SERGEJ ALEKSANDROVI NILUS

PROTOKOLI SIONSKIH MUDRACA

PROTOKOLI SIONSKIH MUDRACA

Protokol I.
Pravo je u sili. Sloboda je ideja. Liberalizam. Zlato. Vjera. Samouprava. Despotizam kapitala. Unutarnji neprijatelj. Svjetina. Anarhija. Politika i moral. Pravo jaega. Neoborivost masonsko-idovske vlasti. Cilj opravdava sredstvo. Svjetina je slijepac. Politika abeceda. Stranaki razdori. Najsvrsishodniji nain upravljanja je autokracija. Alkohol. Klasini nauk. Razvrat. Naela i pravila masonsko-idovske vlade. Teror. Sloboda, jednakost, bratstvo. Naelo dinastijskog upravljanja. Unitenje privilegija gojimske aristokracije. Nova aristokracija. Psiholoka raunica. Apstrakcija slobode. Smjenjivanje narodnih zastupnika.

... Ostavljajui frazeologiju u stranu, govorit emo o znaenju svake zamisli, a usporedbama i zakljucima emo razjasniti okolnosti. Tako u ja, dakle, oblikovati na sustav, s naega i gojimskoga stajalita. Treba imati na umu da su brojniji ljudi sa zlim nego s dobrim instinktima, i zato se bolji rezultati u upravljanju postiu silom i zastraivanjem, nego akademskim raspravama. Svaki ovjek po svojoj naravi tei za vlau, svatko bi htio biti samodrac, kada bi imao prigodu za to. Veoma su rijetki oni koji ne bi rtvovali ope dobro radi osobnih probitaka.
Pravo je u sili.

to je zadravalo grabeljive ivotinje koje nazivamo ljudima? to je njima upravljalo do dana dananjega? U poetku drutvenog ureenja, oni su se podvrgnuli gruboj i slijepoj sili, poslije toga - zakonu, koji je upravo sama ta sila, samo zamaskirana. Zakljuujem da je prema prirodnom zakonu pravo u - sili. Politika sloboda je ideja, a ne injenica. Tu ideju treba znati. primjenjivati kada se pojavi potreba idejnim mamcem privui narodne snage u svoju stranku, ako je nakanila sruiti drugu stranku koja je na vlasti. Ta zadaa postaje laka, ako je protivnik zaraen idejom slobode, takozvanim liberalizmom, pa zbog toga popusti u svojoj snazi. Upravo e se tu pokazati pobjeda nae teorije, jer po zakonu ivota, im popusti jedna vlast, druga je stranka preuzima, jer slijepa snaga naroda ni jednoga dana ne moe ostati bez voe, pa tako nova vlast preuzima mjesto prijanje vlasti, upravo one koja je oslabila zbog liberalizma.
Sloboda je ideja. Liberalizam.

U nae se doba pojavila vladavina zlata koja je zamijenila liberalne vladare. A bila su vremena kada je vjera vladala. Ideja slobode je neostvariva, jer se njome nitko ne zna umjereno sluiti. Treba samo narodu na neko vrijeme prepustiti samoupravu i ona se ubrzo pretvara u rasputenost. Od toga trenutka dolazi do meusobnih trzavica, koje ubrzo prerastaju u socijalne sukobe, u kojima drave propadaju, a njihova se mo pretvara u pepeo.
Zlato. Vjera. Samouprava. Despotizam kapitala. Ako se jedna drava unitava vlastitim konvulzijama ili je njezini unutarnji obrauni vode pod vlast vanjskoga neprijatelja, ona je nepovratno izgubljena i dolazi pod nau vlast. Despotizam kapitala, koji je sasvim u naim rukama, nudi joj nekakvu nadu i ona se hvata za tu posljednju slamku spasa da se ne bi sruila u bezdan.

Unutarnji neprijatelj. Onoga, koji bi po svomu liberalnomu mnijenju rekao da su takva razmiljanja nemoralna, ja bih upitao: Ako jedna drava ima dva neprijatelja i ako je doputeno prema vanjskom neprijatelju koristiti svaka obrambena sredstva, kao npr. ne dopustiti neprijatelju informaciju o planovima napada ili obrane, napadati ga nou ili danju s brojano neravnopravnim snagama, zbog ega bi se onda mogle nazvati nemoralnima i nedoputenima mjere koje treba primijeniti prema mnogo gorem neprijatelju, koji ugroava drutveno ureenje i blagostanje naroda?

Moe li se pametan i razborit um nadati da e vjeno vladati svjetinom razboritim poticajima i uvjeravanjima, sada kad je otvoren put proturjenostima, pohlepi i podlosti, koje mogu zavesti puk, iji je duh povran? Vodei se iskljuivo strastima, narodnim vjerovanjima, obiajima, navikama i sentimentalnim teorijama, ljudi u svjetini i ljudi svjetine podlijeu stranakom nesuglasju, koje smeta svakomu sporazumu, ak i onomu koji se temelji na razumskom uvjeravanju. Sve odluke svjetine ovise o sluajnoj ili unaprijed pripremljenoj veini koja, jer je neupuena u politike tajne, donosi besmislene odluke i na taj nain sije klice anarhije u upravljanju.
Svjetina. Anarhija. Politika i moral.

Politika nema nita zajedniko s moralom. Vladar koji se ravna prema moralu apolitian je, a njegovo prijestolje nije vrsto. Onaj tko eli vladati mora se koristiti lukavstvom i licemjerstvom. Velike narodne kvalitete - otvorenost i estitost u politici su poroci, jer oni s prijestolja svrgavaju bre i sigurnije nego ijedan drugi neprijatelj. Te kvalitete trebaju biti atributi gojimskih carstava , one ne trebaju nama biti smjernice.
Pravo jaega.

Nae je pravo u - sili. Rije pravo je apstraktan pojam i ne temelji se ni na emu. Ta rije znai: Dajte meni to to ja elim i dokazat u vam da sam ja jai od vas. Gdje poima pravo? Gdje ono zavrava? U dravama u kojima je vlast loe organizirana, gdje su zakoni i vladari nemoni, jer im je ugled toliko oslabio zbog liberalizma, bezlinim umiljanjima o liberalnim pravima ja nudim novo pravo - jurnuti s pravom jaega i napasti, te sruiti postojei poredak i njegove institucije, preuzeti u ruke zakonodavstvo, reorganizirati ustanove i postati gospodar onima koji nam dragovoljno predaju prava svoje moi, kojih se liberalno i dragovoljno odriu...
Neoborivost masonsko - idovske vlasti

U suvremenoj neodlunosti svih vlasti naa e vlast biti neoboriva u usporedbi s drugima, jer e ona biti nevidljiva do onoga trenutka kada e se toliko uvrstiti da je niti jedno lukavstvo vie nee moi potkopati.

Iz privremenoga zla, koje smo trenutano primorani doputati i izvravati nastat e blagodat postojane uprave, koja e uspostaviti pravilan rad mehanizma narodnoga bia, koji je sada poremeen liberalizmom. Cilj opravdava sredstvo. U naim planovima obratimo pozornost ne toliko na ono to je dobro i prirodno koliko na ono to je potrebito i korisno. Pred nama je plan u kojemu je strategijski oznaen na put od kojega ne smijemo odustati, jer bi se u protivnomu unitio mnogostoljetni rad.
Cilj opravdava sredstvo

Da bi se nainio svrsishodan plan djelovanja treba paziti na niskost, Svjetina je slijepac nestalnost i prevrtljivost svjetine, na njezinu nesposobnost razumijevanja i potivanja uvjeta vlastitog opstanka i svoga blagostanja. Treba razumjeti da je svjetina slijepa, nerazborita i bez sposobnosti rasuivanja, da ropski prislukuje lijevo-desno. Jedan slijepac ne moe voditi drugoga slijepca bez opasnosti da obojica ne padnu u provaliju. Prema tomu, nai istomiljenici, koji potjeu iz svjetine, premda bili i genijalni, nisu upueni u politiku pa ne mogu traiti pravo upravljati svjetinom, a da se pritom ne izvrgavaju opasnosti izgubiti cijeli narod. Samo onaj tko je od djetinjstva pripreman za autokraciju moe vladati Politika abeceda rijeima koje su sastavljene politikim slovima. Narod koji je preputen sam sebi, tj. osobama koje su iskoile iz njegove sredine, sam se upropatava stranakim razdorima, do kojih je dolo zbog tenji za vlau i poastima, i neredima koji su zbog toga nastali. Mogu li narodne mase mirno, bez natjecanja rasuivati i izai na kraj s poslovima svoje zemlje, a da u to ne mijeaju osobne interese? Mogu li se one braniti od vanjskih neprijatelja? To je nezamislivo, jer plan podijeljen na toliko dijelova koliko ima glava u svjetini gubi cjelovitost, pa postaje nerazumljiv i neostvariv.
Stranaki razdori

Samo jedan autokrat moe izraditi tako iroke i jasne planove i postaviti ih u red da sve to postoji ima svoju ulogu u mehanizmu dravnog ureenja. Iz toga treba zakljuiti da se cjelokupna uprava jedne zemlje mora skoncentrirati u ruke jedne odgovorne osobe. Bez apsolutnog despotizma ne moe opstati civilizacija koju ne ostvaruje svjetina, nego njihov voditelj ma tko on bio. Svjetina je divlja, to ona i pokazuje u svakoj prigodi. im se svjetina doepa slobode ona to pretvara u anarhiju to je samo po sebi vii stupanj barbarstva.
Najsvrsishodniji nain upravljanja je autokracija Alkohol. Klasini nauk. Razvrat.

Pogledajte pijane ivotinje, omamljene vinom, a pravo na njegovo neumjereno konzumiranje stekli su zajedno sa slobodom. Gojimski narodi omamljeni su alkoholnim napitcima, a njihova je mlade otupila od klasinog nauka i preranog razvrata na to ih je potaknula naa agentura - domai uitelji, lakeji, guvernante - u bogatim kuama pomonici i ostali, a nae ene - na mjestima gdje su se gojimi zabavljali. Potonjima u pribrojiti i takozvane "animir-dame", njihove dragovoljne privrenice u razvratu i raskoi.
Naela i pravila idovsko-masonske vlade

Naa je krilatica: sila i licemjerje! Samo sila pobjeuje u politikim stvarima, pogotovo ako je ugraena u sposobnosti koje su potrebne jednomu dravniku. Nasilje mora biti naelo, a lukavstvo i licemjerje - pravilo svake vlasti koja se ne eli predati pred nasrtajem agenata bilo koje nove sile. To je zlo jedino sredstvo kako doi do cilja, dobra. Stoga mi ne smijemo odustati od podmiivanja, prijevara i izdaja kada je sve to u slubi postignua ciljeva koje smo sebi postavili. U politici treba znati tue uzimati bez ustruavanja, da bismo tako uspostavili pokornost i vlast.
Teror

Naa drava, mirno osvajajui vlast, ima pravo zamijeniti strahote rata

neprimjetnijim, ali uspjenijim kaznama kojima se odrava teror, koji dovodi do slijepe poslunosti. Pravedna, ali neumoljiva strogost glavni je imbenik dravne moi. Ne samo iz interesa nego i po dunosti radi pobjede prijeko je potrebno drati se programa nasilja i licemjerstva. Doktrina raunice toliko je jaka koliko ima sredstava koje koristi. Ne samo sredstvima, nego i strogim mjerama mi emo pobijediti i uvrstiti sve vlade pod vlast nae nadvlade. Dostatno je znati da smo neumoljivi i da neposlunosti vie nema mjesta. Jo u davno doba mi smo bili prvi koji su narodu uzvikivali: "Sloboda, jednakost, bratstvo!" Rijei koje su potom esto ponavljali kao nesvjesne papige, koje posvuda nasjedoe na taj mamac na temelju kojeg oni liie svijet blagostanja, stvarne slobode osobnosti koja je do tada bila zatiena od pritiska svjetine. Tobonji pametni i inteligentni gojimi nisu mogli shvatiti koliko su te rijei u sebi proturjene i izgovarajui ih ne vide da u prirodi nema jednakosti, da ne moe biti ni slobode, da je sama priroda utemeljila neravnopravnost umova, karaktera i sposobnosti, a podlonost njezinim zakonima nisu shvatili da je svjetina slijepac, da su voe svjetine samo vikai iz te sredine izabrani, ali su u politici jednako slijepi kao i svjetina, jer ne shvaaju da upuen ovjek, premda bio i glup, moe upravljati, a neupuen, premda bio i genij, u politici nita nee razumjeti.
Sloboda, jednakost. Bratstvo.

Gojimi su sve to izgubili iz vida, a upravo na takvim temeljima zasnovana je dinastijska vladavina: otac je sinu prenosio znanje tijeka politikih poslova, tako da ga nitko drugi nije mogao znati osim lanova dinastijske obitelji, stoga se i nije mogla otkriti tajna vladajueg naroda. U tijeku vremena smisao dinastijskog prenoenja pravog stanja stvari politike donekle je oslabio u obnaanju odgovornosti to je pridonijelo naemu brem uspjehu.
Naelo dinastijskog upravljanja

"Sloboda. Jednakost. Bratstvo." - pridobivalo je u nae redove, preko naih agenata cijele legije, koje su oduevljeno nosile nae barjake. Meutim, te su rijei bile crvi koji su izjedali blagostanje gojima, unitavajui posvuda mir, spokojstvo i solidarnost, ruei sve temelje njihovih drava. Vidjet ete poslije da je to pridonijelo naoj pobjedi: to nam je omoguilo, izmeu ostalog, prigrabiti najvaniji adut u svoje ruke - unitenje privilegija, drugim rijeima unitenje same biti gojimske aristokracije, koja je bila jedina zatita naroda i zemalja od nas.
Unitenje privilegija gojimske aristokracije

Na razvalinama propale prirodne i nasljedne aristokracije, mi smo podignuli novu aristokraciju nae inteligencije na temelju - novca. Mjerilo te nove aristokracije smo utemeljili na bogatstvu koje zavisi o nama i na znanosti koju pokreu nai mudraci.
Nova aristokracija.

Naa pobjeda je olakana time to smo u relacijama s potrebnim nam ljudima uvijek igrali na najosjetljiviju nit ljudskog uma raunajui na pohlepu i nezasitnost ljudi za materijalnim dobrima. Svaka nabrojena ljudska slabost pojedinano je sposobna unititi slobodu pojedinca i ubiti inicijativu, dovodei ovjekovu volju u potpunu ovisnost.
Psiholoka raunica. Apstrakcija slobode.

Apstraktni pojam slobode doputa mogunost uvjeriti svjetinu kako

upravljanje nije nita drugo nego upravitelj dobara zemlje - naroda i da se ti upravitelji po potrebi mogu mijenjati kao poderane rukavice. Smjenjivanje narodnih zastupnika dovodilo ih je u takva stanja da smo mi njima raspolagali i koristili ih za nae namjere.

Smjenjivanje narodnih zastupnika.

Protokol II.

Gospodarski ratovi su temelj idovske prevlasti. Fiktivna administracija i "tajni savjetnici". Uspjesi destruktivnih studija. Uloga tiska. Prilagoavanja u politici. Vrijednost zlata i dragocjenost idovske rtve.

Za nas je veoma bitno da ako je mogue nijedan rat ne donese teritorijalnu korist. Tako emo ratne uinke dovesti pod nau gospodarsku vlast, a narodi e u naoj pomoi vidjeti snagu nae prevlasti, a to e stanje obje zavaene strane staviti nama i naoj meunarodnoj agenturi na raspolaganje, koja vlada milijunima oiju i nazora bez ikakvih granica. Tada e naa meunarodna prava unititi nacionalna prava, a mi emo vladati narodima isto onako kako upravljaju drave u meusobnim odnosima svojih podanika.
Gospodarski ratovi su temelj idovske prevlasti. Fiktivna administracija i "Tajni savjetnici".

Administratori, koje mi izaberemo iz naroda ovisno o njihovim ropskim sklonostima, nee biti osobe pripremljene za upravljanje, pa e veoma brzo i lako ostati samo igrake u igri koja je u rukama naih znanstvenika i genijalnih savjetnika, strunjaka, koji su od djetinjstva odgajani za upravljanje poslovima cijeloga svijeta. Kao to vam je ve poznato, ti nai strunjaci su crpili podatke iz naih politikih planova, iz iskustva povijesti, a i iz provjera i promatranja svakoga pojedinanoga povijesnoga stanja. Gojimi se ne vode nepristranim povijesnim promatranjima nego rutinom teoretiziranja bez kritikog suda prema dosadanjim rezultatima. Prema tomu, od njih ne trebamo okretati glavu, neka se oni zasad vesele i ive od uspomena i u nadi za daljnje preivljavanje zabavljajui se. Neka im bude i nadalje glavna uloga prihvatiti ono to smo im mi sugerirali prema zakonima znanosti. U tomu pravcu mi potiemo preko sustava priopavanja njihovo slijepo vjerovanje u to. Intelektualci gojima ponosit e se svojim znanjem, ne provjeravajui ga logino, provodit e u djelo sva znanstvena postignua i spoznaje koje su im nai agenti vjetom kombinatorikom podastrijeli, a sve sa ciljem preodgajanja i obrazovanja u smjeru koji nama odgovara.
Uspjesi destruktivnih Ne mislite da su nae tvrdnje isprazne i neutemeljene: obratite studija. pozornost na uspjeh darvinizma, marksizma, nieizma, teorija koje

smo sve tako zgodno podastrijeli.. Sve je odigralo veoma dobru ulogu u razaranju pravaca umova gojima, a za nas je taj uinak vaan. Mi se moramo obazirati na suvremena miljenja, karaktere, tendencije naroda da ne bismo promaili u politici i upravljanju u administrativnim poslovima. Pobjeda naega sustava, ije dijelove moemo razliito rasporeivati prema temperamentu naroda koje emo susretati na svom putu, ne moe imati uspjeha ako se praktina primjena ne bude temeljila na sveukupnosti prologa u svezi sa sadanjim.
Prilagoavanja u politici. Uloga tiska.

U rukama suvremenih drava velika je mo koja pokree misli naroda, a to je - tisak. Uloga tiska je, toboe, da iznosi prijeko potrebne zahtjeve, da prenosi albe naroda, da izrazi ili stvara nezadovoljstvo. U tisku se utjelovljuje pobjeda slobode govora. Ali,
7

drave se nisu znale koristiti tom moi, tako da je sva ta mo danas u naim rukama. Preko nje utjeemo, skrivajui se i dalje u sjeni i zaklonu, a zahvaljujui toj moi smo u nae ruke prikupili sve zlato, iako smo ga katkad morali uzimati iz potoka krvi i suza...
Vrijednost zlata i dragocjenost idovske rtve

Ali, mi smo se otkupili rtvujui mnoge iz naeg naroda. Svaka rtva s nae strane vrijedi tisuu gojima pred Bogom.

Protokol III.

Simboliki zmaj i njegovo znaenje. Nepostojanost ustavne vage. Teror na dvorovima. Vlast i astohleplje. Parlamentarne govornice, pamfleti. Zlouporaba vlasti. Gospodarsko ropstvo. "Prava naroda" lihvari i aristokracija. Armija ido-masonerije. Degeneracija gojima. Glad i pravo kapitala. Svjetina i krunjenje "gospodara cijeloga svijeta". Temeljni predmet programa buduih masonskih narodnih kola. Tajna nauke drutvenog ureenja. Opa gospodarska kriza. Sigurnost "naih". Despotizam masonstva - carstvo razuma. Gubitak masonskih voa i "velika" francuska revolucija. Car - despot sionske krvi. Razlozi neranjivosti masonstva. Uloga tajnih masonskih agenata. Sloboda.

