BOLESTI MASLINE

Maslinu napada preko 250 tetoinja (kukaca, grinja, nematoda, bakterija, gljiva), samo se dio tih tetoinja redovito javlja inei znaajne ekonomske tete. Ovdje su opisane samo najznaajnije olesti i tetni!i, koji se "otovo redovito javljaju i protiv kojih se mo"u poduzeti odre#ene mjere zatite. $rilikom donoenja odluke o suz ijanju tetoinja postoje dvije mo"unosti% nita ne poduzimati ili provoditi mjere zatite protiv tetoinja. & prvom sluaju izla'emo se opasnosti nastanka znaajnih teta, "u itak roda, smanjenja kvalitete ploda masline, a nerijetko i propadanja !ijelih iljaka. &koliko se provode mjere zatite, u tom sluaju potre no je voditi rauna o iz oru sredstva kako i se smanjila njihova upotre a na najmanju mo"uu mjeru, irajui one koji najmanje tete okoliu i korisnim kuk!ima. Mjere zatite kemijskim sredstvima potre no je prije sve"a usmjeriti na sprjeavanje masovnih pojava olesti i tetnika.

Maslinina muha (Batrocera /Daucus/oleae Rossi)

Rasprostranjenost:
Maslinina muha rasprostranjena je na !ijelom Mediteranu, u svim podrujima uz"oja masline. $redstavlja znaajno" "ospodarsko" tetnika masline.

Opis:
Maslinina muha u svom odraslom stadiju upola je manja od kune muhe, du"a je ()5 mm i iroka sa rasponom krila **)*2 mm. Mu'ja!i su neto manji od 'enki. +lava joj je tamnosme#e oje s dvije okru"le !rne mrlje na eonoj strani. ,jezine oi su zeleno)plave metalik oje, a antene na vrhovima sme#e oje. ,o"e , 'uto)!rvene oje, "oljeni!e i kan#i!e tamnije oje. $reko tamno)sivo" prsita prote'u se tri uzdu'ne !rne !rte. ,a vrnom dijelu prozirnih krila nalazi se sitna !rna toka. Jaje je mlijeno ijele oje, produ'eno" eliptino" o lika, du"o je 0,- mm. i iroko 0,2 mm. Liinka ima tri razvojne .aze, konino" je o lika, a potpuno zrela du"a je /)- mm. Mlada tek izle'ena liinka je prozirna i postupno poprima ijelo)'ukastu oju. Kukuljica mo'e imati ijelu do jantarno 'utu oju, eliptino" je o lika. 0eliina kukulji!e iznosi od 1,52*,( do (,522 mm i zavisi od du'ine i naina ishrane liinke.

Biologija:

Maslinina muha prezimljuje u tlu u o liku kukulji!e. $ri kraju zime i poetkom proljea u prirodi se pojavljuju odrasle muhe. Od srpnja do kraja rujna mjese!a, maslinina muha izmjeni dvije "enera!ije. 3ijekom listopada nastupi i njezina trea "enera!ija. 4enka le"li!om zare'e plod masline u koji odla'e jaja. 5vaka 'enka odlo'i !!a. 200)100 jaja. & jednom plodu mo'e iti nekoliko liinki. 6m rionalni razvoj kod prve dvije "enera!ije traje 2)( dana, a razvoj liinke *1) *- dana, nakon e"a se liinka zakukulji u napadnutom plodu, a iz kukulji!e se razvija odrasla muha. 7azvoj tree "enera!ije traje du'e, jer u to do a vladaju neto ni'e temperature. 8rele liinke te "enera!ije naputaju plodove, padaju na tlo, "dje stvaraju kukulji!u na du ini od 2)5 !m. Maslinina muha je jako osjetljiva prema vanjskim im eni!ima i njen razvoj zavisi o klimatskim prilikama, prvenstveno temperaturama. 9et maslinine muhe zapone pri temperaturi od *()*- :, nulta toka razvoja najmla#ih stadija liinki je pri temperaturi od ;)**0:, dok je "ornji pra" razvoja na 1*)11 0:. <ad temperatura pre#e pra" od 1* 0: u trajanju od !!a. /0 sati, smanjuje se roj popula!ije i njena seksualna aktivnost. ,a osnovu ovih temperaturnih pokazatelja evidentno je da e i razvoj maslinine muhe iti razliit u svakom od podruja uz"oja, a i suz ijanje zavisi o nazonosti muhe na tom podruju.

Biljke hranitelji e i !tetnost:

Maslinina muha napada iskljuivo plod masline. 9iinke se hrane mesom ploda stvarajui hodnike unutar ploda. <ao posljedi!a napada tetnika, pojavljuje se prerano opadanje plodova, smanjena je kvaliteta plodova od kojih se ukoliko se prerade do iva ulje s evidentnim or"anoleptikim nedosta!ima.

Su"#ijanje:
3emelji se na intenzitetu napada muhom, koju tre a kontrolirati dvaput mjeseno od srpnja pa do polovine listopada. & irokoj praksi unitavanje maslinine muhe provodi se na vie naina% Mehanike i bioloke metode zatite% ) hvatanje mui!a ljepljivim trakama= ) putanjem u prirodu sterilnih mu'jaka= ) putanjem u prirodu prirodnih neprijatelja maslinine muhe. Metoda zatrovanih mama!a% ) >idroksirani protein (?uminal) *@ A ) 9e aB!id 6: 50 0,* )0,*5 @ (koristiti samo do kraja kolovoza) ili ) 7o"or (0 6: 0,*)0,*5 @ ili ) 7oetem 6: *,5/@ . $rska se samo mali dio kronje (oko *5@) na njenom ju"ozapadnom dijelu. ili ) 6:O)37C$ M, * vrei!a mamka na * veliko sta lo masline, samo za velike nasade ili vee !jeline manjih nasada. $rije er e ukloniti vrei!e.

Primjena u trake% ) 5u!!es ait *)*,5 lDha u 20)25 lDha kropiva u trake Prskanje cijele kronje% Ova se metoda suz ijanja maslinine muhe ne preporuuje z o" svo" tetno" djelovanja na okoli i prirodne neprijatelje. &koliko se primjenjuje, preporua se svesti prskanja na to manji roj i primjenjivati to ni'u kon!entra!iju otopine. ) 7o"or (0 6: 0,*)0,*5@ ili ) :hromo"or (0 6: 0,*)0,*5@ ili ) Eiptere2 -0 5$ 0,*)0,*25@ ili ) 9e aB!id 6: 50 0,*5)0,*5@.

$rni (maslinin) me%i& ' Saissetia oleae Olivier

Rasprostranjenost:
Maslinin medi je proiren u !ijelom sredozemnom podruju, poli.a"ni je tetnik i 'ivi na velikom roju drvenastih kultura. $redstavlja "ospodarski znaajno" tetnika na maslini.

