MATERIJAL ZA NOVINARE Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobraaja u Bosni i Hercegovini (2008.2013.

) uraene su prema zahtjevu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a proistekle su iz potrebe da se struno istrae i determiniu uvjeti i inioci koji opredjeljuju mjesto i ulogu sigurnosti drumskog saobraaja Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine. Osnovni cilj, predmet i namjena Polaznih osnova strategije sigurnosti drumskog saobraaja u Bosni i Hercegovini (2008. 2013.) je da se, primjenom odgovarajuih metoda istraivanja, osigura neophodna kvantitativna i kvalitetna identifikacija kompleksnog sistema sigurnosti drumskog saobraaja. Opredjeljujui motiv za ovakav pristup je injenica da je sistem sigurnosti saobraaja u Bosni i Hercegovini, tako i u Federaciji Bosne i Hercegovine, sa stanovita programskih i razvojnih osnova neistraen u postojeim uvjetima te je kao takav nepotpuno determinisan. Isto tako, sigurnost u saobraaju kao dinamian sistem nalae potrebu preduzimanja adekvatnih inicijativa i mjera u narednom periodu, kao prirodan nastavak istraivanja u okvirima sistema sigurnosti, to podrazumijeva otvaranje procesa i osiguravanjem sistematskih tematskih istraivanja vezanih za unapreenje i optimalan razvoj sistema sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Porast broja motornih vozila i relativno mali obim porasta savremene cestovne mree, kao i injenica da u saobraajnim nezgodama danas u svijetu smrtno strada daleko vie ljudi nego iz bilo kojeg drugog razloga (poari, poplave, zemljotresi itd.) istakli su u prvi plan problem sigurnosti saobraaja. Prema stepenu drutvene opasnosti i posljedicama, nesigurnost u saobraaju bi se mogla izjednaiti s kriminalitetom. Iako su gubici zbog kriminaliteta brojano vei, a zbog namjernog djelovanja potencijalno opasniji, nesigurnost cestovnog saobraaja to nadmauje u nenadoknadivim i nepopravljivim gubicima. U dananjim uvjetima koritenja tehnike u saobraaju, antisocijalno ponaanje, nepanja, nedoraslost, kao i djelovanje mnogih objektivnih faktora mogu opasnost pretvarati u

saobraajnu nezgodu. Visoka gustina i intenzitet saobraajnih tokova, poboljanje voznodinamikih osobina motornih vozila, visok procent uea putnikih automobila kojima upravljaju osobe koje nisu u punoj mjeri stekle profesionalne navike za upravljanje, tehnika neispravnost motornih vozila, kao i porast gustine naseljenosti, doveli su do znaajnog poveanja broja preduvjeta za stvaranje opasnih situacija a time i do nastanka saobraajnih nezgoda Umor je najei uzrok nezgoda, jer njemu podlijee svaki ovjek. Uzroci greaka to ih ovjek ini u saobraaju su: greke nastale kao posljedica psiholokog stanja ovjeka, greke nastale kao posljedica ogranienosti osjetilnih organa ovjeka, greke nastale zbog nedostatka antropometrijskih osobina i pokretljivosti ovjeka i greke nastale zbog tetnog djelovanja oneienog okolia. U ukupnom broju saobraajne delikvencije, svega 20 % se moe oznaiti kriminalnim, a ostalo se pripisuje grekama. Ugroavanje sigurnosti u saobraaju se tretira kao krivino djelo. Krivnja se moe pojaviti kao nehat, to iskljuuje odreenu svijest krivca. Uesnik u saobraaju svojim ponaanjem ne smije dovoditi u opasnost sebe, ostale uesnike i imovinu. On treba poznavati saobraajne propise, kako bi se i ponaao u skladu s njima. Pored poznavanja opih saobraajnih propisa, voza treba posjedovati i vjetinu upravljanja vozilom. Od poetka organizovanog saobraaja pa do 2006. godine u saobraajnim nezgodama poginulo je oko 40 miliona ljudi, a u toku 2006. godine saobraajne nezgode su bile deseti uzrok umiranja ljudi u svijetu. Na cestama u Bosni i Hercegovini u 2006. godini, dogodile su se 35.344 saobraajne nezgode. U tim nezgodama je poginulo je 414 osoba, dok je ozlijeenih bilo 9.956 osoba. Kao i u veini zemalja, u Bosni i Hercegovini mlaa i starija populacija je izloena visokom riziku u saobraaju. U toku dvije godine, 2004. i 2005., prosjeno oko 14 % smrtnih sluajeva i 27 % povrijeenih u Bosni i Hercegovini u saobraaju, bilo je starosti ispod 24 godine. U toku 2005., do 40 % povrijeenih bile su mlade osobe. Danas, prema dostupnim policijskim izvjetajima u Bosni i Hercegovini, glavni uzronici nastanka saobraajnih nezgoda su: brzina, nepotivanje prava prvenstva i alkoholisanost.