Danas vam mogu priopiti da je na cilj, tek nekoliko koraka ispred nas. Ostaje jo samo mali prostor i na je put okonan, jer e se zatvoriti krug simbolikoga zmaja, koji predstavlja koji predstavlja na narod. Kada se taj krug sastavi, sve e europske zemlje biti njime zatvorene vrstom stegom.
Simboliki zmaj i njegovo znaenje

Suvremena ustavna vaga uskoro e prevagnuti jer smo je mi namjestili netono, tako da se njie sve dok ne otupi i pokvari se njezin jeziakdra. Gojimi su predmnijevali da su ga iskovali dostatno vrsta i svi su ekali da se vaga uravnotei. Ali je dra - vladar - zaklonjen svojim predstavnicima, koji ine ludosti, zanosei se nekontroliranim i neodgovornim ovlastima. Za te ovlasti oni odgovaraju pod rizikom terora, koji se javio na dvorovima. Budui da su izgubili kontakt sa svojim narodom, njihovi vladari nisu vie mogli s njime bilo to dogovoriti, tako nisu mogli ojaani nastupiti protiv vlastoljubaca. Mo vladara, koja vidi i slijepa narodna sila, budui da su razjedinjeni naim umijeem, izgubili su svaku vanost, pa izgledaju kao slijepac bez tapa, sasvim nemoni.
Vlast i astohleplje

Nepostojanost ustavne vage. Teror na dvorovima.

Da bismo potaknuli astohleplje u smislu zloporabe vlasti, mi smo suprotstavili jedne drugima, usput razvijajui liberalne tendencije za nezavisnou. U tomu smo pogledu izazvali svekoliku poduzetnost, podravali smo sve ambicije istiui vlast kao vrhovni cilj svih ambicija. Od drava smo napravili borilita u kojima se odigravaju spletke i razdori. Jo malo pa e iz toga proizii neredi i gospodarske propasti. Neiscrpni brbljavci su zasjedanja parlamenta i administrativne skupove pretvorili u govornika nadmetanja. Hrabriji novinari se ne ustruavaju i pamfletima svakodnevno napadati administrativno osoblje. Zloporaba vlasti definitivno e pripremiti sve ustanove za pad i sve e se strmoglaviti pod udarom izbezumljene svjetine.
Parlamentarne govornice, pamfleti. Zloporaba vlasti.

Narodi su bijedom prikovani uz teki rad, gore nego kada su bili robovi i kmetovi. Od onoga su se ovako ili onako uspijevali osloboditi, s njime se obraunati, ali se od nevolje ne mogu obraniti. Uspjeli smo u ustav unijeti takvo ureenje i prava za svjetinu, koja su samo fiktivna. Sva ta takozvana "prava naroda" mogu postojati samo kao ideja, a u stvarnosti su neostvariva. to
Gospodarsko ropstvo. "Prava naroda"

proleter-teak, poguren kao luk nad svojim tekim radom, prignjeen svojom sudbinom, ima od toga to su neki brbljavci objavili pravo prianja, novinari pravo pisanja svakakvih gluposti u usporedbi s ozbiljnim stvarima, kad stvarni proletarijat od toga nema nikakve koristi, osim onih mrvica koje mu mi dobacujemo s naeg stola, kao nekakvu naknadu za njihove glasake listie u korist naih pouzdanika i naih agenata. Republikanska prava za siromaha samo su gorka ironija, jer prijeka potreba mu ne doputa da se slui njima, a uz to mu oduzima mogunost stalne i sigurne zarade, stavljajui ga u stalnu ovisnost o trajku poslodavaca ili drugova. Sam narod, dodue pod naim vodstvom, unitio je aristokraciju koja je u biti bila njegova prirodna zatita i hraniteljica, sve radi osobne koristi pojedinaca, to je neodvojivo od openarodnog blagostanja. Ali sada, unitenjem aristokracije, on je pao pod jaram lihvara obogaenih probisvjeta i varalica, koji su se okomili na radnika kao nemilosrdna mora.
Lihvarstvo i aristokracija. Armija idomasonerije.

Mi emo se pojaviti kao tobonji spasitelji radnika od toga jarma, kada im se kae da stupe u nae redove, u vojsku - socijalista, anarhista, komunista, kojima mi uvijek dajemo potporu toboe radi bratstva, opeljudske solidarnosti naega socijalnog masonstva. Aristokracija, koja se u pravilu koristi radnikim mukama nastojala je da radnici budu siti, zdravi i snani.

Degeneracija Gojima

K tomu smo zainteresirani i obrnuto za degeneraciju gojima. Na je dugoroni interes u trajnom gladovanju i slabljenju radnika, jer se na takav nain sve lako potinjava naoj volji, a kod svojih vlasti oni nee nai takvu pomo, a ni snagu da se tomu odupru. Upravo glad daje kapitalu pravo na radnika, bolje nego je to pravo davala carska vlast aristokraciji. Nevoljom i zavidnom mrnjom koja je iz nje proistekla, mi pokreemo svjetinu i njezinom rukom briemo i mrvimo sve one koji su nam smetnja na putu. Kada doe vrijeme da se na gospodar cijeloga svijeta okruni tada e te iste ruke izbrisati sve ono to bi ga moglo smetati.

Glad i pravo kapitala.

Svjetina i krunjenje gospodara cijeloga svijeta. Temeljni predmet programa buduih masonskih narodnih kola

Gojimi su se odviknuli razmiljati bez naih znanstvenih savjeta. Stoga oni i ne vide neizbjenu injenicu da emo mi kada doe nae carstvo svi njega neizostavno podravati, naime da u narodnim kolama treba predavati jedinu istinsku znanost, prvu meu svima - nauk kako urediti ljudski ivot, nauk o drutvenom ureenju, koji trai raspodjelu rada, a slijedom toga i podjelu ljudi na klase i stalee. Treba znati da jednakosti ne moe biti prema rasporedu djelatnosti, da ne mogu jednako ni odgovarati pred zakonom onaj tko svojim postupkom kompromitira cijeli stale i onaj tko svojim postupkom ne dodiruje nikoga osim svoje asti.

10

Tajna nauke drutvenog ureenja

Pravilna znanost drutvenoga ureenja, a ije tajne gojima neemo dopustiti da saznaju, dat e na znanje da se mjesto i rad odravaju u odreenom krugu, kako ne bi bili izvorom irih ljudskih muka, koje dolaze od neusuglaenosti obrazovanja i rada. Prouavajui taj nauk, narodi e se dragovoljno pokoravati vlastima i dravnom ureenju. U sadanjem stadiju nauke i njezinog pravca, na koji smo je mi usmjerili, narod, slijepo vjerujui tiskanoj rijei, a zbog sugeriranih mu zabluda nosi neprijateljstvo prema svim drutvenim slojevima, koje on dri viima od sebe, jer se ne razumije u znaenje svakog stalea, a sve zato to ivi u neznanju koje smo mu mi servirali. Spomenuta neprijateljstva e se jo i poveati, ako doe do gospodarske krize, koja e zaustaviti nagodbe na burzama i tijek industrije, a zlatom koje je sve u naim rukama, stvorit e se opa gospodarska kriza, kada emo istodobno na ulicu izbaciti velike mase radnika u mnogim europskim zemljama. Ta svjetina e s nasladom juriati prolijevati krv onih kojima u svom neznanju i prostodunosti samo zavide jo od djetinjstva, te e njihove posjede opljakati.

Opa gospodarska kriza.

Sigurnost "Naih"

Oni nee dirati nae, jer e nam trenutak napada biti poznat, pa emo primijeniti potrebne mjere da bismo zatitili svoje. Mi smo uvjereni da e napredak dovesti sve gojime do carstva razuma. Na despotizam bit e takav da e razboritom strogou uspjeti smiriti sve nemire i liberalizam istjerati iz svih ustanova.

Despotizam masonstva - carstvo razuma

Gubitak masonskih voa i "Velika" francuska revolucija

Kad narod shvati da mu se u ime slobode nude svakakvi ustupci i poputanja, on e umisliti da je postao gospodar i gurat e se u vlast, ali e on kao i svaki slijepac naii na mnogo prepreka i trait e voe, a nee doi na pomisao vratiti se na prijanje nego e svoju punomo staviti nama pred noge. Podsjetite se francuske revolucije koju smo mi nazvali "velikom". Dobro su nam poznate njezine tajne pripreme, jer je ona u potpunosti nae djelo. Od tada mi vodimo narode od jednog razoarenja do drugog da bi se oni odrekli nas u korist naega cara-despota sionske krvi, kojeg mi svijetu pripremamo. U dananjem svijetu mi smo kao meunarodna sila neranjivi, jer ako nas napadaju jedne drave, druge nas brane i podravaju. Neiscrpna podlost gojimskih naroda, koji pred silom gmiu, bezdunih prema slabostima, nemilosrdnih prema pogrekama i popustljivih prema zloinima , koji ne podnose proturjenosti slobodnoga ureenja, koji su do iznemoglosti strpljivi pod nasiljem despotizma; eto, to sve pomae naoj nezavisnosti. Od suvremenih premijera-diktatora oni sada trpe i podnose tolike zloporabe da bi i za malenkost bili u stanju odrubiti glave dvadesetorici kraljeva.
Car - despot sionske krvi. Razlog nedodirljivosti masonstva.

Kako objasniti takve pojave, tolike nedosljednosti narodnih masa u odnosu na dogaaje, rekli bismo, jednoga poretka? Takve se pojave objanjavaju tako to ti diktatori apu narodu preko svojih agenata, kako oni tim zloporabama nanose dravama tetu radi viih ciljeva - postizanja opih dobara, njihovog
Uloga tajnih masonskih agenata.

11

meunarodnog bratstva, solidarnosti i ravnopravnosti. Razumije se, njima ne govore da se takvo sjedinjenje mora izvriti samo u naoj dravi. Na taj nain narod osuuje prave, a opravdava krive, uvjeravajui se sve vie u to da on moe initi sve to zaeli. Zahvaljujui takovu stanju stvari, narod rui svoju postojanost i stvara nerede na svakomu koraku.
Sloboda.

Rije "sloboda" potie ljudska drutva na borbu protiv svake sile, protiv svake vlasti i prirodne i boanske. Eto, zbog ega emo morati kada uspostavimo carstvo, tu rije sasvim iskljuiti iz ljudskog rjenika kao naelo ivotinjske sile, koja svjetinu pretvara u krvolonu zvijer. Istina, ta zvijer svaki put zaspi kad se napije krvi, pa ju je lako okovati u lance. Ali, ako joj se ne dopusti napiti krvi, ona ne spava, nego se bori.

12

Protokol IV.

Stupnjevi republike. Vanjsko masonstvo. Sloboda i vjera. Meunarodna trgovinsko-industrijska konkurencija. Uloga pekulacije. Kult zlata.

Stupnjevi republike.

Svaka republika prolazi kroz nekoliko stupnjeva razvoja. Prvi stupanj obuhvaa prve dane ludovanja i bjesnilo slijepca, koji posre lijevo-desno. Drugi se sastoji u demagogiji iz koje nikne anarhija koja neizbjeno dovodi do despotizma, ali koji jo nije zakonit, otvoren, pa prema tomu ni odgovoran, nego nevidljiv i nepoznat, ali nita manje znaajan od despotizma bilo koje tajne organizacije. Ta organizacija radi prikriveno, iza lea raznih agenata, ije smjenjivanje ne samo to ne kodi nego pomae tajnim snagama, koje se zahvaljujui upravo toj smjeni oslobaa potrebe traenja sredstava za nagraivanje onih koji su joj dugo sluili. Vanjsko masonstvo. Tko i to moe sruiti nevidljivu mo ? A naa je mo upravo takva. Vanjsko masonstvo njoj slui radi postizanja onih ciljeva koji joj slue kao slijepi zakon i pokrie, ali plan rada ove sile, pa ak i mjesto njezina prebivalita, ostat e cijelomu svijetu zauvijek nepoznati. Pa i sloboda bi mogla biti nekodljiva i opstati u svakodnevnomu dravnom ivotu, bez posljedica za blagostanje naroda ako bi se ona temeljila na naelima vjere u Boga, na bratstvu ovjeanstva, bez pomisli o jednakosti kojoj proturjee sami prirodni zakoni koji su stvorili potinjenost. Kod takve vjere narod bi bio pod starateljstvom upa i iao bi ponizno i krotko pod ruku sa svojim duhovnim pastirom, pokoravajui se Bojem rasporedu na Zemlji. Eto, zbog ega moramo potkopati vjeru i iz razmiljanja gojima iupati naelo Boanstva i duha i sve to zamijeniti s aritmetikim raunicama i materijalnim potrebama.
Sloboda i vjera.

Da bi umovi gojima mogli razmiljati i opaati, treba ih usmjeriti na industriju i trgovinu. Na taj nain sve e Uloga pekulacije. nacije traiti svoje koristi i u borbi za njih nee ni primijetiti svoga zajednikog neprijatelja. Ali, da bi sloboda nagrizla i konano razruila gojimska drutva treba industriju staviti na pekulacijsku razinu. To e pridonijeti tomu da ono to industrija uzme od zemljoradnje oni ne zadre za sebe, nego da doe u ruke pekulantima, tj. u nae blagajne.
Kult zlata.

Meunarodna trgovinskoindustrijska konkurencija.

Naporna borba za nadmo, potresi u gospodarstvu stvorit e i ve su stvorili razoarana, hladna i bezduna drutva. Ta e drutva stei potpunu odvratnost prema vioj politici i religiji. Njihov e voditelj biti samo raunica, tj. zlato prema kojemu e oni gajiti pravi kult, radi onih materijalnih naslada, koje im samo ono moe priskrbiti. Tada e nii slojevi gojima, ne iz elje da slue dobru, pa ak ni zbog samog bogatstva, nego iz iste mrnje prema privilegiranima, poi za nama, a time i protiv naih konkurenata na vlasti, gojimskih intelektualaca.

13

Protokol V.
Stvaranje pojaane centralizacije uprave. Masonski osvajaki putovi vlasti. Razlozi nemogunosti sporazuma meu dravama . idovi - izabrani narod. Zlato - pokreta dravnih mehanizama. Monopol u trgovini i industriji. Znaenje kritike. Fiktivne ustanove. Premorenost od krasnorjeivosti. Kako pridobiti javno mnijenje? Znaenje osobne inicijative. Nadvlada.

Kakav se oblik administrativne uprave moe dati drutvima u kojima je podmitljivost posvuda uhvatila korijen, gdje se do bogatstva dolazi samo vjetim iznenaenjima, lopovskim poslovima, gdje vlada raskalaenost, gdje se moralnost odrava samo kaznenim mjerama i surovim zakonima, a ne na dragovoljno usvojenim naelima, gdje su osjeaji prema domovini i religiji potisnuti kozmopolitskim uvjerenjima ? Kakav se drugaiji oblik uprave moe dati takvim drutvima, ako ne onaj despotski, koji u vam u daljnjem tekstu opisati. Mi emo stvoriti pojaanu centralizaciju uprave da bismo sve drutvene snage prigrabili u svoje ruke. Mi emo mehaniki regulirati sve radnje politikoga ivota naih podanika novim zakonima. Ti e zakoni oduzimati jedan za drugim elemente slobode i poputanja, koji su gojima bili doputeni, a nae e carstvo proslaviti tako velianstvenim despotizmom, koji e biti u stanju u svako doba i na svakomu mjestu sprijeiti i uguiti sva protivljenja nezadovoljnih gojima. Rei e nam da se taj despotizam, o kojemu govorim, ne slae sa suvremenim napretkom, ali u vam ja dokazati da je obrnuto.
Stvaranje pojaane centralizacije uprave.

U ono doba kada su narodi gledali na careve kao na isto oitovanje volje Boje, narod se bez pogovora pokoravao autokraciji careva, ali od dana kada smo im mi sugerirali o njihovim vlastitim pravima oni su poeli gledati na careve kao na obine smrtnike. Boansko pomazanje je spalo sa glava careva u oima naroda, a kad smo mu oduzeli i vjeru u Boga, onda je mo vlasti bila izbaena vani kao neto javno, i mi smo ju prigrabili. Osim toga, sposobnost upravljanja masama i pojedincima na temelju vjeto sroene teorije i frazeologije, po pravilima ivota u zajednici i svakih drugih sposobnosti u koje se gojimi nita ne razume, takoer se ubraja u strunost naeg administrativnog uma, osposobljenog na analizi, na promatranju do takvih potankosti u kombinacijama, u kojima mi nemamo premca, kao to nemamo ni u sastavljanju planova politike akcije i solidarnosti. Jedino se s nama mogu mjeriti isusovci, ali smo ih mi uspjeli diskreditirati u oima nerazumne svjetine kao javnu organizaciju, dok smo mi kao tajna organizacija ostali u sjeni. Uostalom, zar nije za svijet svejedno tko e biti njegov gospodar da li poglavar katolianstva ili na despot sionske krvi? A nama, pak, izabranomu narodu to nikako nije svejedno!
Razlozi nemogunosti sporazumijevanja meu dravama

Masonski osvajaki putovi vlasti.

Neko vrijeme bi s nama mogla izai na kraj svjetska koalicija gojima, ali nas od toga osigurava onaj duboki korijen nesloge meu njima, koji se vie ne moe iupati. Mi smo meu njih ubacili suprotstavljenost osobnih i nacionalnih interesa, religiozne i plemenske mrnje, koje smo odnjegovali u njihovim srcima tijekom ovih dvadeset stoljea. Zahvaljujui svemu tomu, nijedna drava ni na kojoj strani svijeta nee dobiti trajnu potporu, jer svi moraju znati da je sporazum protiv nas njima samima nepovoljan. Mi smo odve jaki - o nama se mora voditi

14

rauna. Drave ne mogu, ak ni onaj mali pojedinani, sporazum sklopiti a da mi tajno u njemu ne sudjelujemo.
idovi - izabrani narod.

Per me reges regnant - "Po meni kraljevi kraljuju" Ve su proroci rekli da nas je izabrao sam Bog da bismo vladali cijelom Zemljom. Bog nas je obdario genijalnou kako bismo mogli obaviti svoju zadau. Kada bi genija bilo i na protivnikoj strani on bi se s nama borio, ali jae je selo od seljaka. Borba bi meu nama bila nemilosrdna, kakve svijet jo nije vidio. A i zakasnio bi genij njihov. Svi kotai dravnih mehanizama kreu se snagom pokretaa koji je u naim rukama, a taj pokreta je - zlato. Znanost politike ekonomije koju su smislili nai mudraci odavno ve ukazuje na carski utjecaj na

Zlato - pokreta dravnih mehanizama.

kapital.
Monopol u trgovini i industriji.

Da bi mogao djelovati bez ogranienja, kapital se mora domoi slobode radi monopola u industriji i trgovini, to se ve i ostvaruje nevidljivom rukom u svim dijelovima svijeta. Takva sloboda e dati politiku snagu industrijalcima, a to e istodobno biti dodatni pritisak na narod. Danas je vanije narode razoruati nego ih voditi u ratove, vanije je koristiti se razbuktalim strastima nego ih gasiti, vanije je doznati tue misli i na svoj ih nain tumaiti nego ih odbacivati i progoniti.

