Professional Documents
Culture Documents
Elektrina postrojenja
UVOD
RAZVOJ ELEKTRIFIKACIJE
Prva javna elektrana je izgraena u Njujorku 1882. godine i ta godina se smatra poetkom elektrifikacije. Tada se koristila klipna parna maina koja je pokretala generator jednosmerne struje i on je napajao strujom sijalice sa ugljenom niti a kasnije i motore jednosmerne struje. Taj sistem proizvodnje el. energije se uglavnom sastojao od nekoliko elektrana koje su bile meusobno izolovane i nepovezane i bio je prepun nedostataka. Do preokreta u elektrifikaciji je dolo izumom transformatora, trofazne struje i asinhronog motora 1887. godine pa je tada dolo do velikog napretka u ovoj oblasti. Kada su se javili zahtevi za veim snagama el. energije, dolo je do meusobnog povezivanja elektrana i do stvaranja velikih elektroenergetskih sistema. U Srbiji je prva termoelektrana izgraena 1893. godine u Beogradu.
Mladenovi Danijela Elektrina postrojenja energije sa jednog naponkog nivoa na drugi pa se pomou nje povezuju mree razliitih naponskih nivoa. U transformatorskoj stanici koja se nalazi u blizini elektrane ugrauje se i odgovarajua oprema koja omoguava prekidanje, odnosno iskljuenje pojedinih delova mree ili dalekovoda, omoguava merenje ili titi drugu opremu od raznih kvarova ili prenapona. Prema prostornom smetaju postrojenja mogu biti za unutranju i spoljanju montau, otvorenog ili oklopljenog tipa. Postrojenja za unutranju montau smetena su u zgradama koje se u tu svrhu grade pa su aparati i ureaji koji se upotrebljavaju kod ove vrste postrojenja zatieni od atmosferskih uticaja (vlaga, praina i sl.) i zato su jednostavnije konstrukcije. To su postrojenja za napone do 38kV (postrojenja za srednji napon) i mogu biti otvorenog ili oklopljenog tipa. U postrojenja otvorenog tipa spadaju postrojenja koja imaju pregrade, barijere i sl. ili su bez njih. Postrojenja visokog napona (110kV i vie) se rade napolju, na otvorenom. Glavni delovi razvodnih postrojenja su: sabirnice, transformatori, prekidai, rastavljai, ureaji za merenje i zatitu, signalizaciju, upravljanje i automatiku.
ELEKTRANE
PODELA ELEKTRANA
Uloga elektrana je da u svakom trenutku zadovolje potronju elektroenergetskog sistema. Pod potronjom se podrazumevaju neto potrebe potroaa i gubici u prenosnim i distributivnim mreama. Takoe elektrane treba da obezbede i: - regulacionu rezervu (za pokrivanje iznenadnih promena optereenja); - havarijsku rotirajuu rezervu (za pokrivanje ispada generatora najvee snage); - remontnu rezervu (za pokrivanje generatora u remontu); - hladnu rezervu (za pokrivanje ostalih duih neplaniranih ispada generatora). Dva osnovna tipa elektrana su: 1. termoelektrane (TE) (TE na fosilna goriva (ugalj, gas) i nuklearne elektrane) i 2. hidroelektrane (HE) (klasine i reverzibilne). TE spadaju u elektrane sa neobnovljivim izvorom el. energije a elektrane sa obnovljivim izvorom el. energije su: hidroelektrane, aeroelektrane, elektrane koje koriste energiju morskih talasa, plime i oseke, geotermalnu energiju i sl. Danas se sve vea panja poklanja mikro (snage do 100kW) i mini (snage do 1000kW) hidroelektranama. 2
Mladenovi Danijela Elektrina postrojenja Osnovna karakteristika svake elektrane je njena instalisana snaga ili naznaena snaga elektrane SEi ili
PEi koja se dobija kao aritmetiki zbir naznaenih prividnih snaga generatora Sgn , odnosno SEi = Sgn,k gde je
k =1 n
n broj generatora u elektrani. Maksimalna snaga elektrane PEmah PEi je najvea snaga koju elektrana moe dati ako su svi delovi elektrane u pogonu. Raspoloiva snaga elektrane se rauna iz izraza Prasp = PEi Psp Prem Pop gde su: Psp - snaga
sopstvene potronje elektrane; Prem - snaga generatora u remontu; Pop - smanjenje snage elektrane iz nekih posebnih razloga (kvar na nekom od ureaja, nedovoljan dotok vode i sl.)
TERMOELEKTRANE
Termoelektrane su postrojenja u kojima se hemijska energija goriva pretvara u elektrinu energiju. To pretvaranje energije nije direktno ve se obavlja u nekoliko koraka: - prvo se hemijska energija goriva sagorevanjem pretvara u toplotnu energiju u loitima parnih kotlova sa visokim stepenom iskorienja; - zatim se toplotna energija pretvara u mehaniku u sistemu parni kotao turbina sa niskim stepenom iskorienja; - i na kraju se mehanika energija pretvara u elektrinu u sinhronoj maini sa visokim stepenom iskorienja. Zavisno od toga koja pogonska maina pokree sinhroni generator, postoje tri osnovna tipa TE: 1. TE na paru sa fosilnim gorivima koja mogu biti vrsta (kameni ugalj, mrki ugalj, lignit), tena (mazut i nafta) i gasovita (prirodni zemni gas, gas iz visokih pei, gas iz koksnih pei) ili sa fisionim gorivima (nuklearne elektrane). Kod njih je pogonski motor parna turbina.; 2. gasno-turbinske TE sa tenim i gasovitim fosilnim gorivima. Kod njih je pogonski motor gasna turbina.; 3. TE ije generatore pokreu motori sa unutranjim sagorevanjem; a postoje i: 4. TE sa kombinovanim ciklusom i 5. termoelektrane-toplane. Turbine su maine u kojima se toplotna energija radnog fluida pretvara u mehaniku energiju pri emu se toplotna energija niti dovodi niti odvodi iz turbine.
Pu je ulazna snaga goriva, Psp je snaga sopstvene potronje elektrane i Pe je korisna snaga elektrane (snaga na pragu elektrane).