Opis:
Jaje maslinovo" media je eliptino" o lika, tamno naranaste oje i du"o oko 0,1 mm. Liinke su spljotene, ovalno" o lika, najprije 'uto)oker oje koje daljnjim razvojem prelazi u sme#u. 9iinke prvo" stadija (9*) du"e su 0,( mm i iroke 0,2 mm svjetlo jantarne oje. ,alaze se na naliju lista prete'no lizu peteljke. 9iinke dru"o" stadija (92) iste su oje kao one prvo" stadija i znatno su vee. &zdu' le#no" hrpta stvara se ispupenje u o liku slova > koje karakterizira vrstu. 9iinke tree" stadija (91) vee su od prethodno" i na hrptu imaju izra'enije jedno uzdu'no i dva poprena ispupenja u o liku slova >, okru"lo" su o lika. 9iinke su pokretne za razliku od 'enke koja ostaje nepokretna. 9iinke prvo" stadija su najpokretnije. 4enka je ovalno ) konveksna, o likom lii polovi!i zrna papra, du"a je 1)5 mm i iroka 2)1 mm, za"asito sme#e oje. 7azmno'avanje je parteno"enetsko, nakon zavrene ovipozi!ije 'enka u"i a, a od njezina tijela ostaje samo titi koji prekriva jaja. Fedna 'enka odlo'i -00 do 2.500 jaja.

Biologija:
& podruju 5redozemlja maslinin medi ima jednu iznimno dvije "enera!ije "odinje. $rezimljuje u o liku odrasle 'enke ili liinke tree", odnosno dru"o" stadija. 3ijekom sezone mo"u se istodo no susresti svi razvojni stadiji maslinovo" media. $oetak ovipozi!ije zamjeuje se u naim maslini!ima krajem tarvnja, u tom periodu poinju pola"ati jaja one 'enke koje su prezimile u odraslom o liku. ,jihova reproduktivna aktivnost je izra'ena tijekom svi nja mjese!a, kada nastupa ovipozi!ija 'enki prezimjelih u stadiju liinke tree razvojne .aze. Fo kasnije pola'u jaja 'enke prezimjele kao liinke dru"o" stadija. <rajem srpnja mjese!a praktiki prestaje ovipozi!ija 'enki iz prve "enera!ije. $otom!i 'enki, koji su prezimili kao liinke dru"o" stadija posti'u svoj potpuni razvoj tijekom srpnja i prve polovi!e kolovoza. One jedinke koje imaju sporiji razvoj prelaze u odrasli o lik tek tijekom mjese!a rujna i listopada. $otom!i 'enki prezimjeli kao liinke tree" stadija zavravaju svoj razvoj u studenom. $ojedine liinke doekaju zimu u svom treem razvojnom stadiju.

Biljke hranitelji e i !tetenost:

Maslinin medi napada maslinu i dru"e mediteranske drvenaste kulture, a kao posljedi!a napada pojavljuje se "ljiva a#avi!a (Cnthenaria spp.), koja smanjuje .otosintezu i utjee na suenje i propadanje pojedinih "rana i sta ala maslina.

Su"#ijanje:
Maslinin medi jako je osjetljiv na klimatske uvjete. 0la'nost pospjeuje, dok suha razdo lja s visokim temperaturama o"raniavaju nje"ov razvoj. 3emperature od )G0: unitava "a djelomino, dok one od )*00: potpuno. Maslinin medi mo'e se suz ijati kemijskim sredstvima zimi i tijekom ve"eta!ije. & veljai mo'e se koristiti otopina ?ijelio" ulja u kon!entra!iji 2)1@, ili Holidol ulje u kon!etra!iji 0,5@, ili :rveno ulje u kon!. 1@ ili Oleoultra!id u kon!. 0,1@, u travnju ?ijelo ulje u kon!. *)2@. $revelika primjena kemijskih sredstava prilikom zatite maslina unitava prirodne neprijatelje !rno" media, to omo"uava r'i razvoj tetnika sa veim "ospodarskim posljedi!ama.

Maslinin molja ' Prays oleae Bern

Rasprostranjenost:
Ovaj je leptiri nazoan u svim maslini!ima i u pojedinim "odinama mo'e uiniti znaajne "ospodarske tete. &z maslininu muhu smatra se jednim od najznaajnijih tetnika masline.

Opis:
Odrasli leptir je du" G mm, i irok sa rairenim krilima *2)*1 mm sive oje sa sre rnim odsjajem. ,a prednjim krilima mo"u se nai !rne nepravilne pje"e, ali to nije pravilo. $ovrina jaja molj!a je mre'asta, eliptino" i la"ano konveksno" o lika, veliko 0,5)0,( mm. +usjeni!a ima pet razvojnih stadija, zrela "usjeni!a je du"a /)- mm i iroka *,( mm, svjetlo zelenkaste oje do oje ljenjaka s "lavom koja je s stra'nje strane !rna. <ukulji!a je svijetle do tamno)sme#e oje, a du"a je oko Gmm i iroka 2 mm.

Biologija:
Ima tri "enera!ije "odinje inei tete na razliitim iljnim dijelovima% prva "enera!ija ini tete na !vatu (anto.a"a), dru"a "enera!ija ini tete unutar plodova (!arpo.a"a) i trea ini tete na listovima (.illo.a"a) . $rva "enera!ija du"o traje i tijekom zime i poetkom proljea. +usjeni!a ui list, pupove i mlade "rani!e, nakon e"a se iz kukulji!e razvija leptir, koji odla'e jaja na jo neotvorene !vjetove, nakon ()5 dana le"u se "usjeni!e koje se hrane prani!ima i unitavaju !vjetove. $o zavretku !iklusa razvoja leptiri !vjetne "enera!ije odla'u jaja na tek zametnute plodove iz kojih se razvijaju "usjeni!a koja ui plodove, a za posljedi!u imamo prerano opadanje plodova. $o znaaju tetnosti u pojedinim "odinama pri li'ava se tetnom djelovanju maslinine muhe.

Biljke hranitelji e i !tetnost:

Maslinin molja! je mono.a"ni tetnik i razvija se samo na maslini. +ospodarske tete ini karpo.a"na "enera!ija. $rema nekim autorima (+uidotti, C., 7i!!iolini. M.) tete od anto.a"ne "enera!ije mo"u iznositi i ;0);5@. Hillo.a"na "enera!ija znaajna je samo za odr'anje vrste.

