You are on page 1of 21

ISHRANA, NUTRITIVNA TERAPIJA I DIJETETIKA ISHRANA KAO UZROK BOLESTI I PATOLOKI FAKTOR "Postoje u sutini, dvije stvari: znati

i i vjerovati da zna. Znati je nauka. Vjerovati da zna je neznanje." Hipokrat Promjene navika u ishrani e se odigrati jedino kada ljudi ponu da vjeruju dokazima i iskuse koristi. Dr Kolin Kembel U prirodi nema nagraivanja niti kanjavanja, postoje samo posledice. (Robert B. Ingersoll) "Ukoliko dobijemo srani infarkt prije osamdesete, sami smo krivi, to nije igra sudbine." Dr Paul White eoni - frontalni reanj ULOGA EONOG RENJA

Razmiljanje i intelekt (razum) Planiranje Psiholoka introspekcija samoposmatranje i samoispitivanje Utvrivanje prioriteta Procena konsekvenci posledica Kontrola: koenje i potiskivanje impulsivnih reakcija Rjeenje je skladan odnos emocija i razuma. Skladni drutveni odnose. Iz mozga potie kvalitet naeg ivota.

Ishrana i modane funkcije Zasiene (ivotinjske) masne kiseline: ine da membrane (sinapse) izmeu kojih se odigrava modana komunikacija postaju krue; miljenje je usporeno i oteano. Nezasiene masne kiseline: koje potiu iz povra, sjemenja i oraastih plodova, ine sinapse fleksibilnim to dovodi do efiksanije modane komunikacije; miljenje je bre i efikasnije. ORAASTO VOE

MASLINOVO ULJE Slika ulja OMEGA-3 MASNE KISELINE: Izgrauju modane elije i utiu na kvalitet prenosa informacija. Poveavaju sintezu serotonina. Imaju antidepresivno dejstvo.

ivotinjske masti (ZMK): pogubne za mozak! Prirodni u.h. vitamini i minerali,poboljavaju nae modane funkcije! VOE JE BOGAT IZVOR ANTIOKSIDANATAKOJI TITE NA MOZAK OD OTEENJA! MELATONIN: Antistresno Antidepresivno dejstvo Podmlauje i produuje ivot Antioksidativno dejstvo Imunostimulirajue dejstvo Antitumorsko dejstvo Snienje masnoa u krvi Povoljno dejstvo na srce Prevencija osteoporoze Regulie rad polnih lezda HRANA KOJA SADRI MELATONIN Zob, jeam, pirina Ba n a n e Paradajz umbir

Uzroci smrtnosti po uestalosti


Maligne neoplazme

60%
Infektivna i parazitarna oboljenja

50% 40% 30% 20% 10% 0%


Maternalni i paternalni uzroci CVS oboljenja

Drugi uzroci

Plucna oboljenja

Povrede i trovanja

ISHRANA I CVS BOLESTI

U vie od 50% sluajeva naprasne srane smrti, uzrok se nalazi u koronarnoj bolesti srca !

60 % smrtnih sluajeva od infarkta javlja se iznenada i prije lijeenja 2/3 iznenadnih smrtnih sluajeva se javlja kod osoba sa neutvrenom boleu sranih arterija ALOSNA REALNOST: Za veinu ljudi njihov prvi srani udar je takoe i jedini ! Iznenadna smrt ne prua drugu ansu! 12 miliona ljudi umire godinjeod sranih problema 30 000 ljudi svakog dana umre od sranih bolesti

% 100 70 40 20 10

otvorenosti arterije

Koronarna insuficijencija (Angina Pectoris)


INFARKT

Ischemic Cardiomyopathy

Bez simptoma

Simptomi
Congestive Heart Failure

STAROST

10

20

40

60

70

Odnosi holesterola prema morbiditetu i mortalitetu Holesterol u krvi i rizik od smrtnosti

