SVEUILITE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET U SPLITU

DIPLOMSKI RAD

ANALIZA LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI GRAEVINSKIH PODUZEA U SUSTAVU CROBEX-a

MENTOR: Prof. dr. sc. Ante Rozga

STUDENT: Ivana apin, univ. bacc. oec Br. indeksa: 2090570

Split, lipanj 2011.

SADRAJ DIPLOMSKOG RADA

1. Uvod...............................................................................................................................3

1.1. Problem i predmet istraivanja.................................................................................3 1.2. Istraivake hipoteze................................................................................................4 1.3. Ciljevi istraivanja....................................................................................................4 1.4. Metode istraivanja...................................................................................................4 1.5. Doprinos istraivanja................................................................................................5
1.6. Struktura diplomskog rada.......................................................................................5

2. Pojam i znaajke graevinskog sektora............................................................................7 2.1. Definicija graevinarstva...........................................................................................7 2.2. Sudionici u gradnji.....................................................................................................8 2.3. Raunovodstveni i porezni aspekt graevinarstva, te aspekt graevinarstva...........9
3. Potreba za upravljanjem gotovinom i likvidnou..........................................................11 3.1. Financijski izvjetaji kao podloga za objanjavanje pokazatelja solventnosti i likvidnosti................................................................................................................11 3.2. Pokazatelji likvidnosti i solventnosti.........................................................................14 3.2.1. Strukturni pokazatelji solventnosti.................................................................14 3.2.2. Dinamiki pokazatelji solventnosti................................................................16 3.2.3. Pokazatelji aktivnosti i likvidnosti koji pomau u procjeni solventnosti........18 4. Analiza graevinskih poduzea.......................................................................................23 4.1. Opis poslovanja graevinskih tvrtki Dalekovod d.d., Institut IGH d.d., INGRA d.d. i Tehnika d.d.i njihova trina pozicija......................................................................23 4.2. Analiza pokazatelja likvidnosti i solventnosti graevinskih tvrtki Dalekovod d.d., Institut IGH d.d., INGRA d.d. i Tehnika d.d.............................................................31

5. Pojam i znaajke CROBEXA...........................................................................................46

5.1. Vrsta indeksa i izraun..............................................................................................47 5.2. Poduzea u sustavu CROBEXA i uvjeti za njihovo ukljuenje..............................48 5.3. Kretanje cijena dionica promatranih poduzea.........................................................51 6. Zakljuak..........................................................................................................................61 Saetak.............................................................................................................................63 Literatura.........................................................................................................................67

1. UVOD 1.1. Problem i predmet istraivanja

Globalna ekonomska kriza trita pogaa sve grane industrije i gospodarstva u cjelini. Jedna od najjae pogoenih je graevinska industrija. Egzistencijalne ljudske potrebe su hrana, voda, odjea, zrak i zaklon. Zadnju od nabrojanih nam prua graevinska industrija, odnosno graevinarstvo. Nedostatak likvidnosti i solventnosti najvie utjee na poslovanje poduzea. Solventnost se moe definirati kao sposobnost plaanja svih dugova, odnosno sposobnost pokria obveza na dugi rok. Likvidnost je sposobnost pokria kratkoronih obveza, tj. sposobnost tekueg plaanja. Potencijalna, tek nadolazea nesposobnost plaanja moe nakoditi ugledu poduzea i pojaati njegovu krizu. CROBEX je slubeni indeks Zagrebake burze d.d.. To je indeks vagan na osnovi 'free float' trine kapitalizacije. Prilikom odabira dionica koje e ui u sustav CROBEX, utvruje se rang svake dionice koja zadovoljava odreene kriterije. Svakom od navedenih kriterija pripisuje se teina 50% te se izrauna vagani trini udjel. U sastav indeksa CROBEX ulazi 25 dionica s najveim srednjim udjelom. Jedna od osnovnih prednosti uvrtenja je olakano finaciranje poslovanja i rasta. Sva drutva koja su uvrtena obavezna su pravovremeno javnost obavjetavati o stanjima u poduzeima putem financijskih izvjea. Samim tim su i investitori skloniji ulagati u ta poduzea. Iz prethodno navednog problema proizlazi i predmet istraivanja. Predmet istraivanja ovog rada je utvrditi u kojoj mjeri izostanak kratkoronih i dugoronih podmirivanja obveza utjee na poslovanje, profitabilnost, pa i samu sudbinu poduzea u graevinskom sektoru. Namjera je teorijski i empirijski istraiti uzroke i obim utjecaja krize na graevinski sektor. Promatrat e se poduzea koja kotiraju na Zagrebakoj burzi i u sutavu su indeksa CROBEX. To su Dalekovod d.d., Institut IGH d.d., INGRA d.d. i Tehnika d.d.. Sve analize i relevantni zakljuci donijet e se na temelju financijskih izvjetaja koje su poduzea obavezna objaviti na stranicama Zagrebake burze.

1.2. Istraivake hipoteze

Na temelju opisanog problema i predmeta istraivanja mogu se postaviti sljedee hipoteze: H1: Pokazatelji likvidnosti i solventnosti su poprimili negativan karakter ulaskom poduzea u krizu H2: Kriza je utjecala na pad cijena dionica promatranih poduzea

1.3. Ciljevi istraivanja

Na uoeni problem istraivanja, predmet, te istraivake hipoteze koje se postavljaju implementiraju se ciljevi istraivanja, a to su: Istraiti glavne znaajke graevinskog sektora, te njihovu zakonsku i raunovodstvenu regulativu; Analizirati pojmove likvidnosti i solventnosti, te prikazati kretanja njihovih pokazatelja; Analizirati likvidnost i solventnost graevinskih poduzea za vrijeme krize; Dati uvid u kretanja cijena dionica graevinskih poduzea.

1.4. Metode istraivanja

U ovom radu koristit e se metode znanstvenog istraivanja kako u teorijskom tako i u empirijskom dijelu. Koristit e se metoda analize i sinteze, induktivno dedukativna metoda i metoda deskripcije. Putem analize sloeni zakljuci ralanjuju se na njihove jednostavnije sastavne dijelove i elemente te se izuava svaki dio za sebe i u odnosu na druge. Metoda sinteze omoguuje spajanje, odnosno sastavljanje jednostavnih misaonih tvorevina u sloene, povezujui pojave i odnose koji su izdvojeni u jedinstvenu cjelinu. Metoda indukcije na temelju pojedinanih injenica dolazi do zakljuaka, a metoda dedukcije je metoda kojom se iz opih stavova izvode pojedinani. Metodom deskripcije jednostavno se opisuju injenice, procesi i predmeti kompilacije koja predstavlja preuzimanje tuih rezultata znanstvenoistraivakih radova, opaanja, miljenja, stavova, zakljuaka, te spoznaja.

U empirijskom dijelu rada naglasak e biti na koritenju statistikih metoda, kojima se nastoji doi do bitnih spoznaja i zakljuaka u korist temeljne hipoteze. S ciljem to bolje razumljivosti i jednostavnosti rada podaci e biti prikazani tablicama, grafikonima i shemama.

1.5. Doprinos istraivanja

Temeljni doprinos ovog istraivanja je u pruanju informacija o vanosti podmirivanja dugoronih i kratkoronih obveza, odnosno o odravanju likvidnosti i solventnosti. Doprinos je takoer u boljem razumijevanju vanosti kako redovite naplate potraivanja tako i redovitog plaanja potraivanja. Neminovno je da za vrijeme insolventnosti, recesija i kriza dolazi do nedostatka gotovine, to u mnogim sitacijama moe biti kobno za poduzee i dovesti do steaja i propasti.

1.6. Struktura diplomskog rada

Rad sadri est poglavlja s uvodom i zakljukom. U uvodnom dijelu e se opisati problem i predmet istraivanja, postaviti e se hipoteze, navesti koji su ciljevi istraivanja, te metode koje e pri tom biti koritene te struktura rada. U drugom poglavlju bit e opisan pojam i znaajke graevinskog sektora. Definirat e se sam pojam graevinskog sektora, navesti sudionike u procesu i dati osvrt na zakonske i raunovodstvene regulative koje se odnose na graevinarstvo. U treem poglavlju, prije poglavlja u kojem e se analizirati poduzea i njihovo stanje, teorijski e se opisati likvidnost i solventnost. Bit e objanjeni financijski izvjetaji koji se koriste u analizi likvidnosti i solventnost, te pokazatelji koji e se raunati i usporeivati. U etvrtom poglavlju e se kroz sveobuhvatnu empirijski analizu provesti detaljna statistika procjena, te izraun pokazatelja i odgovarajuih parametara koji su nam potrebni da bi se donijeli zakljuci. Ukratko e se analizirati njihovo poslovanje te utjecaj globalne krize. Kako su promatrana poduzea u sustavu indeksa CROBEX, u petom poglavlju e se ukratko objasniti sam pojam tog indeksa, naini izrauna indeksa, te na koji nain poduzea mogu biti
5

ukljuena u taj sustav. U ovom dijelu e se promatrati kretanje cijena dionica promatranih poduzea. Kako bi utvrdili postoji li povezanost izmeu pokazatelja i cijene dionice poduzea provest e se linearna korelacija. Na samom kraju donijet e se zakljuci na osnovu provedenog istraivanja.

2. POJAM I ZNAAJKE GRAEVINSKOG SEKTORA

2.1. Definicija graevinarstva
Temeljni strukovni propis koji ureuje podruje gradnje je Zakon o gradnji. Prema zakonu o gradnji graenje predstavlja izvoenje radova (pripremnih radova, zemljanih radova, radova na izradi graevinskih konstrukcija, graevinsko-instalaterskih radova, graevinsko-zavrnih radova, radova na ugradnji graevnih proizvoda, ugradnji postrojenja ili opreme, te drugih radova) radi podizanja nove graevine, rekonstrukcije, adaptacije i odravanja uporabljive graevine ili radi promjene stanja u prostoru.1 Dakle, pod pojmom gradnje podrazumijevaju se sve faze u postojanju graevine, od njezina projektiranja i graenja, odravanja i rekonstrukcije, do njezina uklanjanja. Pojam graevinarstva definiran je u podruju F Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) koja je na snazi od sijenja 2008. godine, ("Narodne novine", broj 58/2007). Pojam "graevinarstva" u ovom statistikom istraivanju podrazumijeva sadraj svih pododjeljaka podruja F Graevinarstvo, a to su:

gradnja zgrada (organizacija izvedbe projekata za zgrade, gradnja stambenih i nestambenih zgrada),

gradnja graevina niskogradnje (gradnja cesta i eljeznikih pruga, gradnja cjevovoda, vodova za elektrinu struju i telekomunikacije, gradnja ostalih graevina niskogradnje),

specijalizirane graevinske djelatnosti (uklanjanje graevina i pripremni radovi na gradilitu, elektroinstalacijski radovi, uvoenje inst. vodovoda, kanalizacije i plina, zavrni graevinski radovi, ostale specijalizirane graevinske djelatnosti). 2

l.4 Zakona o gradnji, NN br.175/03 i 100/04 Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2008. (NN 58/07)
7

2.2. Sudionici u gradnji

Sudionici u gradnji jesu:

investitor, projektant, revident, izvoa, nadzorni inenjer.3

Investitor je pravna ili fizika osoba u ije se ime gradi graevina. Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja investitor mora povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti. Projektant je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer. On ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj graevini. Odgovoran je da projekti koje izrauje ispunjavaju propisane uvjete, a osobito da je projektirana graevina usklaena s lokacijskom dozvolom i da ispunjava bitne zahtjeve za graevinu. Revident je fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata. Revident je struna osoba, diplomirani ininjer koja mora imati odreeno iskustvo u podruju kontrole, kao i u podruju projektiranja. Izvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini. Izvoa je duan graditi u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, potvrenim glavnim projektom, odnosno graevinskom dozvolom. Izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova, te ukoliko postoji vie izvoaa radova mora se znati koji je glavni izvoa. Glavni izvoa mora izvoditi najmanje polovicu radova. On je odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost radova, za meusobnu usklaenost provedbe obveza te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se ureuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvoenja radova.4

3 4

Preuzeto s www.webgradnja.hr Vie o obvezama izvoaa radova l.182 Zakona o gradnji (NN 175/03 i 100/04)
8

Nadzorni inenjer je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime investitora struni nadzor graenja ako za to ispunjava uvjete graenja prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona.Nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj graevini.