Su"#ijanje:
& aktualnom trenutku suz ijanja maslinino" molj!a mo"u se primijeniti mikro ioloki insekti!idi koji imaju kao aktivnu tvar spore i toksine akterije ?a!illus thurin"iensis ?erliner. soj ?.3. kurstaki djeluje na razliite "usjeni!e mla#ih .aza razvoja (I)III). Ejeluje sporo, pa se mora primijeniti dovoljno rano da ipak ne do#e do tete. ,e unitava korisne insekte, te ne poremeuju prirodnu ravnote'u. 3om metodom suz ija se samo anto.a"na "enera!ija kojom se osi"urava zadovoljavajua zatita plodova masline od karpo.a"ne "enera!ije. 8atita od maslinino" molj!a uskla#en je s razvojem masline, vrijeme primjene mo'e se odrediti .enoloki tj. primjena mikro iolokih insekti!ida ?aturad J$ 0,*@ ili ?io it J$ 0,-)*,2@ neposredno pred poetak !vatnje masline. Od kemijskih sredstava za suz ijanje I "enera!ije maslinino" molj!a mo"u se koristiti ?eta ) ?aBthroid 6: u kon!. od 0,1)0,5@, ili 7o"or (0 0,*5@ ili Mat!h 050 6: 0,*@. 8a suz ijanje II "enera!ije ?eta ) ?aBthroid 6: u kon!. od 0,1)0,5@, ili 7o"or (0 0,*5@.

Maslinin s(r%la! - Caenorhinus /Rhynchites/cribri ennis Desbr!

Rasprostranjenost:
Ktetnik je prisutan u Istri i <varneru, !entralnom dijelu Italije, u +rkoj, 3urskoj, 7usiji i Maloj aziji.

Opis:
Ima"o je du" 5)G mm !rvenkaste oje, sa tr une (ventralne) stana je !rne oje. 9iinka savijena, ijelo 'ukaste oje, zrela je G)/mm du'ine.

Biologija:
Favlja se krajem travnja i poetkom svi nja. >rani se pupovima i liem masline, a kasnije !vjetovima i plodovima. & plodovima pravi du oke rupi!e, a u jednom plodu mo'e ih napraviti i dvadesetak. $lodovi se de.ormiraju, a esto otpadaju. 9jeti odla'u jaja u plod. 9iinke ue plod i iz"rizaju sjemenku. $oetkom jeseni sputaju se u tlo, "dje se kukulje. Ima"o ostaje u tlu do proljea. ,eke liinke kukulje se tek idue jeseni.

Biljke hranitelji e i !tetnost:

,apada plodove masline inei velike tete. $rimjeen je na $hBllirea an"usti.olia i Fasminus o..i!inale. 3ijekom 2005. "odine zamijeene su velike tete od ovo" tetnika u Istri i to na sjevernom i ju'nom podruju uz"oja masline. Ktete su ile izra'ene samo na sortama sitnije" ploda (mora'ola, 'uti!a, le!!ino, pendolino).

Su"#ijanje:
5uz ija se u asu jae pojave dimetoatom, .osalonom i nekim dru"im or"ano.os.ornim insekti!idima. ,o, najee se suz ija primjenom insekti!ida protiv najva'nijih tetnika masline, po"lavito molj!a.

Maslinin trips ' Liothri s oleae Costa

Rasprostranjenost:

Ovaj je tetnik nazoan u svim maslini!ima 5redozemno" azena, u pojedinim "odinama mo'e uiniti znaajne "ospodarske tete.

Opis:
3ijelo odraslo" tetnika je sjajno ) !rne oje. $rosjena veliina tetnika je *,5 mm, mu'jak je neto manji od 'enke. ,a prsitu se nalaze dva para krila. 8adak se sastoji od *0 iz razdanih lanaka. Faje je ilijedo 'ute oje, u re'asto" je o lik i du"o je 0,( mm. 3ek izila liinka je du"a 0,G mm, mlijeno ijele oje. >ranei se poprima maslinasto)zelenu oju. 8rela liinka je 'uto)naran#asta, a du'inom naraste od *,-)2,0 mm. & stadiju pronin.e trips dosti'e du'inu odraslo" insekta. ?oje je naranaste sa svjetlijom "lavom. Mlada nin.a je jelkasta. 5tarenjem postupno do iva neto tamniju oju.

Biologija:
Maslinin trips izmjeni tijekom "odine tri "enera!ije. $rezimljuje u svom odraslom stadiju na zaklonjenim mjestima na maslini. Faja pola'e polovi!om travnja na raznim zaklonjenim dijelovima masline. $rosjeno snese *00 jaja. 6m rionalni razvoj tripsa traje oko dva tjedna. Mlade liinke 'ive u "rupama. Futrom i kad zahladi miruju u sklonitima. <ad otopli zapoinje nje"ovo kretanje i tada se usmjeravaju prema vrhovima mladih "rana, "dje siu iljne sokove. <ad odrastu razmjetaju se po itavoj ilj!i. & do a zrelosti liinke se ponovno prikupljaju u "rupe radi preo raz e. :ijeli razvoj prve "enera!ije traje otprilike od polovi!e travnja pa do polovine lipnja. Eru"a "enera!ija se razvija od kraja lipnja do polovine kolovoza. $olovinom kolovoza zapoinje razvoj tree "enera!ije. Odrasli insekti te "enera!ije prelaze u stanje ljetne diapauze. $onovna aktivnost nastupa krajem rujna odnosno poetkom listopada. <on!em studeno" i tijekom prosin!a nazoni su samo odrasli insekti koji u tom o liku i prezimljuju.

Biljke hranitelji e i !tetnost:

Maslinin trips 'ivi iskljuivo na maslini. Ktete nastaju djelovanjem svih nje"ovih razvojnih .aza. >rani se sisanjem sokova mladih listova stvarajui lezije i de.orma!iju listova, mladi, u odeni listovi se sla o razvijaju. &koliko je napad jak dolazi do poveano" iz ijanja mladi!a. 0ei dio u odenih plodova otpada, a onaj dio to ostaje na sta lu se de.ormira.

Su"#ijanje:
&koliko su uz"ajane iljke u do roj kondi!iji s iz alansiranom ishranom tada u pravilu nije potre no vriti nikakva tretiranja. Ktetnost tripsa oituje se u masovnom otpadanju sitnih, tek zametnutih plodova. & tom sluaju potre no je o aviti tretiranje insekti!idima 9e aB!id e! 50 u kon!. 0,*)0,*5@ ili 7o"or (06: u kon!. 0,0/5)0,*@. 8atitu kemijskim sredstvima provodi se u naju"ro'enijim maslini!ima. $oto se za suz ijanje tripsa tretira !ijela kronja, mora se voditi rauna o tetnim nus ) pojavama (prenamno'avanja media i pojava a#avi!e) te se suz ijanje tripsa provodi onda kad se ustanovi da je intenzitet tripsom vrlo jak ili jak. 3retiranje se provodi kada je temperatura iznad *50:.