Odnos prosjene vrijednosti holesterola i stope smrtnosti na 100.000 stanovnika

Nivo serumskog holesterola u korelaciji sa stepenom prekrivenosti krvnih sudova

Odnos stope smrtnosti i nivoa serumskog holesterola

Odnos holesterola u ishrani i nivoa holesterola u krvi

Koliina holesterola u razliitim vrstama namirnica

Procentualni odnosi izvora holesterola u hrani

Koliina vlakana u 100 grama namirnica Namirnice100g Vlakna g Krastavac 0,8 Da t u l a Paradaiz 1,10 Zob Krompir 1,1 Badem Hljeb 2,30 Jeam 7,50 10,60 10,90 17,3

Karfiol Jabuke Ri a Graak Artioka Malinel

2,50 2,70 3,40 5,10 5,40 6,80

Soivo 3o,5 Mekinje 42,8 Mlijeko 0 J aj a 0 Meso Mlijeni proizvodi

0 0

Jula 1953. godine, potpisan je formalni dogovor o primirju i rat u Koreji je zavr{en. Vojni medicinski istra`iva~i su izvrsili disekciju srca kod 300 vojnika ubijenih u akciji u Koreji. Vojnicima, prosjene starosti 22 godine, nikada nije utvrdjena dijagnoza srane bolesti. Pri disekciji srca, istraivai su prona{li zapanjuju}e dokaze o bolesti u izuzetno velikom broju sluajeva. itavih 77,3% vojnika koje su pregledali je pokazivalo istaknute dokaze sranih bolesti. ISTORIJSKI PREGLED 1913 godina Naunici sa Vojne akademije u Petrogradu su otkrili da su zeevi hranjeni komadiima mesa dobijali bolesti sranih arterija. Pri autopsiji utvrdili su suavanje arterija. To je bila prva naznaka da je ateroskleroza povezana sa nivoom holesterola, tj. sa holesterolom koji je naen unutar zida arterije. 1916 godina, Dakarta na Javi Holandski ljekari, koji su tamo ivjeli, su uoili, da Javanci nemaju srana oboljenja, ni povien holesterol, ni aterosklerozu na autopsiji, za razliku od Holanana. Jedan holandski ljekar je napisao znaajan lanak u medicinskom asopisu u kome tvrdi: Izgleda da je nova bolest koja se pojavila u Evropi, ateroskleroza, etnika i genetska bolest, jer je nema ovde u Indoneziji meu Javancima. Ali, 2 godine kasnije: isti istraiva je objavio jo jedan lanak. Ovog puta kae: Javanci i uopte Indoneani, koji rade na holandskim brodovima imaju povieni holesterol i aterosklerozu, kao i Holanani, te moda to nije toliko do narodnosti i rase. Oni dobijaju iste bolesti jer se hrane kao Holanani. 1920. godina: Geografska patologija Predstavnici kolonijalnih evropskih sila su otkrili da ova nova bolest u razvoju, srano oboljenje, ateroskleroza, ne postoji u Kini, Africi i njihovim kolonijama. Istraivai koji se vraaju su zapanjeni, jer kau da nisu nali tu bolest koja postaje tako istaknuta u naem drutvu u Zapadnoj Evropi. 1939. godina - Okupacija Poljske 1. septembra, nacistiki tenkovi su preli poljsku granicu, i uveli milione ljudi u najvei nutricionistiki eksperiment ikada organizovan. Ovi ljudi oigledno nisu bili volonteri, ve su se u eksperimentu nali zbog nacistike okupacije. Poto su nacisti davali sve meso, bogatu hranu, mlijene proizvode i jaja nacistikim okupacionim snagama, okupirani ljudi su morali da se hrane jednostavnom hranom. Jeli su uglavnom hranu iz svojih bata. Nauni podaci pokazuju da je za nekoliko godina broj sranih oboljenja, koji je u to vrijeme bio u porastu, opao. Zabiljeen je dramatian pad bolesti sranih arterija, raka, kamena u ui i bubrenih bolesti, dijabetesa i hipertenzije. Ljudi su zbog rata i uprkos ratu postali zdraviji. Rat je primorao ljude da se hrane spartanski disciplinovano, a stres rata nije bio dovoljno jak, i nije uticao na njih. Na aterosklerozu utie to kako ivimo i kako se hranimo. Naravno, imamo dokaze iz koncentracionih logora. Najvei stres koji bi vas mogao pogoditi. Pa ipak, kod tih preivjelih, kada su ih pregledali na autopsiji, jer su neki kasnije poginuli u saobraajnim nezgodama, pronaene su izuzetno iste arterije. Pitate se kako je to mogue, jer stres izaziva srana obljenja, aterosklerozu. Mislimo da emo, ako smo pod stresom, dobiti srani udar. Kako je to mogue? Stres ne izaziva aterosklerozu. Da stres izaziva aterosklerozu nai jevrejski prijatelji koji su preivjeli holokaust bi umrli od stresa, aterokleroze.

