OTVORENO PISMO MINISTARSTVU FINANCIJA, UZ PRIJAVU I ZAHTJEV 12. sijeanj 2014 u 23:10 A.A.

iz Zagreba (podaci poznati Minisarstvu financija i Udruzi Veronika Vere) i UDRUGA VERONIKA VERE Martideva 67/I 10000 Zagreb adresa za potu, p.p. 187 Branimirova bb veronika.vere111@gmail.com Kontakt; 091 1121 544

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA KATANIDEVA 5, ZAGREB FINANCIJSKI SUSTAV ZA POTROAKO KREDITIRANJE

N.R. IVICA JAKOPIEK N.R. MINISTRU FINANCIJA N.R. PREMIJERA MILANOVIDA ODO RH

PREDMET:

PRIJAVA MINISTARSTVU FINANCIJA - UZ ZAHTJEV -

PROTIV TEDNO KREDITNE ZADRUGE POSOJILNICA BANKA BILOVS HODIDE KOFIE, LAMANNSDORF, BILPOVS 33, AUSTRIA I ODVJETNIKA IZ ODVJETNIKOG UREDA HINKO I RENATA ERJAV, Stanka Vraza 11, 42000 Varadin

Podnositeljica prijave je na temelju oglasa u dnevnoj tiskovini, i po uputama predstavnika trgovakog drutva Tangos S, Kaptol 5, Zagreb, koji je prijaviteljicu odveo u Odvjetniki ured Hinka erjava, kojom prilikom je u uredu bila prisutna i njegova supruga odvjetnica Renata erjav, oboje na adresi Stanka Vraza 11, 42000 Varadin, sa istim odvjetnicima Hinko i Renata erjav sklopila dogovor o kreditiranju, a u uvjerenju da su isti predstavnici Banke Kovanice iz Varadina. Po sklopljenom dogovoru o kreditiranju, odvjetnici Hinko i Renata erjav predoili su joj ugovor sa tedno kreditnom zadrugom Posojilnica Banka Bilovs Hodie - kofie, Lamannsdorf, Bilpovs 33 iz Austrije, pri tom tvrdedi da de se sva financijska transakcija vezano uz ovo kreditiranje obaviti u Banci Kovanica. Ugovori (tri) o kreditima, sa dvije razliite pravne osobe, obje tedno kreditne zadruge iz Austrije, (POSOJILNICA BANKA BILOVS, i POSOJILNICA-BANK ZILA) sklopljeni su na nain da se nije mogao, prema njegovim rijeima sklopiti jedan kredit u iznosu od 30.000,00 eur-a koliko je podnositeljici prijave bilo potrebno, ved joj je odvjetnik erjav ponudio sklapanje tri kredita u iznosima 22.000,00 eur, 5.500,00 eur i 7.500 eur, i na sva tri odmah prilikom isplate obustavio svoju proviziju i proviziju koja navodno pripada Banci tako da je iznos primljen na ruke u njegovom uredu iznosio daleko manje od iznosa koji je bio naveden u ugovoru tj. prijaviteljici je na ruke ispladen iznos od 27.000,00 eur-a a ne 38.000,00 eur. Razliku od 11.000,00 eur-a Hinko erjav i Renata erjav zadrali su za sebe, i na isti nisu platili porez na dohodak, sukladno zakonu.

Po sva tri kredita, osim hipotekarnog zaloga na nekretnini, za uredan povrat kredita jamili su i solidarni jamci.

Iz priloenih naloga za uplatu, izvrenih u Banka Kovanica, po nalogu odvjetnika Hinka erjava, evidentno je, i bez ikakve sumnje, da je prijaviteljica upladivala rate kredita na privatni devizni raun odvjetnika Hinka erjava, (u banci evidentiran kao DEVIZNA TEDNJA GRAANA), konto broj 7------ Banka Kovanica,

Nadalje, bitno je napomenuti da prijaviteljica NIKADA nije niti na koji nain komunicirala sa davateljem kredita, koji nije ovlaten obavljati financijsko ni kreditno poslovanje u Republici Hrvatskoj, a koje poslovanje je propisano Zakonima o kreditnim institucijama, i Zakonom o tedno

kreditnim zadrugama, niti su isti kontrolirani, a niti prijavljeni HNB-U, a niti drugim nadzornim institucijama u RH zaduenim za kontrolu tijeka novca u Republici Hrvatskoj.