Me%e)i (r&ak ' "etcal#a ruinosa Say

Rasprostranjenost:
Met!al.a (Met!al.a pruinosa) porijeklom je iz sjeverne Cmerike. & 6uropi je prvi put zamijeen -0)tih "odina u okoli!i 3revisa u Italiji, a tijekom sljedeih desetak "odina proirio se po pokrajinama 0eneto, 6milia 7oma"nia, 9om ardia, $iemonte, 3os!ana, 9azio, a u zadnje vrijeme i u :ampa"ni. $risustvo tetnika zamijeeno je i u Hran!uskoj, a prije nekoliko "odina pojavio se u o alnom dijelu 5lovenije i u sjeverozapadnoj Istri u >rvatskoj. ?rzom irenju zasi"urno pridonosi nje"ova izvanredna adapta ilna sposo nost u raznim a"roekolokim uvjetima i na velikom roju iljnih vrsta.

Opis:
Odrastao o lik (ima"o) Met!al.e du" je oko -)*0 mm. Mu'jak je neto manji od 'enke. ,a "lavi se nalaze postrano smjetene oi i usni ustroj koji ini ril!e za sisanje sokova. ,a tijelu se nalaze tri para no"u i krila krem ijele oje prekrivena sivkasto)plaviastim makom sa pojedinanim tamnijim pje"ama. 9iinke (nin.e) imaju nekoliko .aza razvoja, velike su nekoliko mm, zavisno o stadiju, krilate su i sline odraslom o liku. & najranijoj .azi prekrivene su jeliastom vunastom prevlakom, dok su kasnije krem ijele oje. 0rlo su okretne, na dodir odskakuju vrlo rzo i to u svim smjerovima. I odrasli o li!i, kad se uznemire, na"lo skau ili na"lo odlete. Odrasli o li!i, kao i liinke, nalaze se u skupinama raspore#eni jedni iza dru"ih u koloni.

Biologija:
Met!al.a ima jednu "enera!iju "odinje, prezimljuje u o liku jaja, koje ima"o poinje odla"ati krajem kolovoza. 9iinke (nin.e) pojavljuju se od svi nja do srpnja. ,jihova pojava ne mo'e proi neopa'eno udui da na napadnutom ilju stvaraju lako uoljivu LmedljikavuL, vunastu, krem jelkastu prevlaku. LMedljikavuL izluevinu sakupljaju pele za proizvodnju meda. ,ije poznato da li je Met!al.a prenosnik nekih virusa.

Biljke hranitelji e i !tetnost:

$rema .ran!uskim poda!ima Met!al.a pruinosa napada oko 200 iljnih vrsta. ,a podruju Istre prisutstvo ovo" tetnika zamijeeno je na pedesetak iljnih vrsta. <ada je zaraza u velikom zamahu, primjeuje se usporen rast i suenje pojedinih dijelova iljke.

Su"#ijanje:
?udui da ovaj tetnik napada veliki roj iljnih vrsta, kako u prirodi, tako i u ur anim sredinama i na o radivim povrinama, upora a kemijskih sredstava iti e ote'ana s aspekta veliine zahvaeno" prostora, ouvanja ovjekove okoline i prirodne ravnote'e. & Italiji se poinje eksperimentalno uvoditi ioloka or a suz ijanja pomou nje"ovo" prirodno" neprijatelja ,eodrBnus tBphlo!B ae. 4enka ovo" insekta, nakon to je zaro ila i prikljetila prednjim no"ama tijelo nin.e Met!al.e, odla'e jaja po njenoj povrini. <ad se larva izle'e 'ivi na tijelu 'rtve hranei se njome. $rirodni neprijatelj introdu!iran je u Italiju posljednjih "odina i u izradi su pro"rami za nje"ovo irenje. & dolazem razdo lju pratit e se e.ikasnost introduk!ije ovo" insekta kao i nje"ov prirodni razvoj.

Maslinina #uha ' $u hyllura olivina Costa

Rasprostranjenost:
Ovaj je tetnik nazoan u svim maslini!ima 5redozemno" azena.

Opis:
9iinka svjetlo zelene oje, do milimetar du"a. 8rele liinke (nin.e) do *,5mm du'ine. Odrasli kuka! sa do ro razvijenim "lavom 'ukaste oje, du" je do 1mm.

Biologija:
& proljee 'enka poinje odla"ati jaja (!!a. *50)200) na !vjetne pupoljke i na nalije vrnih listova. ,akon *0)*5 dana le'u se hranei se navedenim iljnim dijelovima prekrivajui se jelkastom medljikavom izluevinom unutar koje se skrivaju. 9iinke se privruje na naliju lista "dje prolazi preo raz u u odrasli o lik. 7azvojni !iklus mo'e varirati od 25)50 dana. 3ijekom "odine razvije 1)( "enera!ije, ali ona proljetna mo'e prouzroiti znaajne tete.

Biljke hranitelji e i !tetnost:

9iinke i odrasla maslinina uha hrane se iljnim sokovima stvarajui u ode na !vjetnim pupolj!ima uzrokujui sterilitet i a ortiranje !vjetova. Eru"a "enera!ija mo'e initi tete i na tek zametnutim plodiima. Medna rosa koju lui ovaj tetnik mo'e iti podlo"a za razvoj dru"ih nametnika masline, prvenstveno pojava "ljive a#avi!e (Cnthenaria spp.). Intenzitet napada u zavisnosti je o ekolokim uvjetima, prvenstveno o koliini proljetnih padalina i kondi!iji iljke.

Su"#ijanje:
Intenzitet napada u zavisnosti je od klimatskih prilika. Fake proljetne kie mo"u ometati razvoj ovo" tetnika ispirui medljikavu izluevinu unutar koje se razvija ovaj tetnik. ?rojni su prirodni neprijatelji ovo" tetnika poput 6n!Brtus euphillurae, Cllo2Bsta eleaphila, 5Brphus auri!ollis, 5. .lavomar"inatus, Cnto!horis nemoralis, Eerae!oris spp. i dru"i. ,ije potre na pose na primjena insekti!ida ukoliko se provode redovite mjere zatite protiv maslinino" molj!a i maslinine muhe.

*asmino( molja - Pal ita %"ar&aronia' unionalis (b+

Rasprostranjenost:
Ovaj je leptiri nazoan u svim maslini!ima 5redozemno" azena.

