ELABORAT O ZATITI OKOLIA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLI

Postrojenje za preradu, pakiranje i skladitenje voa i povra na k.. 864/103 k.o. Galiana

Izradio:

Zagreb, prosinac 2012. godine

Naziv dokumenta: Knjiga:

Elaborat zatite okolia 15/12-2012

Zahvat: Nositelj zahvata:

Postrojenje za preradu, pakiranje i skladitenje voa i povra na k.. 864/103 k.o. Galiana Poljoprivredna zadruga Agro-Istra, Labinska 12, Pula IRES - Institut za istraivanje i razvoj odrivih eko sustava Jagodno 100a 10415 Novo ie Tel/fax: +385 1 61 68 522 ires@ires.hr

Izraiva elaborata:

Voditelj izrade elaborata:

dr.sc. Zoran Pil, dipl. ing. mat.

Suradnici na izradi elaborata IRES:

Vedran egota, dipl. ing. biol.

Robert pani, dipl. ing. biol.

Suradnici na izradi elaborata Kaina d.o.o.

Mr.sc. Katarina Kneevi

Ana Kruljac, mag.ing.hort. Ravnatelj:

Zagreb, prosinac 2012.

2

SADRAJ 1. 2. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7. 4.8. 4.9. 5. 6. 7. 8. UVOD LOKACIJA ZAHVATA OPIS ZAHVATA Opis objekta Opis tehnologije Popis tvari koje ulaze odnosno izlaze iz tehnolokog procesa MOGUI UTJECAJI ZAHVATA NA OKOLI Mogui utjecaj na oneienje zraka Mogui utjecaj na vode i tlo Zatiene prirodne vrijednosti i podruje nacionalne ekoloke mree Mogui utjecaj buke Svjetlosno oneienje Mogui utjecaj uslijed nastajanja otpadnih tvari Mogui utjecaj u sluaju ekoloke nesree Vjerojatnost znaajnih prekograninih utjecaja Energetska uinkovitost MJERE ZATITE OKOLIA ZAKLJUAK POPIS LITERATURE I PROPISA PRILOZI 8 9 24 24 27 29 30 30 30 31 31 31 32 32 32 33 34 35 36 37

1.

UVOD

Nositelj zahvata Poljoprivredna zadruga Agro-Istra iz Pule, planira izgraditi objekt za pakiranje, preradu i skladitenje voa i povra na podruju Grada Pule u Istarskoj upaniji. Vlasnik graevinske estice na kojoj e se izgraditi objekt je Grad Pula koja je s nositeljem zahvata sklopila ugovor o osnivanju i prijenosu prava graenja. Za zahvat pod tokom 6.2. Postrojenja za proizvodnju, preradu (konzerviranje) i pakiranje proizvoda biljnog ili ivotinjskog podrijetla kapaciteta 1 t/dan i vie, Priloga II Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (Narodne novine br. 64/08 i 67/09, u daljnjem tekstu Uredbe), a sukladno lanku 3. stavku 2. Uredbe, Ministarstvo zatite okolia i prirode provodi ocjenu o potrebi procjene jer nositelj zahvata planira izgradnju objekta za preradu, pakiranje i skladitenje voa i povra dnevnog kapaciteta oko 2,8 tone s poveanjem kapaciteta za oko 12 tona/dan. Procjene utjecaja zahvata na okoli provodi se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, prije izdavanja lokacijske dozvole za navedeni objekt prerade, pakiranja i skladitenja voa i povra. Nositelj zahvata planira javiti se na natjeaj za dodjelu sredstava iz V. Komponente IPE (Sektor prerade voa i povra - IPARD) u sklopu mjere 103 Ulaganja u preradu i trenje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice u Sektoru 103.4 Sektor prerade voa i povra. Ovaj elaborat je na bazi Idejnog projekta br. 196/2012 kojeg je izradila ovlatena projektantska tvrke Koning projekt d.o.o. iz Pule.

2.