Glavna zadaa nae uprave je u tome to emo oslabiti javni um kritikom, odviknuti ga od razmiljanja koja izazivaju otpor i odvui umne snage na isprazno govornitvo. U svim razdobljima narodi su kao i pojedinci prihvaali rije zdravo za gotovo, jer su se zadovoljavali onim to im se kazivalo rijetko zapaajui jesu li obeanja ispunjavana. Zato emo mi osnovati fiktivne ustanove, koje e rjeito kazivati svoja dobroinstva i napredak.
Fiktivne ustanove.

Znaenje kritike.

Mi emo sebi prisvojiti liberalnu fizionomiju svih stranaka, svih pravaca i njome emo opskrbiti sve govornike koji e toliko govoriti s namjerom da premore ljude i u njima izazovu odvratnost prema govornicima. Da bismo pod svoj nadzor dobili javno mnijenje, treba ga najprije dovesti u sumnju iznoenjem proturjenosti sa svih strana i to toliko dugo dok se gojimi ne izgube u tomu labirintu, pad kada shvate da im je najbolje ne imati svoje miljenje o politici, jer to i nije dano drutvu da zna, nego samo onomu koji treba drutvo voditi i njime upravljati - to je prva tajna. Druga tajna na kojoj poiva uspjeh nae uprave sastoji se u tomu da se u narodu toliko raire nedostaci - navike, poude, pravila svakidanjeg ivota u zajednici da se u takvom neredu nitko ne moe snai, pa da ljudi zbog
Kako zavladati javnim mnijenjem?

Premorenost od krasnorjeivosti.

15

toga ne mogu vie razumjeti jedan drugoga. Ta e nam mjera posluiti i zato da posijemo neslogu meu sve stranke razjedinimo sve kolektivne snage koje nam se opiru, obeshrabrimo svaku osobnu inicijativu , koja bi mogla smetati naoj stvari. Nema nita opasnije od osobne inicijative, ako je ona genijalna moe napraviti mnogo vie nego milijuni ljudi meu koje smo posijali razdor. Moramo usmjeriti odgoj gojimskog drutva tako da oni pred svakim poslom, gdje treba inicijativa moraju nemono iriti ruke. Naprezanje koje proizlazi iz slobode djelovanja slabi snagu u susretu s tuom slobodom. Od toga dolaze teki moralni udarci, razoarenja i neuspjesi.
Znaenje osobne inicijative.

Nadvlada Sve e to toliko zamoriti gojime da emo ih lako primorati na to da nam ponude meunarodnu vlast, koja e moi po svom uvjerenju bez ikakvih lomova u sebe usisati sve dravne snage svijeta i formirati Nadvladu. Na mjesto suvremenih upravitelja postavit emo strailo nazvano Nadvladina administracija. Njezine e ruke biti ispruene na sve strane svijete poput klijeta uz divovsku organizaciju, tako da e pokoriti sve narode.

16

Protokol VI.

Monopoli, ovisnost gojimskog imetka. Oduzimanje zemlje aristokraciji. Zaduenost zemlje. Trgovina, industrija i pekulacija. Rasko. Povienje plaa i poskupljenje stvari prijeko potrebnih za ivot. Anarhizam i pijanstvo. Tajni smisao propagande gospodarskih teorija.

Ubrzo emo poeti osnivati goleme monopole spremnike "gojimskog" divovskih bogatstava od kojih e ovisiti ak i veliki imetak u tolikoj mjeri da e on sutra potonuti zajedno s dravnim kreditima nakon politike katastrofe... Gospodo gospodarstvenici, koji ste ovdje nazoni, izraunajte znaenje tih kombinacija! Na sve naine i svim putevima treba razvijati utjecaj nae Nadvlade, predstavljajui je kao zatitnika i davatelja nagrada svima koji nam se dragovoljno pokore. Aristokracija gojima kao politika snaga mrtva je - o njoj vie i ne vodimo rauna; ali kao teritorijalni vlasnik i dalje je za nas opasna, jer bi jednom mogla postati samostalna u pogledu materijalnih dobara kao izvora za ivot. Pod svaku cijenu trebamo ju ostaviti bez zemlje. Najbolji nain za postizanje toga cilja je poveanje daa na zemlju Zaduenost zemlje. dakle zaduivanje zemlje. Te e mjere zemljoradnju odravati u stanju bezuvjetne pokornosti. Ne znajui se zadovoljiti malim po sili dosljednosti gojimski aristokrati e ubrzo propasti. Istodobno treba pojaano tititi trgovinu i industriju, a to je najvanije i pekulante, ija je uloga u tomu da bude protuuteg industriji. Bez pekulacije industrija bi umnoila privatni kapital i posluit e jaanju zemljoradnje, jer e tako osloboditi zemlju zaduenosti, koja je nastala podizanjem zajmova kod agrarnih banaka. Industrija treba pekulacijom izvui iz zemlje cjelokupni svjetski kapital i tako dovesti gojime na razinu proletera. Tada e gojimi kleknuti pred nas i moliti da im dademo pravo opstanka.
Trgovina, industrija i pekulacija. Oduzimanje zemlje aristokraciji.

Monopoli; ovisnost gojimskog imetka.

Rasko. Da bismo sruili gojimsku industriju pekulaciji emo dopustiti veliku potporu raskoi, nezasitnoj poudi koje smo kod gojima uspjeli razviti.

Povienje plaa i poskupljenje stvari prijeko potrebnih za ivot.

Povisit emo radnika primanja, koja im i tako nee donijeti nikakvo poboljanje, jer emo istodobno povisivati cijene prijeko potrebnih proizvoda, toboe, zbog pada proizvodnje i pada u zemljoradnji i stoarstvu.

Anarhizam i pijanstvo.

17

Osim navedenog, mi emo vjeto i duboko potkopavati i izvore proizvodnje, navikavajui tako radnike na anarhiju i alkohol, poduzimajui usput sve mjere da otjeramo sa zemlje sve gojimske inteligentne snage.
Tajni smisao Kako stvarno stanje stvari gojimi ne bi primijetili prije propagande gospodarskih teorija. vremena, prikrivat emo ga tobonjom tenjom da se posluimo

radnikom klasom, ali i velikim gospodarskim naelima koja veoma aktivno promiu nae gospodarske teorije.

18

Protokol VII.
Cilj tenja za naoruanjem. Previranja, razdori i neprijateljstva u cijelomu svijetu. Suzbijanje protuudara gojima ratovima ili opim ratom. Tajna je uspjeh politike. Tisak i javno mnijenje. Amerikanski, kineski i japanski topovi.

Cilj tenja za naoruanjem.

Tenje za naoruanjem i poveanjem policijskih snaga sve su to prijeko potrebne dopune ve spomenutih planova. Treba pod svaku cijenu postii to da, osim u naoj, u svim dravama budu i mase proletera i nekoliko nama odanih milijunara, policija i vojska. U cijeloj Europi, a preko nje i na ostalim kontinentima, moramo izazvati prevrate, razdore i neprijateljstva. Na taj nain stvaramo dvostruku korist: prvo - zbog toga to e nas zemlje respektirati, one koje dobro znaju da smo mi sposobni po svojoj elji izazvati nerede i dovesti opet sve u red. Sve su zemlje naviknule u nama gledati potrebni pritisak; drugo - mi emo intrigama zamrsiti sve konce koje smo uvukli u sve dravne kabinete bilo politikom, ekonomijom ili dunikim obvezama. Da bismo postigli cilj moramo se oboruati velikim lukavstvom i otroumnou za vrijeme pregovaranja i sporazuma, ali moramo biti paljivi u onome to nazivamo "slubeni jezik", stalno nadzirui taktike druge strane, prezentirajui se kao poteni i popustljivi, spremni na sporazume. Tako e narodi i vlade gojima, koje smo naviknuli uvijek stvari gledati onako kako smo im to mi predoavali, pa e nas tovie drati dobrotvorima i spasiteljima ljudskoga roda. Na svaki otpor i protuudar moramo moi odgovoriti ratom sa susjedima one zemlje, koja nam se ohrabri suprotstaviti, ali ukoliko se susjedi ujedine u pruanju otpora, onda emo im uzvratiti opim ratom.

Previranja, razdori i neprijateljstva na cijelomu svijetu.

Suzbijanje protuudara gojima ratovima i opim ratom.

Tajna - uspjeh politike.

Glavni uspjeh politike lei u tajni njezinih poduzea: rijei ne moraju uvijek biti u suglasnosti s djelovanjem diplomacije.
Tisak i javno

Podupiranju naeg mnijenje. smiljenoga i postavljenoga plana, koji se ve blii strastveno prieljkivanomu kraju, moramo prisiljavati uprave gojima, toboe javnim mnijenjem, koje smo tajno stvorili pomou tzv. "velike sile" tiska, koji je, uz male iznimke koje ne treba ni uzimati u obzir, gotovo sav u naim rukama.
Amerikanski, kineski i japanski topovi.

Jednom rijeju, da rezimiramo na sustav obuzdavanja gojimskih uprava u Europi, jednoj od njih Suradnici masonske pokazat emo

19

svoju mo atentatima tj. terorom, a svima uprave ako se dopusti njihov ustanak protiv nas, odgovorit emo amerikanskim, kineskim i japanskim topovima.

20

Protokol VIII.

Dvojako koritenje juridikim pravom. Suradnici masonske uprave. Posebne kole i nadizobrazbeni odgoj. Ekonomisti i miljunari. Komu povjeriti odgovorna mjesta u vladi?

Dvojako koritenje juridikim pravom.

Mi se svim sredstvima moramo osigurati kojima bi se inae nai protivnici mogli koristiti protiv nas. Do njih moramo doi koristei se izrazima i klauzulama pravnoga rjenika, da bismo imali opravdanje za one sluajeve kada budemo trebali donositi odluke koje se mogu initi neumjerene, smjele i nepravedne, jer je vano da se te odluke iskau takvim izrazima koji bi djelovali kao najvia moralna pravila pravnoga karaktera. Naa se uprava treba okruiti svim snagama civilizacije ma gdje god bude djelovala. To znai kupiti oko sebe publiciste, pravnikepraktiare, administraciju, diplomaciju i ljude koji su pripremljeni za posebni izobrazbeni odgoj u naim posebnim kolama.
Suradnici masonske uprave.

Posebne kole za nadizobrazbeni odgoj.

Ovi ljudi e svladati sve tajne drutvenoga ivota. Znat e sve jezike sastavljene politikim slovima i rijeima. Oni e se upoznati s cjelokupnom pozadinom ljudske prirode, sa svim osjetljivim strunama na kojima e morati znati svirati. Te su strune: konstrukcija gojimskog uma, njihova nastojanja, mane, poroke i kvalitete obiljeja klasa i stalea. Razumljivo je da genijalni suradnici nae vlasti, o kojima sada govorim nee proizlaziti iz sredine gojima, koji su navikli raditi svoj administrativni posao, ne razmiljajui to e time postii, niti emu sve to slui. Administratori gojima potpisuju dokumente ne itajui ih uope, oni obavljaju svoj posao samo iz koristoljublja i astohleplja.

Ekonomisti i miljunari.

Nau emo vlast okruiti mnotvom ekonomista. Eto, zbog ega su ekonomske nauke temeljni predmet idovima u kolama. Bit emo okrueni plejadom bankara, industrijalaca, kapitalista, i to je glavno miljunara , zato to e sve biti rjeavano brojevima. U vrijeme dok jo nema opasnosti da se dogovorom daju odgovorni poloaji naoj brai idovima u dravama davat emo ih osobama iji su karakteri i prolost takvi da izmeu njih i naroda stoji golemi

Komu povjeriti odgovorna mjesta u vladi?

21

bezdan, ljudima koji u sluaju nepokornosti naim nareenjima mogu oekivati samo sud ili izgon - ovo stoga da bi oni titili nae interese do posljednjega daha.

22

Protokol IX.
Primjena masonskih naela u preodgoju naroda. Masonska krilatica. Znaenje antisemitizma. Diktatura masonstva. Teror. Tko slui masonstvu? Razdioba "onih koji vide" i "slijepih". Snaga u gojimskim carstvima. Kontakti vlasti s narodom. Liberalna tiranija. Doseg izobrazbe i odgoja. Lane teorije. Tumaenje zakona. Metropolitenski podzemni hodnici.

Primjena masonskih naela u preodgoju naroda.

U primjeni naih naela obratite pozornost na karakter naroda u ijem se okruenju nalazite i radite. Njihovu opu podjednaku primjenu se ne moe provoditi i biti uspjean prije nego mi preodgojimo narod. Ali, kroei oprezno u njihovoj primjeni uvidjet ete da nee proi ni desetak godina da se i najtvrdokorniji karakteri ne promijene a mi emo novi narod pribrojiti ve pokorenima.

Masonska krilatica.

Rijei liberalne, u biti nae masonske parole: "Sloboda, jednakost, bratstvo" koje emo, kada zauzmemo carsko prijestolje zamijeniti rijeima ideje: "pravo na slobodu, dug jednakosti i ideal bratstva" - opet emo mi to dati u javnost i uhvatiti jarca za rogove...De facto mi smo ve izbrisali svaku drugu upravu osim nae, iako je de jure, jo dosta takvih. Danas, ako neka drava uloi kakav prosvjed protiv nas, to je samo radi forme i po naemu scenariju i rasporedu. Treba nam njihov antisemitizam radi usmjeravanja nae mlae brae. Ja ne elim vie to pitanje poslunosti postavljati, jer je to ve vie puta

Znaenje antisemitizma.

bilo raspravljano.
Diktatura masonstva. U stvarnosti za nas nema vie prepreka. Naa Nadvlada se nalazi u

krajnje legalnim uvjetima, koje obino nazivamo energinom ili jakom rijeju - diktatura. Ja mogu, iste savjesti rei, da smo u sadanjem trenutku mi zakonodavci, mi vodimo rasprave i sudimo, kanjavamo i dajemo pomilovanja, mi kao zapovjednik svih naih jedinica sjedimo na predvodnikom konju. Mi upravljamo snanom voljom, jer su nam sada u rukama ostaci nekad mone stranke, koju smo pokorili. U naim je rukama i neobuzdano astohleplje, vrela pouda i pohlepa, nemilosrdne osvete i pakosna mrnja. Mi provodimo teror koji je sve zahvatio. U naoj su slubi ljudi svih razmiljanja, doktrina, obnovitelji monarhije, demagozi, socijalisti, komunisti i utopisti svih vrsta. Sve smo ih upregli u posao: svatko od njih na svoj nain nagriza posljednje ostatke vlasti gojima i nastoji sruiti dosadanji poredak. Ova aktivnost je izmuila sve drave i one zapomau za mirom i spremne su gotovo sve za nj rtvovati; Ali mi im neemo dati mira sve dok ne priznaju nau meunarodnu Nadvladu otvoreno i pokorno Narod je zapomagao o prijeko potrebnom rjeavanju 74socijalnog pitanja putem meunarodnoga sporazuma. Razbijanje na vie stranaka njih je praktiki prepustilo naoj volji, jer da bi vodili stranaku promidbu treba novac, a njega posjedujemo mi.
Teror. Tko slui masonstvu? Razdioba "onih koje vide" i "slijepih". 23

Mi bismo se mogli bojati spajanja gojimske snaga gojimskih carstava snage one koja vidi , koji vladaju zajedno sa slijepom snagom naroda u dravama , ali smo ve protiv takve mogunosti poduzeli sve mjere. Izmeu jedne i druge snage podigli smo zid terora izmeu njih samih. Na taj nain slijepa snaga naroda ostaje na oslonac i mi, samo mi emo upravljati njome i, naravno, usmjeriti je k naemu cilju. Da bi ruke slijepca bile u trajnoj naoj vlasti moramo se povremeno susretati s njim u prisnijem kontaktu, ako ne osobno onda preko nae vjerne brae. Onoga trenutka kada budemo potpuno priznata vlast, mi emo s narodom raspravljati direktno na trgovima i uiti ga glede politike, u smjeru kako nama to odgovara. Kako emo kontrolirati sve to se predaje u seoskim kolama? to bude govorio vladin zastupnik ili sam vladar ne moe ostati nepoznato u cijeloj dravi, jer e to glas naroda veoma brzo proiriti na sve strane. Da ne bismo unitili ustanove gojima prije vremena, mi smo ih dotaknuli vjetom rukom i obuhvatili sve niti njihova mehanizma. Te su niti bile u strogom, ali pravilnom poretku koji smo mi zamijenili liberalnim neredom i tiranijom.
Liberalna tiranija. Doseg izobrazbe i odgoja. Kontakti vlasti s narodom.

Mi smo dodirnuli i jurisdikciju i pokrenuli izborni red: tisak, slobodu osobnosti, a to je najbitnije izobrazbu i odgoj kao glavne temelje

slobodnoga ivljenja. Mi smo zavarali, zbunili i u razvrat uputili gojimsku mlade, odgojem i izobrazbom na lanim naelima i teorijama koje smo im namjerno sugerirali. Uz postojee zakone bitno ih ne mijenjajui, nego ih samo kvarei proturjenim tumaenjima mi smo stvorili neto grandiozno u postizanju rezultata. Na poetku su ti rezultati bili vidljivi u tomu to su tumaenja u biti skrivala stvarne zakone i potom ih potpuno skrila od pogleda vlade, jer je nemogue znati takvo zamreno zakonodavstvo. Odavde i - t e o r i j a o s u d u s a v j e s t i. Vi velite da e na nas dignuti oruje, ako prije vremena spoznaju bit stvari. U takvom smo sluaju mi na Zapadu pripremili takav terorizirajui manevar da e i najhrabrijima srce zadrhtati. M e t r o p o l i t e n s k i podzemni hodnici - tuneli e biti u to vrijeme povezani u svim prijestolnicama odakle e tada biti dignute u zrak sa svim svojim organizacijama i dokumentima svih zemalja.
Metropolitenski pothodnici. Tumaenje zakona. Lane teorije.

24

Protokol X.

"Fiktivno" u politici. "Genijalnost" podlosti. to obeava masonski dravni udar? Ope pravo glasa. Samobitnost. Lideri masonstva. Genijalni voa masonstva. Ustanove i njihove funkcije. Otrov liberalizma. Ustav je kola za stranake razdore. Republikanska era. Predsjednici su kreature masonstva. Odgovornost predsjednika. "Panama". Uloga parlamenta i predsjednika. Masonstvo je zakonodavna sila. Novi republikanski ustav. Prijelaz na masonsko "samodravlje". Trenutak proglaenja "opega svjetskoga vladara". Ucijepljenje bolesti i ostale intrige masonstva.

"Fiktivno" u politici.

Danas zapoinjem ponavljanjem onoga to je reeno i molim vas, zapamtite da se vlade i narodi u politici zadovoljavaju onim to im se pokae. Kako e oni gledati "drugu stranu medalje" kad je njihovim predstavnicima najvanija zabava. Za nau politiku je najvanije poznavati te potankosti. One e nam pomoi pri razmatranju podjele vlasti, slobode govora, tiska, religije (vjere), prava udruivanja, jednakosti pred zakonom, neprijepornosti privatnog vlasnitva, stana, poreza (ideja o utaji poreza) i povratne sile zakona. Sva ova pitanja su takva da ih se javno nikada ne treba doticati, nego samo davati izjave bez obrazlaganja da se vidi kako mi priznajemo naela suvremenog dostignua prava. Znaenje tog preuivanja se sastoji u tomu to jo neobjavljeno naelo ostavlja slobodu djelovanja da moemo iz njega ovaj ili onaj dio neprimjetno izostavljati, jer ako ih sve nabrojimo inilo bi se da su darovana. Narod naroitu ljubav i potovanje gaji prema genijima politike moi i na sva njihova nasilna djela odgovara: tono je da je bilo podlo, ali je izvedeno vjeto !... radi se o zlu, ali kako li je provedeno, zaista je velianstveno, drsko, bezobrazno!... Mi raunamo da emo privui sve nacije k stvaranju novog fundamentalnog zdanja, koje smo mi projektirali. Evo, zato nam prije svega treba zauzeti i osigurati sebi potporu obijesne hrabrosti i snage duha , koja e u osobi naih radnika slomiti sve prepreke na naem putu.