Dakle, stres ne izaziva aterosklerozu, ali ako imate aterosklerozu, stres moe biti okida za srani udar. 1948-studija iz Fremingema To je, obian mali ameriki grad. Od ovog grada je napravljena nauna laboratorija. Kao da su grad smjestili pod stakleno zvono. U istraivanju je uestvovalo 5209 ljudi, starih izmeu 30 i 60 godina, koji nisu imali srana oboljenja tj. moda su imali 0-80% suenja krvnih sudova, ali nisu jo uvek imali simptome, ni istoriju sranih oboljenja. Cilj ove studije je bio da se identifikuje mogui faktori u nainu ivota koji mogu uticati na bolesti srca. 1985. godine: 2700 uesnika je jo uvek bilo meu ivima, 2500 je umrlo, 50% ispitanika je oboljeloo od sranih oboljenja. Otkriveno je da su mukarci stariji od 50 godina, iji je nivo holesterola bio vii od 295 mg/dl (7,5 mmol /l), devet puta ee obolijevali od ateroskleroze. Gojaznost 5 puta je verovatnije da e gojazne osobe, u odnosu na osobe sa normalnom teinom, umrijeti od oboljenja srca prije 60-e godine,. Hipertenzija Do 50-e godine, svaka trea osoba oboli od hipertenzije. Oboljeli od hipertenzije 3 puta ee umiru od sranih oboljenja, u odnosu na one koji imaju normalan pritisak. Srani udar Do 60-e godine 20% mukaraca dobije srani udar Srani udar ne pada s neba, mi stvaramo bolest postepeno. Hranimo ubicu, aterosklerozu 3 puta dnevno, i poto hranimo ubicu sa mastima i holesterolom, ubica narasta unutar naih arterija, i na kraju nas zadavi. Najnovija otkria dr. Skota Grandija , koji je direktor nacionalnog programa za edukaciju o holesterolu kae: Preko 90% sranih udara bi bilo eliminisano, ako bi nivo holesterola u krvi bio ispod 150(3,88) mg. A na prosjek je 210.(5,43)

PREVENCIJA I TERAPIJA CV BOLESTI Konzumiranje bademastog voa i rizik od sranih oboljenja

Korelacija potronje vlakana i relativnog rizika nastanka bolesti sranih krvnih sudova

Visina serumskog holesterola u korelaciji sa ishranom zasnovanoj na proteinima biljnog i ivotinjskog porijekla

Rezultati istraivanja pri konzumiranju 10% masti i 5 mg

holesterola u ishrani

Rak prolazi kroz tri stupnja: inicijacija, promocija i progresija.