Elektrina postrojenja
Ugalj se do TE doprema na dva naina. Ako je TE blizu rudnika uglja, on se doprema pokretnim trakama do skladita u elektrani a ako je dalje, ugalj se doprema eleznicom. Da bi se obezbedio neprekidan rad TE, potrebne su izvesne rezerve koje se nalaze u bunkerima i treba da obezbede jednomeseni rad TE u sluaju prekida dopreme uglja iz rudnika. U savremenim TE, ugalj se pre ubacivanja u loite melje i pretvara u ugljenu prainu i ona se mea sa vazduhom i tako lake sagoreva. Mlevenje, suenje i meanje uglja sa vazduhom se vri u ventilatorskim mlinovima. Za sagorevanje uglja u loitu potreban je vazduh. Cirkulacija vazduha kroz kotao moe biti prirodna i vetaka. Prirodna je mogua samo kod malih TE pomou visokih dimnjaka a kod savremenih velikih TE koristi se prinudna cirkulacija pomou ventilatora za sve vazduh (ubacuje ga u kotao) i ventilatora za dimne gasove (izbacuje ih iz kotla u dimnjak). Ureaji za preiavanje dimnih gasova mogu biti: 1. za izdvajanje vrstih estica (ciklonski otpraivai, mokri otpraivai, elektrofiltri), 2. za izdvajanje oksida sumpora koji kada se ispuste u atmosferu stvaraju kisele kie koje unitavaju ume (u kotao se mogu ubaciti aditivi koji vezuju okside sumpora ili ureaji za hemijsko preiavanje dimnih gasova). Oba postupka su veoma skupa. Parni kotao predstavlja sistem za pretvaranje hemijske energije goriva u toplotnu energiju vodene pare. Parni kotao se sastoji od sledeih elemenata: loita, zagrejaa vode, isparivaa (generatora pare), pregrejaa pare, meupregrejaa, zagrejaa vazduha, cevovoda, ventila i sl. Prema nainu strujanja vode i pare kroz ispariva, kotlovi mogu biti sa prirodnom ili prinudnom cirkulacijom (voda isparava u vie prolaza kroz cevi isparivaa) ili protoni kotlovi (voda isparava u jednom prolazu). Vodena para na izlasku iz kotla sadri odreeni procenat vlage i to je vlana para. Kada se ova para uvede u pregreva ona se dodatno zagreva, eliminie se vlaga i dobija se suva para. Parne turbine su osnovne 1. Dovodni kanal (mlaznici) pogonske maine sinhronih 2. Radne lopatice generatora u TE. U njima se 3. Disk unutranja potencijalna energija 4. Osovina turbine vodene pare pretvara u mehaniku energiju. Parna turbina se sastoji od: sprovodnog aparata (mlaznika) (moe biti jedan ili vie), lopatica obrtnog kola, diska obrtnog kola i vratila. Turbine kod kojih je izlazni pritisak nii od atmosferskog nazivaju se kondenzacione a kod kojih je vei protivpritisne. Turbine predviene za rad sa stalnom snagom se zovu bazne a sa promenljivom snagom su regulacione. U turbini postoje dva dela: deo sa visokim pritiskom ( TVP ) i deo sa niskim pritiskom ( TNP ). Para koja izlazi iz dela 4
Mladenovi Danijela Elektrina postrojenja turbine sa visokim pritiskom dodatno se zagreva u meupregrevau pare, da bi joj se smanjila vlanost, a zatim se dovodi u deo sa niskim pritiskom. Vodena para struji kroz mlaznike i velikom brzinom udara u lopatice rotora turbine i rotor turbine se okree a poto su osovine rotora turbine i rotora generatora mehaniki spojene okree se i rotor generatora na ijim krajevima se dobija elektrina energija. Izraena para koja naputa turbinu se kondenzuje u kondenzatoru tako to joj se odvodi toplota pomou rashladne vode. Voda koja se koristi u parnim kotlovima mora biti potpuno ista i ona se preiava u postrojenju za pripremu vode. U deaeratoru se iz vode odstranjuju rastvoreni gasovi (kiseonik i ugljen-dioksid) koji izazivaju koroziju cevi i ventila. Za normalan rad TE potrebna je velika koliina vode. Oko 93% vode koristi se za hlaenje pare u kondenzatoru a samo 7% za ostale svrhe. Sistemi vodosnabdevanja mogu biti otvoreni i zatvoreni. Otvoreni sistem se primenjuje kada je TE smetena pored neke vee reke a zatvoreni mora imati hladnjak za vodu a kao hladnjaci se koriste rashladne kule ili tornjevi visine do 100m. Karakteristini radni reimi TE su: 1. reim startovanja, 2. reim normalnog optereenja, 3. reim obustave rada i 4. rad u rezervi. Reim startovanja se sastoji iz sledeih faza: 1. priprema startovanja (provera svih sistema koji su bitni za rad kotla, turbine i generatora, 2. startovanje (potpala) kotla (pomou mazuta). TE moe da startuje iz hladnog (temperatura u kotlu manja od 150C), neohlaenog (temperatura u kotlu oko 150C) i toplog stanja (temperatura u kotlu je priblina radnoj temperaturi pare). Postoje dva naina startovanja: a) start sa konstantnim pritiskom (prvo se postigne potreban pritisak pare pa se onda puta turbina u rad), b) start sa promenljivim pritiskom (turbina se puta u rad i pre nego to se postigne potreban pritisak pare). Tako se tedi vreme pri startu. Obustava bloka moe biti neplanska i planska i moe biti normalna i prinudna (obavlja se brzo) ali hlaenje svih elemenata u bilo kom sluaju mora biti postepeno. TE moe biti u hladnoj rezervi (obustava rada i potpuno hlaenje) i toploj rezervi (kotlovi se loe mazutom i rade sa smanjenom snagom a turbine rade u praznom hodu). Stepen iskorienja ove TE se kree u opsegu (0.28-0.33).
Elektrina postrojenja
Mladenovi Danijela
Elektrina postrojenja
Termoelektrane toplane
One slue za kombinovanu proizvodnju elektrine i toplotne energije. Elektrina energija se dobija pomou sinhronih generatora koje pokreu gasne ili parne turbine. Toplota se dobija iz niskotemperaturne vodene pare ili tople vode pod pritiskom koja se toplovodima alje do korisnika. Tipina konfiguracija TE-toplane sa oduzimanjem toplote sa parne turbine je
Nuklearne elektrane
Nuklearne elektrane su u sutini parne TE u kojima se toplotna energija dobija iz fisionih nuklearnih reaktora koji imaju ulogu kotla. Postoje dva tipa nuklearnih reaktora: 1. reaktori sa sporim termikim neutronima, 2. reaktori sa brzim neutronima. Kao nuklearno gorivo koristi se uranijum. Uranijum se raspada usled bombardovanja neutronima i pri tome se osloboaju novi neutroni i nastaje lanana reakcija. Neutroni dobijeni nuklearnom reakcijom (sekundarni neutroni) imaju veliku energiju i brzinu kretanja pa je mala verovatnoa da e pogoditi neki atom uranijuma pa ih treba usporiti i tako usporeni neutroni se zovu termiki neutroni. Za usporavanje neutrona koriste se materije sa lakim atomima (voda, teka voda, grafit i sl.) i zovu se moderatori. Za odvoenje toplote iz reaktora najee se koristi veoma ista voda jer estice u vodi mogu da postanu radioaktivne ili gas ugljendioksid koji ne postaje radioaktivan i ne izaziva koroziju. Osnovni tipovi reaktora su: 1. reaktor sa vodom pod pritiskom (moderator i rashladni fluid je voda a radni fluid je voda), 2. reaktor sa kljualom vodom (moderator i rashladni fluid je voda a radni fluid je voda), 3. reaktor hlaen gasom (moderator je grafit, rashladni fluid je ugljen-dioksid a radni fluid je voda).
Mladenovi Danijela Elektrina postrojenja Tipina konfiguracija nuklearne elektrane sa reaktorom sa vodom pod pritiskom je
Glavni problem pri radu nuklearnih elektrana je zatita osoblja i okoline od radioaktivnosti.
HIDROELEKTRANE
Hidroelektrane su postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pretvara u mehaniku energiju preko hidraulinih turbina a zatim u elektrinu energiju pomou sinhronih generatora. Hidroelektrane mogu biti konvencionalne i reverzibilne.