LOKACIJA ZAHVATA

Vlasnik graevinske estice 864/103 k.o. Galiana na kojoj je lokacija zahvata je Grad Pula (Slike 1 i 2). Poljoprivredna zadruga Agro-Istra je nositelj zahvata izgradnje postrojenja, pa je s Gradom Pula sklopila ugovor o osnivanju i prijenosu prava graenja (Slike 3 i 4.). Graevinska parcela ima povrinu 2 448 m2. Parcela je nepravilnog oblika i uz sjevernu i sjeveroistonu meu parcele prolaze javne prometnice sa kojih je omoguen kolni i pjeaki prilaz na parcelu (Slike 5.,6. i 7.). Do lokacije zahvata dolazi se lokalnom cestom LC 50 160. Izgraenost graevinske parcele biti e 29,30 %. Slobodne zelene povrine kvalitetno e se oplemenit sadnjom autohtonih vrsta drvea i niskog raslinja i zauzimati e minimalnu povrinu od 20,00 %. Ostale slobodne povrine biti e pokrivene manipulativnim povrinama. Na parceli sa sjeverne strane predmetnog zahvata nalazi se uljara, dok se na parceli preko puta nalazi graevina u kojoj se odvija djelatnost bravarije, a ostale parcele su neizgraene. Na lokaciji zahvata nalazi se nisko raslinje i ikara medunca (Slike 5. i 6.). Prema Generalnom urbanistikom planu ureenja Grada Pule (Slubene novine Grada Pule", 5a/08) lokacija zahvata se nalazi unutar graevinskog podruja u zoni I 2 gospodarsko proizvodne preteno industrijsko-zanatske namjene (Slike 8. i 9.). Na njoj ne postoje nikakve graevine, a mogu je prikljuak na sve potrebne komunalne instalacije (struja, voda, telefon i kanalizacija). Podruje predmetnog zahvata nalazi se u III vodozatitnoj zoni. Na podruju planiranog zahvata nema Zakonom o zatiti prirode zatienih prirodnih vrijednosti (Slika 10.). Lokacija zahvata na Karti stanita (Slika 11.) nalazi se na podruju: C35, Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci C35/D31, Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Draici C35/E35, Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Primorske, termofilne ume i ikare medunca E35, Primorske, termofilne ume i ikare medunca I21, Mozaici kultiviranih povrina I81, Javne neproizvodne kultivirane zelene povrine J21, Gradske jezgre J22, Gradske stambene povrine J41, Industrijska i obrtnika podruja J43, Povrinski kopovi

Slika 1. Topografski prikaz lokacije projekta (ARKOD)

Lokacija projekta

10

Slika 2. Satelitski snimak lokacije projekta na izvodu iz ARKOD PREGLEDNIKA AGRONET (Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja)

Lokacija projekta

11

12

13

14

Slika 3. Ugovor o osnivanju i prijenosu prava graenja

15

16

Slika 4. Anex ugovora o osnivanju i prijenosu prava graenja

17

Slika 5. Lokacija ulaganja

Slika 6. Lokacija ulaganja

18

Slika 7. Izvadak iz katastarskog plana

19

Slika 8. Generalni urbanistiki plan ureenja Grada Pule(Slubene novine Grada Pule", 5a/08, e-karta)

20

GUP

Granice
Granica Grada Pule Obuhvat GUP-a Obuhvat Prostornog plana Nacionalnog parka "Brijuni" Linija obale

GUP
+ + +

Namjena oznaka
Stambena S, rezidencijalna stambena RS Mjeovita stambeno-poslovno-javna i drutvena M Opa javna i drutvena D, upravna D1, socijalna D2, zdravstvena D3, predkolska D4, osnovnokolska D5, visoko uilite D6, kultura D7, vjerska D8, srednjokolska D9 Industrijsko zanatska I2 Opa poslovna K, trgovako usluna K1, komunalno servisna K3, javni promet K4 Hotel T1, turistiko naselje T2, kamp T3, ugostiteljsko zabavni centar T4 Brodogradilite LB, nautiki turizam LN, ribarska luka LR, sportska luka LS, luka ministarstva unutarnjih poslova LU Sport R1, rekreacija R2, kupalite R3 Javne zelene povrine JZ Zatitne zelene povrine Z Mjeovita poslovno proizvodna MP Linijske i povrinske infrastrukturne graevine dravnog i upanijskog znaaja IS Autobusni putniki AK Parkiralite P, garaa G eljezniki kolodvor ZK Ope luke otvorene za javni promet J, putnika luka JP, teretna luka JT

+ + + + + + + + + + + + +

Slika 9. Legenda generalnog urbanistikog plana ureenja Grada Pule(Slubene novine Grada Pule", 5a/08, e-karta)

21

Slika 10. Karta ekoloke mree s ucrtanim zahvatom

22

Slika 11. Karta stanita s ucrtanim zahvatom

23

3.

