po prvi put izravno i neodvojivo uklju
č
en u fizikalno zbivanje. Dotad je bio subjektivno isklju
č
en. (Isklju
č
en?
Č
udno, kako može
č
ovjek biti isklju
č
en iz bilo
č
ega?) To je od Newtona do Heisenberga trebalo biti siguran znakda nešto nije u redu s našim poimanjem stvarnosti. Ali tek od pojave kvantne mehanike, fizi
č
ar, motre
ć
i primjericeelektron, shva
ć
a da stupa u nedjeljivu vezu posebne vrste, koja
č
ak ne mora uklju
č
ivati nikakvu fizi
č
ku interakcijuputem sile, niti mora uklju
č
ivati izmjenu signala u skladu sa posebnom teorijom relativnosti, dakle stupa u
č
udnukvantnomehani
č
ku povezanost s elektronom tijekom koje mjeri osobine ne samo elektrona nego i mjernogure
đ
aja, ali i samog sebe. Naime, kako bi rekao
č
ovjek Bohr,
č
ovjekova je svijest potrebna ne samo da smislipokus, provede ga i interpretira njegov rezultat, nego i da
omogu 
ć 
i postojanje
elementarne
č
estice! (Hm, kako jeto
č
udno,
č
udesno,
č
arobno, Stvoriteljski
č
ak). Objekt i subjekt koji tako drasti
č
no utje
č
e na «objekt» da gaomogu
ć
uje, postali su jedno –
kvantni sustav 
. Ali da ne bismo pretjerali s «visokou
č
enim» verbalizmom, zaputimose iz okruženja našeg svagdanjeg iskustva izravno u kvantnu stvarnost – dobri primjeri iz svakidašnjice povest
ć
enas prema suštini kvantne stvari rje
č
itije od suhoparnih teorija koje puno kažu, ali nekome nenaviknutom, onomtko se prvi put susre
ć
e s kvantima (
šokiranom
u smislu Bohrove izjave za tisak), još ne otkrivaju veo sa skriveneljepote spoznaje.
Svijet =
č 
estice i/ili valovi 
 
Ovo
ili 
odnosi se na klasi
č
nu «stvarnost» u kojoj odrastamo. Ako smo pažljivi motriteljiprimijetit
ć
emo u svijetu oko nas samo dvije strane jedne stvarnosti. Onu
č 
esti 
č 
nu ili 
onu
valnu 
. Ili primje
ć
ujemo zrnatost ili pak valovitost.Koje je svojstvo zrnatosti?
To što predmete možemo brojati kao odvojene
.
I pratiti njihoveusko definirane staze
kada se gibaju (
(
) i d
/d
u isti mah). Jedna lopta, druga lopta, zrnograška, tamo vani su prebrojivi automobili, devet ili deset planeta kružioko Sunca itd.I … valovi. Bacimo kamen na mirnu površinu jezera - nastaju lijepekoncentri
č
ne kružnice koje se šire na sve strane. Zatim vrište
ć
i zvukvalova koje stvaraju sirene automobila širi se uzduž i poprijeko cijelogprostora. Uvijek ih naravno
č
uju i oni kojima nisu upu
ć
eni. Zatim elektromagnetski valovi sodašilja
č
a TV postaje. Gdje god izvukli antenu hvatamo neki program.Koje je svojstvo valova?
Žele zauzeti 
č 
itav prostor 
, a ne kao kamen ili zrno graška boraviti umalenom dijelu prostora, biti prebrojivi ili se gibati po uskim stazama.
Valovi nemaju odre
đ 
en položaj u prostoru nego se nastoje nalaziti istodobno svuda.
Ako su proizvedeni negdjeimaju takav na
č
in gibanja da se s vremenom šire na sve strane – delokaliziraju se.
 
1
 
Festival Ljepota fizike, IF, Zagreb, 17. - 18. ožujka 2005.
 