2.3. Raunovodstveni i porezni aspekt graevinarstva, te aspekt graevinarstva

Graevinski objekti spadaju u dugotrajnu materijalnu imovinu poslovnih subjekata. Prema MRS-u 16, graevinski objekti spadaju u iru grupu pod nazivom Nekretnine, postrojenja i oprema. Prema tom standardu, da bi se neka stavka klasificrala i priznala kao dugotrajna u bilanci trebaju biti zadovoljeni sljedei uvjeti: Poduzee tu imovinu posjeduje i koristi se njome u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba i usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe5 , To je imovina koju se oekuje koristiti due od jednog razdoblja, tj. due od godine dana6, Kad je vjerojatno da e budue ekonomske koristi koje su u svezi sa sredstvom pritjecati u poduzee7, Kad se troak sredstava moe pouzdano izmjeriti8. Dugotrajna materijalna imovina ureena je i standardom HSFI 6 Dugotrajna materijalna imovina. Dugotrajna materijalna imovina u bilanci, odnosno u Izvjetaju o financijskom poloaju na kraju razdoblja vodi se u aktivi u razredu 0. Tijekom uporabe graevinski objekti ne mijenjaju svoj oblik. Njihov oblik je stalan pa su i oni sastavni dio stalnih sredstava. Prema Zakonu o porezu na dobit gore navedenim uvjetima treba dodati i uvjet da pojedinana nabavna vijednost imovine bude vea od 2.000,00 kn. S dugotrajnom imovinom ija je

5 6 7 8

MRS 16, t.6 MRS 16, t.7 Isto Isto 9

pojedinana nabavna vrijednost nia od 2.000,00 kn postupa se kao s kratkotrajnom imovinom na poseban nain o pravilima knjienja sitnog inventara.9 Raunovodstveno postupanje kod poduzetnika koji obavlja graditeljsku djelatnost ovisi o tome obavlja li poduzetnik graditeljske usluge, pojavljuje li se pritom i kao investitor ili se u graditeljskoj djelatnosti pojavljuje smao u ulozi investitora.10 Graditelji koji obavljaju graditeljske usluge na temelju ugovora o graenju drugim osobama u raunovodstvenom postupanju s trokovima i prihodima primjenjuju zahtjeve MRS 11 Ugovori o izgradnji, za velike poduzetnike. Za male i srednje poduzetnike primjenjuju se zahtjevi HSFI 15 Prihodi i HSFI 16 Rashodi.11 U navedenim standardima definiraju se kriteriji njihova priznavanja to ima osobito znaenje u sluajevima kada se izgradnja obavlja tijekom dva ili vie razdoblja, to i nije tako rijedak sluaj. Graditelji koji su, osim to obavljaju poslove graenja, ujedno i investitori ili samo investitori za obraun trokova koji grade za trite u raunovodstvenom postupanju s trokovima kod izgradnje graevina primjenjuju zahtjeve MRS 2 zalihe (veliki poduzetnici), odnosno HSFI 10 Zalihe (mali i srednji poduzetnici) kao i ostale proizvodne djelatnosti.12 Prema zahtjevima navedenih standarda trokovi koji se ukljuuju u vrijednost graevine i vrijednost zemljita kumuliraju se u okviru nedovrene proizvodnje do trenutka izgradnje odnosno prijenosa na zalihe gotovih proizvoda. U tim sluajevima prihodi se evidentiraju tek u trenutku isporuke nekretnine ili dijela nekretnine kupcu. Ako je rije o izgradnji za obavljanje redovite djelatnosti graditelja ili za davanje u najam treim osobama, raunovodstveno postupanje kod izgradnje jednako je postupanju kod izgradnje graevina za trite. Razlika je samo u tome to se na toj osnovi ne oekuje ostvarenje prihoda od prodaje.

Zakon o porezu na dobit, l. 12., st.3. Crikveni, T., Sastavljanje godinjih financijskih izvjetaja u graditeljstvu, asospis Rrif, Zagreb,

10

br. 2/10.,
11 12

Isto Isto 10

3. POTREBA

ZA

UPRAVLJANJEM

GOTOVINOM

LIKVIDNOU
Upravljanje gotovinom i likvidnou obuhvaa interno upravljanje likvidnou koje se ne temelji samo na saniranju nelikidnosti, nego sadrava i aktivno pblikovanje tokova plaanja kao odluke o moebitno posebnim kompenzacijskim mjerama. Postoji jako mnogo definicija solventnosti i likvidnosti i njihovih pokazatelja. Neki autori u svojim radovima ne ukazuju na jasno odreene distinkcije izmeu njih. U ovom poglavlju u ih pokuati najjednostavnije definirati te razjasniti pojmove, podjele i pokazatelje solventnosti i likvidnosti. U irem smisli, solventnost se moe definirati kao sposobnost plaanja svih dugova. To je sposobnost pokria obveza na dugi rok. U tom smislu, pokazatelji i mjere solventnosti ukljuuju i pokrie tekuih a ne samo dugoronih obveza. Likvidnost je sposobnost pokria kratkoronih obveza, tj. sposobnost tekueg plaanja.

3.1. Financijski

izvjetaji

kao

podloga

za

objanjavanje

pokazatelja

solventnosti i likvidnosti
Radi stjecanja to cjelovitije slike o perspektivi tvrtke koju promatramo analiziramo njena financijska izvjea. Financijski izvjetaji predstavljaju saeti kvantificirani prikaz poslovanja poduzea. Financijski izvjetaji prema HSFI 1 su bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o promjenama kapitala, izvjetaj o novanom toku, te biljeke uz financijske izvjetaje. Njihovi nazivi su promijenjeni u rujnu 2007. godine s primjenom od 1. sijenja 2009. Usporedba prijanjih naziva s novima prikazana je u tablici 1. Izvjetaj o novanim tokovima i biljeke nisu mijenjale svoj naziv. Osim promjena u nazivima dolo je i do promjena u prezentiranju izvjetaja, terminologiji i strukturi izvjetaja.13

13

Belak, V., Raunovodstvo dugotrajne materijalne imovine, Belak excellens d.o.o. Zagreb, 2009. 11

Tablica 1: Prikaz promjene naziva financijskih izvjetaja Promjene naziva financijskih izvjetaja MRS 1 do 31.12.2008. a) Bilanca b) Raun dobiti i gubitka MRS 1 nakon 1.1.2009. a) Izvjetaj o financijskom poloaju na kraju razdoblja b) Izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja

c) Izvjetaj o promjenama kapitala

c) Izvjetaj o promjenama kapitala tijekom razdoblja

Izvor: Belak, V., Raunovodstvo dugotrajne materijalne imovine Analiza financijskih izvjetaja je jedan od najbitnijih preduvjeta za uspjeno poslovanje. Njome je mogue utvrditi negativne, ali i pozitivne trendove poslovanja te na temelju njih projicirati budunost poduzea. U tu svrhu analiza financijskih izvjea moe se provoditi jednom od sljedeih metoda: a. Analizom putem pokazatelja, b. Komparativnom metodom, c. Analizom trenda.14 (a) Financijski pokazatelji nastaju stavljanjem u odnos podataka iz jednog ili vie izvjea. Predstavljaju prvi korak financijske analize, ali pravu vrijednost imaju tek kad se koriste u komparativnoj analizi ili pak kombiniraju s analizom trenda. (b) Komparativna analiza provodi se usporedbom izabranih financijskih pokazatelja tvrke: S povijesnim pokazateljima, Pokazateljima konkurencije, Planiranim veliinama. (c) Analiza trenda daje uvid u kretanje financijskog stanja tvrtke kroz vrijeme. Moe se provesti horizontalnom i vertikalnom analizom. esto se koristi u kombinaciji s komparativnom analizom.

14

Vidui, LJ., Financijski menadment, Rrif, Zagreb, 2008 12

Instrumente i postupke analize financijskih izvjetaja moemo podijeliti na: usporedive financijske izvjetaje, strukturne financijske izvjetaje i pokazatelje financijske analize.15 Usporedivi financijski izvjetaji koriste se prilikom horizontalne analize. Horizontalna analiza koristi se za praenje tendencije promjena pojedinih pozicija financijskih izvjetaja. Temeljem tih promjena prati se uspjenost i sigurnost poslovanja poduzea. Za horizontalnu analizu koriste se razne tablice temeljene najee na baznom indeksu. Kako bi uoili tendencije kretanja promjena kao podlogu za analizu potrebno je uzeti due vremensko razdoblje, minimalno 4 do 5 godina. U navedenoj analizi pozicija u baznoj godini oznaava se indeksom 100, a pozicije u ostalim godinama usporeuju sa baznom godinom i dodjeljuje im se odreeni indeks. Strukturni izvjetaji koriste nam prilikom vertikalne analize. Vertikalna analiza slui za usporeivanje podatka (pozicija) financijskih izvjetaja u jednoj godini. Kod ove analize pozicije bilance aktive i pasive izjednaavaju se sa 100 te se promatra struktura njihovih pozicije koje se izraavaju u postotku. Isto tako u analizi rauna dobiti i gubitka prihod od prodaje izjednaavamo sa 100, a ostalim pozicijama dodjeljujemo koeficijente ovisno u kojem postotku sudjeluju u prihodu od prodaje. Strukturni financijski izvjetaji vrlo su korisni kod usporeivanja s konkurentima te za usporeivanje podataka jednog poduzea u uvjetima inflacije. Pokazatelji financijske analize koriste se kao pojedinani pokazatelji, skupine pokazatelja, sustavi pokazatelja i zbrojni pokazatelji.

15

libar D., lanak iz asopisa Raunovodstvo i porezi u praksi, Rif, Zagreb, br.5/10., 13

3.2. Pokazatelji likvidnosti i solventnosti

Interes za mjerama likvidnosti je izraen prvenstveno da bi menaderi tvrtke bili sigurni da e udovoljiti kratkoronim obvezama. Interes je izraen i od strane potencijalnih kratkoronih kreditora. Interes za mjerama za procjenjivanje solventnosti pokazuju manaderi kompanije, te kreditori i investitori koji procjenjuju sposobnost drutva da im vrati uloeni kapital. 3.2.1. Strukturni pokazatelji solventnosti Poetno ispitivanje solventnosti izvodi se pomou strukturnih pokazatelja. Mjere solventnosti su usmjerene na promatranje dugorone financijske stabilnosti kroz odnose unutar kapitalne i financijske strukture tvrtke te odnose pojedinih pozicija te strukture s aktivom.16 Pod financijskom strukturom razumijeva se struktura ukupne pasive. Kapitalna struktura je struktura ukupnog dugoronog kapitala. Pod dugoronim kapitalom podrazumijevamo ukupni vlastiti kapital i dugoroni izvori posuenih od banaka i drugih kreditora i dugoronih izvora posuenih od banaka i drugih kreditora i investitora, te obveza po izdanim dugoronim vrijednosnim papirima. Slika 1: Financijska i kapitalna struktura tvrtke
BILANCA AK'I(A Kratkotrajna imovina (teku a aktiva! )A*I(A Kratkoro"ne o#ve$e (teku a %a&iva! +u,oro"ne o#ve$e +u,otrajna imovina (-ik&na! (.a&titi ka%ita./ 10+ioni"ki ka%ita. 20%ri"uve (re$erve! 30$a1r2ani 1o#itak 3ku%na %a&iva 4inan5ij&ka &truktura

3ku%na aktiva

Izvor: Belak, V., Menadersko raunovodstvo

14

Strukturni pokazatelji solventnosti su: a. Stupanj zaduenosti, b. Koeficijent financijske stabilnosti ., c. Koeficijent financijske stabilnosti ., d. Odnos ukupnih obveza i glavnice, e. Odnos dugoronih obveza i glavnice.17 (a) Stupanj zaduenosti se pokazuje kao odnos ukupnih obveza prema aktivi. Pokazuje koliki se dio imovine financira iz tuih izvora. To je svojevrsni pokazatelj rizika servisiranja dugova, primarno rizika vraanja sredstava kreditorima i drugim vjerovnicima. Formula za izraun stupnja zaduenosti glasi:

Smatra se da stupanj zaduenosti, tj. udjel ukupnih obveza prema aktivi ne bi trebao biti vei od 50%. to je stupanj zaduenosti vei, to je vei i rizik ulaganja u drutvo. Krajnja granica tolerancije iznosi maksimalno 70%. Nakon toga se smatra da je kompanija prezaduena. (b) Koeficijent financijske stabilnosti prvog stupnja () mjeri se odnosom dugoronih izvora i dugotrajne imovine. Formula za izraun glasi:

Ovaj koeficijent mora biti vei od 1. Ako je vei od 1, to je znak da je dugotrajna imovina dobro pokrivena dugoronim izvorima i ne postoji opasnost od trenutane insolventnosti. (c) Koeficijent financijske stabilnosti drugog stupnja () predstavlja rigorozniju mjeru financijske stabilnosti. On zahtijeva i da zalihe budu pokrivene dugoronim izvorima. To je osiguranje u sluaju da iz bilo kojeg razloga doe do zastoja u prodaji zaliha. Formula glasi:

16 17

Belak, V., Menadersko raunovodstvo, RRif, Zagreb, 1995 Belak, V., Materijali s kolegija Menadersko raunovodstvo 2, Ekonomski fakultet Split,

2010./2011. 15

Koeficijent mora biti vei od 1. Ukoliko je on manji od 1, to je znak da bi kompanija brzo mogla doi u financijske tekoe ako doe do ozbiljnijeg zastoja u prodaji zaliha. Kao rjeenje te situacije mogue je dugorono zaduivanje. (d) Odnos ukupnih obveza i glavnice, tj. kapitala i rezerve je inaica stupnja zaduenosti. Ovaj odnos skraeno se naziva i odnos duga i glavnice. U nekim situacijama se umjesto stupnja zaduenosti koristi pokazatelj odnosa ukupnih obveza i glavnice. Tako da on ne predstavlja novu informaciju nego stupanj zaduenosti interpretira na drugi nain. Za izraunavanje odnosa ukupnih obveza i glavnice koristi se sljedei obrazac:

Kontrolna mjera ovog pokazatelja je 1. To znai da se tvrtka ne bi trebala zaduivati iznad vrijednosti vlasnike glavnice. Zbog slinosti ovog pokazatelja s pokazateljem stupnja zaduenosti, kod procjene solventnosti drutva treba uzimati jedan od ta dva pokazatelja, a ne oba zajedno. (e) Odnos dugoronih obveza i glavnice predstavlja novu informaciju o solventnosti. Formula za izraun glasi:

Kontrolna mjera ovog pokazatelja je 50%, a gornja granica tolerancije je 1. 3.2.2. Dinamiki pokazatelji solventnosti Dinamiki pokazatelji solventnosti povezuju rezultate poslovanja i strukturu bilance. To su kompleksniji pokazatelji od strukturnih i za sada ih nema mnogo. Jednostavniji dinamiki pokazatelji solventnosti su: a. Financijska snaga, b. Odnos pokria kamata, c. Indeks financijske poluge.18

18

Belak, V., Materijali s kolegija Menadersko raunovodstvo 2, Ekonomski fakultet Split,

2010./2011.
16

(a) Pokazatelj financijske snage (ex4) konstruiran je pri izradi BEX indeksa. Autori tog indeksa su Vinko Belak i eljana Aljinovi Bara. To je pokazatelj koji je znanstveno potvren empirijskom analizom na podacima financijskih izvjetaja kompanija na hrvatskom tritu kapitala. Financijska snaga se rauna pomou sljedeeg obrasca:

Kontrolna mjera ovog indeksa je 1. Poeljno je da bude vei od 1. Ukoliko je manji dobro je da makar bude pozitivan. Negativan indeks upuuje na ugroenu egzistenciju kompanije. (b) Odnos pokria kamata predstavlja odnos izmeu operativnog dobitka i trokova kamata. On nam pokazuje je li operativni dobitak koji se ostvaruje u poslovanju dostatan za podmirenje kamata. Operativni dobitak predstavlja dobitak prije odbitka trokova za kamate i poreza. To je pokazatelj koji ima iznimnu vanost za kreditore. Prije nego kreditori pozajme novac nekoj tvrtki oni nastoje procijeniti njenu spospobnost da im plati kamatu i vrati glavnicu duga. Zbog toga se izraunava koliko puta operativni dobitak iz kojeg se kamate plaaju pokriva ukupnu svotu kamata koje drutvo treba platiti. Obrazac za izraun je:

U hrvatskim poduzeima vrijednost ovog pokazatelja previe varira. Zbog toga je teko odrediti konkretnu kontrolnu mjeru. Smatra se da vei odnos znai vee mogunosti zaduivanja. Iako prevelik pokazatelj moe znaiti da nije dovoljno dobro iskoritena financijska poluga. Prema praksi zemalja u svijetu smatra se da dobra odnos pokria kamata iznosi minimalno 3,0 puta, odnosno u omjeru 3:1. Ako je odnos pokria kamata 1, to znai da e dobit prije oporezivanja u raunu dobiti i gubitka biti nula. (c) Financijska poluga razumijeva operativno poslovanje s posuenim novcem. Financijska poluga se rauna prema sljedeem obrascu:

17

Ako je indeks financijske poluge vei od 1 to sugerira povoljan efekt poluge. To znai da se isplati poslovati posuenim novcem. Jednako tako, to znai da se isplati poveavati aktivnost pomou posuenog novca. Indeks financijske poluge manji od 1 sugerira nepovoljan efekt financijske poluge. 3.2.3. Pokazatelji aktivnosti i likvidnosti koji pomau u procjeni solventnosti Redovito podmirenje tekuih obveza je vano da ne bi dolo do zastoja u redovitim isporukama kljunih proizvodnih i poslovnih resursa dobavljaa te do neugodnih blokada novanog rauna u kljunim trenucima za poslovanje.19 esto se za likvidnost kae da je to kratkorona solventnost. Zbog toga i dolazi do mijeanja ovih dvaju pojmova. Likvidnost i solventnost su u svakom sluaju povezani. Da bi slika kompanije koju promatramo bila potpunija, uputno je uz solventnost ispitati i likvidnost. Pokazatelji koji nam to omoguuju su: a. Obrambeni inteval, b. Operativni ciklus, c. Novani ciklus, d. Indeks likvidnosti.20 (a) Obrambeni interval pokazuje koliko dana kompanija moe preivjeti s njenom sadanjom razinom aktivnosti ako izostane gotovina od prodaje ili iz drugih izvora. Rauna se na sljedei nain:

to je vei broj dana obrambenog intervala, to je kompanija financijski otpornija na krize. Ovaj pokazatelj nema opu kontrolnu mjeru, nego se promatra u usporedbi s prethodnim razdobljem ili drugim kompanijama u okviru iste djelatnosti.

19 20

Belak, V., Menadersko raunovodstvo, RRif, Zagreb, 1995 Belak, V., Materijali s kolegija Menadersko raunovodstvo 2, Ekonomski fakultet Split,

2010./2011.
18

(b) Operativni ciklus pokazuje vrijeme izraeno u danima od nabave zaliha do unovenja potraivanja. Operativni ciklus se rauna prema sljedeem obrascu:

Operativni ciklus

Dani pretvaranja zaliha u potraivanja

Dani pretvaranja potraivanja u novac

Manji broj dana operativnog ciklusa oznaava veu efikasnost. Jednako kao i obrambeni interval promatra se u odnosu na prethodno razdoblje ili u odnosu na neku drugu kompaniju iz iste industrije. (c) Novani ciklus pokazuje broj unovenja zaliha i plaanja obveza prema dobavljaima. Rauna se kao zbroj dana pretvaranja potraivanja u novac i dana pretvaranja zaliha u potraivanja od kojih se oduzme broj dana plaanja dobavljaima. Dani pretvaranja zaliha u potraivanja i dani pretvaranja potraivanja u novac navedeni su pod (b), a dani plaanja dobavljaima raunaju se na sljedei nain:

Pozitivan broj dana novanog ciklusa znai da kompanija mora platiti svoje obveze prije nego dobije novac od svojih kupaca. Vei broj dana novanog ciklusa smanjuje financijsku snagu kompanije. Ako bi operativni ciklus bio krai od dana plaanja, rezultat bi bio s negativnim predznakom i to bi bilo bolje za kompaniju jer bi novac dobivala kompanija od kupaca prije nego plaa dobavljaima. U naim uvjetima plaanja ovaj pokazatelj treba uzeti s velikom rezervom jer nae kompanije vrlo esto oteu plaanja bez posljedica koje postoje u zemljama sa stroim sankcijama za neplaanje obveza.
19

(d) Indeks likvidnosti pokazuje likvidnosni potencijal kompanije. On se rauna na temelju odnosa broja dana potrebnih da se preostale zalihe pretvore u potraivanja a preostala potraivanja u novac i raspoloivu gotovinu. Indeks likvidnosti rauna se prema sljedeem obrascu. Tablica 2: Obrazac raunanja indeksa likvidnosti Godina Svota Dani pretvaranja gotovinu Gotovina Potraivanja do kupaca na kraju Zalihe na kraju Ukupno A xxx xxx xxx xxx xxx B Umnoak svote i

u dana pretvaranja u gotovinu xxx xxx

Izvor: Belak, V., Materijali s kolegija Menadersko raunovodstvo 2

Indeks likvidnosti nema neku opu kontrolnu mjeru. Likvidost je openito bolja to je indeks mjeren danima manji. Zbog toga se indeks likvidnosti koristi za usporedbe s proteklim razdobljem ili s kompanijom u istoj djelatnosti. Pored navedenih pokazatelja likvidnosti, neizbjeno je u analizu uvrstiti i tradicionalne pokazatelje likvidnosti. To su pokazatelji koji u odnos stavljaju tekuu aktivu i tekuu pasivu. Pod tekuom aktivom definiramo zbroj stanja na raunima novca i onih potraivanja, financijske imovine, ostale sline imovine i zaliha koji e se pretvoriti u novac u roku kraem od godine dana. Tekua pasiva obuhvaa kratkorone obveze sve one obveze koje se moraju podmiriti u roku kraem od godine dana, najveim dijelom obveze prema dobavljaima i krakotronim kreditorima.21 Ti pokazatelji su: a. Tekui odnos ili koeficijent ope likvidnosti,

21

Aljinovi Bara, ., Materijali s kolegija Raunovodstvo novanih tijekova, Ekonomski fakultet

Split, 2009./2010. 20

b. Brzi odnos ili koeficijent ubrzane likvidnosti, c. Radno radpoloivi kapital ili radni kapital, d. Odnos tekue i ukupne aktive. (a) Tekui odnos je odnos izmeu tekue aktive i tekue pasive. On nam pokazuje u kojoj mjeri tekua aktiva pokriva obveze iz tekue pasive, odnosno u kojoj mjeri radno raspoloivi kapital daje sigurnost da e sve tekue obveze biti podmirene. Obrazac za izraun koeficijenta ope likvidnosti glasi:

Idealna vrijednost utvrena na temelju iskustava, odnosno kontrolna mjera ovog pokazatelja koja doputa vjerovati da e tvrtka biti u stanju na vrijeme udovoljiti svim tekuim obvezama iznosi 2,00, odnosno 2:1. Vrijednost ovog pokazatelja izmeu 1,00 i 2,00 ukazuje na upitnu likvidnost tvrtke, dok se kritinom vrijednou smatra koeficijent manji od 1,00 jer jamano pretpostavlja nesposobnost tvrtke u podmirivanju obveza. Niska vrijednost pokazatelja sugerira potrebu poveanja nekog od oblika kratkotrajne imovine ili reduciranja nekog od oblika kratkoronih obveza.22 (b) Brzi odnos predstavlja odnos izmeu brze aktive23 i tekue pasive. Za brzi odnos esto rabimo izraz koeficijent ubrzane likvidnosti. Obrazac za izraun je:

Ovaj pokazatelj bi trebao iznositi 1 ili vie, premda ima izuzetaka, ovisno o industriji. Ako je pokazatelj visok, znai da je potrebno unaprijediti upravljanje gotovinom radi smanjenja suvika gotovine, pootriti kreditnu politiku ili smanjiti kratkotrajnu u korist dugotrajne imovine. Ovo vrijedi pod pretpostavkom da kratkotrajna imovina ne ukljuuje nerealna potraivanja i/ili nekonkurentne zalihe.24 (c) Radno raspoloivi kapital ili radni kapital ukazuje na sposobnost tvrtke da iz tekue aktive podmiri tekue obveze i iznenadne novane izdatke. Kako se radno raspoloivi kapital

22 23

Isto Brza aktiva= tekua aktiva zalihe 21

izraunava kao razlika izmeu odnosa tekue aktive i tekue pasive, obrazac se moe iskazati kao:

Idelana vrijednost utvrena na temelju iskustava, odnosno kontrolna mjera ovog pokazatelje koja doputa vjerovati da e tvrtka biti u stanju na vrijeme udovoljiti svim tekuim obvezama iznosi 1,00, odnosno omjer je 1:1.25 (d) izraun pokazatelja odnosa tekue i ukupne aktive se temelji na idealnim iskustvenim odnosima u bilanci, prema kojima bi odnos kratkotrajne i dugotrajne imovine trebao biti 1:1. Obrazac za izraun odnosa tekue i ukupne aktive glasi:

Kako bi u strukturi 'idealne' bilance odnos tekue i dugotrajne aktive trebao biti 1:1, idealna vrijednost pokazatelja odnosa tekue i ukupne aktive iznosi 0,5, odnosno u omjer 1:2.26

24
25

Vidui, LJ., Financijski menadment, Rrif, Zagreb, 2008 Aljinovi Bara, ., Materijali s kolegija Raunovodstvo novanih tijekova, Ekonomski fakultet

Split, 2009./2010
26

I&to

22

4. ANALIZA GRAEVINSKIH PODUZEA

U ovom poglavlju napravljena je anliza graevinskih poduzea ije dinice kotiraju na Zagrebakoj burzi, te ispunjavaju sve uvjete u uvrtenje u indeks CROBEX. Ta poduzea su: Dalekovod d.d. Institut IGH d.d. Ingra d.d. Tehnika d.d..

4.1. Opis poslovanja graevinskih tvrtki Dalekovod d.d., Institut IGH d.d., INGRA d.d. i Tehnika d.d.i njihova trina pozicija
Dalekovod d.d.27 je organizacija koja prua usluge inenjeringa, proizvodnje i izgradnje. Tvrtka je specijalizirana za izvoenje ugovora po sistemu "klju u ruke" u slijedeim podrujima:

elektroenergetskih objekata, posebice dalekovoda, transformatorskih stanica svih tipova i naponskih nivoa, zranih, podzemnih i podvodnih kabela, telekomunikacijskih objekata, svih vrsta mrea i antena, izrade i ugradnje svih metalnih dijelova za prometnice, a posebice za: cestovnu rasvjetu, zatitne ograde i signalizaciju u prometu,

rasvjete tunela i upravljanja prometom7 elektrifikacije eljeznikih pruga i tramvaja u gradovima0

Tvrtka Dalekovod osnovana je 1949. godine. Tadanja djelatnost tvrtke bila je izgradnja i montaa dalekovoda, rasklopnih postrojenja i transformatorskih stanica. Od 1993. godine organizirana je kao dioniko drutvo sa svojim punim nazivom Dioniko drutvo za
27

Svi podaci o poduzeu preuzeti s www.dalekovod.com 23

inenjering, proizvodnju i izgradnju. Organiziran je u etiri poslovne cjeline: poslovna cjelina inenjering, proizvodnja, izgradnja, te poslovna cjelina porpore poslovnim procesima. Kompanija Dalekovod d.d. dio je Grupe Dalekovod. Grupu Dalekovod u Hrvatskoj ine:

DALEKOVOD za inenjering, proizvodnju i izgradnju Dalekovod Projekt d.o.o. za projektiranje, nadzor, konzalting i inenjering Dalekovod Cinaonica d.o.o. za poslove cinanja Dalekovod TIM d.d. - Tvornica istegnutih metala Unidal d.o.o. za proizvodnju otkivaka Dalekovod Professio d.o.o. za poslovanje nekretninama, trgovinu, savjetovanje, upravljanje i usluge

Dalekovod Eko d.o.o. za energetiku Dalekovod Ulaganja d.o.o. za poslovne usluge Dalekovod EMU d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge Velika Popina d.o.o. za usluge Dalekovod Adria d.o.o. za poslovne usluge.