OPIS ZAHVATA

3.1. Opis objekta Slobodnostojei objekt predvien je kao armirano betonska montana hala sa konstrukcijom od prednapregnutih upljih stropnih i krovnih ploa, etanih greda razliitog presjeka stupova te temelja sa temeljnim aicama, katnosti djelomino P+2 i djelomino P+1, te e biti smjetena na parceli prema Situaciji na posebnoj geodetskoj podlozi (Prilog 1.). Ukupna bruto povrina objekta biti e 1 736,69 m, a bruto povrina prizemlja iznositi e 728,47 m2, bruto povrina meuetae iznositi e 262,41 m2, bruto povrine kata iznositi e 693,04 m2 i bruto povrina krov stubite i strojarnica iznositi e 52,77 m2 . Od regulacione linije sa sjeverne i sjeveroistone strane objekt je udaljen 3,0 5,1 m. Od june granice parcele objekt je udaljen 6,0 7,8 m, od istone granice udaljen je 29,8 32,65 m, a od zapadne granice udaljen je 6,0 9,9 m. Kolni i pjeaki pristup graevini u irini od 10,0 m predvien je sa sjeverne i sjeveroistone strane graevinske estice na postojeu javnoprometnu povrinu. Manipulativne i parkiraline povrine bit e asfaltirane, a oborinske vode sa njih e se voditi na separator ulja i masti i zatim upojnim bunarom u okoli. Parkiralite sa 7 parkirnih mjesta za osobne automobile za zaposlene predvia se dijelom na sjevernoj, sjeveroistonoj i zapadnoj strani parcele. U prizemlju objekta planira se prostor sortirnice i pakirnice gdje e se vriti doprema, obrada i otprema namirnica svjeeg voa i povra. Takoer e se nalaziti uredi za osoblje, dvije komore za hlaenje namirnica, prostor skladitenja, te muki i enski sanitarni blok za zaposlenike. Prizemlje i radni prostor na katu biti e povezani liftom za transport namirnica i sa dva stubita (Prilog 2). Na meuetai planira se prostor namijenjen upravnom dijelu - uredi, sala za sastanke, blagovaonica, te muka i enska garderoba sa tuem i pripadajuim sanitarnim blokovima (Prilog 3.). Na katu se planira prostor prerade i pakirnica, manipulativni prostor, prostor za skladitenje namirnica na paletama, komore za skladitenje duboko smrznutih proizvoda, sanitarni blokovi (muki/enski) i spremite. Iz manipulativnog prostora planira se izlaz na krovnu terasu otvoreni nenatkriveni prostor za smjetaj rashladnih kompresora (Prilog 4.). Podovi su predvieni kao armiranobetonske ploe debljine 20 cm sa odgovarajuom zavrnom obradom. Pod u manipulativnom prostoru, pogonu i komorama predvien je na bazi epoxi poda, dok je u komorama na - 20C zavrna obrada kvarcnim pijeskom. U uredskom dijelu graevine obrada podova je keramikom ili laminatom, osim stubita koje je poploeno kamenom. Zidovi i stropovi komora e se izvesti od hladionikih termopanela odgovarajue debljine. Na svim vratima na fasadi ugraditi e se zrane zavjese, a na svim prozorima zatitne mree od ulaska insekata. Sve pregrade i vanjske stijenke u samom pogonu moraju biti ravne i glatke, radi lakeg pranja i odravanja.
24