Č
udesni svijet kvantne mehanike
 
Interferencija potpisuje licenciju svih vrsta valova. Pojam superpozicije
Svi valovi
interferiraju 
 
č
ine
ć
i stalne ili nestalne valne oblike.
Superpozicija
je širi pojam od interferencije. Kada sedva vala na
đ
u u istom dijelu prostora tada se nadogra
đ
uju ili slažu jedan na drugog tako da se njihove «visine» jednostavno zbrajaju ili oduzimaju. To je posljedica linearnosti diferencijalnih jednadžbi koje ih opisuju.Najjednostavniji primjer imamo kod valova na vodi. Kada dva nedaleka izvora titraju po vodi, proizvedeni kružnivalovi koji se šire po površini do
đ
u jedan do drugog i preklope se u podru
č
 ju izme
đ
u izvora. U podru
č
 jupreklapanja nastaje razli
č
ita, superponirana slika novog, složenog vala. Na tom mjestu kažemo da je novi valnastao iz superpozicije dva stanja: stanja kružnog vala 1 i stanja kružnog vala 2, aslika koju vidimo naziva se interferentnom slikom. Interferentna slika je posljedicasuperpozicije.Naprotiv
č
estice ne mogu interferirati. Ta dva na
č
ina ponašanja vidljive stvarnostinikad se ne pomiješaju. Nogometna lopta nikada ne može biti val jer valovi se nanekim mjestima mogu preklopiti i nestati (destruktivna interferencija) kao što toponekad
č
ini svjetlost. Svjetlo + svjetlo = mrak! Vrlo valovito! Mogu li se, za razliku odvalova, dvije biljarske kugle, nakon što udare u isto mjesto, poništiti, tako da objenestanu? (Ako je to netko ikada primijetio neka odmah kaže ili neka zauvijek šuti otome.) No, to se nikada ne doga
đ
a. Ili, zamislite loptu koja se rasplinjava i zauzima sveve
ć
i dio prostora, da se ponaša kao val. Nikada. Ili je Ronaldo zabio gol ili nije zabio
www.campus-technology.com
gol, lopta ne može biti istodobno u mreži i izvan nje. Ali valovi to mogu. Zato senogomet ne igra s valovima nego s
č
esticama.To je stvarnost koju vidimo oko nas, odijeljena je strogo na
č
estice i na valovekoji su uvijek samo
č
estice ili uvijek samo valovi, nikad i jedno i drugo.A što je sa znakovitim slovom
? Postoje li stvari na ovom jedinom svijetu kojemogu biti i jedno i drugo, i zrnate i valovite? Postoje, to su
kvanti 
koje jošnazivamo mikro
č
esticama–fotoni, elektroni, protoni, cijeli atomi pa i molekule
.
 Ali s obzirom da se zrno graška i nogometna lopta kao i mi sami sastoje od tih nevidljivih kvantnih bi
ć
a, imamo liproblem s valovitoš
ć
u? Ne, moja prevladavaju
ć
a
č
esti
č
na strana sjedi za ra
č
unalom ve
ć
vrlo dugo i još se nijerasplinula po sobi.Postoji nešto što zovemo
na
č 
elom korespondencije
 klasi
č
ne i kvantne fizike, makroskopska stvarnost grani
č
an je slu
č
aj
 jedine
stvarnosti - kvantne stvarnosti. Naime dabismo se osje
ć
ali kvantno morali bismo biti maleni kaoelektron ili barem kao atom. Ali mi zapravo jesmo kvantisamo je to zbog naše veli
č
ine neprimjetno. Iz tog razlogakvantna mehanika nije otkrivena ranije, od strane Starihgrka primjerice.No, što je s tim predmetima koje ne vidimo, ako ih uop
ć
e možemo zvati predmetima?Sudaraju li se, dakle, dva elektrona kao biljarske kugle ili interferiraju kao dva vala na vodi? Ili i jedno i drugo? Nato pitanje ne možemo lako odgovoriti jer su elementarne
č
estice nedostupne našim osjetilima. Ipak fizi
č
ari su nalukav na
č
in otkrili da elektroni nisu samo zrnati stanovnici atoma i molekula nego jasno manifestiraju i svojstvavalovitosti, dva iskustveno tako protuslovna svojstva. U tome
ć
e nam pomo
ć
i
č
uveni Youngov pokus.
Koji je najljepši pokus u fizici? 
Č
itatelji
č
asopisa
Physics World 
izabrali su da je to Youngov pokus s pojedina
č
nim elektronima. Izme
đ
u desetnajljepših taj je pobijedio. Taj se pokus, popularno nazvan
 pokusom selektronom i dvije rupice
, nalazi u samom srcu kvantne mehanike, kako je torekao R. P. Feynman. Razumijevanje kvantne teorije zapo
č
inje srazumijevanjem ovog pokusa. Ali evo savjeta: da biste ga razumjeli morate biti«šokirani», a da biste bili šokirani morate uporno i tvrdoglavo ustrajavati nakrivoj predodžbi da su elektroni malene tvrde, sa
č
maste, iako nevidljive kuglice,onako kako se to u prvom razredu iz kemije u
č
i i crta. Pošto je to dubokoukorijenjena miskoncepcija, ne
ć
e nam biti teško tvrdokorno ustrajavati na tome.Odatle dolazi šokiranost u Bohrovu smislu. I nakon, odšokiranja, što podsje
ć
ana odštopavanje (
č
ok-
č
ok), ili kao da vam netko vakuum pumpom usisavaustaljene klasi
č
ne koncepte iz mozga, bit
ć
ete spremni razumjeti bit kvantnemehanike. Po
č
nimo najprije s izvornim Youngovim pokusom sa svjetlom.
2
 