Konvencionalne hidroelektrane
Konvencionalne hidroelektrane imaju smer kretanja vode od akumulacionog jezera ka turbini pa imaju samo turbinski pogon. Zavisno od smetaja mainske zgrade, mogu biti pribranske i derivacione. Kod pribranskih HE mainska zgrada, sa turbinama, generatorima i sl., je smetena u podnoje brane, neposredno iza akumulacionog jezera. Uglavnom se grade na dovoljno irokim rekama sa strmim obalama.
Kod derivacionih HE mainska zgrada je, manje ili vie, udaljena od akumulacionog jezera pa se voda do turbina mora dovoditi kanalima, tunelima i cevovodima ija duina moe biti i po nekoliko kilometara.
Mladenovi Danijela Elektrina postrojenja Konvencionalne HE, zavisno od veliine akumulacije, odnosno od vremena pranjenja akumulacije, mogu biti protone i akumulacione HE. Akumulacione HE se dele na HE sa dnevnom, nedeljnom, sezonskom i godinjom akumulacijom. Vreme pranjenja akumulacije je ono vreme za koje se isprazni akumulacija ako nema dotoka vode i gubitaka vode usled poniranja, isparavanja i prelivanja. Ako to vreme iznosi do 2 sata HE je protona, od 2 do 400 sata HE je sa dnevnom ili sedminom akumulacijom a vie od 400 sati HE je sa sezonskom ili godinjom akumulacijom. Osnovni delovi HE su: brana, zahvat, dovodni tunel, vodostan (vodna komora), cevovod pod pritiskom, odvod vode, hidrauline turbine i generatori. Brana ima ulogu da obezbedi dobar zahvat, odnosno da skrene vodu sa prirodnog toka prema zahvatu i dovodu vode i da omogui vei pad vode. Moe biti mala (ako je visoka do 12m) i velika (via od 12m). Moe biti betonska ili nasuta. Betonske mogu biti: gravitacione (stabilne su zbog svoje teine), lune(stabilne su zbog lunog oblika), luno-gravitacine (kombinacija prethodnih) i olakane (sa posebnom konstrukcijom i smanjenom teinom i utedom u materijalu). Nasute brane imaju jezgro od zemlje ili nekog slinog materijala koji obezbeuje nepropustnost brane. Brana moe biti gluva (nepropusna) i vodopropusna (sa povrinskim i unutranjim otvorima za preliv vode). Zahvat ima ulogu da zaustavljenu vodu uputi od brane kroz dovod vode ka turbinama. Zahvat moe biti na povrini (kod niskih brana kada je nivo vode iza brane stalan) i ispod povrine vode (kada se nivo vode iza brane bitno menja u tku godine). Dovodni tunel slui za dovod vode od zahvata do vodostana. Moe biti gravitacioni (voda ne ispunjava ceo tunel) ili pod pritiskom (voda ispunjava ceo tunel). Vodostan se ugrauje na kraju dovoda vode, ispred turbine. Ima ulogu rezervoara u sluaju naglih promena optereenja pri naglom zatvaranju turbina. Hidraulina turbina se sastoji od: dovoda vode obrtnom kolu, obrtnog kola (rotora) i odvoda vode iz obrtnog kola. Moe biti akciona (sa slobodnim mlazom vode koji udara u lopatice rotora i skree za 180; Peltonova turbina) i reakciona (voda u rotoru se i skree i ubrzava pa se menja pritisak vode; Francisova, Kaplanova, dijagonalna i cevna turbina). Blok dijagram HE je C-cevovod T-turbina G-generator ET-energetski transformator Ph-hidraulina snaga elektrane Psp-snaga sopstvene potronje Pe-el. snaga elektrane Stepen iskorienja HE je (0.7-0.9).
Reverzibilne hidroelektrane
Kod reverzibilnih HE postoji gornji i donji akumulacioni bazen i pumpno-turbinsko postrojenje. U periodu manjeg optereenja voda se pumpa iz donjeg u gornji rezervoar (pumpni pogon) da bi se u periodu velikih optereenja voda iz gornjeg rezervoara proputala kroz turbine i dobijala el. energija (turbinski pogon). Takva je HE Bajina Bata.
Mladenovi Danijela
Elektrina postrojenja
10
Mladenovi Danijela
Elektrina postrojenja
Sabirnice i spojni provodnici mogu biti izvedeni od krutih provodnika (krute sabirnice) i uadi (uaste sabirnice). Kruti provodnici se koriste za napone do 35kV. Provodnici su neizolovani od bakra ili aluminijuma, najee su pravougaonog oblika a mogu biti i cevni, kruni, L-profili i U-profili. Kruti provodnici su najee simetrino rasporeeni u horizontalnoj ili vertikalnoj ravni, a moe i u kosoj ravni ili u uglovima trougla.
Presek krutih provodnika se bira na osnovu zagrevanja u trajnom pogonu. U sluaju kada su radne struje veoma velike, faze se izvode iz dva ili vie provodnika manjeg preseka i na taj nain se formira paket provodnika po fazi. Minimalno rastojanje izmeu provodnika unutar paketa jednako je irini jednog provodnika radi boljeg hlaenja a takoe je bolje i provodnike postavljati u horizontalnoj ravni nego u vertikalnoj. 11
Mladenovi Danijela Elektrina postrojenja Provodnici se mogu i obojiti radi boljeg odvoenja toplote a time se jasnije uoavaju i razlikuju faze provodnika. Uaste sabirnice se izrauju od aluminijum-elinih provodnika (Al/el) za napone do 110kV. Postavljaju se u horizontalnoj ravni. Presek uastih provodnika se bira na osnovu zagrevanja u trajnom pogonu. U sluaju kada su radne struje veoma velike ili se jednim provodnikom ne moe izbei korona, faze se izvode iz vie provodnika, odnosno sa provodnicima u snopu. Sabirnice se mogu spajati uzduno pod nekim uglom (najee pravim) ili u obliku slova T pomou vijaka, podloki i navrtki.
Provodni izolatori imaju ulogu da izoluju neizolovane provodnike od zida ili metalanih delova u postrojenjima. Koriste se pri prolazu provodnika iz jedne prostorije u drugu, iz jednog dela oklopljenog postrojenja u drugi ili iz postrojenja u slobodan prostor. Mogu biti za unutranju montau i oni kod kojih je bar jedna polovina napolju. Mogu biti za okrugle provodnike i za pljosnate provodnike. Oznaka provodnih izolatora se sastoji od pet simbola: 1. prvi simbol je slovo D i predstavlja optu oznaku za provodne izolatore; 2. drugi simbol je slovo B ili C i predstavlja prelomnu silu izolatora; 3. trei simbol moe biti slovo F i znai da se izolator dovodi u prostoriju spolja; 4. etvrti simbol je broj i predstavlja napon izolatora u kV; 5. peti simbol je broj i predstavlja naznaenu struju u A.