Grijanje upravnog dijela koji se nalazi na meuetai objekta i za sanitarije i garderobe predvieno je elektrinim grijalicama koje e biti otporne na prskanje. S obzirom da iz tih prostorija nije mogua prirodna ventilacija pa e se provesti umjetna odsisna ventilacija. Grijanje i hlaenje kancelarija predvieno je klima ureajima u mono i multi split izvedbi koji e kao medij koristiti ekoloki prihvatljive freone R407 i R410. Odvode kondenzata sa klima ureaja nevidljivo e se spojiti na oborinske ili sifonizirane odvode. Za potrebe proizvodnih prostora i komora, predvidjeti e se potrebna tzv. rashladna tehnika, tj. ugradnja rashladne opreme, iji vanjski ureaji agregati e biti smjeteni u vanjskom prostoru na ravnom dijelu krova. Za rashladni medij e se koristiti ekoloki prihvatljiv freoni R404A, R407 i R410. U prizemlju objekta planiraju se dvije komore na reimima + 4 C za hlaenje namirnica u visini dvije etae. Na katu se planiraju dvije komore na reimima 20 C za skladitenje duboko smrznutih proizvoda. Rashladne komore e kao medij koristiti freon 404 A. U sklopu rashladne tehnike, predvidjeti e se iskoritavanje otpadne topline za potrebe pripreme potrone tople vode. Kao dogrijavanje korisititi e se elektrina energija (oko 9 kW). Za potrebe tehnolokog procesa pakiranja voa i povra predvidjeti e se kompresor zraka. Prostor za smjetaj rashladnih vanjskih ureaja i kompresora, nalaziti e se na dijelu ravnog krova, vanjski prostor. Strojarnica e se nalaziti na katu, u blizini agregata i kompresora, u koju e se smjestiti spremnik komprimiranog zraka i spremnik za pripremu tople vode. Vanjske jedinice kompresora nee proizvoditi buku veu od 60 dB. Vanjski zidovi planiranog objekta bit e obraeni sendvi panelima, debljine 10 cm, a vanjska stolarija bit e aluminijska, ostakljena IZO staklom (4+16+4) ime e se postii dobra toplinska izolacija objekta i uteda energenata. Krug objekta uz prometnicu bit e ograen vrstom ianom prefabriciranom ogradom sa nosivim elinim plastificiranim stupovima na udaljenosti od 2,5 metara sa betoniranim soklom visine oko 30 cm, dok e na ostalom dijelu parcele zbog iskopa biti potporni zid visine 1 do 3,5 metra sa ogradom na njemu. Objekt ima osiguran elektroprikljuak, a potrebno je osigurati oko 140 kW angairane snage 140 kWA. Umjetno osvjetljenje ostvariti e se tednim aruljama ime se omoguava tednja na elektrinoj energiji. S obzirom na to da je u graevini predvieno vie rashladnih komora, na krovu u tankvani e se predvidjeti dizel elektrini agregat koji e proraditi u sluaju nestanka el. energije. Na lokaciji se predvia vanjska hidrantska mrea koju e obuhvatiti dva postojea ulina hidranta. Oborinska voda sa krova e se preko upojnog bunara uputati u okoli, dok e se oborinska voda sa manipulativnih i parkiralinih povrina proistiti na separatoru ulja i masti, pa e se preko upojnog bunara isputati u okoli. Volumen separatora biti e 5 000 l. Maksimalni ukupni protok iznositi e 50 l/s, dok e maksimalni protok separator iznositi 10 l/s.

25

Sanitarna kanalizacija e biti spojena na nepropusni dio dvokomorne sabirne jame koju e prazniti ovlatena tvrtka do izgradnje javne kanalizacije. Nastale tehnoloke vode su oneienje ostacima zemlje s povra. Tehnoloke vode e se propustiti preko talonika tehnolokih voda u drugu komoru sabirne jame. Tako proienja i prikupljena voda e se koristiti za zalijevanje okolia.

26

3.2. Opis tehnologije Voe i povre e se dopremati u prizemlje objekta, gdje e se sortirati i slati na odgovarajue liniju u prizemlju ili na katu ili e se skladiti u rashladnim komorama. Linija u prizemlju Gomoljasto, korijenasto i lukoviasto povre koje e prolaziti kroz liniju: Krumpir Cikla Rotkvica Koraba Celer korijen Crveni i ljubiasti luk Bijeli luk Navedeno povre se puta preko linije gdje se isti, pere ili etka ovisno o stupnju zaprljanosti zemljom i starosti ploda, zatim sortira, vae i pakira. Nakon pakiranja se skladiti ili se distribuira kupcima (Prilog 2). Kapacitet linije je 1,6 t/h ili 12 t/danu. U ovom procesu se koristi ista voda za pranje povra koja se, nakon to izae iz tehnolokog procesa, provodi do talonice, a zatim u drugu komoru sabirne jame. Linija na katu Povre koje e prolaziti kroz liniju: Sve vrste salata Sve vrste kupusnjaa Navedeno povre se teretnim liftom doprema na kat objekta. Zaposlenici izrezuju kocen kupusnjaa ili korijen salate, te tako pripremljeno povre stavljaju u stroj koji zatim povre grubo ree, pere, sitnije ree, sui ili centrifugira i na kraju pakira (Prilog 4.). Nakon dopremanja u prizemlje objekta salate se potapaju u spremniku sa vodom, pa se nakon potapanja liftom dopremaju na kat i proputaju kroz liniju. Za odravanje svjeine pakirane salate pri pakiranju se dodaje inertni plin duik. Ovaj plin se dodaje samo pri pakiranju salate dok pri pakiranju ostalog povra se ne dodaju nikakvi osvjeivai. Svo povre oteeno pri branju koje ne zadovoljava trine standarde koji se odnose na veliinu, oblik ili cjelovitost ploda se isti. Oieni dijelovi se usitnjavaju i pakiraju kao proizvod. Dijelovi povra koji nisu prikladni za preradu se odvajaju i skladite u kontejneru u dvoritu objekta. Sadraj kontejnera e se kompostirati u kompostani koja e se nalaziti na poljoprivrednom zemljitu kojeg koriste zadrugari i tako pripravljeni kompost koriste kao