Festival Ljepota fizike, IF, Zagreb, 17. - 18. ožujka 2005.
 
Č
udesni svijet kvantne mehanike
 
Pokus s valovima svjetla - valovita ljepota
 
Thomas Young je krajem 18. stolje
ć
a pokus izvorno izveo sa svjetlosti propustivši je u najjednostavnijem slu
č
ajukroz dvije pukotine kao što u
č
imo u školi. Tako je dobio dva koherentna snopa koji su iza pukotina interferiralipokazuju
ć
i na zastoru poznatu sliku s nizom izmjeni
č
nih tamnih i svijetlih podru
č
 ja.Htio je provjeriti Newtonovu pretpostavku da se svjetlost sastoji od finih
č
estica, takositnih da ih pojedina
č
ne ne možemo detektirati golim okom. I Young je moraozaklju
č
iti jedino što se moglo, a to je da svjetlost nije roj si
ć
ušnih jurilica jer bi se utom slu
č
aju one gomilale u samo dva podru
č
 ja (zbog samo dva proreza). Kako jeve
ć
bilo poznato ponašanje valova na vodi (ogib, interferencija), usporedbom jezaklju
č
io da je svjetlost valne, a ne
č
esti
č
ne naravi i da tamo, na onim tamnimmjestima, gdje se dvije zrake svjetlosti susre
ć
u titraju
ć
i u protufazi, tamo zapravoništa ne titra – dakle, tamo je: svjetlo + svjetlo = mrak. Dakle, valovito ponašanje.Ali, (ta rije
č
 