Grupu takoer ini znatan broj komapanija iz svijeta, njihovih podrunica i predstavnitva. Danas Dalekovod grupa ima oko 2200 zaposlenika. Ima dugogodinje iskustvo u ispitivanju i kontroli kvalitete svojih proizvoda, pazei oduvijek na zatitu okolia i druge ekoloke zahtjeve. Pritom se posebna pozornost posveuje zatiti na radu, zatiti od poara, kemijskih i drugih opasnosti na radu. Kvalitetu tvrtke jami zadovoljstvo klijenata a to potvruju i certifikati certifikati ISO 9001, ISO 14001, OHSAS 18001. 2009.

24

Slika 2: Shematski prikaz poslovnih jedinica Dalekovod

Izvor: www.dalekovod.com

Institut IGH d.d.28 poeo je kao graevinski laboratorij 1949. godine. Nakon 60 godina rasta i usavravanja postali su pokretaka snaga razvoja graditeljstva, te vodei graevinski institut u Srednjoj i Jugoistonoj Europi. Do danas se razvio u organizaciju koja osigurava logistiku specijalistiku potporu graevinarstvu. Visokom kvalitetom svojih usluga i izvrsnim radnim uvjetima Institut osigurava zadovoljstvo svojih klijenata, zaposlenika i partnera u zemlji i na meunarodnom tritu.

Instutut IGH, d.d. se bavi strunim i znanstveno-istraivakim radom u podruju graditeljstva u to je ukljueno:

Projektiranje, Izrada studija, Struni nadzor i savjetodavne usluge, Istrani radovi,

25

Dokazivanje uporabljivosti, Laboratorijska ispitivanja i umjeravanja.

IGH je za spomenute djelatnosti certificiran u skladu s normama sustava odrivog razvoja Institut IGH svake godine zapoljava oko 100 mladih strunjaka. U grupi IGH je na dan 31.12.2009. godine bilo zaposleno 1266 zaposlenika. Upravo zbog kontinuiranog poveanja ulaganja u zaposlenika ovo je tvrtka koja je vodea projektantska, konzultantska i znanstvena tvrtka koja se bavi istraivanjem i razvojem u graditeljstvu. IGH-ovi laboratoriji akreditirani su za 600 metoda ispitivanja. Opremom i strunim potencijalima na razini su vodeih europskih laboratorija. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju Institut spremno doekuje - svaki certifikat IGH-ovih laboratorija bit e vaei bilo gdje u Europi. Gotovo da nema niti jednog objekta, ceste, tunela ili mosta u Hrvatskoj za koji upravo IGH nije radio projektiranje ili nadzor, kontrolirao kvalitetu gradnje, izraivao studije ili davao struna miljenja i vjetaenja. Osim sudjelovanja u svim veim graditeljskim projektima u Hrvatskoj, IGH je snano iskoraio i prema zemljama naega okruja; BiH, Srbija, Kosovo, Crna Gora, Albanija i Bugarska, sve do Kazahstana, Rusije i Ukrajine. Moe se pohvaliti i raznim poslovnim uspjesima i poveljama na hrvatskom tritu. Grupu IGH osim IGH d.d. ini jo odreeni broj ovisnih i pridruenih drutava, te nekoliko predstavnitva u inozemstvu. Povezana drutva su pravno samostalna drutva koja u meusobnom odnosu, nastavno na INSTITUT IGH, d.d., mogu stajati kao drutvo koje u drugome drutvu ima veinski udio ili veinsko pravo odluivanja odnosno kao ovisno i vladajue drutvo. U financijsko-raunovodstvenom smislu INSTITUT IGH, d.d. radi distinkciju i u odnosu sa pridruenim drutvima. Ovisna drutva IGH d.d. su:
28

IGH MOSTAR d.o.o., Mostar, BiH GEOTEHNIKA INENJERING d.o.o., Zagreb GEOISTRAIVANJE OSIJEK d.o.o., Osijek IGH RAZUM d.o.o., Zagreb RADELJEVI d.o.o., Zagreb DUBROVAKA INVESTICIJSKA GRUPA d.o.o., Dubrovnik PROJEKT OLTA d.o.o., Zagreb IGH KOSOVA SHA, Pritina, Kosovo
Svi podaci o poduzeu preuzeti s www.igh.hr 26

KILA d.o.o., Split CENTAR GRADSKI PODRUM d.o.o., Zagreb ADEPTO d.o.o., Zagreb IGH PROJEKTIRANJE d.o.o., Zagreb.

Slika 3: Shematski prikaz organizacijskih jedinica IGH d.d.

Izvor: www.igh.hr

INGRA d.d.29 tvrtka za izgradnju investicijskih objekata, uvoz, izvoz i zastupstvo. Osnovana je 1955., kao izvozna zajednica tadanjih velikih proizvoaa u elektro i strojogradnji. Namjera joj je bila da oko sebe okupi pojedine grupacije kako bi za njih organizirala izvoz i investicijsku izgradnju u svijetu. Od samog poetka, INGRA je nudila i izvodila velike investicijske projekte kao to su velika energetska i industrijska postrojenja, a gradila je i velike turistike komplekse, hotele, bolnice i sline kapitalne objekte po sustavu "klju u ruke". Danas INGRA djeluje kao dioniko drutvo koje je. Uz investicijsku izgradnju kojom
29

Svi podaci o poduzeu preuzeti s www.ingra..hr 27

se bavi od osnutka, proirilo je svoje djelatnosti na stanogradnju, turizam, osobito nautiki turizam, cestogradnju i druge pratee djelatnosti. Osnovne djelatnosti kojima se INGRA danas bavi su: Energetika, Industrija, Graditeljstvo, Montaa, Telekomunikacije, Trgovina. Tradicionalna trita INGRE ukljuuju, izmeu ostalih, trita Njemake, Rusije, Ukrajine, Alira, Libije, Sudana, Nigera, Nigerije, Iraka, Irana, Jordana i Sirije, na kojima je INGRA kontinuirano aktivna. Poetkom devedesetih godina prolog stoljea, kada su u Hrvatskoj nastupile ne samo pravne ve i politike promjene, INGRA je prola niz statusnih transformacija, od pretvorbe i privatizacije do kotacije javnih dionikih drutava. Danas je INGRA potpuno privatizirano dioniko drutvo, u veinskom vlasnitvu malih dioniara. Ureena je kao i svaka drugo dioniko drtvo, ima upravu, nadzorni odbor i glavnu skuptinu. Predsjednik uprave je Igor Oppenheim, a predsjednik Nadzornog odbora je Stjepan Mesi. Ingra je osnovala drutva keri i oformila Ingra grupu koja se sastoji od veeg broja drutava u zemlji i inozemstvu. U inozemstvu ima svoje urede u Aliru, Njemakoj, te Bosni i Hercegovini. Drutva keri u Hrvatskoj su: INGRA MIDDLE EAST d.o.o., TIHA NEKRETNINE d.o.o., JUNI JADRAN NAUTICA d.o.o., MARINA SLANO d.o.o., DUBROVAKE LUICE d.o.o., HOTEL LAPAD d.d., INGRA-PRO d.o.o., POSEDARJE-RIVIJERA d.o.o.,
28

 OPATIJA NEKRETNINE d.o.o. Dionice INGRE kotiraju na slubenom tritu Zagrebake burze.

Tehnika d.d.30 osnovana je 1. sijenja 1947. godine. Industrijski su objekti, svojim konstruktivnim i tehnolokim sloenostima, prve graevine koje TEHNIKA upisuje kao cjelovito izvedena ostvarenja. Danas je jedna od vodeih hrvatskih tvrtki za visokogradnju, prepoznatljivi na domaem i svjetskom tritu. Od 1993. godine Tehnika djeluje kao dioniko drutvo, sa nazivom Dioniko drutvo za graditeljstvo, inenjering proizvodnju i trgovinu. Drutvo je u potpunosti privatizirano i u veinskom vlasnitvu zaposlenika. Djelatnosti kojima se tvrtka bavi su iznimno iroki, a to su: Visokogradnja, niskogradnja, infrastruktura, te zavrni radovi, Elektroinstalacijski radovi, instalacije i izolacije, Arhitektonske i ininjerske djelatnosti i tehniko savjetovanje, Proizvodnja grae, drvenih proizvoda, betonskih proizvoda, metalnih konstrukcija, Izradba tehnike dokumentacije, elaborata, te struni nadzor i poslovno savjetovanje, Najam strojeva, opreme za graevinu, automobila, Maloprodaja, veleprodaja, ugostiteljstvo, turistiki poslovi te usluge ienja, Upravljanje nekretninama, te Poslovanje u inozemstvu. Drutvo danas zapoljava oko 1300 zaposlenika. Drutvo se sastoji od Uprave i etiri sektora: Proizvodno tehnikog sektora, Sektora marketinga, Ekonomskog sektora i Sektora zajednikih poslova. Od nabrojanih najvei je Proizvodno-tehniki sektor. Samo kroz ovaj sektor tvrtka zapoljava oko tisuu zaposlenika.

30

Svi podaci o poduzeu preuzeti s www.tehnika..hr 29

Drutvo u sastavu ima i osam povezanih trgovakih drutava: TEHNIKA PROJEKTIRANJE d.o.o., TEHNIKA ESOP d.o.o., TEHNIKA SPV d.o.o., ZLATNO JEZERO d.o.o., TEHNIKA d.o.o. KISELJAK, TEHNIKA AG d.o.o. BEOGRAD, ZAGREB TREND d.o.o. i PLAVI PROSTOR d.o.o. Tehnika je, osim u Hrvatskoj, prisutna i na stranom tritu. Radi se prvenstveno o tritima u susjednim dravama, Bosni i Hercegovini, te Srbiji. Djeluje kroz svoja pridruena trgovaka drutva: Tehnika d.o.o. Kiseljak i Tehnika AG d.o.o. Beograd.

Tvrtka posluje uz iznimno visoke standarde kavlitete, to potvruje i injenica da primjenjuju ISO 9001 standard, te ISO 14001. Njime je drutvo uvelo sustav upravljanja okoliem, energetskom uinkovitou i prevencijom oneienja. On se primjenjuje na projektiranje, inenjering i izgradnju svih vrsta objekata te proizvodnju i prodaju betona i betonskih proizvoda. Od 2002. Tehnika kotira na burzi kao dioniko drutvo.

30

4.2. Analiza pokazatelja likvidnosti i solventnosti graevinskih tvrtki Dalekovod d.d., Institut IGH d.d., INGRA d.d. i Tehnika d.d.
Definiranje poetka i kraja krize nije jednostavno. Budui da je veina financijskih kriza uzrokovana kombinacijom precijenjenoga teaja, niske razine meunarodnih rezervi, visokim vanjskim dugom i snanim rastom kredita, ovi se indikatori standardno koriste za procjenu ranjivosti pojedine zemlje.31

Iako su ti indikatori zadovoljavajui u pogledu predvianja izbijanja kriza, oni sami po sebi ne objanjavaju jainu ili ozbiljnost krize. Na poetku se krize veina indikatora poinju snano i korelirano kretati u jednom smjeru. Kad kriza zavri, svi indikatori se ne vraaju nazad u istom smjeru i pojedinano mogu davati razliite signale o kraju krize. Stoga je prilino teko odrediti sam poetak i svretak krize. U ovom radu u kao poetak krize u objanjenjima koristiti 2008. godinu. Tablica 3: Pokazatelj stupnja zaduenosti STUPANJ ZADUENOSTI 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 0,469 0,504 0,580 0,580 0,716 0,771 0,668 0,723 0,269 0,494 0,545 0,550 0,733 0,736 0,667 0,668 0,705 0,551 0,743 0,754 0,690 0,413 0,465 0,448 0,516 0,660 0,635

god. DALEKOVOD d.d. IGH d.d. INGRA d.d.