Sami Ugovori nisu u dijelu napisanom na hrvatskom jeziku, uopde ovjereni niti potpisani od strane davatelja kredita, pa se sukladno Zakonu o obveznim odnosima takoer smatraju nepostojedim tj. nitetnim, jer su ovjereni samo od jedne strane tj. od primatelja kredita, koji je cijelo vrijeme bio u zabludi da se radi o legalnom i zakonitom poslu, koji de se obavljati preko Banke Kovanica, kako je to odvjetnik Hinko erjav i rekao. Prijaviteljica nije znala, niti je mogla znati, da raun u Banci Kovanica pripada Hinku erjavu kao fizikoj privatnoj osobi, a ne kao osobi ovlatenoj za provoenje bankovnih ili kreditnih odnosno nekih drugih financijskih transakcija.

U periodu od 2004 godine do 2013 godine, na iro raun odvjetnika Hinka erjava, upladeno je od prijaviteljice vie od 38.000,00 eur-a po osnovi pladanja za primljena sredstva iz kredita. O svim uplatama, prijaviteljica posjeduje originalne potvrde o upladenim sredstvima. Osim upladenih sredstava na njegov privatni devizni raun (kako je to osobno naloio), prijaviteljica je znaajan iznos sredstava dala odvjetniku direktno na ruke. Sama prijaviteljica svjedoi o hrpi ljudi koji su ekali u redu da mu plate ratu kredita, a na njegovom stolu je kako ona kae u tim prilikama bila znaajna svota eura.

Osim redovno upladenih rata, u Banci Kovanica i sredstava koje je primio na ruke, odvjetnik Hinko erjav, je po istoj osnovi blokirao mirovinu jednog od jamaca, s koje je mjeseno uskradivao iznos od 750,00 kn, od 2008. godine pa sve do dana njegove smrti, u listopadu 2013 godine to ukupno iznosi cca 7.200,00 eur-a. Nadalje, i drugi nositelj manjeg kredita i drugi jamac, takoer su upladivali sredstva po zaduenjima s osnove ovih kredita, a odvjetnik je provodio i zapljenu sredstava sa plade (do sada nepoznat uskradeni iznos). Iz kompletne evidencije koju posjeduje prijaviteljica, proizlazi, da je za 27.000,00 eur-a primljenih sredstava, do sada, od 2004. godine do danas uplatila to direktnom uplatom u banci, to na ruke odvjetnicima u njihovom odvjetnikom uredu, a to zapljenom sredstava sa iro i tekudih rauna, iznos vedi od 50.000,00 eur-a do prosinca 2013 .godine.

Prijaviteljica je u nekoliko navrata, pismeno a i osobno telefonskim putem, putem drugih institucija, inspektorata, traila od kreditora a i od odvjetnika oitovanje o stanju duga, konto kartice, izlistanje upladenih sredstava, i zamolbu da upladuje direktno na raun ovih dviju tedno kreditnih zadruga, no njenom zahtjevu nije do danas udovoljeno.

Istovremeno su odvjetnici Hinko i Renata erjav, kao punomodnici ovih tedno kreditnih zadruga, neovlatenih za poslovanje i kreditiranje na podruju Republike Hrvatske, sukladno pozitivnim propisima koji su na snazi u RH, a s kojima je Ministarstvo financija dobro upoznato, pokrenuli i ovrni postupak ne samo po raunima, ved i na nekretnini u vlasnitvu prijaviteljice, upisanoj u z.k. ul. 4----,

k.o. Grad Zagreb, ZK TIJELO II. Ono to najvie okira, je injenica da ovi navodni kreditori koje Boica Dugan nikad nije vidjela, susrela, niti s njima sklopila bilo kakav posao, ved je dobila gotove ugovore, nepotpisane na dijelu koji je sastavljen na hrvatskom jeziku od njihove strane, i to u uredu ovih odvjetnikamaju, upisano zalono pravo na nekretnini u iznosu od 22.000,00 eur-a, a da nakon uplate iznosa od preko 50.000,00 eur-a (kao pod gore), potrauju i danas iznos od preko 35.000,00 eur-a, tonije, prosincu 2013. godine.

Istovremeno, osim ovrhe na nekretnini koja je u tijeku, pokrenuli su i ovrni postupak nad pladom jednog jamca za iznos od 33.000,00 eur-a, a takoer provode ovrhu i nad nositeljem drugog manjeg kredita koji je prilikom isplate iznosio 7.500,00 eur-a sada potrauju 12.000,00 eur-a.