Opis:
?oja jaja je promjenljiva od svjetlo ijele do 'ukaste, eliptino" je o lika, spljoteno, veliine *20,5 mm. 9iinka sjajno zelene oje, ponekad sa vinskim odsjajem, "lava 'ukasta i du"a je 20M22 mm. Odrastao o lik je leptiri, sjajno ijele oje sa isernim odsjajem, ru ovi krila svjetlo sme#e oje. 7aspon krila *2)*G mm= mu'jak se razlikuje po uperku na zatku.

Biologija:
Odrasli o li!i izlijeu u proljee, nakon kopula!ije 'enke pola'u 1)5 jaja u skupinama ili pojedinano na naliju lista uzdu' "lavno" nerva. 3ek izile liinke kreu se prema nje'nom

vrhu lista stvarajui najprije zaklon od svilenkastih niti nakon e"a se poinju hraniti vrhovima lista. 9iinke prolaze etiri razvojna stadija, razvojem poprimaju intenzivniju oju. 9iinke etvrto" razvojno" stadija u stanju su potpuno unititi vrne listie, a kod jako" napada i plodie. 8rele liinke zapredaju nje'ne listie i ve"etativne vrhove stvarajui zaklon u o liku ahure u kojoj se kukulje. M.unionalis ima ()5 "enera!ija "odinje, tijekom sezone pojedine se "enera!ije preklapaju. 9iinke prezime u svim razvojnim stadijima (najee kao liinka prvo" razvojno" stadija) i kao kukulji!e.

Biljke hranitelji e i !tetnost:

+usjeni!e mo"u uiniti velike tete na liu i vrnim dijelovima mladi!a, uslijed e"a iljke zaostaju u rastu. $o"lavito su tetni napadi na mladim iljkama i oni koji nastaju od liinki koje izlaze krajem ljeta (od *0)*5 rujna), pravei tete sve do jeseni. ,apadnute iljke na proljee zaostaju u razvoju.

Su"#ijanje:
Fasminov molja! u pravilu ne ini ekonomski znaajne tete u nasadima koji su u rodu, te se iz to" razlo"a u"lavnom ne provode mjere zatite. Ktetnost je u korela!iji sa starosti iljke i nainu uz"oja. 0ee su tete na mladim iljkama, kod onih koje imaju uz"ojni o lik u o liku "rma, vretenasto" "rma i "rmolike vaze. Indirektno rezid om otklanja se i dio sa zapred!ima jasminovo" molj!a te se na taj nain smanjuje popula!ija. $ose no tre a voditi rauna o mladim nasadima i onima koji se o navljaju. & sluaju jae" napada mo"u se koristiti inseti!idi na azi dimetoata i .osalona. 6koloki je najprihvatljivija primjena mikro iolokih insekti!ida ?aturad J$ 0,*@ ili ?io it J$ 0,-M*,2@ u vrijeme prvo" stadija razvoja liinki, prskanje je potre no ponoviti nakon G)- dana, kasnija primjena ne daje zadovoljavajue rezultate.

,ranoto& ' )eu*era yrina L!

Rasprostranjenost:
Ktetnik je prisutan u !entralnom dijelu 6urope i na !ijelom mediteranskom dijelu.

Opis:

Faje 'uto !rvenkaste oje. 9iinka prvo" razvojno" stadija !rvenkasta, zrela liinka je 'ute oje sa !rnim tokama sa "lavom sjajno !rne oje. 9iinka je du"aka 50)G0 mm. <ukulji!a je sme#e 'ute oje. Odrasli o lik je uskih krila, sre rno ) ijele oje sa "usto raspore#enim okru"lim tamnoplavim pje"ama, raspon krila je G0)/0 mm kod 'enke i 15)50 mm kod mu'jaka.

Biologija:
Odrasli o lik se javlja od svi nja do rujna, sa maksimalnom rojnou u prvoj polovi!i srpnja. $eriod letenja je du'i kod jedno"odinjih "enera!ija ne"o kod dvo"odinjih. Odrasli o li!i aktivni su i nou. 5vaka 'enka mo'e odlo'iti i 2000 jaja u "ustim "rupama. ,akon perioda inku a!ije koji traje *)1 tjedna izlaze liinke, u poetku 'ive u skupinama u svilenkastoj ahuri, kasnije se razdvoje i odlaze na listove i "rani!e. <ukuljenje zapoinje krajem travnja do kraja svi nja i traje oko mjese! dana. ,a jesen kukuljenje traje petnaestak dana. Cko su jaja rano polo'ena razvije se jedna "enera!ija "odinje. &koliko su jaja polo'ena tijekom ljeta onda se razvije dvo"odinja "enera!ija.

Biljke hranitelji e i !tetnost:

9iinke mla#ih razvojnih stadija napadaju listove i ulaze kroz pupove u "rani!e, prodirui u de lje "rani!e pravei hodnike i do (0 !m du'ine. ,apadnuti se dijelovi sue i propadaju. ,ajvee tete ine u rasadni!ima i mladim iljkama.

Su"#ijanje:
8a starije nasade preporuaju se mehanike mjere suz ijanja, odstranjivanje napadnutih iljnih dijelova i njihovo unitavanje ili unitavanje liinki tankom 'i!om koja se uvlai u hodnik u kojoj se nalazi liinka. 5amo kod mladih iljaka i rasadni!ima preporua se provoditi kemijske mjere zatite, i to, kad se zamijete ahure na *0@ iljka. Od kemijskih sredstava koriste se insekti!idi na azi .os.onata. & iolokoj proizvodnji za suz ijanje ovo" tetnika koristi se unoenje u hodnike entoparazitne nematode 5teinernema .eltiae. $rimjena nematoda je u o liku malih tapia na kojima se nalaze nematode. Fo su u .azi istra'ivanja metode za smanjenje popula!ije mukih leptiria, primjenom zatrovanih mama!a i .eromona (metoda kon.uzije).

Maslinina mu!i a ' Resseliella oleisu&a +ar&ioni +o**etti

Rasprostranjenost:

$risutan u svim maslini!ima 5redozemno" azena.

Opis:
Odrasli o lik mui!e !rne je oje, do 1 mm du'ine, zadak 'enke je naranaste oje, dok je onaj kod mu'jaka sivkast. Faje je eliptino" o lika, staklasto prozirno, mlada liinka je prozirna i razvojem postane naranasta. Od poetka svi nja do kraja rujna izmjene se 1)( "enera!ije, u tom razdo lju izmjene se i preklope svi razvojni stadiji.

Biologija:
$rezimi u stadiju liinke u stanju mirovanja. $rvi odrasli o li!i imaju rz i kratak razvoj (2)1 dana). 4enke pola'u jaja u hrpi!e po *0)10 komada, koristei male pukotine na "ranama, tamo "dje nije u stanju le"li!om zarezati koru "rana, liinke se razvijaju u su kutikutalnom dijelu kore, i izlaze nakon 2*)15 dana, kada padaju na tlo "dje ostaju dok se ne razviju u odrasli o lik.