ANTIOKSIDANTI U VOU I POVRU Voe Povre 1. Jagode 1. Bijeli luk 2. ljive 2. Kelj 3. Narande 3. Spana 4. Crno groe 4. Prokule 5. Kivi 5. Brokula 6. Grejpfrut 6. Karfiol 7. Bijelo groe 7. Cvekla 8. Banane 8. Aleva paprika 9. Jabuke 9. Crni luk 10. Kukuruz ISHRANA I METABOLIKE BOLESTI

Istraivanja su utvrdili da je povean unos masti bio povezan sa povezanom stopom dijabetesa tip II meu 1.300 ljudi u Sen Luisu u Koloradu. U proteklih dvadeset i pet godina, stopa kojom djeca u Japanu oboljevaju od dijabetesa tipa II se vie nego utrostruila. IstraivaI napominju da se unos ivotinjskih proteina i ivotinjskih masti drastino poveao u proteklih pedeset godina. Stopa dijabetesa je u Engleskoj i Velsu drastino opala od 1940. do 1950. godine, u velikoj mjeri tokom Drugog svjetskog rata kada su obrasci ishrane bili drastino promijenjeni. Tokom rata i trajanja njegovih posledica, unos vlakana i itarica se poveao, a unos masti se smanjio. Istraivai su prouavali 36.000 ena u Ajovi tokom est godina. Na poetku istraivanja nijedna nije imala dijabetes, ali se nakon est godina razvilo ve od 1.100 sluajeva dijabetesa. ene za koje je bilo najmanje vjerovatno da e dobiti dijabetes su bile one koje su jele najvie integralnih itarica i vlakana Ishrana i stope dijabetesa

ODGOVOR NA ISHRANU U VIDU PROMJENE DOZE INZULINA

HOLESTEROL U KRVI NA ISHRANI BOGATOJ UGLJENIM HIDRATIMA I VLAKNIMA

ISHRANA I STIL IVOTA KAO FAKTORI ZDRAVLJA

PRINCIPI PRAVILNE ISHRANE 1. Koristite raznovrsnu hranu, preteno biljnog porijekla. Namirnice ivotinjskog porijekla koristite u ogranienim koliinama. Namirnice preteno biljnog porijekla sadre i neke supstance osim nutrijenata koje su vane za ljudsko zdravlje, poto imaju potencijalno zatitnu ulogu prema hroninim nezaraznim oboljenjima. Ove supstance se nazivaju ne-nutrijenti, a podrazumijevaju supstance kao to su dijetna vlakna i srodne materije fitosteroli, lignani, flavonoidi, fenoli, terpeni i dr. naeni su u razliitim biljkama. Uzimanje vitaminskih suplemenata ili biljnih ekstrakata u zamjenu za biljnu hranu ili kao dodatak, je nepotrebno i uopte uzev, nije preporuljivo. 2. Jedite razne itarice i njihove proizvode, hljeb i tjesteninu, pirina ili krompir vie puta dnevno. Prema preporukama SZO vie od polovine ukupne dnevne energije treba da potie iz namirnica koje se nalaze u donjem dijelu piramide, poto su siromane u mastima i bogate nutrijentima i nenutrijentima. Hrana iz ove grupe znaajno doprinosi unosu proteina, dijetnih vlakana, minerala (kalcijuma, kalijuma, magnezijuma) i vitamina.