Po svemu proizlazi da sve uplate od 2004 godine do danas, a koje iznose preko 50.000,0 eur-a nisu niti proslijeene na iro raune tedno kreditnih zadruga koje su nelegalno poslovale na podruju RH putem punomodnika tj. odvjetnika Hinka i Renate erjav, a koji ih i nadalje zastupaju na podruju RH, iako nemaju meunarodnu punomod za zastupanje to je propisano ZPP-om, ved su ta sredstva oigledno zadrana na raunima Hinka erjava na koji su i bili upladivani. Samo stanje po potvrdi koju je prijaviteljica dobila iz Banke Kovanica, na dan 28.09.2004. godine - potvrdjuje da je s tim danom na privatnom deviznom raunu odvjetnika Hinka erjava stanje deviza pokazivalo iznos od 32.973,49 eur.

Iz svega proizlazi, da ova dva odvjetnika, ne samo da postupaju protivno Odvjetnikom kodeksu kojim je propisano ponaanje odvjetnika na podruju RH sukladno odvjetnikoj etici, ved i da su isti na nezakonit nain pribavljali devizna sredstva, koja nisu ni na koji nain kontrolirani od niti jedne institucije u Republici Hrvatskoj, naroito ne od strane HNB, koja je inae zaduena za kontrolu financijskog toka novca od financijskih i kreditnih institucija i tedno kreditnih zadruga, a niti od strane Porezne uprave, koja je zaduena za utvrivanje utaje poreza. Prijaviteljica posjeduje vrsta saznanja da nije jedina koja je na ovakav nain dovedena u zabludu i koja je upladivala visoke iznose po osnovi primljenog kredita.

Kako odvjetnici Hinko i Renata erjav, usprkos upladenim sredstvima od strane prijaviteljice od preko 50.000,00 eur-a do dananjeg dana za ispladenih 26.000,00 eur-a i to na ruke u odvjetnikom uredu, i dalje provode ovrni postupak na nekretnini koja je jedno od jamstva po kreditu i koja je jedina nekretnina prijaviteljici, u kojoj ivi, a koja je na alost, zbog svih ovih opisanih okolnosti postala socijalni sluaj, potpuno nezatidena od zakonodavnih tijela RH, te joj ovi odvjetnici i nadalje odbijaju dostaviti izlistanje upladenih sredstava, a odbijeno je i financijsko vjetaenje koje je predloeno Opdinskom sudu u Zagrebu, u Ovrnom postupku br. Ovr ----/08) te stoga postoji neposredna i izravna opasnost da joj se u ovrnom postupku oduzme nekretnina za kredit koji je u stvari prema upladenim iznosima, ved dva puta ispladen, a istovremeno i nezakonit, a sami ugovori nitetni, molimo da:

Ministarstvo financija, odmah i bez odgode izvri nadzor nad poslovanjem Odvjetnikog ureda Hinka i Renate erjav, te nadzor nad njihovim privatnim kunskim i deviznim raunima, kao i da se provede nadzor odnosno kontrola da li su, kada i na koji raun upladivali upladena im sredstva, u korist Posojilnice Zila i Posojilnica Bilovs, te da nakon provedene kontrole, utvrde, da li je od strane odvjetnika Hinka i Renate erjav dolo do povrede hrvatskih zakona, odnosno do utaje poreza, te da Ministarstvo financija nakon provedene kontrole pokrenu zakonom propisane postupke vezano uz njihovu kaznenu odgovornost.

Svjetska banka se jo prije tri godine osvrnula na potrebu zatite potroaa u RH, nunom promjenom i primjenom zakona, zatitom potroaa prema Zakonu o kreditnim institucijama. lanci 304. do 310. Zakona o kreditnim institucijama izriito se odnose na pitanja zatite potroaa. lanak 309. ne nalae HNB-u da reagira na pojedinane pritube klijenata kreditnih institucija, ali ga ovladuje da nadzire da li pojedina kreditna institucija posluje sukladno dobrim poslovnim praksama, objavljuje opde uvjete poslovanja te nadzire ugovore koje ona zakljuuje sa svojim klijentima. lanak 310. propisuje da se osim Zakona o kreditnim institucijama primjenjuje i Zakon o zatiti potroaa. Vaede odredbe Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o zatiti potroaa predstavljaju dobar temelj za zatitu potroaa u bankovnom sustavu. K tomu, one ovladuju HNB za nadzor njihove primjene od strane banaka. Glavni izazov za Hrvatsku je provedba spomenutih odredbi putem uinkovitog institucionalnog te mehanizma obrade pritubi.

Pravni sustav treba prepoznati i osigurati jasna pravila o zatiti potroaa te su potrebni adekvatni institucionalni dogovori za uinkovito provoenje i prisilnu provedbu pravila o zatiti potroaa.