U proteklih pet godina desilo 173.260 saobraajnih nezgoda u kojima je poginulo 2.059 osoba, a povrijeeno 47.626 osoba, a u zadnje dvije godine dolo je do porasta broja poginulih za oko 10 %. U proteklim godinama najvie je nastradalo mladih ljudi ivotne dobi i sa kratkim vozakim staom. Kada je rije o frekvenciju strukture vozila koja su uestvovala u saobraajnim nezgodama na podruju BiH u periodu 2003.2006. godina, najvie je bilo putnikih vozila, tanije 98.052. U nezgodama je uestvovalo i 13.699 teretnih vozila, 2.874 autobusa, 913 vozaa na biciklima, 873 motociklista, 818 traktora i 194 vozaa zaprenih kola. Poznato je da su djeca najranjivi dio uesnika u saobraaju. Djeca uzrasta od 8 do 14 godina tri puta vie stradaju od generacije svojih roditelja starosti od 26 do 40 godina. U tih 20 do 25 godina razlike u ivotnom dobu stiu se neophodna znanja i iskustva koja mogu da se izgrade samo kvalitetnim nastavnim i vannastavnim sadrajima i pedagokim metodama kako u predkolskom tako i kolskom periodu. Prvo obrazovanje djece polazi od roditelja. Poslije roditeljskog obrazovanja, predstoji predkolsko i kolsko obrazovanje, s tim da je neophodno naglasiti da je uvijek najbolje primjenjivati obje vrste obrazovanja. Roditelji nikada ne smiju zaboraviti da su oni uvijek u funkciji obrazovanja svoje djece. Boravkom djece u predkolskim i kolskim institucijama nije zavren proces edukacije djece od strane roditelja. Svakako ovu injenicu trebaju imati u vidu i predkolske i kolske institucije i stalno je razvijati kroz organizovano druenje i razgovore sa roditeljima. Veoma je vano da djeca dobiju priliku da, kroz kvalitetne sadraje i forme, saznaju i naue osnove saobraajne kulture i sigurno ponaanje u saobraaju. Procjenjuje se da prosjena starost putnikih automobila iznosi 13 godina, dok je starost autobusa i teretnih vozila oko 16 godina, to direktno utie na sigurnost odvijanja saobraaja. Rezultati ispitivanja tehnike ispravnosti motornih vozila koja su provoena u proteklom periodu pokazali su da je od ukupno 660 motornih vozila ustanovljena neispravnost na 334 motorna vozila, odnosno na oko 51 %, dok je ispravnih bilo 326 motornih vozila, tj. oko 49 %5. Pri ovim ispitivanjima tehnike ispravnosti najee su testirani stariji automobili, odnosno automobili koji su najee bili starosti preko 10 godina.