Biljke hranitelji e i !tetnost:

,ajvee tete se uoavaju na mladi!ama i "rani!ama maslina do pete "odine starosti. Oteenja mo"u iti razliito" intenziteta. &okolo u oda ovopozi!ije nastaju nekroze veliine G)- !m2. & proljee mo"u se uoiti oteenja u o liku uleknua, napuklina i promijenjene oje kore, koja imaju 'utu ili !rvenu oju. ,apadnuti dijelovi mo"u djelomino ili potpuno propasti. 3ako napadnuti dijelovi esto udu napadnuti sekundarnim nametni!ima.

Su"#ijanje:
$rovodi se preventivnim mjerama, prvenstveno smanjenjem mo"unosti pojave pukotina na kori. <emijske mjere u suz ijanju ovo" tetnika na smatraju se ra!ionalnima te se preporua oteene dijelove iljaka odstaraniti i unititi.

Maslinin sme-i potkornjak ' Phloetribus scarabaeoi,es Bern!

Rasprostranjenost:
$risutan u svim podrujima uz"oja masline 5redozemno" azena.

Opis:
3o je mali kornaj , tamne oje prosjene du'ine 2)2,( mm. 9iinke je ijelo 'ukaste oje, liinka prolazi pet razvojnih .aza, zrele liinke su prosjene du'ine 1,5 mm. $renin.a i nin.a su svjetlije oje i prosjene du'ine 2,5 mm. Faje je ovalno" o lika, jelkaste oje, du"o 0,/)0,- mm, a iroko 0,5)0,G mm.

Biologija:
$otkornja!i prezimljuju u hodni!ima pazu!a "rani!a kao odrasli kornjai ili kao liinke. & proljee izlaze odrasli o li!i radi kopula!ije. ,akon kopula!ije par ispod kore najee na mjestu "dje se nalazilo jaje ue paralelne hodnike za reproduk!iju. >rane se iljnim sokovima i drvenastim tkivom koje" potiskuju prema otvoru hodnika. Ervenasto tkivo i izmet kornjaa ima o lik .ine pilovine. Oplo#ena 'enka odla'i G0)*20 jaja. 7azvoj liinki traje jedan)dva mjese!a nakon e"a se kukulje. Iz kukulji!e u svi nju i lipnju izlaze odrasli kornjai koji napadaju mlade "rani!e maslina u koje se nakon kopula!ije zavlae pravei hodnika. 3ako se tijekom jedne ve"eta!ije izmijene tri "enera!ije, u izuzetno povoljnim klimatskim uvjetima imaju do G "enera!ija.

Biljke hranitelji e i !tetnost:

$otkornja!i ine tete na maslinama uei hodnike u "rani!ama osla ljujui ih. 3akove "rani!e osjetljive su na niske temperature i du'i period sue.

Su"#ijanje:
$reporuaju se preventivne mjere, prvenstveno dr'ei maslinike u do roj kondi!iji, odstranjujui sve osla ljene iljne dijelove. ,apadnute dijelove potre no je odstraniti i spaliti. $oslije rezid e preporua se odrezane "rane ili male sve'njie "rana ostaviti u masliniku kao mama! koji se najkasnije do kraja travnja iznose iz maslinika i spaljuju.

$rni maslinin potkornjak ' (ylesinus olei er,a Bern!

Rasprostranjenost:

,azoan u svim maslini!ima 5redozemno" azena.

Opis:
Odrasli o lik je irok 2,5 mm i du"aak 1mm. 3amnosme#e oje, prekriven !rnim dlai!ama.

Biologija:
Ima jednu "enera!iju "odinje. $rezimi u stadiju liinke. 7azvoj zapoinje stvaranjem rupe u "rani u koju 'enka odla'e jaja. ,akon tjedan dana iz jaja izlaze liinke koje se hrane drvenastim tkivom stvarajui hodnike pod korom u svim prav!ima.

Biljke hranitelji e i !tetnost:

Ktetnik napada osla ljene iljne dijelove uzrokovanim iotskim i a iotskim im eni!ima. 5imptomi se oituju u o liku !rvenkasto sme#e" tra"a koji nastaje na kori.

Su"#ijanje:
<ao i kod sme#e" maslinovo" potkornjaka.

.ipe ' Otiorrynchus cribricollis

Rasprostranjenost:
,azoan u svim maslini!ima 5redozemno" azena.

Opis:
Odrasla pipa je du"a G)- mm, sjajno sme#e oje, prekriveno kratkim ljuspi!ama.

Biologija:
$rezimi u stadiju liinke, ima jednu "enera!iju "odinje. Odrasli o lik javlja se na proljee, najee u dru"oj polovini svi nja kada se ponu intenzivno hraniti. $ojavljuje se nou. Eanju se skrivaju u tlu na du ini *0)10 !m.

Biljke hranitelji e i !tetnost:

,apada vei roj iljnih vrsta. Ktete ine liinke i odrasli o li!i, primjetna oteenja nastaju u rasadni!ima. Ktete ine na liu i pupovima. Iz"ri'eno lie ima karakteristino polukru'no oteenje na ru ovima lista po kojima se tete od pipa lako prepoznaju.

Su"#ijanje:
<ontaktnim i 'eluanim insekti!idima.

/eleni #a#ak ' Lytta vesicatoria L!

Rasprostranjenost:
$risutan na podruju !ijele 6urope.

Opis:
Odrasli o lik je du"aak *,5)2,5 !m, sjajno metalik zelene oje.

Biologija:
4enka pola'e jaja u tlo u razdi!u du oku par !entimetara. ,akon *5)20 dana javljaju se liinke koje ostaju nepokretne nekoliko dana u sipkom tlu ovrujui kutikulu (poko'i!u), nakon e"a naputaju le"lo da i se nastavile hraniti. ,akon to dosti"nu punu zrelost, kopaju razdi!u u tlu u kojoj prezimljuju. Eo proljea dose"nu razvoj kukulji!e. Odrasli o li!i u pravilu javljaju se u svi nju i lipnju. 3ijekom jutarnjih sati i krajem dana javljaju se u velikim skupinama na vrhovima kronje hranei se listovima i nje'nim mladi!ama. 5a porastom dnevnih temperatura raspreni su uokolo.