27

ekoloko gnojivo na svojim poljoprivrednim povrinama. Dnevno se preradi oko 2800 kg povra od ega se, biolokog otpada koje je pogodno za kompostiranje, prikupi oko 250 kg. Tijekom procesa pakiranja stvarati e se otpad u obliku ostataka PVC ili polietilenskih vreica. Ovaj otpad se sakuplja odvojeno i predavati e se ovlatenom sakupljau. Na parceli e se izvesti vodovodne instalacije potrone sanitarne vode i protupoarna hidrantska mrea, sve spojene na javni vodovod. Pranje manipulativnih prostora u prizemlju i na katu obavlja se jednom dnevno sa istom vodom. Jednom mjeseno se za pranje hale koristi ekoloki prihvatljiv dezificijens Izosan. Potronja vode je razliita tijekom godine to ovisi o radu linija i vrsti i koliini povra koje se obrauje (Tablica 1.). Dnevna koliina proizvedene tehnoloke vode varira od 6 m/danu kada se ne radi punim kapacitetom tj. bez linije u prizemlju do potronje od 12,5 m/danu kada se radi punim kapacitetom. Godinja proizvodnja tehnoloke vode iznosi 2 385 m. Tablica 1. Koliine tehnoloke vode iz prerade Rd.br. Mjesto nastanka Koliina tehnoloke vode tehnoloke vode (m/dan) 1. Linija u prizemlju 6,5 2. Linija na prvom katu 2,0 3. Potapanje salate 2,0 4. Pranje hale 2,0 12,5 UKUPNO

Nastanak (dani) 90 300 300 300 -

Ukupna koliina vode (m/god.) 585 600 600 600 2 385

28

3.3. Popis tvari koje ulaze odnosno izlaze iz tehnolokog procesa Prema planiranoj tehnologiji postrojenja za pakiranje, preradu i skladitenje voa i povra u tehnoloki proces ulaze sljedee tvari: - Voe i povre - Voda - Elektrina energija - Izosan - Plinovi - Freoni Nakon zavretka tehnolokog procesa izlaze slijedee tvari: - Gotovi proizvodi - Otpadna voda - Otpad

29

4.

MOGUI UTJECAJI ZAHVATA NA OKOLI

4.1. Mogue oneienje zraka Tijekom izvoenja radova Tijekom izvoenja radova na izgradnji objekta moe doi do poveane emisije estica praine u zrak uslijed rada mehanizacije i prijevoza materijala. Mogue oneienje je privremenog i kratkotrajnog karaktera, te je ogranieno na prostor same lokacije zahvata i na pristupnu cestu. Optereenje zraka emisijom praine je kratkotrajno i bez daljnjih trajnih posljedica na kakvou zraka. Tijekom izgradnje objekta doi e do emisije ispunih plinova od rada mehanizacije i transportnih vozila koja e koristiti dizel gorivo. Radni strojevi koji e se korisiti trebaju udovoljavati zahjevima iz Pravilnika o mjerama za spreavanje emisije plinovitih oneiivaa i oneiivaa u obliku estica iz motora s unutranjim izgaranjem koji se ugrauju u necestovne pokretne strojeve tpv 401, (Narodne novine broj 16/09) kao i zahtjevima o graninim emisijama tetnih tvari za pogonske strojeve koje su propisane Direktivom (97/68/EC i njenom dopunom i izmjenom 2002/88/EC) o mjerama protiv emisije plinovitih oneiivaa i oneiujuih krutih estica iz motora s unutranjim izgaranjem koji se ugrauju u izvancestovne pokretne strojeve. Optereenje zraka emisijom ispunih plinova bit e kratkotrajno i bez daljnih trajnih posljedica na kakvou zraka. Tijekom koritenja objekta Rashladni ureaji koji kao rashladni/grijani medij koriste ekoloke freone i koji e biti redovno odravan i servisirani u skladu s Tehnikim propisima o sustavima ventilacija, djelomine klimatizacije i klimatizacije zgrada (Narodne novine broj 03/07), te se ne oekuje negativan utjecaj na zrak tijekom koritenja objekta. 4.2. Mogui utjecaj na vode Tijekom izvoenja radova Isputanje naftnih derivata i drugih opasnih tvari u okoli tijekom izvoenja radova mogue je samo uslijed akcidentnih situacija. Do oneienja moe doi i uslijed nekontroliranog odlaganja otpada. Tijekom koritenja objekta Mogui utjecaj zahvata na vode sveden je na minimum jer je voda nakon pranja oneiena esticama zemlje sa povra. Isputanje naftnih derivata i drugih opasnih tvari u okoli mogue je samo uslijed akcidentnih situacija prilikom koritenja objekta. Sanitarne otpadne vode odvode se u nepropusnu sabirnu jamu do izgradnje sustava javne kanalizacije. Tehnoloke otpadne vode odvode se na talonik tehnoloke vode, pa se proiene vode isputaju u drugu komoru nepropusne septike jame do izgradnje javnog sustava kanalizacije.
30