12
Mladenovi Danijela
Elektrina postrojenja
PREKIDAI
Prekidai su sklopni ureaji za ukljuenje i iskljuenje el. kola u svim moguim reimima rada. Najvea naprezanja prekidaa nastaju tokom prekidanja struja kratkih spojeva i pojave el. luka. Prekida mora vrlo brzo prekinuti struju kratkog spoja, odnosno odvojiti deo postrojenja koji je u kvaru. Otvaranjem kontakata prekidaa pojavljuje se el. luk zbog veoma velike temperature, odnosno velike struje koja u trenutku razdvajanja kontakata prekidaa protie kroz pol prekidaa. Zbog visoke temperature na kontaktima prekidaa dolazi do deliminog topljenja materijala od koga je izraen kontakt prekidaa i meukontaktni prostor postaje provodan i nastaje el. luk (el. struja i dalje protie iako su se kontakti prekidaa razdvojili). Proces gaenja el. luka odvija se sniavanjem temperature meu kontaktima prekidaa i odvoenjem stvorenih gasova iz meukontaktnog prostora. El. luk se gasi u delu prekidaa koji se naziva komora za gaenje el. luka. Prema vrsti sredine u meukontaktnom prostoru prekidaa i nainu gaenja el. luka, prekidai mogu biti: uljni, malouljni, pneumatski, SF6, i vakuumski prekidai. Kod malouljnih prekidaa, ulje je sredina u kojoj se gasi el. luk a izolacija prema masi su kruti izolatori (presovani papir-pertinaks, epoksi smola, porculan) ili vazduh. Kada doe do razdvajanja kontakata prekidaa stvara se el. luk i ulje u komri isparava pa pritisak u komori raste i ulje poinje da struji oduvava el. luk popreno ili poduno ili kombinovano i tako se hladi el. luk i gasi se. Ovi prekidai se izrauju u razliitim oblicima i time se olakava njihova ugradnja u razliite tipove postrojenja. Mogu biti: stojei, visei, zidni, provodni i sl. Aktivni deo prekidaa (polovi) sa lunom komorom i potpornim izolatorom montiraju se vertikalno na postolju prekidaa a mehaniki deo (pogonski mehanizam) se ugrauje u postolje ili dodatno kuite a kod velikih prekidaa za spoljanju montau u poseban ormar. Kod pneumatskih prekidaa u komori za gaenje luka nalazi se sabijeni vazduh i ona moe biti: sa poprenim-transverzalnim strujanjem vazduha (mlaz vazduha je normalan na el. luk, za napone do 15kV), uzdunim-aksijalnim strujanjem vazduha (mlaz vazduha je paralelan sa el. lukom) i radijalnim strujanjem vazduha (za najvie napone i najvee snage kratkih spojeva). Kod SF6 prekidaa sredstvo za gaenje el. luka koristi se gas SF6 pod pritiskom. To su prekidai malih dimenzija za vrlo velike snage kratkih spojeva jer se u u gasu SF6 mogu prekidati 100 puta vee struje nego u vazduhu. Vakuumski prekidai imaju u lunoj komori vrlo visoki vakuum kao sredinu za gaenje el. luka i kod njih se el. luk za struje iznad 100A cepa u vie uporednih lukova i time se smanjuje prekidna mo prekidaa. Prednosti ovih prekidaa su: veoma dug radni vek, jednostavno odravanje, kontakti su uvek isti, masa i dimenzije su im male, rad im je tih i sl. Nedostatak je visoka cena kotanja. Koriste se za srednje napone do 35kV i struje kratkog spoja do 63kA.
RASTAVLJAI
Rastavlja je mehaniki rasklopni aparat koji slui da vidno i sigurno odvoji deo postrojenja koji nije pod naponom od dela koji je pod naponom kako bi omoguio pristup pojedinim elementima dok su drugi delovi postrojenja u pogonu. Tako se mogu obavljati planski remonti i popravke elemenata bez prekidanja rada ostalih delova postrojenja. Kada se u postrojenju radi, on je uvek otvoren. Rastavljaima se ne prekidaju i ne uspostavljaju struje jer on nema komoru za gaenje el. luka i ne moe ugasiti el. luk. Rastavlja ne sme da se otvori u sluaju kratkog spoja. Rastavljai mogu osim glavnih kontakata da imaju i noeve za uzemljenje koji slue za uzemljenje nadzemnih ili podzemnih vodova posle iskljuenja. Takvi rastavljai se zovu zemljospojnici. Zemljospojnik je mehaniki rasklopni aparat koji slui za spajanje delova strujnog kola sa zemljom i on moe neko propisano vreme da izdri struju kratkog spoja ali ne sme da provodi struju pri normalnim uslovima rada. Kada se u postrojenju radi, on je uvek zatvoren. Glavni kontakti i noevi za uzemljenje su mehaniki povezani tako da se noevi za uzemljenje ne mogu zatvoriti ako su glavni kontakti rastavljaa zatvoreni a glavni kontakti se ne mogu zatvoriti ako su zatvoreni noevi za uzemljenje. Rastavljai za vee napone su obino tako spojeni da se 13
Mladenovi Danijela Elektrina postrojenja ukljuenje i iskljuenje vri u sve tri faze istovremeno a kod rastavljaa za napone do 10kV u postrojenjima male snage mogue je ukljuenje i iskljuenje svake faze posebno. Upravljanje rastavljaima moe biti runo (izolacionom motkom ili ruicom se deluje na polugu koja pokree osovinu rastavljaa; mora se doi do rastavljaa), pneumatsko (komprimovani vazduh deluje na klip cilindra koji pokree osovinu rastavljaa; moe se upravljati daljinski iz komandne prostorijepomou elektropneumatskih ventila) ili na elektromotorni pogon (pokree ih elektromotor i moe se upravljati daljinski iz komandne prostorije).
RASTAVNE SKLOPKE
Rastavne sklopke se koriste za prekidanje radnih struja kada bi primena prekidaa bila neekonomina. Snaga iskljuenja sklopke je mala i iznosi nekoliko desetina MVA i koristi se za napone do 38kV i struje do 630A a za vee napone i struje koriste se iskljuivo prekidai. Rastavna sklopka moe da se kombinuje sa visokonaponskim osiguraima koji slue kao zatita od kratkog spoja a sklopka slui za ukljuenje i iskljuenje radne struje. To je, u stvari, rastavlja koji ima noeve koji provode struju u normalnom pogonu i paralelno sa njima je mehaniki povezana komora za gaenje el. luka. Rastavna sklopka se pokree runo ili nekim drugim pogonom.
OSIGURAI
Osnovna uloga osiguraa je da zatiti elemente od kratkog spoja a moe da ih titi i od preoptereenja. Osigura svojim pregorevanjem prekida strujno kolo. 1. kontaktna kapa 2. spoljanja aura od porcelana 3. unutranja aura od porculana 4. topljivi umetak 5. vlakno od volframa 6. i 7. ispune od kvarcnog peska 8. pokazna igla sa oprugom.
Osigura se sastoji od porculanske cevi u kojoj je smeten topljivi umetak a to je nit okruglog preseka ili traka pravougaonog preseka, od legure srebra sa jednim ili vie suenja po svojoj duini. Kod osiguraa za vee struje moe biti vie paralelnih niti spiralno uvijenih. Spiralno vlakno od volframa ima ulogu da smanji jainu el. polja u unutranjoj auri osiguraa da ne bi dolo do korone. Unutranjost kuita je ispunjena kvarcnim peskom ija je uloga da odvodi toplotu iz umetka koja se javlja pri proticanju velike struje kratkog spoja i da ugasi el. luk. Na krajevima cevi se nalaze metalne kape na koje se dovode i spajaju visokonaponski provodnici koji se tite ovim osiguraem. Pokazna igla u sluaju da je osigura pregoreo ispada iz svog leita pod dejstvom opruge i to je znak da je osigura pregoreo. Osigura se postavlja na postolje ili nosa osiguraa.