TEHNIKA d.d. 0,449 Izvor: www.zse.hr, Izraun autora

Kontrolna mjera stupnja zaduenosti iznosi 50%. Dalekovod d.d. je samo u prvom promatranom razdoblju bilo ispod kontrolne mjere zaduenosti. Nakon toga raste i pribliava se gornjoj granici tolerancije stupnja zaduenosti da bi je u 2007. godini premaio. Stupanj zaduenosti nastavlja sa izuzetkom 2009. godine kada je doivio lagani pad ispod granice tolerancije. Kod poduzea IGH d.d. ovaj pokazatelj ima prilino dobre vrijednosti. Na samom poetku je bio iznimno nizak. Nakon toga kontinuirano raste da bi na poetku kriznog
31

88809u#09r

31

razdoblja naglo premaio gornju granicu tolerancije. Ingra d.d. od 2004. ima poveanu zaduenost. Ve u 2006. godini premauje gornju granicu tolerancije koja kontinuirano raste. S izuzetkom je 2007. godina kada je zaduenost pala na 0,55 %. U 2010. zaduenost poduzea dolazi u relativno povoljniji poloaj, no da bi mogli zakljuiti da je na putu ka oporavku trebat e promatrati i sljedea razdoblja. Tehnika takoer ima dobre vrijednosti stupnja zaduenosti. Njene su vrijednosti veinu promatranog razdoblja neznatno ispod granice. U 2007. godini lagano raste. Na poetku krizne godine pribliava se gornjoj granici tolerancije, no nikada ju ne dostie. Tablica 4: Koeficijent financijske stabilnosti I. KOEFICIJENT FINANCIJSKE STABILNOSTI . god. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. DALEKOVOD d.d. 1,501 1,669 1,791 1,583 1,334 1,257 1,195 1,323 IGH d.d. 1,306 0,823 1,163 1,002 1,097 1,107 INGRA d.d. 0,975 0,922 1,090 1,644 0,908 0,886 0,867 TEHNIKA d.d. 1,328 1,494 1,396 1,323 1,143 0,905 0,842 Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Koeficijent financijske stabilnosti I. kod poduzea Dalekovod i IGH ne pokazuje da postoji opasnost od trenutane insolventnosti. Sve vrijednosti su vee od 1. Kod Tehnike d.d. ta vrijednost pada ispod 1 na poetku krize, u 2008. godini i nastavlja padati. Ingra d.d. od poetka promatranih razdoblja ima nepovoljan koeficijent koji pokazuje da dugotrajna imovina nije dobro pokrivena dugoronim izvorima te ukazuje na opasnost od insolventnosti. U 2006. godini vrijednost je lagano prela 1. Najbolji koeficijent ima u 2007. Kriza je utjecala na pad koeficijenta stabilnosti I. On u 2008. godini poinje padati. Izuzetak je poduzee IGH kod kojeg unato krizi ta vrijednost raste. Tablica 5: Koeficijent financijske stabilnosti II. KOEFICIJENT FINANCIJSKE STABILNOSTI . god. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. DALEKOVOD d.d. 1,132 1,101 1,150 1,019 1,024 0,604 0,748 0,947 IGH d.d. 1,227 0,569 0,866 0,674 0,652 0,680 INGRA d.d. 0,907 0,731 0,741 1,060 0,709 0,696 0,689 TEHNIKA d.d. 0,941 0,874 0,818 0,841 0,795 0,624 0,558 Izvor: www.zse.hr, Izraun autora

32

Koeficijent financijske stabilnosti II predstavlja rigorozniju mjeru financijske stabilnosti jer u obzir uzima i zalihe koje takoer moraju biti pokrivene dugronim izvorima. I u ovom sluaju najnepovoljniju poziciju zauzima Tehnika kojoj je u svim razdoblja naruena insolvenstnost. Moe doi do katastrofalnih financijskih potekoa zbog ozbiljnog zastoja u prodaji zaliha. U malo boljoj poziciji su poduzea IGH i Ingra koja u samo jednom razdoblju imaju vrijednost koeficijenta veu od 1. Dalekovod d.d. ima najpovoljniju poziciju. Vrijednost ovog pokazatelja je vea od 1 sve do 2008 kada poinje padati. Mali opravak je vidljiv u 2010. godini. I kod ovog pokazatelja je vidljivo da je 2008. donosi velike potekoe. Zalihe je sve tee prodati, to rezultira pogoranjem solventnosti. Rijeenje je eventuano mogue dugoronim zaduivanjem. Tablica 6: Odnos ukupnih obveza i glavnice ODNOS UKUPNIH OBVEZA I GLAVNICE god. DALEKOVOD d.d. IGH d.d. INGRA d.d. TEHNIKA d.d. 1,178 2003. 0,936 2004. 1,027 0,425 2,051 1,114 2005. 1,382 1,467 2,935 1,617 2006. 1,488 1,768 3,070 1,402 2007. 2,402 1,716 1,330 1,387 2008. 3,410 2,743 3,052 2,974 2009. 2,270 2,839 3,070 2,682 2,367 2010. 2,655

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Koeficijent odnosa ukupnih obveza i glavnice nema potrebe posebno objanjavat jer on predstavlja inaicu pokazatelja stupnja zaduenosti. Tablica 7: Odnos dugoronih obveza i glavnice ODNOS DUGORONIH OBVEZA I GLAVNICE god. DALEKOVOD d.d. IGH d.d. INGRA d.d. TEHNIKA d.d. 0,383 2003. 0,408 2004. 0,441 0,040 0,509 0,384 2005. 0,485 0,096 0,823 0,399 2006. 0,381 0,950 1,169 0,344 2007. 0,341 0,465 0,528 0,169 2008. 0,441 0,938 1,247 0,830 2009. 0,406 0,931 1,273 0,252 1,032 2010. 0,686

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora

33

Kontrolna mjera ovog pokazatelja je 0,5, odnosno 50%. Koeficijent ima vrijednost ispod te mjere kod poduzea Dalekovod i Tehnika. To pokazuje da solventnost nije znaajnije ugroena. Poduzeu Tehnika je u 2008. godini ta vrijednost preila 0,5 no ne prelazi gornju granicu tolerancije. To poduzee je imalo iznimno loe vrijednosti pokazatelja financijske stabilnosti I i II pa mogu pretpostaviti da su kratkorone obveze djelomino zamijenjene kratkoronim. Poduzee Ingra cijelo promatrano razdoblje ima vrijednost veu od doputene, a veinu vremena premauje gornju granicu tolerancije. To potvruje prije promatrane pokazatelje da ovo poduzee ima ozbiljno naruenu solventnost. I u ovom primjeru vidimo da je krizna 2008. godina na sva poduzea djelovala nepovoljno. Kod svih poduzea vrijednost pokazatelja raste, iako kod nekih ne premauje gornje i/ili donje granice tolerancije. Tablica 8:Koeficijent financijske snage FINANCIJSKA SNAGA god. DALEKOVOD d.d. IGH d.d. INGRA d.d. TEHNIKA d.d. 0,394 2003. 1,358 2004. 1,220 2,216 0,308 0,513 2005. 0,855 0,809 0,500 0,552 2006. 0,761 0,650 0,366 0,727 2007. 0,460 0,918 0,513 0,484 2008. 0,338 0,344 0,049 0,247 2009. 0,470 0,197 -0,232 0,181 -0,363 2010. 0,136

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Kod poduzea Dalekovod d.d. i IGH d.d. vrijednost pokazatelj je na samom poetku promatranih razdoblja bila vea od granine mjere. Od 2005. poinje podati i ide tom dinamikom do kraja 2010. godine. Kod Tehnike d.d. i Ingre d.d. vrijednost ovog pokazatelja je loa, nigdje ne prelazi 1. Ingri je od 2009. zbog pada dobiti pokazatelj negativnog karaktera i ugroena joj je egzistencija. U 2008. godini vrijednosti pokazatelja svakog poduzea padaju. To nam jo jednom potvuje negativan utjecaj krize na poslovanje ovih graevinskih poduzea.

34

Tablica 9: Koeficijent odnosa pokria kamata ODNOS POKRIA KAMATA god. DALEKOVOD d.d. IGH d.d. INGRA d.d. TEHNIKA d.d. 4,105 2003. 39,802 2004. 3,815 17,367 5,798 -5,792 2005. 5,946 37,673 -12,474 2,386 2006. 2007. 2008. 2009. 2,577 0,522 0,966 -0,109 -0,910 2010. 1,119

6,228 5,360 3,191 4,535 4,435 3,349 -3,139 9,395 1,463 1,994 5,702 1,620

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Vrijednost odnosa pokria kamata u hrvatskim poduzeima previe varira, kako pojedinano tako i po industrijama. To je vidljivo i u ovom primjeru. Na poetku promatranog razdoblja poduzea Dalekovod i IGH su imale nevjerojatno visoke vrijednosti pokazatelja. Ta vrijednost tokom vremena opada, ali nikad ne dobija negativni predznak kao to je to sluaj kod Ingre i Tehnike. U svim promatranim sluajevima odnos pokria kamata je pomalo nelogian. Npr, Ingra u 2004. godini ima visoku vrijednost, da bi u 2005. ta vrijednost poprimila negativan karakter i ostala takvom i u sljedeem razdoblju. Mada to ukazuje na preveliku zaduenost i lou solventnost u dugom roku, u 2007. vrijednost pokazatelja naglo poprima visoku pozitivnu vrijednost. U sljedeim razdobljima opada, te je u 2010. godini opet negativan. Jedan od glavnih nedostataka ovog pokazatelja je taj to u brojniku koristi kategoriju operativne dobiti. Operativna dobit u sebi sadri mnogo nenovanih komponenti kao to su otpisi potraivanja, imovine ili gubitci od prodaje imovine namijenjene redovnom poslovanju. Iz tog razloga, ovako definiran pokazatelj ne ukazuje na stvarnu sposobnost tvrtke da osigura novac potreban za plaanje kamata.32 Iz navedene tablice je vidljivo da je nakon 2008. godine znaajno pala vrijednost pokria kamata svim navedenim poduzeima. Vrijednosti su svim poduzeima niske, kod poduzea Ingra i Tehnika ak i blago negativne, te nije mogue dugorono zaduivanje to ukazuje na iznimno lou solventnost u duem razdoblju.

32

Aljinovi Bara, ., Materijali s kolegija Raunovodstvo novanih tijekova, Ekonomski fakultet

Split, 2009./2010.

35

Tablica 10: Indeks financijske poluge INDEKS FINANCIJSKE POLUGE god. DALEKOVOD d.d. IGH d.d. INGRA d.d. TEHNIKA d.d. 9,559 3,664 2003. 1,898 2004. 1,783 2,473 2005. 1,921 2,374 4,202 4,527 2006. 2,068 4,307 6,297 4,525 2007. 2,438 4,427 3,130 3,025 2008. 2,754 6,603 -0,639 7,787 2009. 2,353 -1,006 2,816 10,375 2,598 2010. 0,156

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Iz navedene tablice se moe iitati da se isplati poslovati posuenim novcem, vrijednosti su vee od 1. Najidealnije situacije su kod poduzea Tehnika d.d. njene vrijednosti pokazatelja nisu nigdje manje od 3. A znamo da ako je indeks financijske poluge vei od 1 to sugerira povoljan efekt. Ostala 3 poduzea su imala negativan indeks ili priblino jednak nuli, no nikad due od jednog razdoblja. Tablica 11: Obrambeni interval OBRAMBENI INTERVAL god. DALEKOVOD d.d. IGH d.d. INGRA d.d. TEHNIKA d.d. 144,8 116,4 2003. 94,4 2004. 89,0 172,4 2005. 158,2 226,4 228,8 188,4 2006. 162,2 192,1 288,2 180,2 2007. 260,4 184,0 343,6 234,3 2008. 211,6 196,4 156,0 124,3 2009. 156,6 224,5 203,6 210,0 215,4 2010. 279,9

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Kod raunanja ovog pokazatelja, kao i kod operativnog ciklusa, novanog ciklusa i indeksa likvidnosti koristi se iznos zaliha. Graevinarstvo je kod odreivanja veliine zaliha specifina djelatnost. Naime, zbog injenice da gradnja jednog graevinskog objekta najee traje dulje od jednog obraunskog razdoblja u odreenom trenutku nije mogue tono odrediti veliinu zaliha. Budui da se zalihe prema zahtjevima MRS-a 2 i HSFI 10 trebaju evidentirati prema troku nabave ili neto utrivoj vrijednosti, ovisno o tome koja je svota nia, u dananjim se trinim uvjetima moe pojaviti potreba za vrijednosnim svoenjem nekretnina koje se vode kao kratkotrajna imovina. Takav troak prema Zakonu o porezu na dobit

36

predstavlja porezno nepriznati troak. Iznimke se pojavljuju ako su nekretnine prodane u obraunskom razdoblju u kojem je provedeno vrijednosno usklaenje.33 Zbog navedenih injenica objanjavanju ovih pokazatelja pristupit u s velikom rezervom. Tablica 12: Aritmetika sredina obrambenog intervala
:B;A<B=NI IN'=;(AL ,o10 Aritmeti"ka &re1ina +AL=K:(:+ 1010 176752 I>? 1010 199730 IN>;A 1010 239728 '=?NIKA 1010 171721

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Graf 1: Aritmetika sredina obrambenog intervala

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Radi to jasnije predodbe o kretanju vrijednosti obrambenog intervala po poduzeima, u prethodnoj tablici i grafu su prikazane aritmetike sredine obrambenog intervala. Vidimo da Ingra d.d. ima najveu, a Tehnika d.d. najmanju vrijednost. Ukoliko doe do izostanka gotovine od prodaje ili iz drugih izvora, Ingra e preivjeti u prosjeku 240 dana, a Tehnika prosjeno 171 dan. U 2008 godini vidljiv je pad vrijednosti obrambenog intervala. To jedino
33

Crikveni, T., Sastavljanje godinjih financijskih izvjetaja u graditeljstvu, asospis Rrif, Zagreb,

br. 2/10., 37

nije sluaj kod IGH d.d.. Razlog moemo vidjeti u porastu zaliha to je utjecalo na slabiji financijski poloaj do kojeg je dolo uslijed nastale recesije na tritu. Tablica 13: Operativni cilkus OPERATIVNI CIKLUS god. DALEKOVOD d.d. IGH d.d. INGRA d.d. TEHNIKA d.d. 137,1 105,6 2003. 2004. 2005. 193,7 252,1 230,1 318,2 1.859,0 129,8 128,4 2006. 1.179,5 4.310,0 217,1 119,6 2007. 709,3 14.113,0 298,1 163,2 2008. 807,1 2.854,3 168,3 157,3 2009. 2010.