"Genijalnost" podlosti.

to obeava masonski dravni udar?

Kada izvrimo dravni udar, rei emo narodima:"Sve je ilo uasno loe, svi smo se napatili. Mi unitavamo uzroke vaih muka: narodnost, granice, raznovrsnost novca. Naravno, vi ste slobodni osuditi nas, ali bi li to bilo pravedno? Ta bi osuda bila prijevremena budui da niste jo iskusili ono to emo vam dati"... Tada e nas oni uzdii u opem oduevljenju, puni nade i uzdisaja. Glasovanje koje smo obavili uzevi ovlasti i na to naviknuvi i najmanje jedinice u zastupljenosti ovjeanstva, pripremajui grupne skupove i sporazume, jer e sve to odigrati svoju ulogu u konanici i sve e izgledati jednoglasno kada se poblie upoznaju s nama prije nego nas budu osuivali. Upravo zbog toga trebamo svima omoguiti pravo glasa, bez obzira na drutveni poloaj i imovinsko stanje kako bismo mogli uspostaviti apsolutizam veine, koji se ne moe postii meu dobrostojeom inteligencijom.

Ope pravo glasa.

25

Na taj nain emo slomiti znaenje gojimske obitelji i njezinu odgojnu mo, nakon to ih naviknemo na svijest o samobitnosti, iskljuit emo odvajanje individualnih umova, kojima svjetina kojom mi upravljamo nee dati priliku da se istaknu, ak ni da se izjasne, jer je svjetina navikla sluati samo nas koji je plaamo za pozornost i poslunost. Na taj nain emo izgraditi takvu slijepu mo koja se nikamo nee moi maknuti bez vodstva naih agenata koje smo mi postavili kao njihove voe.
Samobitnost.

Narod e se pokoravati takvu poretku, jer e biti uvjeren da od tih lidera ovisi njihova zarada, milostinja i dobivanje drugih dobara. Plan upravljanja mora proizai kao cjelina , iz jedne glave, jer ga je nemogue uvrstiti ako se raskomada i bude plod vie umova. Zbog toga mi moemo poznavati plan djelovanja, ali ga ne moemo razmatrati da ne naruimo njegovu genijalnost, povezanost njegovih sastavnih dijelova, praktinu snagu tajnosti njegovih toaka. Ako bi se takav program razmatrao i izmjenjivao mnogobrojnim glasovima ne bi podnio sva intelektualna neslaganja, koja nisu proniknula u dubinu i povezanost njegovih intencija. Nama je vano da su nai planovi jaki i svrsishodno osmiljeni. Zato ne treba genijalni program naeg voe nuditi svjetini, a ni ogranienoj sredini , da ga razvodnjavaju. Ti planovi nee odmah preokrenuti trenutano ureenje. Sada e se promijeniti samo njegovo gospodarstvo, a potom i kombinacije njegovog kretanja, kada e se usmjeriti na put koji smo im mi odredili prema naim planovima. Pod razliitim nazivima u svim dravama svijeta postoji priblino jedno te isto: zastupnitva, ministarstva, senat, dravni sabor, zakonodavstvo i izvrna tijela. Nema potrebe dalje vam pojanjavati mehanizme njihovih meusobnih odnosa, jer vam je to uglavnom dobro poznato. Obratite samo pozornost na to da svaka od navedenih ustanova odgovara jednoj vanoj dravnoj funkciji, pri emu vas molim imajte na umu da rije "vaan" ne veem s tom ustanovom, nego s funkcijom, a to znai da nisu vane ustanove nego njihove funkcije. Ustanove su meusobno podijelile funkcije upravljanja - administrativnu, zakonodavnu, izvrnu i tako su poele djelovati u dravnim tijelima poput organa u ljudskom tijelu. Ukoliko povrijedimo jedan dio u dravnome stroju zaboljet e cijelu dravu kao to boli i ljudsko tijelo i ... umre. Kad smo u dravni organizam ubrizgali otrov liberalizma promijenila Otrov liberalizma. se sva njegova politika cjelokupnost, drave su poele pobolijevati od smrtonosne bolesti raspadanja krvi. Nama preostaje samo ekati kraj njihove agonije. Liberalizam je stvorio ustavne drave, koje su zamijenile autokraciju koja je za gojime mogla biti spasonosna. A ustav nije nita drugo nego kola razdora, nesloge, prepiranja, neplodnih stranakih agitacija, stranakih tendencija, jednom rijeju kola svega onoga to ini dravnu djelatnost bezlinom. Javnost je sa govornica jednako kao i tisak osudila vladare zbog neaktivnosti i nemoi, takvim inom ih proglasila nepotrebnima pa se zbog toga u mnogim dravama i dogaaju zbacivanja s prijestolja. Na takvoj podlozi je mogla nastati republikanska era, kada smo vladar zamijenili karikaturom vlade predsjednikom, kojeg smo izabrali iz svjetine, meu naim kreaturama, meu naim
26 Ustav - kola stranakih razdora. Republikanska era. Predsjednici kreature masonstva Ustanove i njihove funkcije. Genijalni voa masonstva.

Lideri masonstva.

robovima. U tome je bio temelj mine koju smo podmetnuli gojiskomu narodu ili tonije gojimskim narodima.
Odgovornost predsjednika.

U skoroj budunosti emo izgraditi odgovornost predsjednikovu. Tada se vie neemo ustruavati provoditi ono zbog ega e odgovarati te bezline kreature. Glede nas, ako se prorijede redovi onih koji tee za vlau doi e do pomutnje zbog toga to se nee lako nai pogodnog predsjednika, do pomutnje koja e konano dezorganizirati zemlju...

"Panama". Uloga parlamenta i predsjednika.

Da bismo na plan proveli i dosegnuli eljeni rezultat namjetat emo izbor onih kandidata u ijoj prolosti ima neotkrivenih crnih mrlja, bilo koja "panama" - pa e oni biti zbog toga vjerni izvritelji naih naredaba, sve iz straha da se ne otkrije ono bitno to je svojstveno svakomu ovjeku koji je doao na vlast, da tenja odri svoje privilegije, prioritet i ugled, sve to je vezano uz titulu predsjednika. Parlament e prikrivati, tititi i birati predsjednike, ali emo mu mi oduzeti pravo predlaganja zakona i njihovih izmjena, to emo pravo prepustiti odgovornom predsjedniku koji je lutka u naim rukama. Tada e vlast predsjednikova postati meta svih moguih napada, a mi emo mu davati zatitu u pravu obraanja narodu i traenju podrke njegovim odlukama, bez njegovih predstavnika - obraanje onoj veini iz svjetine. Neovisno o tomu mi emo predsjedniku prepustiti pravo objavljivanja ratnoga stanja. Ovo zadnje emo obrazloiti time to predsjednik, kao zapovjednik dravne vojske treba imati ovlasti u sluaju zatite novoga republikanskog ustava, na iju zatitu ima pravo kao odgovorni predstavnik tog ustava. Razumljivo je da u takvim uvjetima klju svetita lei u naim rukama i nitko osim nas nee moi upravljati zakonodavnom silom.

Masonstvo zakonodavna sila.

Novi republikanski ustav.

Osim toga, uvoenjem novoga republikanskog ustava mi oduzimamo parlamentu pravo interpelacije vladinim mjerama pod izgovorom ouvanja politike tajne, a uz to emo novim ustavom smanjiti broj predstavnika na minimum, ime emo umanjiti politike strasti kao i elju za politikom. Ukoliko se one rasplamsaju iznad oekivanja i pri tomu minimumu svest emo ih na niticu proglasom ili apelom narodnoj veini... Predsjednik e imenovati predsjednike i potpredsjednike parlamenta i senata. Umjesto stalnih zasjedanja parlamenata reducirat emo njihove sjednice za nekoliko mjeseci. Osim toga, predsjednik kao naelnik izvrne vlasti imat e pravo sazivanja ili rasputanja parlamenta, a ako ga raspusti moi e produljiti rok do imenovanja novoga skupa. Da posljedice svih tih, u biti nezakonitih postupaka ne bi pale na teret predsjednika kojega smo mi postavili, prije njegova odlaska prema naemu planu, mi emo dati ovlasti ministrima i drugim dunosnicima iz predsjednikova okruenja da oni zaobilaze njegove naredbe kako bi oni bili odgovorni za sve umjesto njega. Posebno preporuujemo da tu ulogu preuzme senat, dravni sabor, ministarski savjet, ali ne osoba pojedinano. Predsjednik e prema naim uputama tumaiti smisao onih postojeih zakona, koji se mogu dvojako tumaiti, ali e ih i ponitavati kada mu to bude s nae strane signalizirano. Osim toga, on e imati pravo predlagati privremene zakone, ak i novu izmjenu vladinog ustavnog djelovanja, sve motivirajui time to je to vii dravni interes.

27

Prijelaz u masonsko "samodravlje".

Takvim mjerama emo moi uzeti sva prava u svoje ruke, malo po malo, unitavati sve to smeta naoj dravnoj upravi radi prijelaza na autokraciju i neprimjetnog brisanja svakog ustava, kada za to doe vrijeme - da se svaka vlada podredi naoj autokraciji.
Trenutak proglaenja Priznavanje naeg autokrata moe nastupiti i prije unitenja ustava.. "opega svjetskoga Trenutak toga priznanja e biti kada narodi izmueni neredima i vladara".

oskudicom, koje smo im mi namjestili ,uzviknu: "Sklonite ih i dajte nam jednoga sveopega vladara, koji e nas ujediniti i unititi sve uzroke razdora - granice narodnosti, religije, dravne raunice, koji e nam dati mir i spokojstvo, to ne moemo nai s naim vladarima i predstavnicima.

Ucijepljenje bolesti i ostale intrige masonstva.

I vi sigurno znate da za mogunost openarodnog izriaja slinih elja treba neprekidno remetiti odnose naroda i vlada u svim zemljama da bi se svi zamorili neslogama, neprijateljstvom, borbom, mrnjom, pa ak i muenitvom, glau, ucijepljnjem bolesti, oskudicom da gojim ne bi vidjeli drugi izlaz osim onoga da pribjegnu naem novarskom i potpunom gospodarenju... Ukoliko im dopustimo predahnuti, onda emo teko ponovno doekati eljeni trenutak.

28

Protokol XI.

Program novog ustava. Neke pojedinosti pretpostavljenog prevrata . Gojimi su ovnovi. Tajno masonstvo i njegove "fiktivne" loe.

Dravni savjet se pojavio kao initelj, koji naglaava vlast vladara: on e, kao prividan dio Zakonodavnog tijela, biti kao neko vijee urednitva zakona i vladarevih naredaba. Dakle, evo programa novog ustava koji se priprema. Mi emo donijeti Zakon, Pravo i Sud: ad.1) kao oblik prijedloga Zakonodavnog tijela., ad.2) predsjednikovim naredbama u obliku opih odredbi, zakljuaka Senata i odluka Dravnog savjeta u obliku ministarskih zakljuaka., ad.3) a u povoljnomu trenutku - u obliku dravnoga prevrata. Utvrdivi priblino modus agendi poblie emo se pozabaviti onim kombinacijama pomou kojih emo dovriti preokret tijeka dravnih strojeva u prije navedenom pravcu. Pod tim kombinacijama podrazumijevamo slobodu tiska, pravo udruivanja, slobodu savjesti, izborno naelo i mnogo drugoga to e morati ieznuti iz repertoara ljudi ili e biti iz korijena izmijenjeno odmah nakon objave novog ustava. Samo u tom trenutku e nam biti mogue odjedanput objaviti sve nae uredbe, jer bi kasnije svaka promjena bila preopasna, a evo zato: ako se ta promjena provede surovom strogou i na neki nain bude neto ograniavala onda ona moe dovesti do oajanja izazvana strahom od ponovnih promjena; ukoliko ona bude izvedena u obliku daljnjega poputanja onda e nam rei da smo svjesni svoje nepravednosti, a to bi potkopalo uvjerenje u nepogreivost nove vlasti, ili e moda rei da smo se uplaili, pa smo primorani initi ustupke za koje nitko nee biti zahvalan, jer e se drati da je to tako trebalo biti... I jedno i drugo je kodljivo za ugled novog ustava. Nama je potrebno da od samoga njegova proglaenja, jo dok su narodi oamueni izvrenim prevratom i dok se jo budu suoavali s terorom i neodlunou, postanu svjesni koliko smo snani, nepobjedivi, toliko moni da od nikoga ne zaziremo i da neemo obraati pozornost na njihova razmiljanja i elje, nego kako smo spremni provesti svoju vlast guei njihove prosvjedne manifestacije u svakom trenutku, na svakom mjestu, jer emo tada uzeti sve to nam treba i neemo svoju vlast dijeliti ni s kim...Oni e tada od uasa zamiriti na sve to se dogaa i oekivati to e iz svega proizai.
Gojimi su - ovnovi. Neke pojedinosti pretpostavljenog prevrata. Program novog ustava.

Gojimi su stado ovaca, a mi smo vukovi. A vi dobro znate to se dogaa kada se vukovi pojave u toru ovaca. Oni e zatvoriti oi na sve to se bude dogaalo zbog obeanja da emo im sve oduzete slobode vratiti im se smire neprijatelji mira i zauzdaju sve stranke... Koliko e oni dugo ekati na povrat tog obeanoga, treba li uope govoriti?...
Tajno masonstvo i njegove "fiktivne" loe.

Zbog ega smo smislili i gojima nametnuli ovu politiku? Sugerirali smo im to stoga da gledaju na nalije dok mi zaobilazno doemo do

29

postavljenog nam cilja - okupiti na po svijetu raseljeni narod, to ne ide direktnim putem. To je bio temelj nae organizacije tajne masonerije, ije temelje kao ni ciljeve ne mogu spoznati ivotinje gojimi, koje smo ukljuili u armiju masonskih loa da bismo skrenuli pogled njihovim sunarodnjacima. Bog nam je darovao, kao svomu izabranom narodu, raseljenost i upravo se u toj prividnoj slabosti istie naa snaga, koja nas je dovela do praga vladavine nad cijelim svijetom. Jo nam ostaje samo malo nadozidati na dobru temelju.

30

Protokol XII.

Masonsko tumaenje rijei "sloboda". Budunost tiska u masonskomu carstvu. Nadzor nad tiskom. Dopisnike agencije. to je napredak po masonskom tumaenju? Jo o tisku. Masonska solidarnost u suvremenom tisku. Pokretanje provincijskih "drutvenih" zahtjeva. Nepogrjeivost novoga poretka.

Masonsko tumaenje Rije sloboda se moe razliito tumaiti, ali mi njezin smisao rijei "sloboda". tumaimo ovako: Sloboda je pravo initi sve to je doputeno

zakonom. Ovakvo tumaenje e nam posluiti u onom trenutku, na nain to e sveukupna sloboda biti u naim rukama, jer emo sami sve ruiti i graditi prema zakonima onako kako nama bude odgovaralo i prema ve izloenom programu.
Budunost tiska u masonskomu carstvu.

S tiskom emo postupiti na sljedei nain. Kakvu ulogu igra tisak danas? On slui razbuktavanju potrebitih strasti ili egoistinih stranakih pripadnosti. Dnevni tisak obino je prazan, nepravedan, laan i veina ljudi ne shvaa emu on uope slui. Mi emo ga osedlati i zauzdati, a to emo uiniti i s cjelokupnim tiskom, jer koji je smisao samo se opravdavati od napada dnevnog tiska, ako to isto ine i asopisi, broure i knjige. Sadanji skupi proizvod javnosti mi emo zahvaljujui cenzuri pretvoriti u unosan posao za nau dravu. Opteretit emo ga takvim biljezima i hipotekama ve pri osnivanju tiskovnih organa ili tipografija, to e nau vladu osigurati od svakog napada putem tiska. Kanjavat emo nemilosrdno svaki eventualni tiskovni napad. Kazne kao to su biljezi, hipoteke i globe bit e golemi vladin prihod. Dodue stranaki listovi nee aliti novca za propagandu , ali emo im mi nakon prvog napada list zabraniti. Nitko nee proi nekanjen tko god se dotakne krune nae upravljake nepogrjeivosti. Prijedlog za dokidanje izdanja moe biti npr. da organ uznemirava umove bez razloga i temelja.. Molim vas, da imate stalno pred oima injenicu da e biti napada i od naih organa, koje smo mi utemeljili, ali oni e napadati samo ono to smo mi ve predvidjeli mijenjati.

Niti jedna informacija nee stii u drutvo bez naeg doputenja. To ve sada uspijevamo na nain to sve novosti dolaze preko nekoliko naih agencija u kojima se informacije slijevaju sa svih strana svijeta. Te agencije e biti u potpunosti nae ustanove i objavljivat e samo ono to mi elimo.
Nadzor nad tiskom. Dopisnike agencije.

Kada smo ve zavladali umovima gojima i u njihovim drutvima toliko da svi gledaju na dogaaje u svijetu kroz obojena stakla naoala koje smo im mi stavili na oi, kada ve sada ni u jednoj dravi za nas ne postoji prepreka doi do dravnih tajna, kako ih glupost gojima naziva, kako e tek biti onda kada mi budemo priznati vladari svijeta u osobi sveopega cara svijeta. Vratimo se budunosti tiska. Svatko tko zaeli biti i bude

31

izdava, bibliotekar ili tiskar morat e predoiti pripadajuu diplomu za takav posao, koja e mu u sluaju krivnje biti odmah oduzeta. Uz takve mjere orue misli postat e odgojno sredstvo u rukama nae vlade koja nee pustiti narodne mase lutati po praumama i matati o blagodatima napretka. Tko od nas ne zna da su te blagodati i dobroinstva direktni putovi runih matarija koje raaju anarhiju meu ljudima i glede vlasti., jer napredak ili bolje reeno napredne ideje su stvorile pomisao na emancipaciju svake vrste ne utvrdivi joj granice... Svi takozvani liberali su anarhisti, ako ne djela onda misli. Svaki od njih uri k utvarama slobode, uzdajui se iskljuivo u samovolju, tj. anarhiju prosvjeda radi prosvjeda... Prijeimo na tisak. Udarit emo porez na svaki oblik tiska prema broju listova i hipoteka, a knjige koje imaju manje od 30 araka, dvostruko. Njih emo upisati u kategoriju broura, da bismo s jedne strane smanjili broj asopisa, koji su sami po sebi najgori otrov, a s druge strane to e prisiliti pisce na podue radove, koji e se malo itati , a osobito kada poskupe. Ono to mi budemo izdavali u smislu preodgoja prema naem postavljenom cilju bit e jeftino i itat e se posvuda. Oporezivanje e smiriti prazni knjievni zanos, a kazne e dovesti knjievnike u nau ovisnost. Ako i unato tomu bude onih koji bi pisali protiv nas - nee moi nai one koji bi im to objavili, a uz to svaki izdava prije tiskanja treba zatraiti doputenje od nas. Na taj nain nama e sve biti unaprijed poznato, a spletke i zamke, koje nam budu spremane i razbit emo ih preduhitrivi ih, objanjavajui to tematski sve unaprijed. Knjievnost i novinarstvo su dvije najvanije odgojne snage - i zato e naa vlast postati vlasnikom veine tih listova. Tako e se usput anulirati tetni utjecaj privatnoga tiska, a ujedno i neizmjerno utjecati na umove. Ukoliko odobrimo deset dnevnih listova, onda emo mi odmah osnovati trideset svojih i tako dalje u tom stilu. O tomu u javnosti ne bi trebalo biti nikakve sumnje, jer e i listovi koje mi budemo izdavali pisati razliito, katkad oporbeno kako bi privukli nae protivnike koji nita ne sumnjaju, a tako e pasti u nau klopku i postat e bezopasni.
Jo o tisku. to je "napredak" po masonskom tumaenju?