Oborinske oneiene vode se odvode do separatora ulja, a nakon to se proiste isputaju se preko upojnog bunara u okoli. iste oborinske vode s krova uputati e se u okoli upojnim bunarom. Tijekom koritenja objekta nastaju sanitarne, tehnoloke i oborinske iste i oneiene vode, ali se ne oekuje znaajan negativan utjecaj na vode. 4.3. Zatiene prirodne vrijednosti i podruje nacionalne ekoloke mree Objekt Poljoprivredne zadruge Agro-Istra nalazi se van podruja Nacionalne ekoloke mree. Iz tog razloga ne oekuje se utjecaj navedenog objekta na prirodne vrijednosti i podruje nacionalne ekoloke mree. Lokacija zahvata se nalazi na podruju C35/E35, Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Primorske, termofilne ume i ikare medunca i nema utjecaja na ostala stanita koja se nalaze na irem podruju zahvata pa se ne propisuju ni mjere 4.4. Mogui utjecaj buke Tijekom izvoenja radova Tijekom izgradnje javiti e se buka kao posljedica rada graevinskih strojeva, te teretnih vozila vezanih na rad gradilita. Doputena ekvivalentna razina buke s gradilita propisana je lankom 17. Pravilnika o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine br. 145/04), a lankom 5. Istog Pravilnika utvrene su najvie doputene razine buke u otvorenom prostoru. Tijekom dnevnog razdoblja, doputena ekvivalentra raziva buke iznosi 65 dB (A). U razdoblju od 08,00 do 18,00 sati doputa se prekoraenje doputene razine buke za dodatnih 5 dB. Tijekom izgradnje buka uslijed rada strojeva i transportnih vozila biti e privremenog i kratkotrajnog karaktera tijekom dana. Tijekom koritenja objekta Tijekom rada izvori buke su proizvodni pogon tj. linije koje proizvode buku od 60 db, te vozila za dopremu sirovina i otpremu gotovih proizvoda. Kompletni tehnoloki proces odvija se u zatvorenom prostoru i ne postoji emisija buke u okoli osim od kompresora tj. rashladnog sustava. Izvedba kompresora bit e sukladna propisima, pa intenzitet buke uslijed ovih izvora nee biti vei od vrijednosti propisanih Pravilnikom o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine br. 145/04) tj. vee od 60 db. 4.5. Svjetlosno oneienje Svjetlosno oneienje problem je globalnih razmjera. Najee ga uzrokuju neadekvatna, odnosno nepravilno postavljena rasvjeta javnih povrina, koja najveim dijelom svijetli prema nebu. Pravni okvir za donoenje propisa o zatiti od svjetlosnog oneienja kod nas je Zakon o zatiti okolia (Narodne novine, br. 110/07) prema emu je i donesen
31