14
Mladenovi Danijela
Elektrina postrojenja
Mladenovi Danijela
Elektrina postrojenja
KABLOVI
Kablovi su provodnici koji su elektrino izolovani i smeteni u zajedniki omota radi zatite od spoljanjih uticaja (vlaga, mehanika oteenja, korozija). Konstrukcija kablova, mehanika zatita i vrsta upotrebljene izolacije zavise od toga da li se kablovi polau neposredno u zemlju, u cevi, beton, vodu, kanale, u vazduhu na otvorenom, u prostorijama i sl i od naznaenog napona. Prema broju ila, kablovi mogu biti jednoilni (za visoke i vrlo visoke napone), troilni (za srednje i visoke napone) i etvoroilni (za niske napone). U zavisnosti od naponskog nivoa, kablovi mogu da budu: standardizovani (naznaenog napona U n 60kV ) i specijalni (naznaenog napona U n > 60kV ). Konstrukcioni elementi kablova su: provodnik, izolacija, ile, jezgro, ekrani i spoljni omotai. Provodnici se izrauju od meko odarenog bakra ili aluminijuma i mogu biti jednoini ili vieini, okruglog ili sektorskog preseka.
Provodnik je prevuen slojem izolacije koja moe biti od termoplastine mase, impregnisanog papira ili gume. Da bi se dobila to ravnomernija raspodela el. polja, na povrini provodnika se postavlja poluprovodni sloj od umreenog polietilena i to je ekran i imaju ga kablovi za napone preko 12kV. Pouene ile obrazuju jezgro. Jezgro se moe sastojati od 1-5 ila. Da bi se dobio kruni oblik jezgra, izmeu ila se postavlja ispuna. Ispuna se izrauje od niti papira, od PVC niti ili od gume. Iznad jezgra se postavlja pojasna izolacija koja poveava dielektrinu vrstou izolacije izmeu provodnika i plata i uvruje ile u jedinstvenu celinu. Svi kablovi za visoki napon moraju imati zatitu od previsokih napona i to je omota od bakarnih traka ili ica. Plat titi jezgro od vlage. Za kablove izolovane termoplastinim masama, plat moe biti od PVC mase ili od olova a za kablove izolovane impregnisanim papirom, plat se izrauje od olovne beavne cevi. Armatura je zatita od mehanikih oteenja i izrauje se od elinih traka. Omota kabla ili spoljni plat se izrauje od PVC mase ili od impregnisanog papira zalivenih bitumenom. Standardizovani kablovi za napone do 35kV oznaavaju se oznakom koja se sastoji od pet grupa slovnih simbola i brojeva. Prva grupa sadri dva slova koja oznaavaju materijal za izradu izolacije provodnika i plata kabla. P - PVC E polietilen X umreeni polietilen G - guma T - tekstil N - neopren MT - metalna cev od eline trake sa avom IP - impregnisani papir S - silikonska guma F - izolovana folija O - olovni plat B - butil-guma L - lakirana tkanina A - aluminijumski plat ZO - zaseban olovni plat svake ile. 16
Mladenovi Danijela Elektrina postrojenja Druga grupa daje podatke o njegovim mehanikim svojstvima i antikorozivnoj zatiti. Ovu grupu ine dva broja koja se piu pored prve grupe. Prvi broj definie nain na koji je izvedena mehanika zatita a drugi broj definie antikorozivnu zatitu. Treu grupu ine oznake za vrstu materijala od koga je ila izraena i za oblik preseka ile. Za ile od bakra okruglog preseka nita se ne pie a za aluminijumske ile - A i sektorskog oblika preseka - S. Slovo J znai sektorski jednoilni provodnik. etvrtu grupu ine brojane oznake i ona daje podatke o broju ila i preseku provodnika. Prvi broj je broj ila a sledei broj je popreni presek provodnika u mm2 (na primer 4x25mm2). Ako je nulti provodnik manjeg preseka od faznog onda je 3x25+16mm2 ugraen nulti provodnik i 3x25/16mm2 za koaksijalno rasporeen nulti provodnik (fazni provodnici se poue a oko njih se mota helikoidalno nulti provodnik). Peta grupa oznaava naznaeni napon kabla U 0 / U - fazni/linijski napon (kV/kV). Konstrukcija kabla 110kV sa umreenim polietilenom: 1) provodnik, 2) unutranji poluprovodni sloj, 3) izolacija od umreenog polietilena, 4) spoljanji poluprovodni sloj, 5) bubrea traka, 6) Cu elektrina zatita, 7) bubrea traka, 8) Al-traka. Srednjenaponski kablovi su kablovi kod kojih je pogonski napon izmeu 1kV i 60kV. Za napone manje od 15kV koriste se pojasni kablovi a za vee napone kablovi sa ekranizovanim ilama (H-kablovi). Kao srednjenaponski kablovi koriste se i kablovi sa vrstom izolacijom (od umreenog polietilena). Pojasni kabl: 1) Al-provodnik, 2) izolacija ile, 3) pojasna izolacija, 4) olovni omota, 5) unutranja zatita (papir ili juta), 6) eline trake, 7) impregnisana juta. Ekranizovani kabl: 1) Al-provodnik, 2) ekran ile, 3) izolacija ile, 4) ekran izolacije, 5) olovni omota, 6) impregniran papir ili PVC-trake, 7) impregniran papir, 8) impregnirana juta, 9) eline trake, 10) impregnisana juta.
ODVODNICI PRENAPONA
Zbog raznih prelaznih pojava u mrei i postrojenju pojavljuju se naponi koji su dosta vii od naznaenih i nazivaju se prenaponi (komutacioni) a moe doi i do atmosferskih prenapona usled atmosferskih pranjenja. Atmosferski prenaponi ili atmosferski udarni naponi traju obino nekoliko desetina s i mogu imati vrednost od nekoliko MV pozitivnog ili negativnog polariteta. Standardan oblik prenaponskog talasa je 17
Mladenovi Danijela
Elektrina postrojenja
Atmosferski prenapon karakteriu temena vrednost Um, polaritet i vreme trajanja ela i zaelja. Vremenski interval OA naziva se vremenom ela talasa a interval OB predstavlja vreme zaelja z. Skraena oznaka naponskog talasa je U m z . Da bi se spreilo tetno delovanje prenapona na elemente postrojenja koristi se aparat koji se naziva odvodnik prenapona. Njegova uloga je da prenapon smanji na nivo koji je bezopasan za opremu. Za ispitivanje opreme kroz koju se oekuje proticanje struje atmosferskog pranjenja (odvodnik prenapona) koristi se standardni strujni udarni talas.
Najjednostavniji ureaj za zatitu od prenapona je iskrite. To su dve elektrode, od kojih je jedna uzemljena a druga vezana za fazni provodnik. Kada iskrite reaguje (proradi) stvara se kratki spoj jer je jedna elektroda uzemljena. Danas se koriste dva tipa odvodnika prenapona: silicijum-karbidni (SiC) odvodnici i cinkoksidni (ZnO) odvodnici. Odvodnik se postavlja to je mogue blie tienom objektu (u visokonaponskim postrojenjima to su energetski transformatori jer su oni najskuplji elementi postrojenja).