2.281,4 972,1 901,7 448,6 689,1 239,5

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Operativni ciklus pokazuje vrijeme dana proteklo od nabave zaliha do unovenja potraivanja. Logino, manji broj dana operativnog ciklusa oznaava veu efikasnost. U ovom sluaju poduzee IGH ima najnepovoljniji ciklus. Njegovo prosjeno vrijeme od nabave zaliha do unovenja potraivanja iznosi preko 4,000 dana. Problem je u sporoj prodaji zaliha. Zbog ve objanjenog problema evidentiranja zaliha u graevinarstvu velik broj dana operativnog ciklusa ne mora nuno biti istinit i relevantan. Graf 2: Aritmetika sredna operativnog ciklusa

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora 2008 godina nije bitno utjecala na broj dana operativnog ciklusa promatranih poduzea.
38

Tablica 14: Novani ciklus NOVANI CIKLUS god. DALEKOVOD d.d. IGH d.d. INGRA d.d. TEHNIKA d.d. 61,9 49,5 2003. 2004. 78,8 81,3 -566,9 2005. 100,1 1.004,4 -1,8 56,4 2006. 14,8 2.897,2 92,7 53,2 2007. -261,0 7.624,6 170,2 72,5 2008. 2009. 2010. -44,1

-167,1 -324,2 1.890,4 68,2 78,4 646,2

149,4 412,1 123,5

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Ako od vrijednosti operativnog ciklusa odbijemo broj dana plaanja dobavljaa kao rezultat dobijemo novani ciklus. U ovom sluaju, kao i kod operativnog ciklusa, vrijednosti kod poduzea IGH su velike. Objanjenje jedino vidim u neralno prikazanim zalihama u pozicijama bilance. Graf 3: Aritmetika sredina novanog ciklusa

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora

39

Graf 4: Novani ciklus

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Ako i zanemarimo vrijednosti novanog ciklusa poduzea IGH, ne moemo primjetiti da je recesija u 2008. godini bitno utjecala na vrijednost pokazatelja i na poslovanje poduzea. Tablica 15: Indeks likvidnosti INDEKS LIKVIDNOSTI god. DALEKOVOD d.d. IGH d.d. INGRA d.d. TEHNIKA d.d. 94,8 86,7 2003. 2004. 2005. 106,4 145,9 98,9 168,3 1.274,2 104,6 97,3 2006. 408,2 2.674,4 177,1 84,8 2007. 242,5 8.701,6 219,7 113,6 2008. 2009. 2010.

438,7 899,9 438,2 2.138,2 688,4 127,5 344,6 589,9 118,0 168,1

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Indeks likvidnosti nam pokazuje likvidnosni potencijal kompanije. Mjeren je danima, a likvidnost je openito bolja to je indeks mjeren danima manji. Od promatranih poduzea najbolji indeks likvidnosti ima poduzee Tehnika d.d. Njen je prosjean indeks likvidnosti 109 dana. Najloiji indeks ima poduzee IGH d.d. sa prosjenim indeksom likvidnosti 2,596 dana. Dalekovod d.d. ima prosjean indeks 356 dana, a Ingra d.d. 261 dan. I ovdje je potrebno napomenuti da u raunanju koritene zalihe mogu prikazati nerealne vrijednosti pokazatelja. 2008 godina nije bitnije utjecala na poslovanje poduzea.

40

Graf 5: Aritmetika sredina indeksa likvidnosti

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Tablica 16: Tekui odnos TEKUI ODNOS god. DALEKOVOD d.d. IGH d.d. INGRA d.d. TEHNIKA d.d. 1,901 2003. 1,998 2,189 2004. 2,004 1,974 0,982 2,351 2005. 1,732 1,159 1,137 1,968 2006. 1,528 1,867 1,230 1,973 2007. 1,141 1,297 1,834 1,348 2008. 1,103 1,095 0,902 1,149 2009. 1,180 1,098 0,770 1,060 0,730 2010. 1,186

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Ako promatramo vrijednosti ovoga pokazatelja vidimo da Ingra d.d. ima najloiju likvidnost. Vrijednosti pokazatelja su oko 1, a u 2008. godini padaju ispod 1 i takvima ostaju do kraja promatranog razdoblja. to oznaava izrazitu nesposobnost tvrtke u podmirivanju obveza. Tehnika ima vrijednosti priblino jednake 2 od poetka razdoblja pa do 2007., kada uspijeva podmirivati sve tekue obveze. Nakon 2007 vrijednosti joj opadaju i pribliavaju se 1 no nikada ne padaju ispod 1. U tvrtkama Dalekovod i IGH stanje mjereno ovim pokazateljem je priblino jednako. Na poetku razdoblja vrijednost su bile oko 2 no ubrzo padaju, no nikada ispod 1.

41

Graf 6: Tekui odnos

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Sve krivulje imaju tendenciju pada sa neto kraim razdobljima rasta. 2008. Godine ne oznaava godinu kada je jasno vidjiv pad likvidnosti zbog krize. Tablica 17: Brzi odnos BRZI ODNOS god. DALEKOVOD d.d. IGH d.d. INGRA d.d. TEHNIKA d.d. 1,362 2003. 1,420 2,189 2004. 1,244 1,840 0,906 1,450 2005. 1,217 0,725 0,893 1,386 2006. 1,092 1,164 0,736 1,422 2007. 0,993 0,729 1,195 0,980 2008. 0,686 0,428 0,516 0,723 2009. 0,803 0,524 0,379 0,748 0,276 2010. 0,929

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Ukoliko je vrijednost ovoga pokazatelja 1 to je znak da e tvrtka biti u stanju udovoljiti svim tekuim obvezama. Razlika izmeu pokazatelja brzog odnosa i pokazatelja tekueg odnosa je u tome to je pokazatelj brzog odnosa u brojniku umanjen za vrijednost zaliha. Vrijednosti ovoga pokazatelja se u ovom sluaju podudaraju sa vrijednostima pokazatelja tekueg odnosa. Ingra gotovo u cijelom razdoblju ima vrijednost manju od 1 to upuuje na lou likvidnost. Jedino u 2007. godini ima vrijednost neto veu od 1. Razlog je priljev novca koji je tvtka imala zbog obavljene dokapitalizacije. Dalekovod, IGH i Tehnika na poetku razdoblja imaju

42

vrijednosti vee od 1 koje nakon nekog vremena opadaju. Nakon 2008 sva poduzea imaju vrijednost manju od jedan. Graf 7: Brzi odnos

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Uz krae opravke brzi odnos ima tendenciju pada. Nakon 2008 vidljiv je mali rast, te bi trebalo promatrati vrijednosti i u sljedeim razdobljima. Tablica 18: Radno raspoloivi kapital RADNO RASPOLOIVI KAPITAL god. DALEKOVOD d.d. IGH d.d. INGRA d.d. TEHNIKA d.d. 0,474 2003. 0,500 0,543 2004. 0,501 0,493 -0,018 0,575 2005. 0,423 0,137 0,121 0,492 2006. 0,346 0,464 0,187 0,493 2007. 0,123 0,229 0,455 0,258 2008. 0,094 0,087 -0,109 0,130 2009. 0,152 0,089 -0,299 0,056 -0,369 2010. 0,157

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Iz ovoga pokazatelja se vidi relativno loe stanje svih navedenih poduzea. Kontrolna mjera ovog pokazatelja je 1, a sva poduzea imaju vrijednosti manje od 0,6, to je izrazito loe. U sluaju Ingre radno raspoloivi kapital je ak i negativan sa daljnjim opadanjem to upuuje na upitnu egzistenciju ovoga poduzea.

43

Graf 8: Radno raspoloivi kapital

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Sva promtrana poduzea imju loe vrijednosti radnog kapitala. Vrijednosti su uglavnom sa tendencijom pada.

Tablica 19: Odnos tekue i ukupne aktive ODNOS TEKUE I UKUPNE AKTIVE god. DALEKOVOD d.d. IGH d.d. INGRA d.d. TEHNIKA d.d. 0,575 2003. 0,529 0,436 2004. 0,576 0,481 0,492 0,636 2005. 0,652 0,535 0,546 0,690 2006. 0,660 0,471 0,537 0,667 2007. 0,700 0,520 0,609 0,611 2008. 0,741 0,528 0,396 0,547 2009. 0,647 0,543 0,340 0,610 0,284 2010. 0,636

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Kontolna mjera pokazatelja odnosa tekue i ukupne aktive iznosi 0,5. Osim kod Ingre, ostale vrijednosti pokazatelja se vee ili priblino jedanke 0,5. Ingra nakon dokapitalizacije, odnosno nakon 2007 godine ima vrijednosti manje od 0,5 sa tendencijom daljnjeg opadanja. Iako se iz ovog pokazatelja vidi da likvidnost poduzea nije znaajno ugroena to i ne mora biti tono. Naime, visoki udio tekue aktive u ukupnoj ne mora znaiti dobru likvidnost zbog nemogunosti naplate potraivanja.
44

Graf 9: Odnos tekue i ukupne aktive

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora

45

5. POJAM I ZNAAJKE CROBEXA

CROBEX je slubeni indeks cijena dionica kojima se trguje na Zagrebakoj burzi vrijednosnica. Osnutak Zagrebake burze see u daleku prolost. Najstarija je burza osnovana u Amsterdamu 1602. godine. Prva burza Habsburke Monarhije osnovana je u Rijeci za razne vrste eera. Hrvatske su zemlje bile podijeljene izmeu austrijskog i ugarskog djela. Hrvatska i Slavonija imale su Hrvatsko-Ugarskom nagodbom odreenu autonomiju, ali ne i na polju gospodarstva, trgovine i prometa, ime je upravljala vlada u Budimpeti. elei se to vie osamostaliti, privrednici iz Hrvatske nastojali su osnovati i etvrti gospodarski odjel, pa su stvorili Savez industrijalaca i trgovaca Hrvatske i Slavonije u okviru Trgovakog doma koji je 1907. pokrenuo i osnivanje Sekcije za robu i vrednote. Time je otvoreno trite domaih dionica tvornica i novarskih kua, koje velike burze u Beu i Budimpeti nisu htjele uzimati u promet. Time je stvoren regulator izvoza i uvoza robe. Burza je djelovala do 1911. godine, kada je njeno djelovanje zaustavila vladajua hrvatskosrpska koalicija.34 Obnova Burze u Hrvatskoj uslijedila je tek 1991. godine, kada je 25 banaka i 2 osiguravajua drutva utemeljilo Zagrebaku burzu kao centralno mjesto trgovine vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj. Godine 1994. uveden je elektroniki trgovinski sustav koji omoguava da brokeri lanovi Burze budu telekomunikacijski povezani i trguju na Burzi ne naputajui svoje urede diljem Hrvatske. Trgovina vrijednosnim papirima na Zagrebakoj burzi odvija se putem elektronikog trgovinskog sustava.

Brokerske kue, lanice Burze, povezane su posebnim telekomunikacijskim vezama sa sjeditem Burze i unose naloge za kupnju ili prodaju izravno iz svojih ureda te zakljuuju transakcije s ostalim brokerima. Dakle, ne postoji jedno fiziko mjesto (tradicionalni floor) gdje se odvija trgovina vrijednosnim papirima, ve ona tee putem elektroniki povezanih trgovaca.35

34

Hrvatsko srpska koalicija je vidjela Hrvatsku i Slavoniju u okvirima nove junoslavenske drave

sa centrom u Beogradu, a gdje se od 1. sijenja 1895. nalazila zasebna burza koja je pomagala irenju srpskog kapitala i na podruje Hrvatske.
35

Svi podaci o povijesti Zagrebake burze preuzeti sa: www.zse.hr 46

5.1.Vrsta indeksa i izraun

Indeksi spadaju u relativne pokazatelje dinamike. Indeksima se usporeuje stanje jedne pojave ili skupine pojava u razliitim vremenskim intervalima ili momentima ili na razliitim mjestima. Razlikujemo undividualne i skupne indekse. Individualnim indeksima mjerimo dinamiku svake pojave pojedinano, dok se skupnim indeksima mjeri dinamika skupine pojava koje obino imaju neku zajedniku karakteristiku koja ih povezuje u skupinu.36 CROBEX je indeks vagan na osnovi 'free float'37 trine kapitalizacije, pri emu je teina pojedine dionice ograniena na 15%. Ukoliko se nekom od dionica koje sainjavaju CROBEX nije trgovalo predmetnog dana, uzima se zadnja cijena. U CROBEX su

ukljuene redovne dionice kojima se trgovalo u vie od 90% ukupnog broja trgovinskih dana u promatrnom razdoblju. Promet tih dionica mora biti vei od 0,5% ukupnog broja dionica. Poeo se objavljivati 1. rujna 1997. godine. Bazni datum je 1. srpnja 1997. godine, a bazna vrijednost 1.000. Formula za izraun indeksa glasi:

M (t ) 1000 , gdje je: = I K M (0)

j j t r

Mj (t)

Free float trina kapitalizacija dionica koje ulaze u CROBEX na dan t i vrijeme j

M(0) Free float trina kapitalizacija na bazni datum KT Faktor prilagoavanja baze indeksa na dan revizije T.