Prema podacima MUP-ova u 2006. godini, na podruju BiH iz saobraaja je iskljueno 7. 771 motorno vozilo zbog tehnike neispravnosti. Imajui u vidu pokazatelje o saobraajnim nezgodama, vidljivo je da Bosna i Hercegovina, kada se usporeuju pokazatelji sigurnosti u odnosu na broj preenih kilometara, spada u zemlje sa najveim brojem ozlijeenih i poginulih u odnosu na broj preenih vozilokilometara. Smisao strategijskog planiranja predstavlja osnove za organizovano predvianje i usmjerevanje razvoja u pojedinoj oblasti. Procesom planiranja treba da se razumije priroda rizika sa kojima se oni koji planiraju suoavaju, nakon ega je potrebno odrediti alternativne pravce akcija kojima e se maksimizirati ciljevi sa minimalnim rizikom. Strategijski plan definie izlaze za akcione planove (preko kojih se realizuje strategija), koji trebaju da zadovolje kriterije kontinuiteta, konzistentnosti i uspjenosti, uz uspostavljanje dobrih odnosa sa graanima i strunom javnou. Proces strategijskog planiranja u sigurnosti drumskog saobraaja treba da se orijentie kroz dravnu strategiju i strategije koje e se realizovati kroz ministarstva saobraaja i ministarstva unutranjih poslova kao i ostalih institucija drutva koje u svojoj oblasti imaju segment sigurnosti saobraaja (ministarstva obrazovanja, prostornog ureenja, zdravstva i dr.). Podaci za 2006. godinu pokazuju da je broj poginulih u saobraajnim nezgodama u EU iznosio oko 37.800 osoba. Imajui u vidu stanje sigurnosti saobraaja u Bosni i Hercegovini sa svim negativnostima u ovom segmentu i zacrtani cilj u periodu 2008.2013. godina treba odraavati realne mogunosti kao i kretanje stepena sigurnosti u proteklom perodu. Analizirajui stanje sigurnosti saobraaja u preteklom periodu, uoljivo je njegovo smanjenje, odnosno poveanje kako u ukupnom broju poginulih tako i u ukupnom broju saobraajnih nezgoda. Smanjenje broja saobraajnih nezgoda kao i smanjenje broja poginulih za oko 5 % na godinjem nivou, odnosno 30 % na period od 6 godina, predstavljalo bi realne okvire koji su ostvarivi. Navedeno smanjenje kako ukupnog broja poginulih tako i ukupnog broja saobraajnih nezgoda mogue je implementirati uz poduzimanje jasno definisanih mjera i aktivnosti na svim poljima sigurnosti kao i u svim organizacionim oblicima drave Bosne i Hercegovine.

Na osnovu jasno preciziranih ciljeva u segmentu sigurnosti drumskog saobraaja, odnosno sa smanjenjem ukupnog broja saobraajnih nezgoda u periodu od 6 godina ukupan broj saobraajnih nezgoda u 2013. godini iznosio bi oko 24.680, odnosno manje za oko 8.500 saobraajnih nezgoda u odnosu na 2007. godinu. Takva promjena smanjenja broja saobraajnih nezgoda imala bi za posljedicu smanjenje broja nastradalih u saobraajnim nezgodama, kako poginulih tako i ozlijeenih osoba. Gledano u segmentu broja poginulih u saobraajnim nezgodama u Bosni i Hercegovini sa poduzetim adekvatnim mjerama u vremenskom periodu od 2008. do 2013. godine, broj poginulih bio bi umanjen sa 429 na 312, odnosno bilo bi za oko 117 manje poginulih osoba u 2013. u odnosu na 2007. godinu. Isto tako, neophodno je naglasiti da bez poduzetih adekvatnih mjera na polju sigurnosti u drumskom saobraaja u narednom periodu podrazumijevalo bi se poveanje kako ukupnog broja saobraajnih nezgoda tako i broja poginulih. Prema ovom prognoziranom razvoju broja saobraajnih nezgoda na podruju Bosne i Hercegovine u 2013. godini, imali bismo oko 49.731 saobraajnu nezgodu, odnosno 572 poginule osobe, to svakako ne treba dozvoliti. Naprijed navedeni podaci poboljanja stepena sigurnosti u drumskom saobraaju Bosne i Hercegovine do 2013. godine podrazumijevali bi takoer da bi BiH bila svrstana u zemlje sa srednjim brojem saobraajnih nezgoda i brojem poginulih u saobraajnim nezgodama u Evropi. Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobraaja trebaju da potvrde dravno opredjeljenje Bosne i Hercegovine kao i entiteta u Bosni i Hercegovini da preduzme sve neophodne aktivnosti kako bi Bosna i Hercegovina zadovoljila uvjete za njenu integraciju u evropske akcione programe sigurnosti u saobraaju. Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobraaja za period 2008.-2013. godina tretira sistem sigurnosti koji Bosna i Hercegovina, odnosno entiteti ele da ostvare, koristei elemente postojeeg sistema i usvajajui nove elemente. Imajui ovaj pristup u vidu, strategija treba da osigura politiko-pravnu osnovu za sutinsku reformu sektora sigurnosti drumskog saobraaja, kao i za normativno prilagoavanje i daljni razvoj sistema sigurnosti drumskog saobraaja