Na prvo mjesto postavit emo organe slubenog karaktera. Oni e biti stalno u priuvi i uvat e nae interese, pa e i njihov utjecaj biti razmjerno nevelik. Na drugomu mjestu bit e poluslubeni organi, ija e se uloga sastojati u tomu da privuku ravnodune i "zagrijane". Na treemu mjestu e biti toboe oporba, koja e biti nekakav na antipod. Ona e nae stvarne protivnike zavaravati, pa e ih mnogi prihvatiti kao svoje i tako emo doznavati protivnike namjere. Svi nai listovi e prezentirati sve mogue pravce - aristokratski, republikanski, revolucionarni, ak i anarhistiki, naravno sve dotad dok ustav bude vaei... Oni e kao indijski bog Vinu imati stotine ruku od kojih e svaka pipati bilo onih koji su nam interesantni u javnom ivotu. Kada se bilo ubrza tada emo te ruke usmjeriti na razmiljanja prema postavljenom nam cilju, jer svaka uzbuena osoba gubi mo rasuivanja i olako pada pod sugestiju. One budale koje budu mislile da ponavljaju miljenje lista svoga tabora u biti e ponavljati nae stajalite i nae elje. Oni, mislei da idu za organom svoje stranke, e ii pod naim barjakom. Da bismo nae novinske agente usmjeravali u tom pravcu trebamo taj posao paljivo organizirati. Pod nazivom sredinjeg odjela za tisak, mi emo organizirati knjievne skupove

32

na kojima e nai agenti davati savjete i krilatice. Razmatrajui nae projekte i oponirajui im uvijek samo povrno, ne dodirujui bit, nai e organi izvoditi prazno pukaranje prema slubenim listovima samo zato da bi nam to posluilo kao povod podrobnijem izjanjavanju, nego to bi to mogli uiniti direktno slubenim izjavama. Naravno, sve kada to nama bude odgovaralo.. Takvi napadi na nas e odgovarati i zbog toga, jer e posluiti naim podanicima kao dokaz opih sloboda javne rijei, a usput e naim agentima dati povod za tvrdnje da protivniki listovi uprazno raspravljaju, pa u biti nee trebati opovrgavati nae odredbe. Tako neprimjetne, ali za javno miljenje bitne i veoma sigurne mjere, vrlo e uspjeno usmjeriti pozornost javnosti, pa i pokazivati povjerenje naoj vladi. Upravo zahvaljujui tomu, mi emo, ako bude potrebno uznemiravati ili smirivati duhove tiskajui as istinu as lai, injenice i njihova pobijanja, prema tomu kako je to u javnosti prihvaeno, stalno opipavajui bilo i teren prije nego nastupimo. Mi emo nae protivnike pobjeivati sigurno, jer oni nee imati na raspolaganju tisak u kojemu bi se mogli do kraja izjanjavati. Ba zbog prije navedenih mjera nee biti potrebe da ih mi opovrgavamo. Pokusne kamenie, koje emo bacati u treemu redu naega tiska, ako bude trebalo energino emo opovrgavati u poluslubenim listovima.
Masonska solidarnost u suvremenom tisku.

Ve sada u odreenom obliku, recimo u francuskom novinarstvu, postoji masonska solidarnost u krilatici: svi tiskovni organi meusobno su povezani profesionalnom tajnom. Slino je i sa starim auguralima*, gdje niti jedan lan udruge nee izdati tajnu svojih spoznaja i podataka ako nije odlueno da se to treba objaviti. Niti jedan novinar nee se usuditi odati tajnu, jer se nitko od njih ne uputa u knjievnost ako ima ikakvu boljku u svojoj prolosti, jer bi se te rane mogle povrijediti. Dok su te rane tajna samo njih nekolicine, taj novinar zadrava ugled i dalje utjee na veinu itateljstva a za njim idu oduevljeno. Mi posebno raunamo s provincijama. U njima svakako moramo izazvati one nade i tenje preko kojih emo se lako ubaciti na prijestolje, promiui osamostaljivanje provincija. Jasno je da e njihov izvor biti - na. Nama je potrebno, prije nego sasvim zavladamo, da stvorimo u prijestolnicama provincijsko javno mnijenje, dok preko naih agenata ne preuzmemo vlast. Potrebno je da prijestolnice to psiholoki podnesu, tako da se ne upuste u pretresanja i kritiziranja gotovoga ina i to iz jednog razloga - jer je prihvaen miljenjem privincijske veine.

Pokretanje provincijskih "drutvenih" zahtjeva.

Nepogrjeivost novoga poretka.

Kada se naemo u novomu poretku, u prijelaznomu razdoblju nae vladavine, dopustit emo objavlji vanje drutvenih nepravilnosti, kako bi se mislilo da je novi reim sve zadovoljio, tovie, da su i zloini nestali... Svi e sluajevi prijestupa biti znani samo njihovim rtvama i sluajnim svjedocima, ali nikomu vie.

Augural = (lat. augurale) mjesto gdje su se obavljala proricanja kod starih Rimljana
33

Protokol XIII.

Potreba za kruhom svagdanjim. Pitanja o politici. Pitanja o industriji. Zabave i veselja. Narodni domovi. "Istina je jedina". Veliki problemi.

Potreba za kruhom svagdanjim primorava gojime da ute i budu sluge pokorne. Agenti, koji su proizali iz njihove sredine, e i na tisak komentirati prema naoj elji umjesto nas samih, jer je nezgodno da to inimo direktno mi, ali sve e ii prema naim dokumentima, a za vrijeme te novinske galame mi emo ostvariti ono to im elimo nametnuti kao gotovu injenicu. Nitko se nee usuditi zatraiti ukinue ve dovrenoga, jer e to izgledati kao poboljanje... I tisak e skrenuti pozornost na nova pitanja (jer smo ljude ve naviknuli da uvijek trae neto novo). Na raspravu o novim pitanjima odmah e prionuti svi oni upljoglavi izvritelji sudbina, koji jo ne mogu shvatiti da se nita ne razumiju u to o emu ele raspravljati. Politika nije nikomu pristupana, osim onima koji se njome kontinuirano stoljeima rukovode preko onih koji su je stoljeima stvarali. Iz svega toga je razvidno da mi traenjem miljenja svjetine sebi olakavamo pokretanje eljenog mehanizma, pa se moe opaziti kako mi time ne traimo odobravanje naih postupaka, nego samo onih rijei, koje dajemo u javnost o bilo emu. Uvijek u tisku objavljujemo kako se u svemu to poduzimamo rukovodimo samo nadom spojenom s poduzetnou da bismo sluili opem dobru.
Pitanja o politici. Pitanja o industriji.

Potreba za kruhom svagdanjim.

Da bismo odvukli pozornost uznemirenih ljudi iz okruja pitanja glede politike, mi potiemo nova pitanja kao npr. ona o industriji. Na takvim pitanjima neka se iskaljuju do iznemoglosti. Svjetina se zadovoljava neaktivnou, odmaranjem od politikih optereenja (mi smo ih naviknuli na to da bismo mogli lake obraunati s gojimskim vladama), ali sve pod uvjetom novih zaduenja u kojima mi toboe pokazujemo na isti politiki pravac.

Da se ne bi dogodilo da oni iznose nekakve inicijative Narodni domovi. mi ih zadovoljavamo zabavama, veselicama za iivljavanje strasti, narodnim domovima... Uskoro emo preko tiska poticati natjecanja u vjetinama i sportovima svih vrsta. To e odvlaiti njihovu pozornost i udaljavati njihov duh od onoga o emu bi se s njima trebalo sporiti. Ljudi e se sve vie odvikavati od vlastitoga miljenja, poet e s nama pojedinano razgovarati, jer emo mi braniti i usmjeravati njihovo miljenje, naravno, sve preko onih osoba koje e oni drati da s nama nisu solidarne.
Zabave i veselja. "Istina je jedna".

Uloga liberalnih utopista bit e definitivno odigrana kada naa vlada bude priznata. Do tada e oni nama posluiti kao dobre sluge. Stoga emo njihov duh usmjeravati na izmiljaje fantastinih teorija, novih i toboe naprednih, jer smo s punim uspjehom zavrtili uplje glave gojima nekakvim napretkom tako da sada meu njima nema
34

pametnoga goja, koji bi mogao uvidjeti da se pod tom rijei krije skretanje od istine u svim sluajevima gdje nije rije o materijalnim dobrima i pronalascima, a istina je jedna i u njoj nema mjesta napretku. Napredak kao lana ideja slui zamraivanju istine, kako je ne bi nitko doznao osim nas - izabranika Bojih, njezinih uvara.
Veliki problemi.

Kada mi zagospodarimo, nai e govornici diskutirati o velikim problemima, koji bi uzbuivali ovjeanstvo samo zato da bi ga doveli do nae blage uprave. Tko e u tom trenutku posumnjati da smo mi te probleme sami namjetali, jer su oni dio naega politikoga plana, u koji nitko stoljeima nije uspio proniknuti?!.

35

Protokol XIV.

Religija budunosti. Budue kmetstvo. Nepristupanost spoznaja tajn religije budunosti. Pornografija i budunost tiskane rijei.

Kada se ostvari naa vladavina, nee biti potrebe za drugom religijom osim nae s jednim Bogom s kojim je vezana sudbina nas izabranoga naroda i s kojim je objedinjena naa sudbina kao i sudbina cijeloga svijeta. To u biti znai da mi moramo sruiti sva druga vjerovanja. Ako to izrodi nove ateiste, to nam nee nita smetati kao jedan prijelazni stupanj, nego e ak i dobro posluiti kao dobar primjer sljedeim pokoljenjima, koja e sluati propovijedi o Mojsijevoj religiji*, koja je svojim smiljenim i odlunim sustavom dovela do dananjega stanja i pokoravanja svih drugih naroda nama. U tomu emo smislu naglaavati njezinu mistinu istinu na kojoj se, tako emo stalno govoriti, temelji cjelokupna odgojna snaga... Jednako tako emo u svakoj zgodi objavljivati lanke u kojima emo usporeivati nau blagu vlast s prijanjima.
Religija budunosti.

Blagodat mira, premda i prisilnoga, na podrujima vjekovnih nemira, posluit e nam kao novi oblik postignutoga dobra. Pogrjeke gojimskih administracija bit e opisivane vrlo izraajnim bojama. Sijat emo takvu mrnju prema njima, tako da e narodi radije prihvaati i ropstvo u miru nego famoznu slobodu, koja ih toliko mui i iscrpljuje, a iskazivala se od poetka u iskoritavanju mnogih probisvjeta i lupea, koji ni sami nisu znali to rade... Beskorisne promjene vlada na koje smo mi poticali gojime i tako potkopavali temelje njihovih drava, narodima e dosaditi do te mjere da e radije prihvatiti trpnju tog naeg nego se ponovno izlagati riziku nemira i nevolja. Posebno emo naglaavati povijesne promaaje gojimskih uprava, koje su kroz tolika stoljea muile ovjeanstvo zbog pomanjkanja inteligencije i vidovitosti svega to se odnosi na zajedniko dobro, u utrci sa fantastikim projektima socijalnoga dobra i ne opaajui da su svi ti projekti sve vie pogoravali, a ne poboljavali njihovo stanje opih odnosa na kojima se zasniva ivot ljudi na Zemlji...
Budue kmetstvo.

Cjelokupna snaga naih naela i mjera e se sastojati u tomu to emo ih mi isticati i tumaiti kao potpuna suprotnost onima u starim drutvenim ureenjima.
Nepristupanost spoznaja tajna religije budunosti.

Nai e filozofi razmatrati i istraivati sve nedostatke gojimskih vjerovanja, ali nitko nikada nee razmatrati nau vjeru s njene prave toke gledita, jer ju nitko nee moi temeljito upoznati osim naih ljudi, koji nikada nee izdati njene tajne....

Pornografija i budunost tiskane rijei.

*

Podrazumijeva se - Talmud
36

U zemljama koje standardom prednjae mi smo izgradili bezumnu, prljavu, odvratnu knjievnost*. Jo jedno vrijeme nakon naega preuzimanja vlasti, mi emo podrati njezino postojanje, da bi ona bila razvidan primjer suprotnosti govora i programa u odnosu na na, koji e se isticati u visinama... Nai pametni ljudi naroito kolovani za upravljanje gojima sastavljat e govore, stvarati projekte, memoare, lanke preko kojih emo mi utjecati na umove usmjeravajui ih na nae spoznaje i znanja.

Poznato je sudjelovanje idova u stvaranju i irenju takve vrste literature.

37

Protokol XV.

Jednodnevni svjetski prevrat. Kazne. Budua sudbina gojima-masona. Mistinost vlasti. irenje masonskih loa. Sredinja uprava "mudraca". Provokacija. Masonstvo kao voditelj svih tajnih drutava. Znaenje javnoga uspjeha. Kolektivizam. rtve. Kazne masona. Opadanje autoriteta zakona i vlasti. Od Boga izabrani narod. Kratkoa i jasnoa zakona buduega carstva. Poslunost starjeinama. Mjere protiv zloporabe vlasti. Surovost kanjavanja. Krajnji rok starosti sudaca. Liberalizam sudstva i vlasti. Svjetski novac. Apsolutizam masonstva. Pravo kasacije. Patrijahalni oblik budue vlasti. Diviniziranje vladara. Pravo jaega kao jedino pravo. Car izraelski - patrijarh svijeta.

Jednodnevni svjetski Kad mi konano stupimo na carsko prijestolje zahvaljujui dravnim prevrat. prevratima koji e biti posvuda pripremljeni za taj isti dan, nakon to

se sve vlade svijeta proglase neprikladnima (premda e do tada proi dosta vremena, moda i stoljea), mi emo se pobrinuti da ne bude spremana nikakva zavjera protiv nas. Zbog toga emo nemilosrdno kanjavati one koji bi se usudili napasti nau vlast orujem. Svaka nova ustanova bilo kojeg tajnog drutva bit e kanjena smru i Kazne. svi oni koji postoje, koji su nam poznati i sluenam, ili su nam sluili bit e zabranjeni, a mi emo ih razaslati po kontinentima izvan Europe. Isto emo postupiti i s onim gojimma-masonima koji ve mnogo toga znaju, a one koje emo iz bilo kojeg razloga pomilovati, morat e ivjeti u stalnom strahu od izgnanstva. Donijet emo zakon po kojemu e svi bivi sudionici tajnih drutava biti izgnani iz Europe kao sredita nae uprave. Odluke nae vlade e biti konane i bez prava na pomilovanje! U gojimskim drutvima u koja smo tako duboko posijali sjeme nesloge i protestantizma, mogue je red uspostaviti samo nemilosrdnim mjerama koje jasno i otro dokazuju vlast. Ne smije se gledati na rtve koje se prinose buduem dobru. Za postizanje dobra, o bilo kolikim se rtvama radi obveza je svake vlasti radi svog opstanka, koristiti se ne samo privilegijama nego i izvravati svoje obveze. Za stabilnost uprave najbitnije je uvrivanje ugleda moi, a to se postie samo velianstvenom odlunom voljom vlasti, koja mora na sebi nositi obiljeja neprijepornosti od mistinih uzroka - sve zbog Bojeg odabira. Rusko Samodravlje je bilo sve do zadnjega trenutka - na jedini ozbiljni neprijatelj, ako ne raunamo na Papinstvo. Prisjetite se primjera kako je u Italiji tekla krv, a da se nije taknula ni vlas na glavi Sille, koji je tu krv prouzroio: Silla je svojom moi u oima naroda bio bog koji ih je namuio, ali njegov muki i hrabri povratak u Italiju doekan je velianstveno... Narod ne dira onoga tko ga uspije hipnotizirati svojom hrabrou i snagom duha.
Mistinost vlasti. irenje masonskih loa. Budua sudbina gojima-masona.

U vremenu dok se nae kraljevstvo ne ostvari ak emo iriti framasonske loe u svim zemljama svijeta u njih se uvui, namjestiti

38

svoje agente jer e tamo biti glavno mjesto za informacije to je jedno od najutjecajnijih sredstava.
Sredinja uprava "mudraca".

Sve emo te loe staviti pod jednu upravu koja e samo nama biti poznata, a koju e sainjavati nai mudraci. Ona e svojom osobnou pokrivati spomenutu upravu masonstva i od nje e polaziti krilatice i programi. U tim loama emo vezivati vorove svih revolucionarnih i liberalnih elemenata. Loa e se sastojati od svih drutvenih slojeva. Najtajnije politike zamisli e na taj nain nama biti poznate i im ih mi doznamo bit e pod naim nadzorom. lanovi tih loa e biti gotovo svi agenti meunarodne i nacionalne policije*, jer je njihova sluba za nas nezamjenjiva, ne samo zbog toga to se policija moe obraunati s nepokornima, nego i zbog toga to ona zna prikriti nae radnje, to moe stvoriti povod nezadovoljstvu itd.
Provokacija. "Azef"

U tajna drutva obino ulaze aferisti, karijeristi i openito ljudi koji su lakomisleni, s kojima nije tako teko voditi poslove i stvarati mehanizme koje je na stroj projektirao. Ako se taj svijet uskomea i uzbuni to e biti znak da je trebalo tu uzbunu potaknuti da bi lake bilo naruiti njihovu preveliku solidarnost. Ukoliko se u toj sredini zame zavjera onda na elo te zavjere nee stati nitko osim jednog naeg vjernog sluge. Prirodno je da mi sami provedemo tu masonsku akciju, jer mi znademo kamo sve to vodi, poznat nam je krajnji cilj te akcije. Gojimi nita ne znaju, ak ni neposredni rezultat, jer njih zadovoljava obino trenutana raunica. Zadovoljenje sebeljublja u izvravanju onoga to smo mi zamislili i uope ne razmiljaju o tome da zamisao nije njihova inicijativa, nego naa...
Znaenje javnog uspjeha.

Masonstvo kao voditelj svih tajnih drutava.

