You are on page 1of 2

N: Dvor

Nikada mi se nije posebno razbistrilo zbog ega se doivotna nega starijih osoba u zamenu za nekretninu kolokvijalno naziva dvorenje. Da li je to zbog prirode i mukotrpnosti posla koje mogu nalikovati nedostojanstvenom puzanju pred visoanstvom, odnosno zbog svesti budueg monarha da se ne moe s imetkom u grob, te ga nudi u zamenu za kraljevski (rojal) tretman tokom ostatka ivota !li, moda, zbog otrovne zavisti ljudi iz okoline kojima se "dvorska sluba# ini kao bogaenje, neprilino olako i preko noi (da bi ujutru valjda usledio likujui pir, kada se dvorjani svetogrdno rastre po dvoru i zauzmu upranjeni presto) $ilo kako bilo, na spomen dvorenja gotovo uvek je prisutna neka moralna upitanost, senka neistih poslova. %erovatno je istina da takvi aranmani ne mogu bez odre&enog (ne)moralnog optereenja, neprekidnog isku'enja da se pobrkaju elje i prin(ipi. )akar s poetka (a izgleda, oni nestrpljiviji, i s kraja), dvorjani mogu poeleti, svesno ili ne, da se asna sluba mnogo ne odui. *revi&a se, ipak, da +neisti poslovi", odnosno ambivalentne pobude, karakteri'u gotovo sve na'e ivotne, naroito poslovne odnose. ,ekar, na primer, obino zapoinje karijeru iz plemenitih pobuda, dok dvorjanin svoj posao zapoinje s namerom da zaradi. !pak, posle nekog vremena njihove se pozi(ije izjednaavaju (o privatnim lekarima da i ne govorim). -ni naprosto ine (objektivno) dobru stvar i za to dobijaju nova(. .oliki je, pak, udeo plemenite elje da se pomogne, prirodne potrebe da se zaradi za ivot, napokon i srebroljublja, te'ko je naknadno ra'ivijati. /ostalom, svako je tu sam sebi (jedini) sudija. 0apravo, u kapitalizmu svi koji rade predstavljaju dvorjane, prinu&ene na ambivalentnost svojih pobuda, na njihovu neminovnu,

veu ili manju, zatrovanost. 1ri'na vrednost rada 2 umetnika, lekara, doivotnog negovatelja ili pekara, svejedno 2 nije ni'ta drugo do dru'tveno nametnuta besmisli(a. 3li i svojevrsna ljudska tragedija. 4ednu poemu ili opera(iju bruha naprosto je nemogue sravniti s brojem novani(a. Naknada, naime, pridolazi spolja, saobrazno 2 ili, bolje rei, proizvoljno 2 tri'nim prilikama. 5ovek je svejedno prinu&en da upravo na taj nain prevashodno vrednuje svoj rad, nezainteresovan odve za kreativnu samorealiza(iju ili dru'tvenu dobrobit. 6ivimo, dakle, u dru'tvu dvorjana, te je li(emerno posebno izdvajati i igosati takozvano dvorenje. Nikome, re(imo, ne pada na pamet da za 'iardijske pobude sumnjii vlasnika doma za stare, medi(inske sestre i drugo osoblje koje tamo radi. Doivotno negovanje starijih, onemoalih osoba u zamenu za nekretninu, uop'te nova(, ne samo da nije manje asno od drugih poslova, nego je, poput leenja, ak i asnije, ili makar smislenije, uprkos so7izma da i jedni i drugi zara&uju na tu&oj nesrei. 1o je redak nain, posebno danas, da se po'tenim radom stekne nekretnina, odnosno da se oni koji nemaju blinje zbrinu na jedan humaniji nain. Naravno, pod pretpostavkom da se tome sasvim odgovorno pristupi, i to obostrano. 2 /koliko se, dakle, kao 'to je to obino i sluaj, izme&u ugovornih strana obrazuje ljudski, dovoljno intiman odnos koji u osnovi nee biti hendikepiran poslovno'u, upravo koristoljubivo'u njegovog porekla. -tud je i nemogue "dvoriti# blinje, svoju babu i dedu, roditelje, tetke i strieve 2 ako se posao u prvom sluaju i moe pome'ati sa (emotivnim) zadovoljstvom, onda se ovde emotivno zadovoljstvo i privrenost (ako su uop'te postojali 2 a sumnjam) takvim poslovnim aranmanom mogu samo ogaditi.

You might also like