Zakon o zatiti od svjetlosnog oneienja (Narodne Novine, br. 117/11). Zatita od svjetlosnog oneienja obuhvaa mjere zatite od nepotrebnih, nekorisnih ili tetnih emisija svjetlosti u prostor u zoni izvan zone koju je potrebno osvijetliti te mjere zatite nonog neba od prekomjernog osvjetljenja. S obzirom da nositelj zahvata na lokaciji nema potrebu za koritenjem velikih koliina vanjskih osvjetljenja, a ona svjetlost koja e biti potrebna unutar graevine e biti vezana uz ispravna i adekvatno koritena rasvjetna tijela, ocjenjuje se da je ovaj utjecaj na okoli takoer bez negativnog predznaka. 4.6. Mogui utjecaji uslijed nastajanja otpadnih tvari Tijekom izvoenja radova Tijekom izgradnje objekta nastajat e u pravilu graevinski otpad (17 05 04), mijeani komunalni otpad (20 03 01) i mijeana ambalaa (15 01 06), koji e se odvojeno prikupljati u posebno oznaenim spremnicima i predavati ovlatenim pravnim osobama na zbrinjavanje. Tijekom koritenja objekta Mijeani komunalni otpad (20 03 01) i mijeana ambalaa (15 01 06) skupljati e se u predvienim spremnicima i zbrinjavati e ga komunalna tvrtka. Biorazgradivi materijal koji se stvara u proizvodnom procesu prikuplja se u izdvojenom kontejneru u dvoritu. Na lokaciji poljoprivrednog zemljita koju koriste zadrugari i koja je udaljena od stambenih objekata prikupljeni materijal e se kompostirati. Prilikom kompostiranja potrebno je voditi rauna da se komposne hrpe slau pravilno kako bi se omoguio protok zraka da bi se sprijeili anaerobni uvjeti koji mogu dovesti do stvaranja neugodnih mirisa. 4.7. Mogui utjecaj u sluaju ekoloke nesree Tijekom izvoenja radova Na lokaciji se ne oekuju nesree definiranog obiljeja, ali su manje incidentne situacije mogue. Vjerojatnost njihovog nastanka prvenstveno zavisi o provoenju predvienih mjera zatite okolia i zatite na radu, osposobljenosti djelatnika i realnom stupnju organizacije. Izvanredni dogaaji mogu nastati pri manevriranju kamiona, u sluaju prometne nezgode i nepravilnog rukovanja strojevima. Sama graevina ne predstavlja posebnu opasnost od poara. Svi potencijalni uvjeti nastanka akcidenta svedeni su uglavnom na ljudski faktor. Tijekom koritenja objekta Mogue je sluajno izlijevanje naftnih derivata iz vozila za dopremu i otpremu, prilikom dopreme sirovina i otpreme gotovih proizvoda. Budui da su manipulativne povrine asfaltirane, nee biti opasnosti od zagaenja podzemnih voda. Eventualno proliveno gorivo e se kontrolirano prikupiti odnosno propustiti kroz separator.

32

4.8. Vjerojatnost znaajnih prekograninih utjecaja Zahvat nee imati prekograninih utjecaja. 4.9. Energetska uinkovitost Vanjski zidovi planiranog objekta bit e obraeni sendvi panelima, debljine 10 cm, a vanjska stolarija bit e aluminijska, ostakljena IZO staklom (4+16+4) ime e se postii dobra toplinska izolacija objekta i uteda energenata. Prostorije objekta projektirane su tako da imaju dobro prirodno i umjetno osvjetljenje. Prirodno osvjetljenje ostvareno je putem prozora i vrata ime se omoguava tednja na elektrinoj energiji. Umjetno osvjetljenje ostvareno je putem tednih arulja. Provjetravanje objekta rijeeno je prirodnim putem tj. prozorima i vratima. Za hlaenje objekta predviena je upotreba rashladnih ureaja A/A razreda energetske uinkovitosti.

33

5.

MJERE ZATITE OKOLIA

Analizom utjecaja na sastavnice okolia (zrak, vode, tlo i bioloku raznolikost) utvreno je da se ne oekuju znaajni negativni utjecaji. Rashladni ureaji e kao rashladni/grijani medij koristiti ekoloke freone i biti e redovno odravani i servisirani, pa moemo utvrditi da nema znaajnih negativnih utjecaja. Sanitarne otpadne vode odvode se u nepropusnu sabirnu jamu kao i tehnoloke otpadne vode koje se prvo proputaju kroz talonik, a onda odvode u drugu komoru nepropusne sabirne jame. Oborinske oneiene vode se proiavaju preko separatora ulja i masti uputaju se zajedno sa istom oborinskom vodom u okoli preko upojnog bunara, pa takoer moemo utvrditi da nema znaajnih negativnih utjecaja. Buka je mogua od instalacija kondenzatora tj. rashladnog sustava i proizvodnih linija, ali e razina buke biti sukladna propisima, pa se takoer ne oekuje znaajni negativan utjecaj. Otpad e se odvojeno prikupljati u kontejnerima do odvoza ovlatenog sakupljaa. Biorazgradivi otpad e se takoer odvojeno prikupljati, a zadrugari e ga kompostirati, pa moemo utvrditi da nema znaajnih negativnih utjecaja. S obzirom na planiranu tehnologiju koja je u skladu s vaeim propisa ne iskazuje se potreba za dodatnim propisivanjem mjera zatite okolia. Dodatno propisivanje mjera zatite okolia nije potrebno, te stoga nije potrebno provoditi postupak procjene utjecaja na okoli.

34

6.