Gojimi se ukljuuju u loe iz radoznalosti ili radi nade da e uz pomo toga sebi priskrbiti bogatiju drutvenu trpezu, drugi opet radi toga da bi bili u mogunosti iznositi pred auditorijem svoja neostvariva i neutemeljena matanja. Oni ude za osjeajima uspjeha i aplaudiranja, to im mi rado poklanjamo. Mi im omoguavamo taj uspjeh kako bismo se okoristili samoobmanom koja iz toga proistie pri emu ljudi i ne znajui usvajaju nae sugestije, ak tovie ive u uvjerenju kako su to njihove nepogrjeive misli pa da im tue ne treba ni razmatrati... Ne moete ni zamisliti kako se lako i najpametniji meu gojima mogu nesvjesno dovesti do tolike naivnosti u uvjetima samoobmanjivanja i kako ih je s druge strane vrlo lako obeshrabriti i najmanjim neuspjehom, recimo prekidom aplaudiranja, ak ih dovesti do ropske pokornosti radi obnove nekakvih uspjeha...Ako nai rtvuju poneki uspjeh samo zato da bi ostvarili neke svoje planove, utoliko su gojimi spremni rtvovati svoje planove radi trenutanog uspjeha. Takva njihova psihologija bitno nam olakava zadau kako ih upuivati. Ti tigrovi po izgledu imaju janjee due, a u glavama im je propuh. Mi smo ih popeli na konja matanja da e simbolika jedinica kolektivizma apsorbirati ljudsku individualnost.

"Azef" je pseudonim slavnog agenta tajne ruske policije, koji je bio krtica (istodobno je radio za tajnu policiju i za stranku socijalista - revolucionara. Azef je bio organizator atentata na velikoga kneza Sergeja Aleksandrovia (Moskva, 04.02.1905.)
*

39

Oni se jo nisu snali ni razabrali, a teko e to uope i shvatiti da je taj, njima ponueni konj podmetnut oigledno radi ruenja temeljnog zakona prirode koja je u zaetku stvaranja svijeta postavila jedinicu koja nije nalik ni na jednu drugu i to sve zbog te individualnosti. Kad smo ih uspjeli dovesti do tako bezumna sljepila, zar to nije dostatan - no jasan dokaz koliko je taj um gojima nerazvijen u odnosu na na um?! Upravo to i jami na uspjeh. Koliko su nai stari mudraci bili otroumni kada su govorili da se za postizanje ozbiljnoga cilja ne treba ustruavati ni od kakvih rtava niti gledati na njihov broj, ako se treba postii cilj? Mi se nismo obazirali na rtve iz sredine stoke-gojima, iako su tu rtvovani i mnogi nai , ali smo sada postigli takav status na Zemlji o kakvom oni nisu mogli ni sanjati. Relativno malobrojne nae rtve sauvale su nau narodnost od propasti.
rtve.

Kolektivizam.

Smrt je neizbjean kraj za svakoga. Bolje je da se taj kraj primakne onima koji ometaju na posao, nego da pustimo da nama, koji taj posao obavljamo smetaju. Mi masone kanjavamo tako da u to ne posumnja nitko osim nae brae. ak ni same rtve. Svi oni umiru kada je to potrebno, reklo bi se od normalnih bolesti. Znajui to ni braa ne smiju tu proturjeiti. Tim mjerama smo iz masonske sredine iupali i korijen prosvjeda protiv naih naredaba. Propovijedanjem liberalizma gojimma istodobno svoj narod i nae agente odravamo u stalnoj poslunosti. Pod naim utjecajem izvravanje gojimskih zakona je svedeno na minimum. Autoritet zakona je potkopan liberalnim tumaenjem, koje smo unijeli u to podruje. U najvanijim politikim i principijelnim stvarima i pitanjima suci rjeavaju onako kako im mi naredimo, a oni stvari vide naim svjetlom osvijetljene, onako kako ih mi dajemo gojimskoj administraciji, naravno sve preko osoba koje smo im mi podmetnuli, a s kojima mi toboe nemamo nita - stvarajui miljenje preko novina i na druge naine... ak senatori i via administracija slijepo prihvaaju nae savjete. isto ivotinjski um gojima nije sposoban za analizu i razmatranje, a jo manje za predvianje onoga to sve moe proizvesti postavljanje takvih pitanja. U toj razlici u sposobnosti razmiljanja izmeu nas i gojima jasno se vidi peat izabranosti i ljudskosti u odnosu na instinktivno-ivotinjski um gojima. Oni dodue vide ali nemaju mo predvianja i ne mogu pronalaziti (osim u materijalnom dijelu) . Iz svega je, dakle, potpuno razvidno da nas je priroda predodredila za upravljanje i vladanje svijetom.
Kratkoa i jasnoa zakona u buduemu carstvu. Od Boga izabrani narod. Opadanje autoriteta zakona i vlasti.

Kazne masona.

Kada uspostavimo nau javnu upravu bit e vrijeme da oitujemo njezinu blagotvornost, a u tu svrhu emo preurediti cjelokupno zakonodavstvo. Nai e zakoni biti kratki, jasni, vjeni, bez dodatnih tumaenja, pa e ih svatko moi dobro i pouzdano poznavati.

40

Poslunost starjeinama.

Njihova glavna odlika e biti poslunost prema starjeinama, to e biti dovedeno do najviega stupnja . Na taj e nain ieznuti sve zloporabe zbog pune odgovornosti svih pred najviom vlau predstavnika vlasti.
Mjere protiv zloporabe vlasti.

Zloporaba ovlasti koje su nie od ove posljednje instance kanjavat e se tako nemilosrdno da e svatko izgubiti volju iskuavanja svoje snage. Jednako budno emo paziti na svaki korak administracije, od koje zavisi kretanje dravnoga stroja, jer bi razuzdanost u njoj proizvela razuzdanost posvudanju. Niti jedan primjer nezakonitosti i zloporabe nee ostati nekanjen. Zatakavanje, solidarnost, gledanje kroz prste uposlenima u administraciji, sve e to zlo nestati nakon prvih primjera surovoga kanjavanja. Slava nae vlasti trai dosljedne tj.surove kazne i za najsitnije prijestupe poinjene iz osobne koristi, a koji rue njezin ugled. Onaj tko u tomu stradava, premda i prestrogo glede poinjene krivice, drat e se kao vojnik koji stradava na administrativnom polju, ali u korist Vlasti, Naela i Zakona, koji ne doputaju odstupanje od drutvenog radi osobnog interesa. Nai e suci npr. znati, da e oni, elei se pohvaliti glupim milosrem, naputati propise zakona, koji je i stvoren radi primjerena privikavanja ljudi na kazne, na preodgoj, a ne radi isticanja duhovnih osobina sudaca. Takve osobine se mogu pokazivati u privatnom ivotu, ali ne i na javnom mjestu, koje je temeljno mjesto izobrazbe ljudi.

Surovost kanjavanja.

Nae sudsko osoblje bit e u slubi najdalje do 55. godine ivota, najprije radi toga to se stariji dre upornije predrasuda, to se tee pokoravaju novim naredbama, ali i zbog toga to e nam se tako otvarati mogunosti da takovim mjerama postignemo prilagodljivost premjetanja osoblja, koje e se na taj nain lake pokoravati naim pritiscima. Onaj tko zaeli ostati na svomu radnomu mjestu morat e se slijepo pokoravati kako bi to i zasluio. Openito e nai suci biti birani iz sredine upravo onih, koji e vrlo dobro znati da je njihova uloga kanjavati i primijenjivati zakon, a ne matati o iskazanomu liberalizmu na raun dravnog izobrazbenoga plana, kako to sada umiljaju gojimi... Mjera premjetanja posluit e i za slabljenje kolektivne solidarnosti meu uposlenicima i vezat e ih lake za interese vlade, o kojoj e i zavisiti njihova sudbina. Mladi narataj sudaca bit e educiran na idejama nedoputanja takvih zloporaba, koje bi mogle naruiti ustaljeni poredak i meusobni odnos naih podanika. Sada gojimski suci poputaju glede svih zloina, nemajui pravilan odnos prema svomu pozivu, jer sadanji upravitelji, imenovanjem sudaca na dunost , ne razmiljaju o sugestiji osjeaja prema obvezi rada po savjesti, to se od njih oekuje. Kao to ivotinja puta svoje mlade u potjeru za plijenom, tako i gojimi daju svojim podanicima unosna mjesta, ne razmiljajui i ne objanjavajui im o kakvim se poloajima i dunostima radi. Stoga njihove uprave i propadaju same od sebe zahvaljujui djelovanju vlastite administracije. Rezultati takva njihova rada nama su pouka u naemu upravljanju. Mi emo iskorijeniti liberalizam u svim strategijskim poloajima naega upravljanja, o kojima zavisi izobrazba potinjenih u naem drutvenom aparatu. Na takve poloaje doi e samo oni, koje mi educiramo za nau administrativnu upravu.
Liberalizam sudaca i vlasti.

Krajnji rok starosti sudaca.

41

Na mogue primjedbe da emo umiroviti stare slubenike i da e to dravu skupo kotati, prije svega emo rei to da e se tim ljudima najprije nai privatna sluba, kao zamjena za izgubljenu, ali s napomenom da e u naim rukama biti usredotoen cjelokupni svjetski novac, pa se naa vlada prema tomu ne treba bojati skupoe.
Apsolutizam masonstva.

Svjetski novac.

Na apsolutizam e u svemu biti dosljedan, pa e stoga naa volja biti u svakoj odredbi ispotovana i izvravana bez pogovora. Zanemarit e se svako negodovanje ili nezadovoljstvo, iskorjenjujui njihovo oitovanje djelovanjem primjereni kazna.
Pravo kasacije.

Ukinut emo pravo kasacije, koje e prijei potpuno u nau nadlenost - u nadlenost upravitelja, jer mi ne smijemo dopustiti da se u narodu rodi pomisao da su suci, koje smo mi postavili, neispravno odluivali. Ukoliko se tako neto i dogodi, mi emo onda sami ukinuti odluku, ali to emo iskoristiti za primjerenu kaznu sucu zbog nerazumijevanja njegova posla i poziva, da se takvi sluajevi vie nikada ne ponove... Ponavljam, da emo znati svaki korak nae administracije, koju samo treba nadzirati, da bi narod bio zadovoljan nama, jer je narod u pravu kad trai od dobre uprave i dobroga namjetenika.
Patrijarhalni oblik vlasti buduega "vladara".

Na e vladar skrbiti patrijarhalno i oinski nad naom vlau. Na narod i podanici e u njemu vidjeti oca, koji se brine u svakoj nevolji, u svakom radu, u svakom uzajamnom odnosu kako podanika meusobno tako i svih prema upravitelju. Tada e oni biti toliko proeti razmiljanjem, pa e im biti nemogue bez takva starateljstva i vodstva, ako ele ivjeti u miru i spokojstvu.

Oni e prihvatiti samodravlje naega vladara sa strahopotovanjem, oboavajui ga, naroito onda kada se uvjere da nai pouzdanici ne zamjenjuju svoju vlast njegovom, nego samo slijepo izvravaju njegove direktive. Radovat e se to smo im mi sve u ivotu odredili, kao to to inae ine razboriti roditelji kada ele odgojiti svoje dijete s osjeajem odgovornosti i poslunosti. Svi su narodi prema tajnama nae politike vjeno maloljetna djeca, ba kao i njihove vlade...
Pravo jaega kao jedino pravo.

Diviniziranje vladara.

Kako vidite, ja na despotizam temeljim na pravu i dunostima. Pravo primoravati na izvravanje dunosti je direktna obveza vlade, jer je ona otac svojim podanicima. Ona posjeduje pravo jakog, te ga i treba koristiti na dobro ovjeanstva i njegova upuivanja, prema njegovu prirodnom odreenju - poslunosti. Sve na svijetu temelji se na poslunosti, ako ne kod ljudi, a ono bar u okolnostima ili po svojoj prirodi, ali u svakom sluaju jaemu. Taj jai budimo mi radi opega dobra. Mi bez razmiljanja trebamo rtvovati pojedince, koji su u biti ruitelji starog poretka, jer u primjerenoj kazni zla i lei velika odlika odgojne moi.
Car izraelski patrijarh svijeta.

Kada car izraelski na svoju svetaku glavu stavi krunu, koju e mu ponuditi Europa, on e automatski postati patrijarh svijeta. rtve koje

42

treba prinijeti zbog svrsishodnosti nikada nee dostii onoliki broj rtava, koji su vjekovima prinosili megalomanija i nadmetanja gojimskih vlada. Na e se car nalaziti u stalnom kontaktu s narodom i sa tribina e govoriti, a glas e se odmah pronositi cijelim svijetom.

43

Protokol XVI.

Obezvrjeivanje sveuilita. Zamjena klasinog nauka. Odgoj i zvanje. Promicanje vlasti "vladara" u kolama. Dokidanje slobodne nastave. Nove teorije. Neovisnost miljenja. Zorna nastava.

Obezvrjeivanje sveuilita.

U cilju unitavanja svih kolektivnih snaga, izuzev naih, obezvrijedit emo prvi stupanj kolektivizma - sveuilita koja emo preodgojiti u drugomu smjeru. .Njihovi voditelji i profesori e biti odgajani i pripremani za taj posao u duhu pojedinosti tajnih programa, od kojih se nee smjeti nimalo odstupati bez teke kazne. Programi e biti postavljeni veoma pozorno i u potpunoj suglasnosti s vladom. Mi emo iskljuivati iz nastave dravno pravo kao i sve ono to se odnosi na pitanja politike. Ti predmeti e biti predavani samo nekolicini desetaka izabranih osoba, koji su se i dokazali posebnim sposobnostima, od onih upuenih. Sveuilita ne smiju iz svojih ustanova putati utokljunce, koji bi krojili svoje planove ustava kao komedije i tragedije, bavei se pitanjima politike u koja se ni njihovi oevi nita nisu nikada razumjeli. Velik broj loe upuenih u pitanja politike stvara utopiste i loe podanike kao to i sami opaate iz primjera loe izobrazbe gojima. Bilo je nuno da mi u njihov sustav izobrazbe uvedemo sva ona naela, koja su tako dobro naruili njihov sustav. Kada doemo na vlast iz toga sustava izobrazbe emo izbaciti sve one predmete, koji bi mogli izazvati zabunu, a od mladei emo napraviti poslunu djecu , koja e voljeti upravitelja kao svoj ivotni oslonac i nadu u mir i spokojstvo.
Zamjena klasinog nauka.

Klasino uenje kao i svaki drugi nain proavanja, davne povijesti, u kojoj ima vie loih, nego dobrih primjera, mi emo zamijeniti proavanjem programa budunosti. Iz pamenja ljudi izbacit emo sve injenice prolih stoljea, koje su za nas nepoeljne, a ostavit emo samo one koje ocrtavaju pogreke gojimskih vlada. Na prvomu mjestu nastavnoga programa bit e uenje o praktinom ivotu, o obvezatnom ureenju, o meuljudskim odnosima, o izbjegavanju loih sebinih primjera, koji ire zarazu zla i slini primjeri odgojnoga karaktera. Sve e biti postavljeno prema posebnom planu za svako zvanje bez generaliziranja nastavnoga programa. Takvo postavljanje pitanja ima posebnu vanost.

Odgoj i zvanje. Svako drutveno zvanje mora biti odgajano i strogo razgranieno u skladu sa svojim pozivom i djelatnou. Sluajni geniji su uvijek znali i znat e proniknuti u druga zvanja, ali budui da su to rijetkosti ne treba omoguiti nesposobnima pristup u te redove i na taj nain oduzimati mjesta onima koji po prirodi pripadaju tim redovima, po roenju i po zanimanju - bilo bi to bezumno. Svima vam je poznato kako je to zavrilo kod gojima, koji su takve besmislice doputali.

Promicanje vlasti "vladara" u kolama.

Da bi onaj koji upravlja vrsto zasjeo u srce i um svojih podanika, treba za vrijeme njegova mandata cjelokupnom narodu u kolama i na trgovima govoriti o njegovu znaenju i djelatnostima i o svoj njegovoj plemenitosti.

44

Dokinut emo svaku vrstu slobodne nastave. Uenici e imati pravo zajednikog okupljanja s roditeljima u kolskim klupama. Na tim skupovima za vrijeme praznika odravat e se tobonja slobodna predavanja o pitanjima meuljudskih odnosa o primjeni zakona, o represalijama koje su proizvod nesvjesnih odnosa, kao i o filozofiji novih teorija, koje u svijetu jo nisu objavljene. Te nove teorije emo uzvisiti kao vjerske dogme, kao jedno prijelazno razdoblje dok ne doe vrijeme za nametanje nae vjere. Kada zavrim izlaganje naega programa rada u sadanjosti i budunosti, proitat u vam osnove tih teorija. Jednom rijeju, prema tisuljetnom iskustvu, ljudi ive i rade s idejama koje upijaju samo pomou edukacije, koja se nudi s podjednakim uspjehom svim uzrastima, naravno samo razliitim pristupom. Mi emo te ideje apsorbirati, konfiscirati i tako iskoristiti posljednje odsjaje neovisnih misli, koje ve odavno usmjeravamo na ono to nama treba, bilo ideje ili predmeti. Sustav onemoguavanja miljenja je ve u funkciji u takozvanom sustavu zorne nastave, koji gojime treba pretvoriti u nemislee poslune ivotinje, koje oekuju vidljivo da bi mogli razumjeti.... Bourgeois, jedan od naih najboljih agenata u Francuskoj, ve je objavio taj novi program zorne nastave.
Zorna nastava. Neovisnost misli. Nove teorije.

Dokidanje slobodne nastave.

45

Protokol XVII.

Odvjetnitvo. Utjecaj gojimskoga sveenstva. Sloboda savjesti. Papinska palaa. Car idovski kao patrijarh papa. Naini borbe s postojeom Crkvom. Zadae suvremenoga tiska. Organizacija policije. Dobrovoljaka policija. pijunaa po uzoru na kahalne pijunae. Zloporaba vlasti.

Odvjetnitvo.

Advokatura ljude pretvara u hladne, surove, uporne, besprincipijelne, koje u svim sluajevima njih dovodi na legalne temelje, ali bezline. Oni su navikli da sve stavljaju u korist zatite, a ne za drutveno dobro njezinih rezultata. Tee da se domognu opravdanja pod svaku cijenu, hvatajui se sitnih klauzula jurisdikcije: ime samo demoraliziraju sud. Stoga emo tu profesiju staviti u uske okvire, koji ih zatvaraju u sustav inovnika-izvritelja. Odvjetnici e kao i suci biti lieni kontakata sa strankama, dobivat e poslove samo od suda, razmatrat e ih prema dokumentaciji i izvjeima, titit e svoje klijente poslije sasluanja na sudu prema ve utvrenim injenicama. Primat e honorar bez obzira na kakvou zatite. Oni e postati, jednostavno, referenti poslova u korist suda kao protuuteg tuitelju koji e biti referent u korist optube; to e skratiti sudski postupak. Na taj e se nain utemeljiti potena i besprijekorna obrana, koja nee biti postavljena na interesu, ve na uvjerenju. Na taj e se nain izbjei podmiivanja, koja su se danas toliko ukorijenila samo da bi spor dobio ovisno o tomu tko vie plati. Ve smo se pobrinuli diskreditirati sveenstvo gojima, a samim time i razoriti njihovu misiju, koja bi nam danas mogla dosta smetati. Njihov utjecaj na narod svakim danom slabi, opada. Sloboda savjesti. Danas je posvuda proklamirana sloboda savjesti i dosljedno tomu nee proi mnogo godina do trenutka potpunoga sloma kranske religije. S drugim religijama emo mnogo lake izai na kraj, ali o tomu je jo rano govoriti. Klerikaizam i klerike emo staviti u okvire tako uske da e njihov utjecaj poi pravcem suprotnim od dosadanjega.

Utjecaj gojimskoga sveenstva.