PRIGUNICE
Prigunica je induktivni namotaj bez gvoa koji se vezuje na red sa potroaem. U elektroenergetskim sistemima prigunice se najee koriste za ogranienje struja kratkih spojeva, za uzemljenje neutralne take energetskih transformatora i za regulaciju reaktivnih snaga. Prigunice za ogranienje struja kratkih spojeva namenjene su za redno vezivanje u granu mree. Ove prigunice nemaju feromagnetno jezgro, namotaji su napravljeni od bakra ili aluminijuma i imaju kostur od specijalnog betona. Trofazna prigunica se sastoji od tri jednofazne koje se postavljaju jedna iznad druge ili jedna pored druge. Prigunice se izvode za unutranju ili spoljanju montau, sa suvom ili uljnom izolacijom. a) obina-redna prigunica izmeu sabirnikih sekcija b) obine-redne prigunice u izvodima c) razdvojna prigunica Kod mrea sa izolovanom neutralnom takom, u neutralnu taku mree se prikljuuju kompenzacione prigunice (Petersenove prigunice). One se prave sa magnetnim jezgrom koje ima vei vazduni zazor i smetaju se u sud sa uljem. U mreama, u kojima je neutralna taka uzemljena preko male impedanse, koriste 18
Mladenovi Danijela Elektrina postrojenja se prigunice za uzemljenje koje su sline kompenzacionim ali sa mnogo manjom reaktansom i dimenzije su im mnogo manje. Prigunice za regulaciju reaktivne snage preuzimaju vikove stvorene reaktivne snage i ne dozvoljavaju povienje napona iznad maksimalno dozvoljene vrednosti. Najee se koriste tiristorski kontrolisane prigunice i prigunice upravljane jednosmernom strujom.
Mladenovi Danijela Elektrina postrojenja preseka. Zavisno od vrste izolacije, transformatori mogu da budu uljni i suvi. Prema principu transformacije, mogu da budu: sa odvojenim namotajima (dvonamotajni i tronamotajni) i autotransformatori. Karakteristine veliine energetskih transformatora su: - naznaeni napon namotaja Un (napon koji nastaje u praznom hodu izmeu prikljuaka namotaja); U N - naznaeni odnos transformacije m = 1n = 1 (odnos naznaenih napona ili broja navojaka U 2n N 2 primara i sekundara); - naznaena snaga Sn; - naznaena struja In; - napon kratkog spoja energetskog transformatora uk% (napon koji pri ispitivanju u kratkom spoju postigne odgovarajuu naznaenu struju); - nain hlaenja uljnih transformatora; - sprega namotaja u transformatoru (trougao D, zvezda Y ili izlomljena zvezda Z). Transformatori mogu biti za povienje napona i za snienje napona. Gubici snage u transformatoru sastoje se od gubitaka u bakru PCu (zavise od optereenja) i gubitaka u gvou PFe (ne zavise od optereenja) Grupe sprezanja energetskih transformatora su: 1. sprega zvezda-zvezda (koristi se za povezivanje dve mree visokog napona); 2. sprega zvezda-slomljena zvezda (koristi se kod mree kod koje se koristi nulti provodnik i kod manjih snaga transformatora); 3. sprega trougao-slomljena zvezda (koristi se kod mree kod koje se koristi nulti provodnik i kod veih snaga transformatora); 4. sprega zvezda-trougao (koristi se za transformatore koji rade u bloku sa generatorom). Vrlo esto se u visokonaponskim postrojenjima zahteva da dva ili vie transformatora snage rade paralelno, odnosno da njihovi primarni namotaji budu prikljueni na zajednike sabirnice a sekundarni namotaji, takoe, na zajednike sabirnice ili mreu. Paralelan rad transformatora je dobar ako: - pri neoptereenoj sekundarnoj mrei kroz sekundarne namotaje ne teku nikakve struje; - transformatori dele optereenje srazmerno svojim naznaenim snagama (ne smeju se previe razlikovati; odnos najvee prema najmanjoj ne sme biti vei od 3); - nema faznog pomeraja izmeu odgovarajuih veliina pojedinih transformatora. Da bi paralelan rad transformatora bio dobar, moraju biti ispunjeni sledei uslovi: - odnosi transformacije svih transformatora moraju biti jednaki; - transformatori moraju imati istu spregu namotaja; - naponi kratkog spoja svih transformatora moraju biti jednaki. Transformator treba zatititi od: - spoljanjih prenapona (odvodnicima prenapona); - struja kratkih spojeva i preoptereenja (prekidaima, osiguraima, prekostrujnim relejima i sl.); - kvarova u samom transformatoru (Buholcovim relejem, kotlovskom zatitom i sl.).
Mladenovi Danijela Elektrina postrojenja Najjednostavniji usmeraki element je poluprovodnika dioda koja proputa el. struju u jednom smeru a u drugom ne. Tiristor se moe upotrebiti da prekine normalno provoenje struje za bilo koji vremenski period i da bi struja nastavila da tee potrebno je dovesti odgovarajui pobudni signal na pobudnu elektrodu (provodi samo pozitivnu poluperiodu sinusoide). U energetskim postrojenjima koriste se trofazni usmerai (usmerake stanice) koji mogu biti polutalasni i punotalasni (mostni). Akumulatori su ureaji za akumuliranje el. energije. El. energija jednosmerne struje se pretvara u hemijsku energiju (punjenje) koja se uva u akumulatoru i prikljuenjem potroaa se hemijska energija pretvara u el. energiju (pranjenje). Akumulator ima jednu ili vie elija koje spojene na red ine akumulatorsku bateriju. Svaka elija ima pozitivnu i negativnu elektrodu koje su razdvojene elektrolitom. Osnovni parametri akumulatora su naznaeni kapacitet i naznaeni napon. Naznaeni kapacitet je koliina naelektrisanja koju akumulator moe da preda potroau tokom pranjenja odgovarajuom naznaenom strujom a da napon akumulatora ne opadne ispod krajnjeg napona pranjenja. Naznaeni napon je proizvod broja redno vezanih elija i naznaenog napona jedne elije. Prama nameni mogu biti: stacionarni (vezuju se paralelno sa ispravljaima i slue za napajanje ureaja za signalizaciju, veze, zatitu, osvetljenje i sl., najee su olovni), starterski (za pokretanje automobila, olovni ili nikl-kadmijumski), trakcioni (za pokretanje viljukara, jamskih lokomotiva i sl.) i prenosni (za napajanje ureaja malih snaga). Osnovni elementi olovnog akumulatora su: - pozitivna elektroda (olovo-superoksid (PbO 2 ) ; - negativna elektroda (isto upljikavo olovo (Pb ) ); - elektrolit (razblaena sumporna kiselina (H 2SO 4 ) ). Naznaeni napon elije olovnog akumulatora je 2V. Hemijski procesi tokom punjenja i pranjenja akumulatora se mogu prikazati formulom
sumporna kiselina PbO 2 + 2H 2SO 4 + Pb (+) (elektroda) ( ) (elektroda) pranjenje punjenje (+) (elektroda)
gde je (PbO 2 ) - olovo-superoksid, (H 2SO 4 ) - sumporna kiselina, (Pb ) - olovo, (PbSO 4 ) - olovo-sulfat. Ako ovu jednainu itamo sa leva na desno ona znai pranjenje a obrnuto znai punjenje pa se radi o povratnom ili reverzibilnom procesu. Osnovni elementi alkalnog (nikl-kadmijumskog) akumulatora su: - pozitivna elektroda (nikl-oksid-hidrat (NiO(OH )) ; - negativna elektroda (kdmijum u obliku praha (Cd ) ); - elektrolit (kalijum-hidroksid (KOH ) ). Naznaeni napon elije alkalnog akumulatora je 1.2V. Akumulatori se pune jednosmernom strujom i ureaji kojima se pune se zovu punjai i to su ispravljai izvedeni diodama i tiristorima koji naizmeninu el. energiju pretvaraju u jednosmernu. Veliki broj ureaja u razvodnim postrojenjima i elektranama zahteva neprekidno napajanje (upravljaka kola, kola signalizacije, relejni ureaji, pobudni sistemi, raunarski sistemi, osvetljenje) i za to se koriste sistemi za neprekidno napajanje.Oni se sastoje od ispravljaa, akumulatorske baterije i invertora (pretvaraju jednosmernu u naizmeninu struju). Kada ima napajanja iz mree, akumulator je stalno napunjen pomou ispravljaa i preko invertora napaja potroae. Kada doe do prekida napajanja iz mree, invertor se napaja iz akumulatora i napaja potroae.