Indeks se rauna kontinuirano tijekom trgovine koristei zadnje cijene. Kako bi se osigurala vremenska usporedivost Indeksa, baza Indeksa se prilagoava prilikom ukljuivanja novih dionica u Indeks, odnosno iskljuivanja postojeih dionica te zbog promjene broja izdanih dionica koje ulaze u sastav Indeksa. Do prilagoavanja baze Indeksa dolazi nakon zavretka trgovine na dan T, a prije raunanja Indeksa na dan T+1 prema sljedeoj formuli:
36 37

Rozga, A.,Statistika za ekonomiste, Ekonomski fakultet, Split, 2009 Free float oznaava broj slobodno raspoloivih dionica za trgovanje. To je broj dionica koje dre

investitori koji su spremni njima trgovati. 47

T +1

= Kr

I (T ) , gdje je: I (T )

I (T') vrijednost CROBEXA nakon promjene na dan T I (T) vrijednost CROBEXA prije promjene na dan T

5.2. Poduzea u sustavu CROBEXA i uvjeti za njihovo ukljuenje U sustavu CROBEXA od 21. oujka 2011. nalazi se sljedeih 25 poduzea: Tablica 20 : Poduzea koja su u sustavu CROBEX
4ree -.oat Broj 1ioni5a 'e2ina u -aktor u C;:B=@A in1ek&u 45700C 108890813 1770C 95700C 604440895 12720C 19700C 6330517 3730C 85700C 101860192 5790C 25700C 200530872 1730C 55700C 570750 1750C 85700C 109490740 3730C 45700C 5990243 6790C 50700C 707060557 13790C 90700C 1420722 1770C 8700C 5540580 16730C 95700C 701250000 0760C 6700C 103620172 1790C 35700C 9000242 3750C 50700C 307330618 1780C 70700C 9610535 3700C 25700C 550043 2710C 40700C 890046 0780C 3700C 5720243 2720C 45700C 204390001 5740C 45700C 105030503 1760C 75700C 1420095 1720C 85700C 4930000 2700C 35700C 4850333 1740C 4700C 205610936 4730C

10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250

*im#o. A+)LB;BA A+;*B)BA A'>;B;BA A')LB;BA BLD=B;BA CK<LB;BA +LK(B;BA =;N'B;BA ?'B;BA I>?B;BA INAB;BA IN>;B;BA KNF<B;BA K:=IB;BA K:;4B;BA K;A*B;BA L=+:B;BA LK)CB;BA )BFB;BA ):+;B;BA )'K<B;BA '?NKB;BA 3L)LB;BA (I;:B;BA FABAB;BA

I$1avate.j A+ ).a&tik 1010 A1ri& ,ru%a 1010 At.anti5 >ru%a 1010 At.ant&ka %.ovi1#a 1010 Be.je 1010 +ar1a Eakove"ki m.inovi 1010 +a.ekovo1 1010 =ri5&&on Niko.a 'e&.a 1010 ?' 1010 In&titut I>? 1010 INA 1010 In,ra 1010 Kon$um 1010 Kon"ar B e.ektroin1u&trija 1010 +om ?o.1in, 1010 KraG 1010 Le1o 1010 Luka ).o"e 1010 )BF 1010 )o1ravka 1010 )etrokemija 1010 'e9nika 1010 3.janik ).ovi1#a 1010 (iro tvorni5a Ge era 1010 Fa,re#a"ka #anka 1010

Izvor: www.zse.hr

48

U tablici su pored naziva i simbola poduzea na Burzi prikazani i njihovi free float faktori, broj dionica koje kotiraju, te njihova teina u indeksu. Vidimo da promatrana poduzea imaju jedne od najveih free float faktora. Ingra d.d. ima 95%, IGH d.d. 90%, Dalekovod d.d. 85%, a Tehnika d.d. 75%. To znai da velika veina njihovih dionica slobodno kotira na burzi. To nije dobar pokazatelj likvidnosti. Naime, svaki put kad se poduzee odlui plasirati na trite odreeni broj dionica odrie se dijela svog vlasnitva zbog potrebe gotovinskih sredstava. to tvrtka ima vei free float to veinski vlasnik dionica ima manju kontrolu nad kompanijom.

Prilikom odabira dionica koje e ui u sastav CROBEXA u obzir dolaze samo dionice kojima se trgovalo vie od 90% ukupnog broja trgovinskih dana u promatranom estomjesenom razdoblju. Rang svake dionice koja zadovoljava uvjet broja dana trgovanja odreuje se na osnovu dva kriterija: 1. udjel u 'free float' trinoj kapitalizaciji, 2. udjel u prometu ostvarenom unutar knjige ponuda u estomjesenom razdoblju koje prethodi reviziji. Svakom od navedenih kriterija pripisuje se teina 50% te se izrauna srednjak udjela, odnosno vagani trini udjel. U sastav indeksa CROBEX ulazi 25 dionica s najveim srednjakom udjela. Ukoliko izdavatelj ima vie rodova dionica koje zadovoljavaju uvjete za ulazak u CROBEX, u Indeks e se ukljuiti samo jedan rod dionica i to onaj s veim rangom. Kako bi se osigurala stabilnost Indeksa, prilikom revizije primjenjuje se 23/28 zona tolerancije. To znai da prvih 22 dionica ulazi u novi sastav indeksa CROBEX. Tri preostale dionice biraju se izmeu dionica rangiranih od 23. do 28. mjesta, s time da prednost imaju dionice koje su bile u prethodnom sastavu indeksa CROBEX s veim rangom. Revizija Indeksa obavlja se po zavretku trgovine, svakog treeg petka u mjesecu oujku i rujnu te se primjenjuje od sljedeeg trgovinskog dana. Ukoliko se dionica iskljuuje iz Indeksa, u Indeks e se ukljuiti dionica s najveim vaganim trinim udjelom.

49

U sluaju izvanrednih dogaaja koji mogu utjecati na realnost i vjerodostojnost indeksa CROBEX u razdoblju izmeu dviju redovitih revizija, Komisija za Indeks moe izvriti izvanrednu reviziju naina izrauna indeksa CROBEX, na nain da se nekoj dionici u Indeksu smanji teina ili da dionicu iskljui iz Indeksa. Izvanrednim dogaajem smatra se osobito sljedee:

izvanredni korporativni dogaaji (npr. steaj ili likvidacija drutva, poveanje ili smanjenje temeljnog kapitala drutva, preuzimanja drutva, spajanje i pripajanje drutva).

ukidanje uvrtenja odreenog vrijednosnog papira dugotrajna suspenzija trgovine odreenim vrijednosnim papirom ostale okolnosti vezane uz izdavatelja ili vrijednosni papir koje mogu utjecati na realnost i vjerodostojnost indeksa CROBEX.

Komisija za Indeks moe izvriti izvanrednu reviziju i ukljuiti novu dionicu u Indeks u sluaju da dionica, prema podacima o trgovanju dionicama, u prvih 30 kalendarskih dana od dan uvrtenja ostvari trgovanje u 100% ukupnog broja trgovinskih dana u promatranom razdoblju, vodei rauna o njezinoj trinoj kapitalizaciji i likvidnosti.

Ukoliko se dionica ukljuuje u Indeks, iz Indeksa e se iskljuiti dionica s najmanjim vaganim trinim udjelom.

50

5.2. Kretanje cijena dionica promatranih poduzea

U ovom poglavlju biti e iznesene prosjene cijene dionica poduzea predstavljenih u analizi te njihov promet na Zagrebakoj burzi.

Graf 10: Prosjena cijena dionice Dalekovod d.d.

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora

51

Graf 11: Promet dionice Dalekovod d.d.

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Dionice poduzea Dalekovod d.d. uvrtene su na slubeno trite kapitala u oujku 2001. godine. U posljednjih godinu dana najvia cijena bila je 337,00 kn a najnia 217,00 kn. ukupna koliina dionica bila je 5,09 mil dionica, a ukupni promet 2,739,12 mil dionica. U desetom mjesecu 2010 godine vidljiv je veliki porast prometa dionice. Razlog je to je lan Nadzornog odbora Dalekovoda prijavio otputanje 3.600 komada dionica navedenog drutva koje ine 0,16 posto temeljnog kapitala i daju 0,16 posto glasova na Glavnoj skuptini. U 2007 i 2008 godini u vie navrata se odvilo otputanje dionica, te je na grafikonu vidljiv znatan porast prometa. U periodu od 9.12.2008. godine do 02.02.2009. godine poduzee je otkupilo odreeni broj vlastitih dionica sa trita. Nakon obavljenih transakcija poduzee posjeduje 43,934 komada vlastitih dionica koje zajedno ine 1,915% udjela u vlastitom kapitalu. Broj dionica s pravom glasa na glavnoj skuptini iznosi 2,249,878 to ini 98,0847% temeljnog kapitala.

52

Graf 12: Prosjena cijena dionice IGH d.d

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora

Graf 13: Promet dionice IGH d.d

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora

53

U posljednjih godinu dana najvia cijena dionice drutva iznosila je 2,500,00 kn, a najnia 1,106,00 kn. Ukupna koliina prometa u istom razdoblju iznosila je 585,542,00 dionica, a ukupni promet 2,847,95 mil. dionica. U petom mjesecu 2010 godine otpustili su 100 dionica to ini 0,0631 % udjela u temeljnom kapitalu, te nakon navedenog otputanja posjeduje 2.616 dionica to ini 1,6496 % udjela u temeljnom kapitalu. Izdavatelj je stekao dana 21.05.2010. godine 430 dionica to ini 0,2707% udjela u temeljnom kapitalu, te nakon stjecanja u vlastitom portfelju ima 539 dionica to ini 0,3393 % udjela u temeljnom kapitalu.

Graf 14: Prosjena cijena dionice Ingra d.d

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora

54

Graf 15: Promet dionice Ingra

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora Redovne dionice INGRE uvrtene su dana 12. sijenja 2006. godine u Kotaciju javnih dionikih drutava Zagrebake burze d.d. (JDD), gdje se njima trguje pod burzovnom oznakom INGR-R-A. Do toga datuma dionicama INGRE trgovalo se iskljuivo na Slobodnom tritu Varadinske burze. U posljednjih godinu dana najvia cijena ove dionice iznosila je 28,62 kn, a najnia 11,00 kn. Ukupna koliina dionica koje su kotirale bila je 21,48 mil, a ukupni promet 2,042,46 mil dionica. Iz grafikona 14 vidljiv je veliki pad prosjene cijene dionice Ingra. Poduzee je u razdoblju srpnja 2008 godine izvrilo podjelu dionice. Jedna redovna dionica bez nominalnog iznosa podijeljena je na 150 dionica bez nominalnog iznosa. Podjela dionica se obavila tako da se dioniarima svaka pojedina dionica prije podjele zamijenila sa 150 novih dionica. Ukupan broj redovnih dionica nakon provedbe korporativne akcije je 7.500.000 dionica bez nominalnog iznosa. U prosincu 2007 godine vidljiv je rast prometa dionice. Poduzee je u vie navrata otpustilo dionice.

55

Graf 16: Prosjena cijena dionice Tehnika d.d.

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora

Graf 17: Promet dionice Tehnika d.d.

Izvor: www.zse.hr, Izraun autora U posljednjih godinu dana najvia cijena dionice Tehnika d.d. bila je 1,614,00 kn, a najnia 871,01 kn. ukupna koliina dionica kojima se trgovalo bila je 189,845,00, a ukupan promet dionica 710,02 mil.
56

U sijenju 2007. godine cijena dionice bila je iznimno visoke. Samim tim je povean i promet dionice. Tehnika d.d. kao izdavatelj dionica dala je obavijest da joj nisu poznate materijalne injenice ili okolnosti koje su uzrokovale poveanje vrijednosti dionica. Pad prosjene cijene dionice vidljiv nakon 2008 godine najveim djelom je utjecaj recesije. Dogodio se pad svih cijena dionica graevinskih drutava ije dionice kotiraju na burzi za ak 48,2%.38

Da bismo mogli donijeti zakljuak o povezanosti izraunatih pokazatelja likvidnosti i kretanja cijena dionica promatranih poduzea napravit emo korelacijsku analizu. Korelacijska analiza predstavlja mjerenje stupnja povezanosti (korelacije) izmeu dviju ili vie varijabli uporabom skupine sprecifinih metoda i tehnika.39 Koristit e se koeficijent linearne korelacije, Perasonov koeficijent. Pearsonov koeficijent linearne korelacije (r) opisuje smjer i jakost statististike povezanosti dviju pojava predstavaljenim parovima vrijednosti odgovarajuih numerikih varijabli. Moe poprimiti vrijednost u intervalu od -1 do 1. Ukoliko je njegova vrijednost jednka -1, odnosno 1 korelacija izmeu dviju pojava je potpuna ili perfektna, a vrijednost koeficijaneta jednaka nuli upuuje na odsustvo korelacije. to je vrijednost blie nuli linearna povezanost je slabija, a pribliavanje vrijednosti koeficijenta jednici ukazuje na jau linearnu povezanost promatranih pojava. Negativna vrijenost Perasonovog koeficijenta ukazuje na negativnu linearnu povezanost pojava, tj. na sluaj kada rast jedne pojave utjee na pad druge i obrnuto. Pozitivna vrijednost koeficijeneta korelacije ukazuje na pozitivnu linearnu povezanost pojava, tj na sluaj kada rast jedne pojave utjee na rast druge pojave i obrnuto.40 Pearsonov koeficijent linearne korelacije izraunat je uz pomo statistikog programa SPSS Statsistical Package for the Social Sciences.