ali 
koja nas hvata za rukav-
č
ekaj malo) 1905. Newtonova zamisao o svjetlosnim
č
esticama ponovooživljuje kroz Einsteinovo tuma
č
enje fotoelektri
č
nog u
č
inka. Naime svjetlost pod odre
đ
enim uvjetima može izbitielektrone iz metala samo u žestokim me
đ
u
č
esti
č
nim fotonsko-elektronskim sudarima. Kasnije, 1923. godineCompton potvr 
đ
uje tu teoriju i imamo u to doba neposredno prije nastanka kvantne mehanike dvije potpunonepomirljive teorije o prirodi svjetlosti koje
ć
e kvantna teorija uspješno ujediniti na svoj osebujan na
č
in.
Pokus s elektronima - šokantna ljepota
A sada najljepši pokus. Prelazimo sa svjetlosti, koja nam je od školskih dana bliža kao valna pojava, na elektrone- zbog one Bohrove izjave i naše tvrdokorne zamisli o njima kao tvrdim kuglicama, zamisli koju trebamo rasplinuti.Naime, još od J.J. Thomsona 1897. naovamo rije
č
elektron odzvanja u našem mentalnom sklopu impaktno kaobiljarska kugla. J.J. Thomson je dobio nobelovu nagradu za otkri
ć
e elektronskih kuglica. Geni i povijest zajedni
č
kisu se pobrinuli da njegov sin G. P. Thomson tako
đ
er dobije nobelovu nagradu, opet za otkri
ć
e elektrona, ali ovajput valovitih elektrona. Naime sin je propustio elektrone kroz neke atomske rešetke i vidio interferentnu sliku, izaklju
č
io, kao i Young za svjetlost, da se radi o valnom fenomenu. Pri
č
a je još zanimljivija stoga što su i otac i sinbili u pravu - u kvantno-mehani
č
kom dualnom pravu.Da bi izbjegao komplikacije s difrakcijskim rešetkama kristala i sli
č
no, Feynman je prije pedesetak godina usvojim famoznim
Lectures on Physics
zbog pedagoških razloga koristio misaoni pokus s elektronom i dvije rupice.Misaoni zato, jer ga na taj na
č
in nije bilo mogu
ć
e prakti
č
no izvesti. Danas je to mogu
ć
e i nedavno je ekipa iz firmeHitachi uspjela u tome.
http://www.fortunecity.com/emachines/e11/86/qphil.html
U misaonom pokusu monoenergetski elektroni ispucavaju se duž katodne cijevi i propuštaju kroz dva uskaproreza
č
ime se razdvajaju na dva snopa koja se preklapaju i detektiraju na ekranu u vidufluorescentnih bljeskova sli
č
no onako kako se to odvija u našim TVprijemnicima.Ako su elektroni zrna, na ekranu bismo trebali vidjeti samo dva podru
č
 ja kojaoni poga
đ
aju, sliku analognu onoj koju zrna iz starog i nepreciznogkalašnjikova tvore nakon rasipanja i prolaska kroz dvije makroskopskepukotine. Ali, jao - šok! – «slika elektrona» je valovita, vidimo na ekranu
č
itavniz podru
č
 ja - interferentne pruge. (Slika je zapravo to
č
kasto-valovita, kakva je ustvari i u Youngovu pokusu sa svjetlom, ako propuštamo malene intenzitete svjetlosti – pojedina
č
ne fotone.)Stoga kao i u Youngovu pokusu sa svjetloš
ć
u prisiljeni smo na zaklju
č
ak da se na tamnim mjestima dolazakelektrona pretvara se u ništa! Elektron + elektron = ništa! Dakle, vrlo valovito. I to je onaj trenutak na koji nismo iline bismo trebali biti pripravni jer u glavi nam
apriori 
odzvanja elektronsko -
č
esti
č
ni biljar i nadiru
č
vrstoukorijenjene slike iz udžbenika koje Heisenberg «zabranjuje».No dobro, ako elektroni ve
ć
interferiraju, pokušajmo to objasniti. Jedanelektron, ma što on bio, prolazi kroz jednu, a drugi elektron kroz drugupukotinu i zatim se nekako valovito ponište na mjestu ekrana gdje je jednaod tamnih pruga.Me
đ
utim, znatiželjni fizi
č
ari moraju sve provjeriti: što ako je izvor elektronatako slab da ispušta jednu po jednu
č
esticu? Ako u tom slu
č
aju jedanelektron pro
đ
e kroz jednu rupicu, a kroz drugu rupicu ne pro
đ
e ništa, kakonaša intuicija i o
č
ekuje, jer elektron je
uvijek jedno cijelo
(kako je to tata Thompson mjerio),interferencije ne može biti, jer interferenciju omogu
ć
uje prolazak kroz oba proreza istodobno – za interferenciju jepotrebno dvoje. Ipak, kako se elektroni gomilaju, na zastoru (ekranu, filmu) vidimo sve više pojedina
č
nih
3

Activity (7)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
sintos liked this
rumenko51 liked this
Senka Nenadov liked this
rumenko51 liked this
kbuckovski6947 liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->