U skladu s lankom 309. Zakona o kreditnim institucijama, HNB je ovlaten u okviru svojih nadlenosti nad kreditnim institucijama pratiti pridrava li se kreditna institucija opdenito dobrih poslovnih praksi, posebno onih koje se odnose na objavu opdih uvjeta poslovanja i ugovore zakljuene s klijentima. HNB ipak ne provodi pregled evidencija o zaprimljenim pritubama kako bi se uvjerio da banke i ove tedno kreditne zadruge iz Austrije potuju Zakon o zatiti potroaa iako mu Zakon o kreditnim institucijama to nalae.

lanak 15. Zakona o obveznim odnosima propisuje da osoba koja smatra da je neko njezino pravo povrijeeno je ovlatena tititi ga i ostvarivati putem suda, ako zakonom odluivanje nije povjereno nekom drugom nadlenom tijelu.

Pravne odredbe prema Zakonu o kreditnim institucijama lanak 309. Zakona o kreditnim institucijama ureuje postupak pritubi. Njime se propisuje da ako potroa smatra da se kreditna

institucija ne pridrava uvjeta iz ugovora o pruanju bankovnih, odnosno financijskih usluga, moe svoj prigovor na postupke kreditne institucije uputiti:

i. odgovarajudoj organizacijskoj jedinici kreditne institucije - NE ODGOVARAJU I IGNORIRAJU PODNESKE ii. organizacijskoj jedinici kreditne institucije koja je zaduena za rjeavanje pritubi potroaa - NE POSTOJI iii. unutarnjoj reviziji u kreditnoj instituciji - IGNORIRAJU BILO KAKVU KOMUNIKACIJU iv. drutvu ili udruzi za zatitu potroaa - PRIJAVLJENO v. nadlenoj ispostavi podrune jedinice Dravnog inspektorata - DORHU vi. drugim nadlenim tijelima - MINISTARSTVU FINANCIJA

Segment nebankovnih kreditnih institucija u Hrvatskoj obuhvada drutva za potroako financiranje, leasing drutva, kartiarske kude i zalagaonice. Do sredine svibnja 2007., otprilike 110 tednokreditnih zadruga moralo je odluiti hode li idi u likvidaciju ili se preoblikovati u tedne banke (na koje se primjenjuje Zakon o kreditnim institucijama) ili u kreditne unije (na koje se primjenjuje Zakon o kreditnim unijama). U skladu s time, te institucije ine dio bankovnog sektora Hrvatske i podlijeu nadzoru od strane HNB-a.

Razvoj nebankovnih kreditnih institucija koje odobravaju potroake kredite u Hrvatskoj je tek u ranoj fazi razvoja. Potroake kredite banke izdaju ved godinama, no tek nedavno su nebankovne kreditne institucije takoer poele pruati usluge potroakog financiranja (to nisu institucije koje primaju depozite te stoga ne podlijeu nadzoru od strane HNB-a). Ugovori o financiranju tih drutava nude se potroaima izravno putem trgovca, poput trgovaca automobila ili namjetaja. U Hrvatskoj ovaj segment obuhvada dva drutva koja izravno pruaju financijske kredite, takozvane zajmove no upravo ova mogudnost "otvorila je vrata" brojnim manipulacijama i zlouporabama zakona. U periodu od 2007 godine do 2010 godine kada je doneen novi Zakon o potroakom kreditiranju, sklopljeni su brojni ugovori o zajmovima, ugovori o kreditima - to sa domadim "kreditnim uredima", to sa tedno kreditnim zadrugama iz Hrvatske, a isto tako i iz inozemstva - a svi ovi ugovori nisu podvrgnuti nikakvoj kontroli i nisu obuhvadeni NITI JEDNIM ZAKONOM, stoga su takvim ugovorima otedeni ne samo brojni graani RH, ved i Republika Hrvatska, upravo iz razloga jer je uskradena za ogroman iznos dobiti iz takvih transakcija a koje su ti tzv. Kreditni uredi i KZ bili duni platiti Ministarstvu financija.

Segment potroakog financiranja sastoji se od trgovakih drutva koja podlijeu Zakonu u trgovakim drutvima (NN 111/1993., 34/1999., 118/03.), Zakonu o zatiti potroaa (NN 125/2007.),

Zakonu o zatiti osobnih podataka (NN 103/2003., izmjene i dopune NN 118/2006. i NN 41/2008.) i Zakonom o zatiti trinog natjecanja (NN 122/2003.). Ona takoer podlijeu novom Zakonu o potroakom kreditiranju (NN 75/2009.), koji je stupio na snagu 2010. Ona ne podlijeu Zakonu o kreditnim institucijama (NN 117/2008.) bududi da ona nisu financijske institucije koje primaju depozite.