Biljke hranitelji e i !tetnost:

Ktete na iljkama mo"u iti znaajne. Odrasli o li!i posjete 5)G iljaka odjednom i nakon to naine tete na ve"etativnim vrhovima prelaze na slijedee iljke koje su u lizini netaknute. Ktete ine na ploj!i lista tako da "lavni nerv ostaje neoteen. Ktetnik napada najvie dijelove iljke koji mo"u iti potpuno izjedeni. Odrasli o li!i sadr'e alkaloid kantaridin neu"odno" mirisa, koji se upotre ljavao u .arma!eutske svrhe. & prolosti se koristio kao a.rodizijak za izradu lju avno" napitka tzv. panjolska muha.

Su"#ijanje:

& manjim maslini!ima mo"u se sakupljati odrasli o li!i sa tla nakon protresanja sta la. & sluajevima jako" napada primjenjuju se kemijske mjere zatite koritenjem sintetskih piretroida. <emijske mjere primjenjuju se samo na napadnutim sta lima. $reporua se primjena insekti!ida kada su ni'e dnevne temperatue kada tetnik nije u punoj aktivnosti.

.auno(o oko ' Cycloconiu- olea&inu- Cast S ilocaea olea&inea Casta&ne

/na&aj i rasprostranjenost:
$aunovo oko predstavlja jednu od ekonomski najznaajnijih olesti. 7azvoj olesti u uskoj je vezi sa klimatskim prilikama. $eriod inku a!ije ove olesti traje du"o. 6.ekti zatite zamjeuju se tek nakon nekoliko mjese!i nakon primjene. Iz tih razlo"a mjere zatite potre no je provoditi na proljee i jesen po"lavito kod onih maslinika "dje postoje povoljni uvjeti za razvoj ove olesti. ?olest je prisutna u svim podrujima uz"oja masline.

Simptomi #olesti:
,apada sve zelene dijelove masline. ,a listu% na "ornjoj strani (li!u) lista javljaju se okru"le pje"e sme#e oje, 'ukaste ili zelenkaste veliine od !!a dva milimetra do !entimetar. $ola"ano pje"e mijenjaju oju i postaju tamne. ,akon to se spore raspre, pje"e postaju jeliaste jer se izme#u kutikule i donje" stanija stvori zrani prostor. ,a naliju !entralni nerv poprima tamniju oju. ,a petelj!i lista se olest mani.estira u su'enju dijela peteljke koji po'uti i otpadne. ,a plodovima% napad je vrlo rijedak i javlja se u vrijeme zrio e plodova. ,a petelj!i ploda% javljaju se tamne pje"e, zaepljenje provodnih snopova uzrokuje padanje plodova. ,apad nastane u poetku .ormiranja plodova ili u prvim stadijima zrio e ploda.

Biologija:
<onidiji noeni vjetrom i kiom dospiju do zdravih dijelova iljke osi"uravajui daljnji razvoj olesti. & povoljnim klimatskim uvjetima vla"e i temperature konidije oslo a#aju zoospore, one kliju i razviju zade ljali mi!elij na kutikuli lista ez da napadaju stanije. Ovaj mi!elij hrani se osmotskim putem epidermalno sa !eluloznim hranjivim tvarima. Mi!elij razvije konidiospore sa konidijama kojima se zavrava razvojni !iklus.

8a razvoj olesti potre ni su uvjeti sredine koji pospjeuju klijanje zoospora, u pravilu potre na je visoka relativna vla"a i temperatura izme#u *0 i 200: (optimalne su izme#u *2 i *50:). Ovi uvjeti najee vladaju u proljee i jesen. $eriod inku a!ije, mo'e iznositi 1)5 mjese!i raunajui vrijeme dospijea zoospora na iljne dijelove pa do pojave prvih simptoma (pje"a). 5imptomi (pje"e) koje se uoavaju u srpnju mo"u potje!ati od zaraze koja je nastala u travnju.

0tetnost:
,ajvee tete nastaju na liu uzrokujui njihovo otpadanje. Nim eni!i koji utjeu na otpadanje lista su starost lista (otpadaju prije stariji listovi), intenzitet zaraze, meteoroloke prilike (vjetar, kia), "odinje do a.

Su"#ijanje:
$ojedine sorte maslina su jako osjetljive na ovo o oljenje kao to su% u'a, pendolino, moraiolo, .rantoio, jeli!a, me#u najotpornijim sortama na ovu olest pokazala se sorta le!!ino. 5uz ijanje se uspjeno provodi koritenjem sredstava na azi akra prije poetka klijanja zoospora u proljee i jesen. ?akrena sredstava dala su zadovoljavajue rezultate kao i sredstava na azi akreno" oksida koji se mo"u kom inirati sa insekti!idima. $otre no je voditi rauna o zara'enom otpalom liu koje predstavlja stalni izvor zaraze.

Olo(na #olest masline ' "ycocentros ora cla,os oroi,es Sacc!

/na&aj:
$ojava i razvoj ove olesti u uskoj je vezi sa klimatskim prilikama. 7edovitom zatitom protiv paunovo" oka praktiki se suz ija i olovna olest.

Simptomi #olesti:
,a napadnutim iljkama uoavaju se slijedei simptomi% ,a listu% na li!u lista javljaju se nepravilno raspore#ene pje"e koje se ponekad spajaju, iz kojih izlaze konidio.ore stvarajui tanki sloj. 9i!e lista poprima sivo olovnu oju, u daljnjim stadijima dijelovi lista porimaju 'utu oju nakon e"a nekrotiziraju. & pravilu na proljee zara'eno lie otpada. +rani!e% dok su zeljaste mo"u se javiti nepravilno raspore#ene pje"e, vie manje ovalne, sivkaste.

$eteljke lista i ploda% sa sivkastim pje"ama. $lodovi% pje"e sme#e ) !rvenkaste, sa promjerom !!a * !m, sa veim ili manjim uleknuem.

Biologija:
+ljiva se odr'ava u o liku mi!elija ili u o liku sklero!ija na zara'enom liu na ilj!i ili tlu. 8a razvoj i klijanje pato"ena potre ni su slini uvjeti kao za razvoj paunovo" oka. Me#u osjetljivije kultivare u rajaju se% Hrantoio, Moraiolo, 7os!iola.

0tetnost:
Ee.olija!ija iljka uslijed otpadanja napadnutih listova.

Su"#ijanje:
+ljiva se dr'i pod kontrolom koritenjem akrenih sredstava u vrijeme primjene protiv paunovo" oka.

1erti ilio"a ' .erticilliu- ,ahliae Kleb!

/na&aj:
&zronik ove olesti prisutan je u Italiji, Hran!uskoj, +rkoj, 3urskoj, Kpanjolskoj, 5iriji i 5CE. 5matra se da su sve sorte maslina vie ili manje osjetljive na tu "ljivu. +ljiva predstavlja poten!ialnu opasnost s nepoznatim posljedi!ama s o zirom da nisu poznate valjane mjere direktne zatite protiv ove olesti.