3. Jedite raznovrsno povre i voe, preteno svjee i iz lokalnih izvora, vie puta dnevno (najmanje 400 g dnevno) SZO preporuuje najmanje 400 g povra (osim krompira) i voa dnevno. Rezultati epidemiolokih studija objavljenih krajem prolog vijeka, potvrdili su da je prevalenca KVB, nekih karcinoma i veine deficita u mikronutrijentima nia u populacijama gdje je unos povra i voa 400 g ili vei. Konzumiranje to raznovrsnijeg voa i povra tokom godine, osigurava unos veine mikronutrijenata (Fe, Ca, Mg, K), vitamina prije svega A, C, folne kiseline, B6, dijetnih vlakana i esencijalnih nenutritivnih supstanci (biljni steroli-sniavaju holesterol u krvi i imaju ulogu antioksidansa i flavonoidi). Pored toga voe i povre ima nizak sadraj masti i energije, te spadaju u namirnice male energetske gustine, te njihovo prisustvo u dnevnoj ishrani pomae u smanjenju rizika od gojaznosti i udruenih poremeaja. 4. Odravajte tjelesnu masu u preporuenim granicama (BMI izmeu 18.5-25 kg/m2) primjenjujui umjerene fizike aktivnosti, svakodnevno. Zdrava tjelesna masa, sa BMI od 18.5-25 kg/m2, se postie i odrava pravilnim izborom namirnica i njihovim adekvatnim koliinama, kako to pokazuje piramida ishrane, kao i uravnoteenim, svakodnevnim fizikim aktivnostima. U svakodnevnoj praksi pored indeksa tjelesne mase, znaajna je i ocjena distribucije masnog tkiva (DMT) utvrivanjem odnosa obima struka i kuka. DMT = OS/OK

Ako je ovaj odnos vei od 0,95 za mukarce i 0,85 za ene smatra se da je osoba pod poveanim zdravstvenim rizikom (razvoj kardiovaskularne bolesti, hipertenzije, hiperlipoproteinemija, tip 2 eerne bolesti), poto se vei dio masnog tkiva nalazi u gornjem dijelu tijela. Utvreno je da svakodnevna ustra etnja (6 km za 60 minuta) odrava energetski balans. Dnevna etnja moe biti podijeljena u vie dijelova. Isti efekat se postie ako se 30-60 minuta dnevno vozi bicikl, pliva, bavi omiljenim sportom ili dogira.

ITM INDEKS TJELESNE MASE

klasifikacija normalna uhranjenost

BMI (kg/m2) 18,5-24,9

Rizik od komorbiditeta prosean

predgojaznost 1 gojaznost 2 gojaznost 3 ekstremna gojaznost

Preterana uhranjenost 25 25,0-29,9 malo povien gojaznost 30 30,0-34,9 umereno povien 35,0-39,9 veoma povien viestruko povien 40,0

Kriterijumi za ocjenu rizika za razvojmetabolikih poremeaja na osnovu obima struka

Pol Mukarci ene

Nivo 1 uzbuna > 94 cm > 80 cm

Nivo 2 akcija > 102 cm > 88 cm

Tri komponente su bitne za odranje fizike kondicije: IZDRLJIVOST, SNAGA, GIPKOST IZDRLJIVOST: Vi trebate dobro razvijenu cirkulaciju za srce i plua koja e Vam pruiti sposobnost da se kreete bez tekog disanja. Sa IZDRLJIVOU Vi imate sporiji, snaniji puls i Vi ete lake savladati produene ili tee vjebe. SNAGA: Vi trebate dobar tonus miia koji e dati vama fiziku sposobnost za rad. Kada su Vai rameni, miii trupa i bedreni miii ojaani oni e raditi dobro i Vi neete tako esto doivjeti napetost (zamor zategnutost) i povrede. GIPKOST: Razvijanje dobre pokretljivosti Vaih koljena, kime i zglobova e prevenirati vae uganue i istezanje miia i tetiva. Vi ete tako biti manje izloeni nastanku bola od ukoenosti zglobova. Jedna dobra stvar u zapadnom stilu ivota je da vie ljudi eta i vozi bicikl na posao i neki ponekad tre. Pod uslovom da postepeno trite to moe biti dobro za Vas. Mada, ukoliko upranjavate energino plivanje u bazenu moete obezbjediti izdrljivost, snagu i gipkost kao najvei efekat ove fizike aktivnosti CILJ je pola sata umjerenih fizikih aktivnosti pet ili vie dana u nedjelji. 5. Kontroliite unos masti (ne vie od 30 % ukupne dnevne energije) i zamijenite masti ivotinjskog porijekla, bogate zasienim masnim kiselinama, sa mastima biljnog porijekla, biljna ulja, maslinovo na prvom mjestu, bogata nezasienim masnim kiselinama. Poto znamo da masti svojim sagorijevanjem daju 9,3 kcal, prevelik unos svih masti (biljnog i ivotinjskog porijekla) poveava energetski unos, jer su to namirnice velike energetske gustoe i mogu dovesti do gojaznosti i udruenih patolokih stanja i poremeaja. Zasiene masne kiseine: nalaze se preteno u mastima ivotinjskog porijekla (svinjska, govei i oviji loj, meso i mesni proizvodi, mlijeko i mlijeni proizvodi), hidrogenizovani biljni margarini (vrsti ), vrste biljne masti poveavaju vrijednost tetnog LDL holesterola poveavaju nivo ukupnog serumskog holesterola poveavaju rizik od tromboze (neke) dokazan povoljan efekat stearinske masne kiseline na ovjeije zdravlje Nezasiene masne kiseline:

10 8 6 4 2 0

9 7 4 [e}eri 5 Proteini Masti Alkohol

Mononezasiene masne kiseline: najrasprostranjenija oleinska preteno se nalaze u maslinovom ulju, repiinom ulju, ulju kikirikija i avokadu odravaju nivo zatitnog holesterola HDL holesterola u krvi Polinezasiene masne kiseline Omega-3 masne kiseline: nalaze se u ulju riba (haringa, skua, sardine, pastrmka imaju mali, ali pozitivan efekat na smanjenje LDL-holesterola imaju jasno izraen efekat na snienje triglicerida u krvi Omega-6 masne kiseline: nalaze se u biljnim uljima (suncokretovom, kukuruznom, sojinom, ulju afrana i pamunom ulju), i u soft margarinima poboljavaju resorpciju antioksidantnih vitamina (E i provitamina A) i ostalih liposolubilnih vitamina sniavaju nivo LDL holesterola Dnevni unos im je ogranien na 7 %, poto povean unos moe dovesti do nagomilavanja produkata njihove oksidacije Trans masne kiseline: nastaju hidrogenizacijom biljnih ulja pri proizvodnji vrstih margarina i vrste biljne masti veoma su sline po svojim biolokim efektima zasienim masnim kiselinama poviavaju LDL holesterol, a sniavaju HDL holesterol u krvi Holesterol: holesterol iz hrane moe povisiti ukupni holesterol u krvi i LDL holesterol nije poeljno precjeniti znaaj smanjenog unosa holesterola iz hrane na snienje holesterola u krvi, jer je taj doprinos relativno nizak 6. Zamijenite masna mesa i mesne proizvode pasuljem, soivom, drugim mahunarkama, ili eventualno ribom Ove namirnice predstavljaju vaan izvor esencijalnih prehrambenih materija kao to su visokovrijedne bjelanevine, vitamini B skupine, eljezo i niz oligoelemenata. Meso i mesni proizvodi sadre mnogo zasienih masnih kiselina. Vei dio mesa u ishrani treba da bude zamijenjen pasuljem, soivom i drugim mahunarkama, orahom, ljenjakom i zrnastom hranom, koji su kao i meso, riba i jaja vani izvori bjelanevina i gvoa. Ovo poiva na istraivanjima SZO i FAO u kojima je utvreno da su bjelanevine biljnog porijekla veoma sline ili jednako korisne kao i bjelanevine ivotinjskog porijekla 7. Preporuuje se unos umjerene koliine mlijeka i mlijenih proizvoda sa to manjim sadrajem masti i soli. 8. Birajte hranu sa malo eera i jedite rafinirani eer to rjee. Jednostavni i rafinirani eeri treba da budu komzumirani rijetko i u malim koliinama. Procesima digestije skroba se u organizmu ovjeka obezbjeuju dovoljne koliine monosaharida, a obezbjeuju se i unosom voa i povra. Prosti i rafinirani eeri koji se nalaze u hrani su: eer, smei eer, zaslaivai od kukuruza,kukuruzni sirup, fruktoza, koncentrati vonih sokova, glukoza, med invertni eer, laktoza, maltoza, melasa, sirovi eer, sirupi. Ako ih ima u prehrambenim proizvodima, treba da budu jasno deklarisani, a dnevni unos hranom maksimalno ogranien. Nijedan od ovih eera nije neophodan u zdravoj ishrani, budui da obezbjeuju samo energiju, rijetko i manje koliine drugih nutrijenata, te pripadaju grupi namirnica koje se oznaavaju kao prazne kalorije, a najee su i energetski koncentrati. Izazivaju nagli i visoki glikemijski odgovor, te nose odreene rizike po zdravlje. Posebno su rizini za nastanak zubnog karijesa.