Zakon o kreditnim institucijama definira financijske institucije (lanak 9.) kao drutva koja nisu kreditne institucije (definirane u lanku 2.) i ija je pretena djelatnost u jednom od nekoliko podruja, ukljuujudi potroake kredite, hipotekarne kredite, usluge vezane uz poslove kreditiranja i financijski leasing. Odredbe o zatiti potroaa (lanci 304-310.) primjenjuju se samo na kreditne institucije kako su definirane tim Zakonom. Stoga jedina nadzorna tijela za drutva za potroako financiranje su Porezna uprava, FINA za izvjetavanje o bilanci i Dravni inspektorat za zatitu potroaa.

U svojoj izjavi za medije, pomodnik ministra Branko egon u kolovozu 2013 godine, a i nakon toga neki drugi djelatnici iz Ministarstva financija izjavili su da je stotinjak trgovakih drutava koji su nudili kredite, kao i oni koji ovruju sredstva po raunima graana vie ne posluju, te da su isti ugaeni. Provjerom u razgovoru sa graanima, kao i provjerom u sudskom registru, utvrdili smo da isti ne samo da dalje posluju na podruju Republike Hrvatske, ved i nadalje ovruju raune graana. Zapanjujuda je injenica da ta trgovaka drutva ovruju raune BEZ IKAKVE ZAKONSKE OSNOVE, jer su graani mahom sklopili ugovore o zajmovima i ugovore o kreditima sa tzv. Kreditnim uredima i tedno kreditnim zadrugama kojima su tom prilikom dali i ovjerene bianco zadunice, dok su im raune blokirali druga trgovaka drutva s kojima oni nemaju nikakav ugovorni odnos.

Kao posrednici u naplati, ili bolje reeno opunomodenici sa zadatkom naplate potraivanja, javljaju se uestalo odvjetnik Majid iz Zadra, i odvjetnik Krpan iz Zagreba, kao i brojni djelatnici tzv. Kreditnih ureda, i ureda koji u svrhu naplate potraivanja nazivaju graane iz call centara. Graani koji su sklopili ugovore o kreditu, ili zajmu sa takvim "kreditnim uredima i KZ" su potpuno nezatideni, svakodnevno ih se uznemiruje i iznuuje (osobe koje ih zovu, zovu u ime poduzeda s kojima graani nemaju nikakav ugovorni odnos), a imovina im se ovruje, te ih se gotovo svakodnevno deloira iz njihovih stanova i kuda. Jednako tako velik je broj graana koji su ostali bez svojih domova ved samim potpisom ugovora, za koji nisu shvatili da je Ugovor o kupoprodaji a ne Ugovor o zajmu.

Ovo, gospodine ministre, i ostali slubenici Vlade RH, I Ministarstva financija, moramo zajednikim snagama to hitnije rijeiti jer demo u suprotnom u Hrvatskoj imati pune ulice socijalnih sluajeva.

Podsjedam vas na medijske izjave slubenika iz Ministarstva financija, kao i na izjave pomodnika ministra financija Branka egona iz kolovoza 2013 godine, nakon odranog Okruglog stola o kreditnim uredima, a koji se javno izjasnio o nitetnosti takvih kreditnih aranamana odnosno ugovora, kao i kreditnih aranamana s "navodnim investitorima iz inozemstva", a u stvari zajmodavcima, a koji zajmovi i krediti nisu regulirani zakonom RH. Radi se o istom dovoenju u zabludu i manipulaciji, te zlouporabi hrvatskih zakona na tetu hrvatskih graana, pa u duhu pravde i pravednosti, kao i ovlasti koje ovo Ministarstvo financija ima, molimo da se to donese jedinstvena Odluke na nivou RH o nitetnosti takvih kreditnih tj. ugovornih odnosa sa tednokreditnim zadrugama koje nisu registrirane u RH pa time niti zakonite, kao i sa drugim kreditnim uredima i "investitorima" koji su na podruju Republike Hrvatske poslovali na nezakonit nain, a koji su posljednjih etiri godine graane Republike Hrvatske dovele do ekonomskog sloma i genocida.

Zahvaljujem, s potovanjem, i molim obavijest o uinjenom!

Zagreb, 10.01.2014.

Dostavljeno: Ministarstvo financija Ured Predsjednika RH Vlada RH Europska Komisija Hrvatska odvjetnika komora ODO RH Predsjednica, Nada Landeka UDRUGA VERONIKA VERE