Kada doe vrijeme da konano unitimo papinsku palau, prst nevidljive ruke e narodima pokazati u smjeru te palae. Kada narodi pohrle tamo, mi emo se pojaviti, toboe, kao njegovi zatitnici da ne bi dolo do velikoga krvoprolia. Ovom diverzijom emo se provui u sama njegova njedra i nikada vie otuda neemo izai, dokle god ne potkopano svu mo toga mjesta.
Papinska palaa. Car idovski kao patrijarh - papa.

Car idovski* bit e pravi papa zemaljski - patrijarh meunarodne crkve.

Naini borbe s postojeom crkvom.

No, dok ne preodgojimo mlade na nove prijelazne vjere, a potom i na nau mi neemo otvoreno dirati postojanje Crkve, nego emo se s njome boriti kritikom, koja e izazvati raskol... idovski - u izvorniku je napisano judejski.
46

Zadae suvremenoga tiska.

Openito, na suvremeni tisak izobliavat e dravne poslove, religije, nesposobnost gojima i to najbezobraznijim izrazima, da bismo ih na sve naine ponizili, da to zna initi samo nae genijalno pleme... Nae carstvo e biti apologija boanstva Vinu, u kojem se utjelovljuje on - u svakoj od stotine naih ruku po jedna opruga drutvenoga stroja. Svi emo to moi vidjeti bez pomoi slubene policije, koja u svomu sadanjemu pravnom obliku, sluei gojimma, smeta vladama da to vide. Prema naemu programu treina* naih podanika

Organizacija policije. Dobrovoljaka policija.

nadzirat e ostale iz osjeaja dunosti, iz naela dobrovoljne dravne slube. Tada nee biti sramno biti pijun ili dojavljiva, tovie bit e to pohvalno, ali e neutemeljene dojave biti surovo kanjavane, da se ne bi proirila zloporaba takva prava. Nai e agenti pripadati kako viim tako i niim slojevima drutva, ali e ih biti meu redovima izdavaa, tipografa, knjiara, trgovakih pomonika, radnika, prijevoznika, lakeja itd. Ova bespravna policija, bez punomoi za bilo kakvu akciju sluit e samo radi svjedoenja i referiranja, a provjere i uhienja obavljat e orunike snage i gradska policija. Onaj tko ne prokae policiji to je vidio ili uo, glede pitanja politike, bit e pozvan na odgovornost zbog prikrivanja, ako se dokae da je u tomu kriv.

pijunaa po uzoru na kahalne pijunae.

Slino tomu kako naa braa danas moraju pod vlastitom odgovornou izvjetavati kahalu o svojim odmetnicima ili o onima koji su u neemu zateeni, to je protivno kahalu, isto e tako u naemu svjetskom carstvu biti svi obvezni obavljati dunost takve dravne slube.

Takva e organizacija iskorijeniti zloporabu ovlasti, silu, podmiivanje - sve ono to smo mi uveli naim savjetima, teorijama o nadovjeanskim pravima u gojimske navike. Kako bismo drugaije mogli poveavati uzroke i povode za nerad u njihovim administracijama, ako ne na takav nain?!... Jedan od najvanijih meu njima su agenti za uvoenje reda, kojima je omogueno u svojoj razornoj djelatnosti iskazati i razvijati svoje loe sklonosti: samovoljnost, despotizam, a najee i podmitljivost.
Zloporaba vlasti.

Iznenaujua podudarnost s trojicom anela, koji su se odmetnuli od Boga!...

47

Protokol XVIII.

Zatitne mjere. Nadzor nad zavjerenicima. Javna zatita je propast vlasti. Zatita idovskoga cara. Mistini presti vlasti. Uhienje na prvu sumnju.

Zatitne mjere.

Kada osjetimo da treba pojaati stroge mjere zatite (najstraniji otrov za presti vlasti) priredit emo simulaciju nereda ili iskazivanje nezadovoljstva, pomou dobrih govornika. Ti govornici e privui mnoge simpatizere. To e nam biti povod da izvravamo pretrese i uspostavimo nadzor preko naih sluga iz sredina gojimske policije... Budui da veina zavjerenika radi iz ljubavi Javna zatita je propast vlasti. prema vjetini govorenja, s namjerom dokazivanja, mi emo njih ostaviti na miru sve do iskazivanja njihovih aktivnosti, samo emo u njihovu sredinu uvesti nadzor.... Treba zapamtiti da presti vlasti opada, ako ona otkriva este zavjere protiv sebe: na taj nain se oituje neformalno priznavanje nemoi ili to je jo gore nepravilnosti. Vama je poznato da smo razbili autoritet gojimskih vladara estim atentatima na njih posredstvom naih agenata, koji su u biti slijepi ovnovi u naemu stadu, koje veoma lako pokreemo na zloine s nekoliko liberalnih fraza, samo ako imaju politiku boju. Mi smo primorali upravitelje da priznaju svoju nemo u objavljivanju javnih mjera zatite i time emo unititi autoritet vlasti.

Nadzor nad zavjerenicima.

Na e vladar biti zatien najmanje zamjetnom straom jer neemo dopustiti ni pomisao da bi se protiv njega mogla podii pobuna s kojom bi se on morao sukobiti ili se od nje skrivati. Kada bismo dopustili tu pomisao kao to su inili i sada ine gojimi, onda bismo ve unaprijed potpisali presudu, ako ne njemu osobno a ono barem njegovoj dinastiji u bliskoj budunosti. Po strogo odravanoj vanjtini na e se vladar koristiti svojim ovlastima samo u korist naroda, a nikako radi sebe i u korist dinastije. Prema tomu, pridravajui se takva dekora njegovu e vlast potovati i braniti sami podanici, jer e je oni oboavati u punoj svijesti, jer je s tom vlau povezano blagostanje svakoga graanina, drave, jer e o njoj ovisiti poredak drutvenog ureenja... tititi cara otvoreno znai priznati slabost organizacije njegove moi. Na e vladar biti stalno u narodu okruen mnotvom mukih i enskih, toboe radoznalih, osoba koje e biti u prvim redovima do njega, naizgled sasvim sluajno, ali e oni te redove zadrati radi odravanja reda. To e iriti i podravati svi kao primjer suzdranosti. Ukoliko se iz naroda pojavi koji molitelj, koji bi elio, probijajui se kroz redove uvara, prii dostaviti svoju zamolbu, tada e prvi redovi zaprimiti zamolbu i naoigled molitelja predati je vladaru, da bi svi vidjeli kako sve ono to se vladaru upuuje stie na odredite i da postoji kontrola oko vladara. Slava vlasti radi svoje opstojnosti trai da narod moe u svakomu trenutku rei: "Kad bi za to znao na car!" ili "Car e o tomu saznati!".
Mistini presti vlasti.

Zatita idovskoga cara.

Organizacijom slubene zatite iezava mistinost vlasti. Svatko tko u sebi ima malo hrabrosti sebe dri njezinim gospodarem . Buntovnik

48

postaje svjestan svoje snage i kada mu se ukae prigoda bira trenutak zasjesti na vlast... Za gojime smo propovijedali drugaije i upravo zbog toga, na njihovu primjeru, vidimo gdje su ih dovele mjere javne zatite. Kada doe naa vlast zloinci e biti uhieni im se na njih manje ili vie posumnja. Ne moe se, zbog opasnosti da e se pogrijeiti, politikomu krivcu ili zloincu dopustiti da pobjegne, jer emo, prema politikim prijestupima i zloinima, zaista biti nemilosrdni. Ako se jo donekle i moe na nekakav nain otezati s promatranjem nekih pobuda i lakim prijestupima, ni u kojem sluaju nee biti poputanja za osobe koje se bave pitanjima o kojima nitko osim vlade ne moe nita razumjeti... tovie i sve vlade ne razume pravu politiku.
Uhienje na prvu sumnju.

49

Protokol XIX.

Pravo peticija i projekata. Pobuna. Sudska nadlenost politikih zloina. Promicanje politikih zloina.

Ukoliko mi ne dopustimo samostalno bavljenje politikom, onda emo sve vie poticati svakovrsna izvjea i peticije s prijedlozima da vlast obavi oevide sve radi projekata za poboljanje narodne svagdanjice. Tako emo otkriti nedostatke i fantazije naih podanika, na koje emo odgovarati ili izvrenjem ili razumnim i jasnim opovrgavanje, ime bi se dokazala kratkovidnost onoga tko nepravilno razmilja.
Pobuna.

Pravo peticija i projekata.

Buntovnitvo nije nita drugo doli lave psia na slona. Za vladu, drutveno, a ne policijski dobro organiziranu, lave psia znai da ona nije svjesna njegove snage i znaenja. Samo treba pravim primjerom, pokazati znaenje jednog i drugog, pa e psi odmah prestati lajati i poeti zadovoljno vrtjeti repom im opazi slona. Da bismo skinuli ugled vrline s politkoga zloina dovest emo ga na optueniku klupu, zajedno s kraom, ubojstvom i svim drugim odvratnim i prljavim zloinima. Tada e javno mnijenje u svojim predodbama pomijeati tu vrst zloina sa sramotom i brukom svih drugih i tako u ga okvalificirati i jednako ga prezirati. Pobrinuli smo se, i nadam se postigli to, da gojimi ne dou do takva naina borbe s buntovnitvom. U tomu smo pravcu posredstvom tiska i govora indirektno, u pametno sroenim udbenicima povijesti promicali muenitvo, koje su toboe prinosili buntovnici radi opega dobra i blagostanja. Takvo promicanje je proirilo liberalizam i dovelo tisue gojima meu nau tegleu i produktivnu stoku.
Promicanje politikih zloina.

Sudska nadlenost politikih zloina.

50

Protokol XX.
Financijski program. Progresivni porez. Progresivni dravni biljezi. Dravna blagajna. Vrijednosni papiri i zastoj novanoga opticaja. Polaganje rauna. Ukidanje reprezentativnosti. Zastoj kapitala. Novana emisija. Zlatna valuta. Valuta vrijednosti radne snage. Proraun. Dravni zajmovi. Jednopostotna serija. Industrijske vrijednosnice. Gojimski upravitelji - ljubimci vladara, masonski agenti.

Danas emo spomenuti financijski program o kojemu sam na kraju htio govoriti kao o najteoj, zavrnoj i o odsudnoj toci naih planova. Pristupajui mu podsjetit u vas da sam vam i prije spominjao da se zbroj naega djelovanja rjeava brojevima. Kada zavladamo, naa e autokratska vlast izbjegavati, zbog naela samoodranja, bitno poveavati poreze narodnim masama, pri tomu ne zaboravljajui svoju ulogu oca i zatitnika. Budui da dravna organizacija skupo kota veoma je potrebno za to dobiti odreena sredstva. Stoga treba posebno briljivo pogoditi ravnoteu o tomu pitanju.
Financijski program.

Naa uprava u kojoj e car imati legalnu fikciju da njemu pripada sve u njegovoj dravi (a to nije teko ostvariti) moe koristiti sve zakonske ovlasti za izuzimanje svakog iznosa koji mu treba radi reguliranja urednog opticaja u dravi. To u biti znai da je porezno pokrie najbolje ostvariti progresivnim porezom na imovinu. Na taj e se nain dae uplaivati bez pritiska ili unitavanja, uvijek u postotnom razmjeru vlasnitva. Bogatai moraju biti svjesni svojih obveza, da se moraju odrei dijela svoga vika u korist drave, jer im drava jami sigurnost posjedovanja sve ostale imovine, kao i tekua prava na sve poteno steeno, jer e kontrola imovine ukloniti pljaku primjereno zakonima. Takva socijalna reforma treba zapoeti odozgo, jer joj vrijeme ve izmie, ona je prijeko potrebna kao jamstvo mira. Oporezivati sirotinju znai sijati sjeme revolucije i to teti dravi koja tri za malim pa lako izgubi veliko. Neovisno o tomu porez koji plaaju bogatai umanjit e porast privatnog obogaivanja, gdje ih jo drimo okupljene kao protuuteg vladajue gojimske sile - dravnim financijama. Porez koji se poveava u postotcima u odnosu na kapital donijet e mnogo vei prihod od ovoga dananjega po glavi ili onoga cenzusnoga, koji nam je koristan samo kao sredstvo za izazivanje nemira i nezadovoljstva kod gojima. Mo na koju e se na car oslanjati sastoji se u ravnotei i jamstvu mira, radi ega trebaju bogati dati jedan dio svojih prihoda radi osiguranja djelovanja dravnog aparata. Dravne potrebe trebaju podmirivati oni kojima to nije preveliko optereenje i od kojih se ima to uzeti.
Progresivni porez.

Takve mjere e unititi mrnju sirotinje prema bogataima, u kojima e oni vidjeti potrebnu financijsku pomo dravi, u kojoj e oni vidjeti organizatora mira i blagostanja, kada vide da uplauju potrebna sredstva za ta dostignua. Da ne bi ti inteligentni platenici previe jadikovali zbog novih optereenja, njima e se izdavati potrebni rauni, osim za one iznose koji e se uplaivati za potrebe prijestolja i administracije. Vladar nee imati vlastitih dobara, kada je ionako sve to je u dravi njegovo vlasnitvo, jer bi inae jedno drugomu protuslovilo. injenica vlastitih dobara unitila bi pravo sveopega vlasnitva. Rodbina vladara, izuzev njegovih nasljednika, koji se takoer uzdravaju o dravnom troku, mora stupiti u redove dravnih namjetenika i raditi da bi zasluila pravo vlasnitva: privilegij carske krvi ne smije sluiti za pljaku dravne blagajne.

51

Progresivni dravni biljezi.

Kupovina, prijam novca ili nasljedstvo plaat e se progre sivnim dravnim biljezima. Neprijavljena i tim pristojbama neimenovana, pogotovo osobna imovina, bilo novana bilo druga podlijegat e jo i prirezu za ono vrijeme od kada je postao vlasnikom te imovine sve do otkrivanja neplaanja i pismene izjave. Priznanice o predaji se trebaju tjedno davati u mjesne blagajnike urede uz naznaku imena, prezimena i podataka o stalnomu mjestu stanovanja biveg i novog vlasnika. Ta osobna predaja mora poimati odreenim iznosom koji prekorauje obine trokove oko kupovine i prodaje, koja se uplauje kao pristojba u biljezima i to u odreenom postotku. Sraunajte za koliko e puta takvi porezi srezati dravne prihode gojima. Dravna blagajna fonda trebat e imati odreeni komplet priuvnih iznosa, a sve preko tog kompleta se treba vratiti u opticaj. Ti e iznosi posluiti za obavljanje javnih radova. Inicijativa takvih radova koji izlaze iz dravnih izvora tako e vrsto vezati radniku klasu za dravne interese i vladara osobno. Iz tih izvora e se jedan dio izdvajati za istraivanja i proizvodnju. Nitko ne treba preko odreenih i na iroko proraunatih iznosa viak zadravati u dravnim blagajnama ni u najmanjem iznosu, jer je novac stvoren za opticaj i svaki njegov zastoj se tetno odraava na rad dravnog mehanizma, u iju svrhu on treba sluiti kao sredstvo za podmazivanje jednomu mehanizmu, jer prestanak maziva moe zaustaviti pravilan rad mehanizma.

Dravna blagajna.

Vrijednosni papiri i zastoj novanog opticaja.

Zamjena jednog dijela novanica vrijednosnim papirima proizvela je upravo takav zastoj. Posljedice toga su vam svima ve dostatno razvidne.

Polaganje rauna.

Takoer emo stvoriti dravno raunovodstvo u kojemu e vladar moi u svakom trenutku dobiti na uvid dravne prihode i rashode, osim onih mjesenih ili onih koji jo praktino nisu dostavljeni. Jedina osoba koja nee imati razloga pljakati dravnu blagajnu je vladar, jer je sve to njegovo vlasnitvo. Eto, zbog ega njegova kontrola nee dopustiti gubitke ili rasipanje.

Predstavljanje na prijemima radi etikete, to bi vladaru oduzimalo dragocjeno vrijeme, bit e ukinuto, kako bi vladar imao dostatno vremena za kontrolu i razmijanje. Tako njegova mo nee biti usitnjena na pojedince u njegovu okruju, koji samo paradiraju i gledaju osobne interese, a zanemaruju ope. Gospodarske krize koje smo za gojime priredili stvorene su niim drugim nego povlaenjem novca iz opticaja. Golemi kapital je zastajkivao povlaenjem novca iz drava koje su bile prisiljene upravo njima se obratiti radi posudbe. Takve posudbe su financije tih drava toliko opteretile da su im potom ruke bile vezane kamatama, a koncentracija industrije, koja je u rukama kapitalista izvukla je sve narodne a time i dravne sokove.
Zastoj kapitala.

Ukidanje reprezentativnosti.

52

Sadanja emisija novca uope ne odgovara sveopim potrebama pa i ne moe zadovoljiti sve potrebe radnika. Emisija novca treba biti u skladu s poveanjem stanovnitva pri emu opet treba voditi rauna i o djeci kao potroaima, ve od dana roenja. Revizija emisija je bitno pitanje za cijelo ovjeanstvo.
Novana emisija. Zlatna valuta.

Vi znate, da je zlatna valuta bila propast za sve drave koje su je prihvatile, jer ona nije mogla zadovoljiti potronju novca tim prije to smo mi povukli zlato iz opticaja koliko nam je to bilo mogue. Kod nas treba uvesti valutu vrijednosti radne snage, bila ona u vrijednosnim papirima ili u drvetu. Mi emo uiniti emisiju novca prema normalnim potrebama svakoga podanika, poveavajui njegovu koliinu svakim novoroenim ovjekom i smanjujui je za svakog umrlog. Raunske poslove e obavljati svaki ured (francuska administrativna podjela) i svaki okrug.

Valuta vrijednosti radne snage.

Proraun.

Da ne bi dolo do zadravanja u isplati novca za dravne potrebe iznosi i rok njihove isplate odreivat e se dekretom vladara. Na taj e se nain odstraniti protektorat ministarstva nad jednom ustanovom na tetu druge. Proraun prihoda i rashoda bit e voen paralelno da ne doe do nejasnoa meu njima. Reforne gojimskih financijskih ustanova i naela, koje smo mi projektirali, tako emo oblikovati da to nikoga nee uznemiravati. Mi emo ukazivati na potrebu za tim reformama radi zbrke i kamuflae koje su i dovele do financijskih nereda kod gojima. Prvi nered, rei emo, sastoji se u tomu to oni odreuju jednostavni proraun, koji iz godine u godinu raste zbog sljedeega: oni nekako dovuku takav proraun do polovice godine, potom rade dopune (rebalans) koji opet potroe tijekom tri mjeseca da bi potom traili na proraun, da bi sve okonali likvidacijskim proraunom. Budui da se proraun za sljedeu godinu planira prema iznosu opeg obrauna, pa se dogodi da se u svakoj godini dogovoreni prekorai i do 50 %, zbog toga se proraun planira za 10 godina unaprijed. Zahvaljujui takvom pristupu i doputajui nemarnost u dravama gojima, njihove su blagajne prazne. Razdoblje zajmova koje je nastupilo, pokupilo je ostatke i dovelo sve drave gojima do bankrota. Vama je dobro poznato da takvo gospodarstvo kakvo smo mi sugerirali kod gojima ne moemo primijeniti na sebi. Svaki zajam znai dravnu nemo i nerazumijevanje dravnih prava. Zajmovi su kao Damoklov ma i visi nad glavama vladara, koji umjesto da uzimaju od svojih podanika privremenim porezima, ispruenom rukom prose milostinju od naih bankara. Vanjske posudbe su pijavice koje se nikako ne daju otkinuti od dravnog tijela sve dok se one same ne udalje ili ih drava sama ne zbaci. Ali drave gojima ih ne uklanjaju, nego ih sve vie putaju na sebe, tako da moraju neizbjeno propasti zbog dragovoljnog isputanja krvi. U biti to jedan zajam moe znaiti i to pogotovo vanjski ?! Zajam je u biti emisija dravnih mjenica, koje sadre obvezu s postotcima prema koliini pozajmljenoga kapitala. Ako je pozajmica 5 % onda e drava dvadeset godina uludo plaati postotke iji e iznos biti skoro u visini posuenoga, za etrdeset godina platit e dvostruko, a za ezdeset godina trostruko od pozajmice, a dug uvijek ostaje jednak i nepokriven. Iz ovoga rauna jasno se vidi da u obliku opeg poreza drava izvlai posljednje novie siromanih poreznih obveznika da bi plaala inozemnoga zajmodavca, bogataa kojemu treba

Dravni zajmovi.