21
Mladenovi Danijela
Elektrina postrojenja
ELEKTRINE EME
Grafiki simboli
22
Mladenovi Danijela
Elektrina postrojenja
23
Mladenovi Danijela
Elektrina postrojenja Tropolne eme ili eme delovanja pored glavnih strujnih kola sadre i kola zatite, merenja i pomona strujna kola. One daju prostorni raspored svih aparata ali ne i njihov taan poloaj. To je glavna ema za kontrolu ispravnosti vezivanja aparata i opreme. Tropolna ema transformatorskog polja je
ema vezivanja se izrauje na osnovu eme delovanja i prikazuje prostorni raspored elemenata. Na ovoj emi se oznaavaju sve prikljune stezaljke na elementima, redne stezaljke od kojih polaze i na kojima se zavravaju provodnici kao i provodnici svih strujnih kola u postrojenju sa svim podacima (broj kabla, vrsta kabla, broj i presek ila, namena i sl.). Kod veih i komplikovanijih ema postrojenja vrlo je teko pratiti sva strujna kola i tada se crtaju razvijene eme. Razvijena ema prikazuje delovanje pomonih strujnih kola i redosled ukljuenja i iskljuenja pojedinih aparata. Strujna kola se crtaju pravolinijski, bez ukrtanja, ne vodi se rauna o prostornom rasporedu i mehanikoj povezanosti pojedinih delova. Kola se unose sleva nadesno prema vremenskom ukljuenju njihovih elemenata. Ova ema omoguava brz uvid u veze i njihovo funkcionisanje i korisna je za pronalaenje kvarova. Komandne table u postrojenjima moraju biti tako projektovane i izvedene da osoblje koje njima rukuje ima to bolju preglednost i da lake vri manipulacije pa se na njima crtaju slepe eme. Na njima su ucrtani rasklopni aparati i pomoni ureaji i njihove veze sa sabirnicama. Na njima se mogu nalaziti i svetlosne oznake koje pokazuju stanje ukljuenosti i iskljuenosti pojedinih aparata (crveno svetlo aparat je ukljuen, zeleno svetlo - iskljuen). Da bi se ema pravilno proitala, potrebno je znati grafike simbole kojima se predstavljaju pojedini elementi i njihove funkcije u kolima.
24
Mladenovi Danijela
Elektrina postrojenja
Mladenovi Danijela
Elektrina postrojenja
SIGNALIZACIJA
Povratno javljanje treba da signalizira poloaj prekidaa. Signalizacija treba da bude tako izvedena da se poloaj prekidaa moe tano utvrditi. U tu svrhu se upotrebljavaju kontakti signalnog prekidaa koji je mehaniki spojen sa osovinom prekidaa. Signalni prekidai su pomoni prekidai koji se ugrauju uz prekidae i rastavljae i pokreu se neposredno sa njihovih osovina a ako rastavlja ima pneumatski pogonski mehanizam, signalni prekidai se pokreu sa komandnih ureaja. Signalni prekidai imaju nekoliko razliitih kontakata za signaliziranje, sinhronizaciju i blokiranje i to su: - radni otvoreni kada su iskljueni glavni kontakti prekidaa ili noevi rastavljaa, odnosno kada kroz pobudni namotaj releja tee struja; - mirni - zatvoreni kada su iskljueni glavni kontakti prekidaa ili noevi rastavljaa, odnosno kada kroz pobudni namotaj releja ne tee struja; - trenutni slui za zvuno signaliziranje da je prekida iskljuen delovanjem nekog od zatitnih ureaja; - produeni due traje u smeru iskljuenja. Signalizacija moe biti: obavetajna (obavetava o trenutnom stanju aparata preko sijalice ili preko pokazivaa poloaja) i alarmna (javlja o stanjima kao to su: poremeaj u postrojenju, kvar, ispad pojedinih aparata, havariju i sl.). Radnici u postrojenju treba uvek da budu upozoreni pre iskljuenja prekidaa zbog delovanja zatitnih ureaja. Svetlosna signalizacija se ostvaruje pomou dve sijalice, jedna pokazuje da je aparat ukljuen a druga da je iskljuen. To je potrebno zbog sigurnosti u sluaju pregorevanja sijalice. Svetlosna signalizacija nije dovoljna pa se iskljuenje prekidaa signalizira i akustino (truba). Truba se iskljuuje pritiskom na taster. U velikim postrojenjima signalizacija se ostvaruje po grupama, sa jednom signalnom trubom koja signalizira da je dolo do iskljuenja, dok sijalica signalizira u kojoj grupi je dolo do iskljuenja. Truba se zatim iskljuuje jednim tasterom a sijalica drugim.
26
Mladenovi Danijela
Elektrina postrojenja
BLOKIRANJE RASTAVLJAA
Kod rastavljaa je mogue runo ukljuenje i iskljuenje i to veoma esto predstavlja uzrok havarija u postrojenjima. Da bi se spreile pogrene manipulacije, rastavlja se blokira, odnosno onemoguava se njegovo otvaranje dok protie struja uprkos komandi za otvaranje. Rastavlja se moe blokirati mehaniki, pneumatski ili elektrino. Mehaniko blokiranje se primenjuje u postrojenjima sa runim upravljanjem i rastavlja je mehaniki ukoen ili otkoen zavisno da li je prekida ukljuen ili iskljuen. Mehaniko blokiranje se izvodi pomou katanca kojim se zakljuavaju pogoni sklopnih aparata ili sistemom centralnog zakljuavanja brava kljuevima (svi rastavljai se blokiraju pomou jednog kljua i on se stavi u bravu pogona prekidaa i kada je prekida ukljuen, ne moe se izvaditi). U veim postrojenjima blokiranje rastavljaa se, najee, obavlja elektrinim putem preko jednog od kontakata na signalnom prekidau ili postavljanjem pomonog releja koji se pobuuje preko kontakata signalnog prekidaa.