38

9tt%/HH8880%o&.ovni09rHvije&tiH1ioni5eB,raevinaraBuB%ro&jekuB%a.eB482B%o&toBaB#ro1araB348B871270a&%I

39
40

Rozga, A., Gri, B., Poslovna statistika, Ekonomski fakultet, Split, 2003
I&to0

57

Tablica 21: Koeficijent korelacije izmeu prosjene cijene dionice Dalekovod i pokazatelja tekueg odnosa Correlations Pokazatelj tekueg odnosa Dalekovod d.d. Pokazatelj tekueg Dalekovod d.d. odnosa Pearson Correlation Sig. (2-tailed) N Prosjena cijena Dalekovod d.d. dionice Pearson Correlation Sig. (2-tailed) N Izvor: Izraun autora Promatrano je 8 godina izraunatog pokazatelja tekueg odnosa i prosjena cijena dionice Dalekovod d.d. u razdoblju od 3.2.2003. do 31.12.2010.. Korelacija izmeu promatranih varijabli iznosi -0,657. To upuuje na negativnu vezu izmeu promatranih varijabli, i to na srednje jaku negativnu korelaciju. Ukoliko doe do rasta prosjene cijene dionice Dalekovod d.d. moe se oekivati pad pokazatelja tekueg odnosa. 8 -,657 ,000 8 8 1 Prosjena cijena dionice Dalekovod d.d. -,657 ,000 8 1

Tablica 22: Koeficijent korelacije izmeu prosjene cijene dionice IGH d.d i pokazatelja brzog odnosa Correlations Prosjena cijena Pokazatelj brzog dionice IGH d.d. odnosa IGH d.d. Prosjena cijena dionice IGH Pearson Correlation d.d. Sig. (2-tailed) N Pokazatelj brzog odnosa IGH Pearson Correlation d.d. Sig. (2-tailed) N Izvor: Izraun autora 1 -,706 ,000 7 -,706 ,000 7 7 7 1

58

U sedam promatranih razdoblja, od 2003. godine do 2009. godine Pearsonov koeficijent linearne korelacije izmeu prosjene cijene dionice IGH i njenog pokazatelja likvidnosti brzog odnosa bio je srednje jako pozitivan te je iznosio r=-0,706. Ukoliko doe do rasta cijene dionice moemo oekivati pod vrijednosti pokazatelj brzog odnosa. Tablica 23: Koeficijent korelacije izmeu prosjene cijene dionice Ingra d.d i pokazatelja radno raspoloivog kapitala Correlations Pokazatelj radno raspoloivog Prosjena cijena kapitala Ingra dionice Ingra d.d. d.d. Prosjena Ingra d.d. cijena dionice Pearson Correlation Sig. (2-tailed) N Pokazatelj radno Pearson Correlation raspoloivog kapitala Ingra Sig. (2-tailed) d.d. N Izvor: Izraun autora Na temelju podataka koje imamo o prosjenoj cijeni dionice Ingra d.d. i prethodno izraunatog pokazatelja likvidnosti radno raspoloivog kapitala izraunata je njihova linearna korelacija. U tablici je dan izraun od 2005 2010 godine. U tom razdoblju Perasonov koeficijent linearne korelacije bio je srednje jako pozitivan i iznosio je 0,679. To znai da ukoliko doe do poveanja cijene dionice Ingra d.d. moemo oekivati i rast pokazatelj radno raspoloivog kapitala. 6 ,679 ,000 6 6 1 ,679 ,000 6 1

59

Tablica 24: Koeficijent korelacije izmeu prosjene cijene dionice Tehnika d.d i pokazatelja odnosa tekue i ukupne aktive Correlations Pokazatelj odnosa Prosjena cijena tekue i ukupne dionice Tehnika aktive Tehnika d.d. d.d. Prosjena cijena Tehnika d.d. dionice Pearson Correlation Sig. (2-tailed) N Pokazatelj odnosa tekue i Pearson Correlation ukupne aktive Tehnika d.d. Sig. (2-tailed) N Izvor: Izraun autora Na temelju promatranog uzorka od 7 razdoblja, odnosno od 2003 2009 godine izraunat je Pearsonov koeficijent linearne koeralicije te se vrijednosti prikazane u tablici. Vrijednost koeficijenta korelacije izmeu prosjene cijen dionice Tehnika d.d. i pokazatelja likvidnosti odnosa tekue i ukupne aktive iznosi -0,028. To upuuje na blagu negativnu korelaciju. Moemo zakljuiti da ukoliko doe do poveanja cijene dionice Tehnike moemo oekivati blagi pad vrijednosti pokazatelja odnosa tekue i ukupne aktive. 7 -,028 ,000 7 7 1 -,028 ,000 7 1

60

6. ZAKLJUAK
Graevinarstvo je jedna vrlo bitna gospodarstka djelatnost svake zemlje, pa tako i Republike Hrvatske. Ona generira mnoge druge sektore gospodarstva te samim tim zauzima vrlo zapaeno mjesto. to se tie zakonske osnove raunovodstva graevinarstva ono je ureeno MRS-om 11 i HSFI 6, te spada u dio dugotrajne materijalne imovine. U graevinskoj industriji u Hrvatskoj uobiajeno su viske profitne mare pa je sve vei broj novoosnovanih graevinskih tvrtki. U ovom radu su promatrana etiri velika graevinska poduzea ije dionice kotiraju na Zagrebakoj burzi, a ispunjavaju uvjete za ukljuenje u sustav indeksa CROBEX. One su: Dalekovod d.d., IGH d.d., Ingra d.d. i Tehnika d.d.. To su tvrtke koje se svojim poslovnim politikama i akcijama nastoje nositi sa sve jaom konkurencijom, te nastoje zadrati svoju trinu poziciju. Trajni opstanak poduzea zahtjeva neprekidno prilagoavanje poslovnih resursa realnim mogunostima zaposlenja, prilagodbu investicijskim tokovima, uvoenjem inovacija u proizvodne procese, te spremnosti ljudskog faktora da prihvati stalne promjene i izazove. Pomou podataka iz temeljnih financijskih izvjetaja sagledana je likvidnost i solventnost nabrojanih poduzea. Jedan od goruih problema s kojima se suoavaju sva poduzea u Republici Hrvatskoj, pa tako i graevinska je problem nelikvidnosti i nesolventnosti poduzea. Rokovi plaanja su jako dugi i naruitelji radova podmiruju dugove tek nakon to ih ovjere, pa izvoai radova upadaju u probleme nelikvidnosti i nesolventnosti, te ne mogu naplatiti svoje obveze. Raunovodstvo graenja susree se s problemom vrednovanja zaliha. Zbog injenice da gradnja jednog graevinskog objekta najee traje dulje od jednog obraunskog razdoblja, u odreenom trenutku nije mogue tono odrediti veliinu zaliha. A zalihe zahtijevaju najvie vremena prilikom konverzije u gotovinu. Novac je najlikvidnija imovina i njome se podmiruju trenutne obveze. Izostanak gotovine u poduzeu moe imati kobne posljedice za poduzee. Promatranim poduzeima je potrebno preko godine dana da unove potraivanja za nabavljene zalihe. To moe biti iznimno veliki problem. To se naroito primjetilo dolaskom krize. Neka od poduzea se nisu najbolje snala s obzirom na recesiju koja se javila 2008. godine, te se nastavila tokom sljedeih godina. Recesija je zahvatila sve djelatnosti, a naroito graevinarstvo. Utjecala je na pad prometa i neto dobiti poduzea.

61

Iz provedene analize vidljivo je da su poduzea poduzimala odreene korake u nastojanju odravanja pozitivnih trendova, stope rasta i razine profitabilnosti. No nuno je poduzeti sve odgovarajue mjere u restrukturiranju dosadanjeg naina financiranja i odranja prihvatljive razine likvidnosti i solventnosti. Time bi se podigao nivo sigurnosti poslovanja.

62

SAETAK
Ovaj rad obrauje graevinski sektor u Republici Hrvatskoj. Kao uzorak promatrana su etiri velika graevinska poduzea ije dionice kotiraju na Zagrebakoj burzi i u sustavu su indeksa CROBEX. Promatrana je njihova likvidnost i solventnost. Definiran je pojam graevinarstva i zakoni koji ureuju raunovodstveni i porezni aspekt graevinrstva. Dane su definicije i financijski pokazatelji koji nam mogu pomoi u analizi likvidnosti i solventnosti poduzea. Pregled poloaja poduzea i kretanja pokazatelja dana su u etvrtom poglavlju. Na pregledan nain prikazan je izraun pokazatelja likvidnosti i solventnosti poduzea i njihovih prosjenih cijena dionice. Na kraju rada analizira se povezanost prosjene cijene dionice promatranih poduzea i pokazatelja likvidnosti. Analiza je provedena pomou Pearsonog koeficijenta linearne korelacije.

SUMMARY
This paper contemplates the construction sector of RH. Four significant construction companies were studied as a market specimen. Above mentioned companies are listed at Zagreb stocx exchange as participants of CROBEX index. Their solvency and liquidity were subject of detailed analysis. Concepts of Construction and Civil engineering are defined together with the laws and accounting rules that apply on this sector. Companies and movement of its indexes and ratios were demonstrated through chapter four. Calculation of liquidity and solvency ratios is demonstrated in articulate manner together with the average stock index ratio. The completion of paper is analysing the connection between stock value and liquidity ratios. Analysis is conducted with Person coefficient of linear corelation.

63

POPIS TABLICA
Tablica 1: Prikaz promjene naziva financijskih izvjetaja Tablica 2: Obrazac raunanja indeksa likvidnosti Tablica 3: Pokazatelj stupnja zaduenosti Tablica 4: Koeficijent financijske stabilnosti I. Tablica 5: Koeficijent financijske stabilnosti II Tablica 6: Odnos ukupnih obveza i glavnice Tablica 7: Odnos dugoronih obveza i glavnice Tablica 8: Koeficijent financijske snage Tablica 9: Koeficijent odnosa pokria kamata Tablica 10: Indeks financijske poluge Tablica 11: Obrambeni interval Tablica 12: Aritmetika sredina obrambenog intervala Tablica 13: Operativni cilkus Tablica 14: Novani ciklus Tablica 15: Indeks likvidnosti Tablica 16: Tekui odnos Tablica 17: Brzi odnos Tablica 18: Radno raspoloivi kapital Tablica 19: Odnos tekue i ukupne aktive Tablica 20 : Poduzea koja su u sustavu CROBEX

64

Tablica 21: Koeficijent korelacije izmeu prosjene cijene dionice Dalekovod i pokazatelja tekueg odnosa Tablica 22: Koeficijent korelacije izmeu prosjene cijene dionice IGH d.d i pokazatelja brzog odnosa Tablica 23: Koeficijent korelacije izmeu prosjene cijene dionice Ingra d.d i pokazatelja radno raspoloivog kapitala Tablica 24: Koeficijent korelacije izmeu prosjene cijene dionice Tehnika d.d i pokazatelja odnosa tekue i ukupne aktive

POPIS GRAFIKONA
Graf 1: Aritmetika sredina obrambenog intervala Graf 2: Aritmetika sredna operativnog ciklusa Graf 3: Aritmetika sredina novanog ciklusa Graf 4: Novani ciklus Graf 5: Aritmetika sredina indeksa likvidnosti Graf 6: Tekui odnos Graf 7: Brzi odnos Graf 8: Radno raspoloivi kapital Graf 9: Odnos tekue i ukupne aktive Graf 10: Prosjena cijena dionice Dalekovod d.d. Graf 11: Promet dionice Dalekovod d.d. Graf 12: Prosjena cijena dionice IGH d.d Graf 13: Promet dionice IGH d.d Graf 14: Prosjena cijena dionice Ingra d.d Graf 15: Promet dionice Ingra
65

Graf 16: Prosjena cijena dionice Tehnika d.d. Graf 17: Promet dionice Tehnika d.d.

POPIS SLIKA
Slika 1: Financijska i kapitalna struktura tvrtke Slika 2: Shematski prikaz poslovnih jedinica Dalekovod Slika 3: Shematski prikaz organizacijskih jedinica IGH d.d.

66

9. LITERATURA
1. Belak, V., Menadersko raunovodstvo, RRif, Zagreb, 1995. 2. Vidui, LJ., Financijski menadment, Rrif, Zagreb, 2008. 3. Dragievi, A.: Natuknica Solventnost, Ekonomski leksikon, Informator, Zagreb, 1991. 4. Frederick S. Mishkin, Stanley G. Eakins, Financijska trita i institucije, Mate, Zagreb, 2005. 5. Markovi, I., Financijsko restrukturiranje i sanacija poduzea, RRif-plus d.o.o, Zagreb, 2010. 6. Rozga, A.,Statistika za ekonomiste, Ekonomski fakultet, Split, 2006 7. Rozga, A., Gri, B., Poslovna statistika, Ekonomski fakultet, Split, 2003 8. Crikveni, T., Sastavljanje godinjih financijskih izvjetaja u graditeljstvu, asospis Rrif, Zagreb, br. 2/10., od strane 74 do 81. 9. Zelenika, R., Srdo, J., Likvidnost i solventnost - kljuni imbenici razvoja poduzea u uvjetima ekonomske krize u Republici Hrvatskoj, asopis Rif, Zagreb br.7/10., od strane 173 do 181. 10. Andrijaevi, V., Izgradnja graevinskog objekta raunovodstveni i porezni aspekt, asopis Rif, Zagreb, br.11/10., od strane 29 do 41. 11. Zelenika, R., Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, 4. izdanje, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000. 12. Belak, V., Materijali s kolegija Menadersko raunovodstvo 2, Ekonomski fakultet Split, 2010./2011. 13. www.rrif.hr 14. www.rif.hr 15. www.limun.hr 16. www.zse.hr 17. www.fina.hr 18. www.skola-investiranja.com 19. www.dalekovod.com 20. www.forum.hr 21. www.poslovni.hr 22. www.igh.hr 23. www.institutigh.hr
67

24. www.svijet-dionica.hr 25. www.ingra.hr 26. www.webgradnja.hr 27. www.poslovnjak.hr 28. www.tehnika.hr 29. www.banka.hr

68