ZAKLJUAK

Namjeravani zahvat je izgradnja objekta za pakiranje, preradu i skladitenje voa i povra. Lokacija zahvata nalazi se u Istarskoj upaniji na podruju Grada Pule, na k.. br. 864/103 k.o. Galiana. Vlasnik graevinske estice na kojoj e se izgraditi objekt je Grad Pula koja je s nositeljem zahvata sklopila ugovor o osnivanju i prijenosu prava graenja. Graevinska parcela ukupne je povrine 2 448 m2. Zahvat je u obuhvatu i u skladu s Generalnim urbanistikim planom Grada Pule. U buduem novoizgraenom objektu planira se smjetanje dviju linija za preradu. U prizemlju objekta smjestiti e se linija stroj za ienje, pranje ili etkanje, sortiranje, vaganje i pakiranje gomoljastog, korijenastog i lukoviastog povra kapaciteta 12 t/danu, a na katu objekta smjestiti e se linija stroj za ienje, rezanje, pranje, suenje i pakiranje svih vrsta salata i kupusnjaa kapaciteta 2,8 t/danu. Vanjski zidovi planiranog objekta bit e obraeni sendvi panelima, debljine 10 cm, a vanjska stolarija bit e aluminijska, ostakljena IZO staklom (4+16+4) ime e se postii dobra toplinska izolacija objekta i uteda energenata. Planira se 8 satno radno vrijeme u jednoj smjeni, a po potrebi bi se uvodila i druga smjena. Objekt e se izgraditi i opremiti u cijelosti. Oneienje voda sprijeiti e se uputanjem voda u nepropusnu dvokomornu sabirnu jamu. Nakon izgradnje javnog sustava kanalizacije objekt e se spojiti na njega. Sanitarne otpadne vode uputati e se u jednu komoru sabirne jame koju e prazniti ovlatena osoba. Tehnoloke otpadne vode proiavati e se na talonici tehnolokih otpadnih voda i tako proiene vode uputati e se u drugi dio dvokomorne sabirne jame i koristiti e se za zalijevanje okolia. Rashladni ureaji koji kao rashladni/grijani medij koriste ekoloke freone i koji e biti redovno odravan i servisiran u skladu s Tehnikim propisima o sustavima ventilacija, djelomine klimatizacije i klimatizacije zgrada (Narodne novine broj 03/07), te se ne oekuje negativan utjecan na zrak tijekom koritenja objekta. S obzirom na opremu koja e biti ugraena i tehnoloke procese koji e se odvijati na lokaciji, ne oekuje se da bi zahvat mogao imati znaajnijih negativnih utjecaja na prirodu i okoli. Otpadom e se gospodariti na nain da se izbjegne i smanji nastajanje otpada, a nastali otpad e se odvojeno prikupljati i predavati ovlatenim sakupljaima otpada. Birazgradivi materijal e se sakupljati i zadrugari e ga kompostirati na vlastitoj povrini udaljenoj od stambenih objekata. Kompostiranje e se provoditi pravilno kako bi se izbjegli neugodni mirisi i kako bi se dobio to kvalitetniji kompost koji e se koristiti za vlastite potrebe. Kompletni tehnoloki proces odvija se u zatvorenom prostoru i ne postoji emisija buke u okoli osim od kompresora ija e izvedba biti sukladna propisima, pa intenzitet buke nee biti vei od 60 db. Svjetlosno oneienje e biti sprijeeno jer nema potrebe za koritenjem velikih koliina vanjskih osvjetljenja, a ona svjetlost koja e biti potrebna unutar graevine e biti vezana uz ispravna i adekvatno koritena rasvjetna tijela. Uzimajui u obzir kriterije Priloga V. Uredbe o procijeni utjecaja zahvata na okoli (Narodne novine br. 64/08 i 67/09) opisane u ovom Elaboratu, ocjenjuje se da predmetni zahvat nee imati znaajan utjecaj na okoli.
35

7.

POPIS LITERATURE I PROPISA Idejni projekt za ishoenje lokacijske dozvole, Projektant: Koning projekt d.o.o., Pula Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (Narodne Novine br. 64/08 i 67/09), Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (Narodne Novine br. 50/05 i 39/09), Uredba o proglaenju ekoloke mree (Narodne Novine br. 109/07). Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova (Narodne Novine br. 07/06 i 119/09), Zakon o zatiti okolia (Narodne Novine br. 110/07), Zakon o vodama (Narodne Novine br. 153/09), Zakon o otpadu (Narodne Novine br. 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09), Dravni plan mjera za sluaj izvanrednih i iznenadnih oneienja voda (Narodne Novine br. 5/11), Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne Novine br. 23/07 i 111/07), Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu (Narodne Novine br. 97/05, 115/05, 81/08, 31/09 i 156/09), Pravilnik o praenju kakvoe zraka (Narodne Novine br. 155/05), Pravilnik o provedbi Mjere 103 unutar IPARD programa (Narodne Novine br. 54/12 i 68/12), Pravilnik o registru oneiavanja okolia (Narodne Novine br. 35/08),

36

8.

PRILOZI

37