UREAJI ZA SINHRONIZACIJU
U svakoj elektrani nalazi se po nekoliko generatora i u odnosu na ostali deo elektroenergetskog sistema svi generatori rade paralelno. U toku dana ne rade stalno svi gneratori, to zavisi od dijagrama dnevnog optereenja. Postupak ukljuenja generatora na mreu naziva se sinhronizacija i ona se moe obavljati runo i poluautomatski ili automatski (kod postrojenja sa daljinskim upravljanjem). Kod sinhronih generatora treba da bude ispunjeno vie uslova za paralelan rad: 1. redosled faza generatora i mree na koju se prikljuuju mora biti isti. 2. elektromotorna sila generatora mora biti jednaka naponu mree. 3. elektromotorna sila generatora mora biti u fazi sa naponom mree. 4. uestanost elektromotorne sile generatora mora biti jednaka uestanosti napona mree. U svakoj elektrani postoji posebna oprema za dovoenje sinhronih generatora u paralelan rad s ostalim generatorima, odnosno oprema za sinhronizaciju. Ovu opremu sainjavaju dvostruki voltmetar (jedan voltmetar meri napon mree a drugi elektromotornu silu generatora), dvostruki frekvencmetar (jedan frekvencmetar meri uestanost napona mree a drugi uestanost elektromotorne sile generatora), sinhronizacione sijalice (obine sijalice koje se pale ili gase kada se poklope uestanosti napona mree i generatora) i nulti voltmetar (osetljiv na male vrednosti napona) i sinhronoskop (to je aparat koji moe da zameni sinhronizacione sijalice i nulti voltmetar).
Mladenovi Danijela Elektrina postrojenja podovima koji se ne pomeraju ili ih treba ograditi. Istovremeno obavljanje elektromonterskih i graevinskih radova dozvoljava se samo ako ne postoji mogunost da se radnici povrede. Pri montai otvorenog dela postrojenja taj deo mora biti ograen. Kablovski kanali, do postavljanja ploa koje su predviene projektom, treba da budu zatvoreni a kada se poloe kablovi u njih treba ih zatvoriti ploama. Sve konstrukcije otvorenog dela postrojenja (sabirniki i dalekovodni portali, osnove za posravljanje prekidaa, rastavljaa i mernih transformatora) moraju da budu privrene odgovarajuim zavrtnjima ili zavarene na odgovarajui nain. Ako ovo nije ispunjeno, rad na takvim konstrukcijama je zabranjen. Sabirnice otvorenih delova postrojenja treba montirati pre opreme. Pri radu na visini, na otvorenim postrojenjima, svi monteri su duni da se vezuju za konstrukciju pomou sigurnosnih pojaseva. U sluaju oluje ili jakog vetra svi radovi na montai opreme otvorenih postrojenja i na uvoenju nadzemnih vodova u zatvorena postrojenja treba da budu obustavljeni. Najee se poinje sa montaom potpornih i provodnih izolatora na odgovarajuoj noseoj konstrukciji. Zatim se montiraju rastavljai, rastavne sklopke i rastavljai sa zemljospojnicima. Najpre se montiraju izolatori rastavljaa, pa glavno kolo rastavljaa a na kraju pogonski mehanizam i svi delovi se zatim poveu i izvre se merenja da bi se proverila ispravnost montae. Montaa prekidaa se vri na isti nain kao i montaa rastavljaa (prekidai se montiraju iskljuivo u vertikalnom poloaju). Zatim se montiraju merni transformatori (uljni samo u vertikalnom poloaju a ostali u bilo kom poloaju). Zatim se montiraju odvodnici prenapona (u vertikalnom poloaju ili se mogu bono okaiti na zid). Montaa sabirnica je veoma vana i veoma vano je pravilno saviti i nastaviti ine (mogu biti bakarne i aluminijumske). Za to se koristi priruni alat i prese (obino hidrauline). Posle montae ine se obino premazuju odgovarajuom bojom u zavisnosti od faze.
MONTAA TRANSFORMATORA
Energetski transformatori napona do 35kV isporuuju se kompletno montirani. Na mesto ugradnje se dovoze kamionima ili specijalnim transporterima. Transformatori ostalih naponskih nivoa isporuuju se u delovima. Transformator se postavlja na mesto predvieno u postrojenju i tu se uvruje. Posle toga, montiraju se delovi koji su skinuti prilikom transporta i naliva se ulje u kotao. Na kraju se obavljaju neophodna merenja radi provere.
Mladenovi Danijela
Elektrina postrojenja
IZRADA UZEMLJENJA
Prema nameni imamo nekoliko vrsta uzemljenja: radno ili pogonsko (povezuje delove el. postrojenja sa zemljom radi onemoguavanja pojave prenapona u el. postrojenju), zatitno (direktno titi ljude koji rade u postrojenju od udara el. struje u sluaju kvara u postrojenju), gromobransko i sl. Prema nainu izvoenja, uzemljivai se dele na: plitke ili povrinske (trakasti i mreni) i dubinske (cevni ili tapni i ploasti). Uzemljiva se oblikuje tako da zadovolji odreene vrednosti otpora rasprostiranja uzemljivaa i napona dodira i koraka. Ako se uzemljiva izrauje u obliku mree horizontalno postavljenih provodnika od pocinkovanih traka (najmanji presek 50mm2) ili bakarnih (najmanji presek 16mm2) ili aluminijumskih provodnika (najmanji presek 35mm2), svi delovi postrojenja koji se uzemljuju moraju da budu unutar te mree i da budu udaljeni najmanje 1m od okvira te mree. Horizontalni uzemljivai se polau u tlo na dubini 0.5-1m. tapni ili cevni uzemljivai postavljaju se u zemlju na dubinu od 2.5 do 3m vertikalno 2m od objekta. Cevi se mogu ukopati ili nabiti u zemlju runo ili elektrinim ili pneumatskim ekiima. Ako se uzemljiva sastoji od vie tapnih uzemljivaa, oni treba da budu meusobno razmaknuti najmanje onoliko koliko iznosi njihova dvostruka duina. Ploasti uzemljivai su bakarne ili eline pocinkovane ploe dimenzija 1mx1m debljine 3mm koje se polau u zemlju vertikalno i meusobno se spajaju. Uzemljiva mora da bude u dobrom kontaktu sa tlom u koje se polae. Kod kamenitog i ljunkovitog tla, u rov za polaganje uzemljivaa nasipa se dobro provodna zemlja ili neki drugi dobro provodni materijal i provodnik uzemljivaa lei u toj zemlji ili u tom materijalu. Prikljuci uzemljivakih vodova moraju biti dostupni radnicima i moraju se nalaziti iznad zemlje a takoe i merni spoj za proveru vrednosti otpora uzemljenja. Spojevi su zavareni, zanitovani ili spojeni vijcima i moraju biti zatieni od korozije i njihova kontrola se vri minimalno jednom godinje. U zemljovode nije dozvoljeno ugraivati prekidae, osigurae i sl.
sump kise
Elektrina postrojenja Uzemljivanje i kratkospajanje sprovodi se zemljospojnicima ili prenosnim napravama za uzemljivanje i (+) kratkospajanje. V. Ograivanje delova pod naponom se sprovodi primenom ograda, traka, zastavica, uadi, svetlosne i zvune signalizacije i slino. Na vidnim mestima postrojenja treba postaviti tablice za upozorenje na opasnost od dodira i pribliavanja delovima pod naponom. Takoe, treba postaviti i natpise koji oznaavaju namenu pojedinih elija, prostorija, prikljuaka i sl. Hodnici i prostorije u razvodnim postrojenjima u zgradama treba da su dovoljno iroki i visoki. U njima se ne smeju nalaziti predmeti koji bi mogli da ometaju prolaenje. Vrata zatvorenih elektrinih pogonskih prostorija treba da se iznutra otvaraju samo kvakom a spolja specijalnim kljuem. Mladenovi Danijela PbO 2 + 2H 2
30