Simptomi #olesti:
&oavaju se u o liku pojedinano" suenja lia koje se poinje uvijati prema dolje, nakon e"a poinje suiti jedna ili vie "rana unutar kronje. Ovi se simptomi pojavljuju s proljea (o'ujak) i pojaavaju porastom temperatura u travnju i svi nju, staju ljeti kad se ponovno pojaano uoavaju s jeseni. 5imptomi se uoavaju na mladi!ama, drvnim "rani!ama kao i onim rodnim. & ljetnom periodu (lipanj)srpanj) ispod napadnutih suhih dijelova .ormiraju se nove mladi!e.

Biologija:
+ljiva je prisutna u tlu na rojnim zeljastim iljkama kao to je raji!a i u"lavnom iljke iz porodi!e solana!eae, ja"ode, kao i vonim vrstama poput masline, ljive, pisat!ia i sl.Ova "ljiva ulazi u iljku kroz korijenje, ali mo'e iti preneena kuk!ima. &nutar iljke mi!elij zaepi provodne snopove uslijed e"a dolazi do suenja napadnutih dijelova.

0tetnost:
Mlade iljke mla#e od *0 "odina uslijed napada ovom "ljivom mo"u potpuno osuiti, dok kod starijih sta ala teta je o"raniena i javlja se u"lavnom samo na pojedinim "ranama uslijed e"a je smanjen urod.

Su"#ijanje:
3renutno nisu poznate kemijske i ioloke mjere zatite kao ni one preventivne i kurativne, koje i ile znaajne za praksu. 8a sada jedina mo"ua mjera je odstranjivanje suhih i zara'enih dijelova, te premazivanje rana (Mikazol pasta), dezin.ek!ija alata, iz je"avati sadnju povrtnih kultura unutar maslinima koje su poznate kao domaini ove "ljive.

2a-a(i a ' ra"ni u"ro&ni i (Ca no,iu- s

!/ 0lternaria s

!/)

/na&aj:
?olest je do ro poznata kod naih poljoprivrednika i poznato je da se javlja na mednoj rosi koju izluuje maslinin medi 5aissetia oleae. $reventivne mjere u direktnoj su vezi sa pojavom maslinina media.

Opis #olesti:
Na#avi!a se javlja na svim nadzemnim dijelovima masline stvarajui !rni mi!elij, mo"ua je pojava i raznih sapro.itskih "ljiva koje nemaju nikakve direktne veze sa uz"ajanim iljkama. Ove se "ljive hrane na medljikavoj izluevini uiju na kojoj parazitiraju. Nim eni!i koji pospjeuju pojavu ovih "ljiva su% ) neredovita rezid a= ) jaa "nojid a duikom= ) neprovo#enje suz ijanja uiju= ) la"e zime.

0tetnost:
,ije lako pro!ijeniti tete od ovih uzronika. Na#avi!a remeti .otosintetske pro!ese iljke i izmjenu plinova.

Su"#ijanje:
$ravilna primjena a"rotehnikih mjera (redovita rezid a, iz alansirana "nojid a, suz ijanje ui i dr.) pomoi e u smanjenju pojave a#avi!e.

,njilo&a %r(a ' ra"ni u"ro&ni i (Coriolus s !/ 1o-es s !/Steru- s !/ Poly orus s / i ,r!)

Simptomi #olesti:
Ovom se oleu smatra prisustvo trule'i koja se mo'e razviti od primarnih "rana pa sve do de ljih dijelova korijena. ?olest je izazvana raznim "ljivama (Homes, 5tereum, $olBporus, :oriolus) koje ulaze u iljku kroz oteenja i napadaju drvo redu!irajui "a pretvarajui "a u prah.

.re(enti(ne mjere i su"#ijanje:

$reventivne mjere provode se premazivanjem rana nakon rezid e Mikazol pastom 0,25)* k"Dm2 ili ?iopol 0 pasta 0,1)* k"Dm2. 5ta ala sa vidljivim oteenjima kod kojih je dolo do razvoja trule'i koja se pretvara u prah potre no je oteene dijelove odstraniti do zdravo" dijela i tako sanirane rane uzrokovane "ljivi!ama premazati Mikazol pastom.

Rak masline ' Pseu,o-onas sirin&ae v! Savastanoi %$!1! S-ith' Stevens

/na&aj:
Ovo opasno o oljenje uzrokuje akterija koja je poznata ve od antikih vremena i javlja se u svim podrujima uz"oja masline. $oznato je da ova akterija parazitira i na oleandru. Mjere zatite su skupe, kompleksne i nikada konane. $osljednjih "odina niske temperature oteuju de lo odvajajui koru od de la, uslijed e"a nastaju pukotine koje predstavljaju ulazni put za ovu akteriju.

Simptomi #olesti:
,apada sve dijelove iljke. &estalije su tete na "ranama i "rani!ama stvarajui rakaste tvorevine koje vremenom ude ljaju (hipertro.iraju) do veliine nekoliko !entimetara stvarajui povrinske pukotine. Isti simptomi mo"u se uoiti i na liu.

Biologija:
$seudomonas sirin"aepv. 5avastanoi je aktrija tapiasto" o lika koja kroz prirodne otvore ili najee kroz mehanike ozlijede ostvaruje zarazu. Mehanike ozljede mo"u nastati uslijed tue, niskih temperatura (odvajanjem kore), od napada insekata i a"rotehniim zahvatima ovjeka (rezid a, mehanizirana er a i sl.). ,aroito su tetne niske temperature koje uzrokuju napuknua (lezije) razliitih dimenzija na drvenastim dijelovima iljke. 7azvoju olesti po"oduju umjerena temperatura i poveana vla'nost. ?akterija pre'ivi u rakastim tvorevinama "dje se umna'a tijekom !ijele "odine.

0tetnost:
8ara'ena sta la uzrokuju sla ljenje iljaka i sue se. 8avisno o stupnju zaraze iljke sla ije ra#aju, a plodovi imaju manju koti!u. 5uz ijanje% 8a suz ijanje preporua se koritenje modre "ali!e koja slu'i za pravljenje ordoke juhe ili akrenim oksidom (,ordo2 /5 J+) u proljee i jesen. $otre no je provoditi preventivne mjere% ) primjena jedno" od akrenih sredstava nakon% tue, jaih zima, rezid e ili ilo kojih dru"ih mehanikih oteenja= ) dezin.ek!ija alata nakon rezid e= ) premazivanje rana voarskim voskom= ) o"raniiti upotre u strojeva za er u u nasadima u kojima je prisutna akterija= ) voditi rauna da se na avlja deklarirani i zdravi sadni materijal.