53

plaati pozajmljeni novac, umjesto da je za svoje potrebe prikupila taj novac od podanika, i ne bi trebala plaala postotke. Sve dok su zajmovi bili unutarnji dug gojimi su premjetali novac iz depa siromaha u dep bogataa, ali kada smo mi podmitili onoga koga je trebalo da bismo uzeli inozemne pozajmice, tada su sva dravna bogatstva poela tei u nae blagajne i tako su gojimi poeli plaati podaniki danak. Kada se na temelju lakomislenosti gojimskih vladara glede dravnikih poslova i podmitljivosti ministara i njihova nerazumijevanja financijskih pitanja uspjelo zaduiti njihove zemlje neisplativim dugovima u naim blagajnama, tada moete misliti koliko smo za to trebali uloiti truda i novca...
Jednopostotna serija.

Mi neemo dopustiti zastoj opticaja novca, pa kod nas stoga nee biti dravnih postotnih vrijednosnica, osim jednopostotne serije da ne bi plaanje postotaka nadvladalo dravnu mo kao to to ini pijavica isisavanjem. Pravo emisije postotnih vrijednosnica e biti iskljuivo preputeno industrijskim kompanijama, kojima nee biti teko plaati postotke iz svojih dobiti, koje drava ne zarauje na pozajmljenom novcu kao to to ine kompanije, jer drava pozajmljuje da potroi, a ne da vodi privredne operacije. Industrijske vrijednosnice e kupovati i vlada koja od sadanjega kupca vrijednosnica postaje zajmodavac radi koristi. Takve e mjere prekinuti: zastoj opticaja novca, parazitizam i lijenost koji su nam prije bili korisni dok su gojimi bili samostalni, ali sada naoj vladi vie nisu potrebni. Oigledna i jasna, gotovo ivotinjska tupavost gojimskih mozgova, koja se oituje i u tome to oni nisu ni mislili o tome kada su uzimali od nas pozajmice da to inimo iz interesa i da e taj novac i to uz postotak morati pokriti vadei iz dravnih depova. Zar nije bilo lake i jednostavnije uzeti potrebni novac izravno od svojih podanika - graana !

Industrijske vrijednosnice.

To ujedno i dokazuje genijalnost naeg izabranog uma, nain na koji smo predoili primjer pozajmljivanja kada su oni u njemu, dapae, osjetili nekakvu svoju korist. Nai rauni, koje emo predoiti kada za to doe vrijeme, obasjani vjekovnim iskustvom, koji su prokuani na primjerima u gojimskim dravama, odlikovat e se odreenou i jasnoom i svima e pokazivati razvidnu korist od tih novotarija. Oni e dokinuti sve zloporabe koje smo mi koristili da bismo upravljali gojima, ali koje se ne mogu koristiti ni tolerirati u naem sustavu. Tako emo urediti na sustav raunanja da niti vladar niti sitni namjetenik nee moi neprimjetno podii ni najmanji iznos, osim ako je dio isplaniranoga u kojoj od namjena. Bez odreenoga plana ne da se upravljati. Kroei neodreenim putem i s neodreenim rezervama propast e i heroji i velikani. Masonski agenti. Upravitelji gojima, koji su prema naim savjetima odvlaili pozornost od nekih dravnih poslova zbog veselica, pripremanja zabava i razonode, u biti su samo paravan naeg upravljanja. Izvjea o svemu tomu pripremaju njihovi zamjenici u poslovima i rade tako da zadovolje one kratkovidne umove obeanjima o tednji i boljoj budunosti. A od ega uope tedjeti? Od kojih novih poreza? Tu bi se moglo postaviti i pitanje, ali ono nije postavljeno... Vi znate gdje ih je dovela
Gojimski upravitelji ljubimci vladara.

54

ta obezglavljenost, u kakvom su financijskom poremeaju bez obzira na zadivljujuu marljivost njihovih naroda.

55

Protokol XXI.

Unutarnji zajmovi. Pasiva i porezi. Konverzije. Steajevi. tedionice i rente. Unitavanje efektnih burza. Odreivanje poreza industrijskih vrijednosti.

Svemu onomu to sam vam spomenuo proli put sada u dodati podrobno pojanjenje o unutarnjim zajmovima. O vanjskim vam vie neu govoriti, jer znate da su nas oni hranili narodnim novcem gojima, ali za nau dravu poslije nee biti stranaca, pa tako vie niega vanjskoga. Mi smo se koristili podmitljivou administracije i nebrinou vladara, posuujui gojimskim vladama njima sasvim nepotrebne novce, te smo na taj nain dobivali ili trostruke iznose. Tko bi to mogao initi nama? Stoga u vam navesti neto podrobnije o unutarnjem dugovanju... Objavljujui ugovor o takovu zajmu, drave otvaraju upis na svoje mjenice tj. vrijednosnice s postotcima. Da bi one bile pristupane svakomu, njima se odreuje vrijednost od sto do tisuu i jo se daje popust prvim upisnicima. Drugoga dana im se neprirodno podie cijena, toboe zato to je kupaca previe. Za nekoliko dana blagajne su im pune novca i onda ne znaju to s njim (ne znaju ni zbog ega su sve zapoeli). Upis, kao, viestruko premauje emisiju zajma: u tomu je sav uinak - vidite koliko je povjerenje prema vladinim mjenicama.
Pasiva i porezi. Ali, kada je ta komedija zavrena sve se vraa u realnost pasive i to vrlo teke pasive. Za nadoknadu postotaka treba traiti nove zajmove, koji onda jo poveavaju glavni dug. Kada je kredit iscrpljen, donose se novi porezi da bi se pokrio ne vie zajam nego postotci (kamate). Ti porezi su u biti pasiva koja se koristi za pokrie pasive...

Unutarnji zajmovi.

Zatim slijedi vrijeme konverzije, koje u biti samo smanjuju plaanje postotaka, a ne pokrivaju dugovanja, ali one i ne mogu biti izvrene bez pristanka zajmodavca. Pri objavljivanju konverzije predlae se povrat novca onima koji ne prestaju konvertirati svojim vrijednosnicama. Kada bi svi izjavili da ne pristaju i traili svoj novac nazad, vlade bi bile uhvaene na vlastitu udicu, jer vie ne bi bile u stanju isplaivati posueni novac. Sreom, podanici gojimskih drava i njihovih vlada zbog nerazumijevanja financijskih poslova uvijek su pretpostavljali gubitak na teaju i smanjivanje postotaka riziku novih ulaganja, ime su pruali mogunost tim vladama da u vie navrata sa sebe zbace pasive od nekoliko miljuna.
Konverzija.

Sada, kod inozemnih zajmova, gojimi ne mogu vie praviti takve smicalice, jer im je poznato da emo mi svoj novac traiti natrag.
Steajevi.

Na taj nain priznati steajevi e narodima najbolje pokazati nepovezanost interesa njihovih vlada s njima.

tedionice i rente.

Traim vau dvostruku pozornost na ove okolnosti: sada su, recimo, svi unutarnji dugovi sreeni tzv. zaduivanjima, tj. onim iji su rokovi plaanja manje ili vie blizu. Ta dugovanja se sastoje od novca uloenoga u tedionce i priuvne blagajne. Budui da
56

se nalaze kao dugorona sredstva na raspolaganju vladi, ti se fondovi iskoritavaju za isplaivanje postotaka inozemnim zajmodavcima, a na njihovo mjesto se ulau ulozi rente u jednakom iznosu. Eto, tu je razvidno kako ovi potonji pokrivaju praznine u dravnim blagajnama gojima. Kada mi zasjednemo na svjetsko prijestolje, sva ta financijska krivudanja e nestati kao neto to ne odgovara naim interesima. Bit e nepovratno uniteni kao i fondovske burze, jer neemo dopustiti da ugled nae vlade bude upitan zbog promjena cijena dragocijenosti, koje emo mi ozakoniti i obznaniti u iznosima njihovih stvarnih vrijednosti, bez mogunosti podizanja ili sputanja cijena (podizanje cijena daje omah povod sputanju cijena, kako smo mi to prokuali kod gojima).
Odreivanje poreza industrijskih vrijednosti. Unitavanje efektnih burza.

Burze emo zamijeniti velikim dravnim kreditnim ustanovama ija e zadaa biti odreivanje poreza industrijskih vrijednosti sukladno vladinim kombinacijama. Te e ustanove biti u stanju izbacivati na trite do petsto milijuna industrijskih vrijednosnica dnevno, ali da ih isto toliko i otkupe. Na taj nain e i sva ta industrijska poduzea postati ovisna o nama. Moete zamisliti, koliku emo sebi mo na taj nain priskrbiti!...

57

Protokol XXII.
Tajna nadolazeega. Viestoljetno zlo kao temelj budueg dobra. Slava vlasti i mistino klanjanje njoj.

Tajna nadolazeega. U svemu do sada spomenutom briljivo sam se trudio da bih vam prezentirao tajnu svega to se dogaa, to je ve bilo i to se u bujici velikih dogaanja treba oekivati, tajnu zakona naih odnosa prema gojima i financijskim operacijama. O toj temi preostaje mi jo samo neto dodati. U naim je rukama najvea suvremena mo svijeta - zlato. Za dva dana mi ga moemo iz naih trezora iznijeti u eljenim koliinama.

Zar jo treba dokazivati kako je naa vlast od Boga predodreena?... Zar mi s tolikim bogatstvom neemo dokazati da je sve ono zlo, koje smo stoljeima morali initi, na kraju posluilo istinskom dobru* dovoenju svega u red ?!... tovie i pod cijenu kratkoronog nasilja, plan e biti proveden. Znat emo dokazati da smo u biti mi dobrotvori, koji napaenoj i iscjepkanoj zemlji vraaju dobro i slobodu osobnosti, koja e se koristiti svojim spokojstvom, mirom, dostojanstvom odnosa, sve pod uvjetom da se potuju i uvaju zakonski propisi koje smo mi donijeli. Uz to emo mi razjasniti da se sloboda ne sastoji u rasputenosti i razuzdanosti, isto kao to se dostojanstvo i snaga ovjeka ne sastoji u pravu svakoga da propovijeda ruilaka naela u odnosu na oblik slobode savjesti, jednakosti i slinoga, da se sloboda osobnosti nikako ne sastoji u pravu uzbuivanja sebe i drugih bezobzirnim rijeima pred svjetinom i na zborovima ljudi, nego da je istinska sloboda u nepovredivosti osobnosti, koja asno i ispravno provodi i potuje sve zakone opeg ivota da se ljudsko dostojanstvo sastoji u svijesti o osobnim pravima, a istodobno i o svojoj obespravljenosti, a ne samo u stalnom fantaziranju o temi svoga - Ja. Naa e vlast biti slavna, jer e biti mona. Ona e upravljati i rukovoditi, a nee tapkati za nekakvim voama i govornicima, koji samo izbacuju nerazborite rijei nazivajui ih velikim naelima, a koji, ako govorimo po savjesti, nisu nita drugo do li utopija. Naa e vlast biti izvritelj reda u kojemu se sastoji sva srea ljudi. Slava ove vlasti svima e sugerirati mistino klanjanje sebi, kao i izraavanje strahopotovanja svih naroda. Istinska mo ne poputa ni u kojem pravu, pa ni u boanskom, nitko joj ne smije pristupiti da joj ne bi oduzeo ni trunku njene snage.
Slava vlasti i mistino klanjanje njoj.

Viestoljetno zlo kao temelj buduega dobra.

To je ono - mijeanje pojma dobra i zla

58

Protokol XXIII.

Smanjenje proizvodnje luksuznih predmeta. Domaa radinost. Nezaposlenost. Zabrana opijanja. Unitenje staroga drutva i njegovo uskrsnue u novom obliku. Boji izabranik.

Smanjenje proizvodnje luksuznih prdmeta.

Da bi se narodi naviknuli na poslunost treba ih nauiti skromnosti, a to znai smanjiti industrijsku proizvodnju luksuznih predmeta. Na taj emo nain popraviti narav osoba koje su zaraene natjecanjem u

raskoi.
Domaa radinost.

Utemeljit emo domau, malu industriju, koja e potkopati privatni kapital tvorniara. To treba i zbog toga to krupni industrijalci i nesvjesno pokreu misli narodnih masa protiv vlade. Narod - proizvoa ne zna za nezaposlenost i to ga vee za postojei red, a slijedom toga i za postojanost takve vlasti. Nezaposlenost je najopasnija stvar za vlade. Za nas e uloga nezaposlenosti biti okonana im vlast doe u nae ruke. Opijanje e takoer biti zabranjeno zakonom i kanjavano kao zloin protiv ovjenosti, jer se ljudi pretvaraju u ivotinje pod utjecajem alkohola. Podanici, ponavljam jo jedanput, se slijepo pokoravaju samo jakoj, potpuno nezavisnoj ruci u kojoj oni osjeaju ma zatite i oslonac protiv udaraca socijalnih bieva.... Zbog ega im je potrebna aneoska dua vladara? Oni ele u njoj vidjeti utjelovljenje sile i moi. Gospodar koji smjenjuje sadanje uprave u drutvima koja jadno ivotare i koja smo demoralizirali, koja se odriu, tovie, i Boje vlasti i iz ijih sredina izvire na povrinu sa svih strana ar anarhije takav gospodar najprije mora gasiti taj sveprodirui plamen. Stoga je on duan unititi takvo drutvo, premda ga morao zaliti i vlastitom krvlju i da ga ponovno uskrsne u obliku dobro organizirane vojske, koja e se svjesno boriti protiv svake zaraze koja je opasna za dravno tijelo.

Nezaposlenost.

Zabrana opijanja.

Unitenje staroga drutva i njegovo uskrsnue u novom obliku.

Taj Boji izabranik je odreen ve odozgo, on e slomiti bezumne sile pokretane instinktom, a ne razumom, nagonom ivotinjskim, a ne ljudskim.Sada te sile slave pobjedu, a manifestiraju je u pljakama i raznim nasiljima, sve pod maskom naela slobode i prava. One su razorile sve drutvene poretke, da bi se na njihovom mjestu podiglo prijestolje idovskoga cara, ali e njihova uloga biti odigrana onoga trenutka kada on sjedne na prijestolje. Toga e trenutka oni biti zbrisani, jer na njegovu putu ne smije biti niti granice niti travice koje bi mu predstavljale smetnju. Tada emo moi narodima rei: Zahvalite Bogu i poklonite se pred onim koji na svome licu nosi ig predodreenosti ljudskoga roda, iju je zvijezdu sam Bog vodio i doveo k njemu, da nitko drugi osim njega ne bi mogao osloboditi vas od svih ve navedenih sila i zala.

Boji izabranik.

59

Protokol XXIV.
Uvrenje loze kralja Davida. Pripremanje kralja. Uklanjanje neposrednih nasljednika. Kralj i trojica koji su ga posvetili. Kralj je - sudbina. Besprijekornost vanjskoga morala kralja idovskoga.

Uvrenje loze kralja davida.

Sada u prijei na uvrivanje korijena dinastije kralja Davida do krajnjih slojeva zemlje. To uvrenje e se najprije sastojati u tomu u emu se do dananjega dana sastojala mo koja je naim mudracima osigurala i ouvala voenje svih svjetskih poslova, kao i usmjeravanje misli cjelokupnoga ovjeanstva... Nekoliko lanova loze Davidove pripremat e kraljeve i njihove nasljednike ne birajui ih po pravu nasljea nego po sposobnostima, upuujui ih u skrivene tajne politike, u planove upravljanja na nain da nitko ne dozna te tajne. Cilj takva naina rada jest u tomu da svi doznaju da kraljevanje ne moe biti povjereno neupuenima u najdublje tajna njene vjetine. Samo e se takvim osobama predavati praktina primjena naznaenih planova usporeujui ih sa stoljetnim iskustvom, sva promatranja politiko-ekonomskih tijekova i socijalnoga nauka - sav, jednom rijeju, duh zakona koji je priroda nepokolobljivo utemeljila radi reguliranja ljudskih odnosa.

Pripremanje kralja.

Uklanjanje neposrednih nasljednika.

esto e neposredni nasljednici biti uklanjani od mogunosti dolaska na prijestolje, ako za vrijeme pripremanja i uenja budu iskazivali lakomislenost, blagost i druge osobine koje ih ine nesposobnima za upravljanje i kao takvi su tetni za kraljevski poziv. Samo oni koji su bezuvjetno sposobni za vrsto, premda i surovo, ali rigorozno upravljanje dobit e uzde uprave od naih mudraca.

U sluaju depresije ili kakve druge nesposobnosti kraljevi e prema zakonu morati predati vlast u nove, sposobne ruke... Kraljevi planovi djelovanja u svakomu trenutku, a pogotovu u budunosti e biti nepoznati ak i onima koji se budu nazivali bliskim savjetnicima.

Kralj i trojica koji su ga posvetili. Kralj je - sudbina.

Samo kralj i trojica posvetitelja znat e budunost. U osobi kralja, koji vlada nepokolebljivom voljom i sobom i ovjeanstvom svi e vidjeli svoju sudbinu, u njegovim nama nepoznatim putevima. Nikomu nee biti poznato to kralj namjerava i to eli postii svojim mjerama, pa se nitko i nee smjeti isprijeiti na nepoznatu putu... Razumije se, da je nuno, da umne sposobnosti kralja odgovaraju planu uprave koje on mora imati u sebi. Stoga on i nee stupiti na prijestolje prije nego to njegov um ne bude podvrgnut provjeri spomenutih mudraca.

60

Da bi narod upoznao i zavolio svog kralja, treba on razgovarati na trgovima sa svojim narodom. To je nain povezivanja dviju sila koje smo mi sada terorom odvojili. Taj teror nam je bio nuan da bi obje sile pojedinano potpale pod na utjecaj.
Besprijekornost vanjskoga morala.

Kralj idovski se ne smije nalaziti pod vlau idovskoga kralja svojih strasti pogotovo ne poude: ni jednom stranom svoga karaktera on ne smije podlijegati ivotinjskim nagonima i davati im premo nad svojim umom. Pouda najgore razara umne sposobnosti i razboritost, odvodi misli u najgoru i najivotinjskiju stranu ljudske djelatnosti. Oslonac ovjeanstva u osobi gospodara svijeta, koji je od svetoga sjemena Davidova, mora svoje osobne sklonosti rtvovati radi svoga naroda. GOSPODAR NA MORA BITI ZA PRIMJER - BESPRIJEKORAN!!!

61