9. Izaberite hranu sa malo soli. Ukupni dnevni unos soli treba ograniiti na jednu kafenu kaiicu (6g) dnevno, ukljuujui so u hljebu, industrijski proizvedenoj i konzervisanoj hrani. Koristiti jodiranu so. Visoka prevalenca hipertenzije i povieni morbiditet i mortalitet od CVB udruen je sa visokim unosom soli. SZO, kao gornju granicu unosa kuhinjske soli za zdravu populaciju preporuuje 6g dnevno.1kafena kaiica. Smanjenje unosa soli se moe postii sljedeim postupcima: proizvode sa mnogo soli koristiti rijetko i u malim koliinama (soljene, dimljene, suene, marinirane i dr.) na deklaracijama industrijski proizvedenih proizvoda provjeravati sadraj soli i drugih aditiva koji sadre natrijum-natrijum benzoat, natrijum glutaminat (sastojak Vegete i drugih zaina), natrijum bikarbonat i dr. pri kuvanju u domainstvu treba smanjiti upotrebu soli, a za stolom ne dosoljavati hranu. 10. Nemojte konzumirati alkohol tetni efekti konzumacije alkohola na zdravlje vide se u oteenju mozga, jetre, sranog miia, krvi, crijeva, perifernog nervnog sistema, pankreasa i nutritivnog statusa. Zavisnost od alkohola uslovljava deficitarne bolesti, prije svega zbog deficita tiamina, riboflavina, niacina, piridoksina, folne kiseline, vitamina C, cinka, magnezijuma. 11. Pripremajte hranu na bezbjedan i higijenski nain. Kuvajte na pari, u sopstvenom soku, barite ili koristite mikrovalnu penicu, kako biste uspjeli da smanjite koliinu dodane masti, ulja, a smanjite i dodatak soli i eera. esto koristite prijesnu hranu, kad god je to mogue i ako je bezbjedno. Pri kuvanju ili drugoj termikoj obradi treba da se dostigne odgovarajua temperatura i u dubini proizvoda, da bi se unitili patogeni mikroorganizmi. Pripremajte hranu na bezbjedan i higijenski nain, bez dodavanja masnoa. Izbjegavajte prenje, peenje, pohovanje i sve druge naine koji podrazumijevaju dodavanje masnoe. Povre i voe pripremljeno u vidu salata, prije nego tablete ili suplementi, su najbolji izvor vitamina i minerala. Propisivanje mikronutrijenata, bioloki aktivnih supstanci ili multivitamina je uglavnom nepotrebno, posebno ukoliko se ljudi pridravaju savjeta 12. Podravajte i sprovodite iskljuivo dojenje u prvih est mjeseci ivota i preporuite uvoenje odgovarajue hrane u toku prve godine ivota. Voda je ivotno vana tekuina, pijte je u dovoljnim koliinama! Odraslim, umjereno aktivnim osobama dnevno je potrebno prema preporukama SZO 2 litre vode u zimskim i 3 litre dnevno u ljetnim mjesecima. Pijte obinu, negaziranu vodu! Preporuivanje javnosti da pije flairanu vodu nije potrebno.

You might also like