Prirucnik Seoski Turizam Za Web

UVODNA POJANJENJA
PRIRUNIK ZA BAVLJENJE SEOSKIM PRIRUNIK ZA BAVLJENJE TURIZMOM SEOSKIMKorak TURIZMOM po korak od ideje
Korak po korak od ideje do uspjenog poslovanja Korak po korak od ideje do uspjenog poslovanja
Hrvatska, 2011
UVODNA POJANJENJA
IMPRESUM
Autor: Robert Baac Nakladnik: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske Za nakladnika: Damir Bajs Urednici: Mr. sc. Ivo Mujo Dr. sc. Tatjana Grediak Mr. sc. Ognjen kunca Lektura: Vicko Krampus, prof. Grako oblikovanje: Kreimir Kraljevi Tisak i uvez: Tiskara Zelina d.d. Naklada: 2000 Ministarstvo turizma RH Izraeno u sklopu provedbe GEF/UNDP projekta Ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti na dalmatinskoj obali COAST . Zagreb, 2011. ISBN 978-953-55529-2-5
4
SADRA J
SADRAJ
UVODNE RIJEI RIJE MINISTRA TURIZMA RIJE AUTORA 1 UVODNA POJANJENJA 1.1 Zato seoski turizam? 1.2 Seoski turizam: pojanjenje pojmova i termina 2 KORAK PO KORAK OD IDEJE DO USPJENOG POSLOVANJA 2.1 KORAK 1: ideja 2.1.1 Deniranje, analiza i mjerenje motivacije 2.1.2 Na emu i od ega gradim svoju buduu ponudu seoskog turizma? 2.1.2.1 Dodatna kvaliteta u osmiljavanju ponude i njeno proliranje 2.1.3 Tko su moji budui gosti? 2.1.4 Trino prepoznati oblici seoskog turizma (marketinki tipovi) 2.1.4.1 Agroturizam 2.1.4.2 Kuaonica 2.1.4.3 Ruralna kua za odmor 2.1.4.4 Ruralni B&B (bed and breakfast) noenje s dorukom 2.1.4.5 Ruralni obiteljski hotel 2.1.4.5.1 Difuzni hotel 2.1.4.6 Ruralni kamp 2.1.4.7 Ruralno kamp odmorite 2.1.5 Zakonski okvir 2.1.5.1 Vrsta registracije za glavne trino (marketinki) prepoznate oblike seoskog turizma 2.1.5.2 Maksimalni limiti kapaciteta za usluge smjetaja i prehrane 2.1.5.3 Minimalni zakonski uvjeti za pruanje usluga smjetaja i prehrane
5
10 11 13 15 16 21 23 24 27 34 35 37 38 39 40 40 41 42 43 44 45 47 50 51
10
SADRA J
2.2 Korak 2: zatvaranje nancijske konstrukcije i mogui izvori nanciranja vaeg budueg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva 2.2.1 Vlastita sredstva 2.2.2 Bespovratna sredstva tzv. darovnice 2.2.3 Kreditna sredstva 2.2.3.1 Kreditna linija Ministarstva turizma Razvoj turizma na selu 2.2.4 Kreditne linije komercijalnih banaka 2.2.5 Sredstva EU-a 2.3 Korak 3: ureenje turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva 2.3.1 Vanjsko ureenje objekta 2.3.2 Unutarnje ureenje objekta 2.3.3 Ureenje okolia i vrta 2.3.4 Kontrolna lista ureenja turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva 2.3.5 Par ideja za iskoritavanje (aktiviranje) resursa na gospodarstvu 2.4 Korak 4: organizacija usluga 2.4.1 Usluge smjetaja 2.4.2 Usluge prehrane 2.4.2.1 Prostor za pripremu i pruanje usluga prehrane 2.4.2.2 to ponuditi od hrane 2.4.2.3 Pribor za usluivanje jela i pia 2.4.3 Dodatne usluge na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu 2.4.4 Kreiranje paketa proizvoda 2.4.5 Formiranje cijena 2.5. Korak 5: registracija turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva 2.5.1 Gdje zatraiti registraciju (mjesto registracije) 2.5.2 Postupak registracije 2.5.2.1 Seljako domainstvo - agroturizam (izletite, kuaonica, soba, apartman, ruralna kua za odmor, kamp) 2.5.2.2 Privatni iznajmljivai: ruralna kua za odmor, ruralni B&B, ruralni kamp
65 65 65 67 67 68 68 70 71 75 80 86 87 89 89 89 89 92 95 96 105 106 108 108 108 109 111
SADRA J
2.5.2.3 Hotel batina i hotel (ruralni obiteljski hotel) 2.5.2.4 Kamp odmorite (ruralno kamp odmorite) 2.5.2.5 Registracija obrta za hotel batina i kamp odmorite 2.5.2.6 Registracija poduzea za hotel batina i kamp odmorite 2.6 KORAK 6: podsjetnik na zakonske obveze tijekom poslovanja 2.6.1 Porezne obveze 2.6.1.1 Porez na dohodak i porez na dobit 2.6.1.2 Paualni porez 2.6.1.3 PDV porez na dodanu vrijednost 2.6.1.4 Porez na potronju 2.6.1.5 Mirovinsko i zdravstveno osiguranje (doprinosi) 2.6.2 Voenje poslovnih knjiga 2.6.2.1 Registrirani po Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima 2.6.2.2 Privatni iznajmljivai 2.6.2.3 Obrt 2.6.2.4 Poduzee 2.6.3 Kako sastaviti ispravan raun 2.6.4 Ostale obveze 2.6.4.1 Prijava gostiju u turistiku zajednicu 2.6.4.2 Prijava stranih gostiju u MUP 2.6.4.3 Plaanje boravine pristojbe i turistike lanarine 2.6.4.4 Izrada cjenika 2.6.4.5 Izrada normativa jela i pia 2.6.4.6 Oznaavanje turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava (tabele) 2.6.4.7 Informativna mapa 2.6.4.8 Putokazi / oznake 2.6.4.9 Ishoenje odobrenja za branje jestivog i ljekovitog bilja te gljiva koje se nude kroz usluge seoskog turizma 2.6.4.10 Obvezno osiguranje gostiju 2.6.5 Higijenske i sanitarne obveze
112 113 114 116 118 118 118 118 119 120 120 122 122 125 125 126 126 130 130 131 132 134 137 139 141 141 143 145 146
SADRA J
2.6.5.1 Higijenske i sanitarne obveze gospodarstava registriranih kao seljako domainstvo i/ili hotel, koja pruaju usluge prehrane za goste na smjetaju i/ili pruaju usluge prehrane za izletnike (vanjske goste) 2.6.5.2 Higijenske i sanitarne obveze za gospodarstva, registrirana kao privatni iznajmljivai koja imaju odobrenje za usluivanje hrane samo gostima na smjetaju 2.6.5.3 HACCP sustav i turistika seoska obiteljska gospodarstva 2.6.6 Proizvodnja vlastitih proizvoda i plasiranje istih kroz usluge u seoskom turizmu 2.6.6.1 Proizvodi ivotinjskog podrijetla 2.6.6.2 Vino 2.6.6.3Rakije 2.6.7 Zapoljavanje dodatne radne snage na turisitkom seoskom obiteljskom gospodarstvu 2.6.8 Mogu li se umirovljenici baviti seoskim turizmom, a pri tome zadrati svoj umirovljeniki status? 2.6.9 Donosi li ulazak RH u EU dodatne obveze i zahtjeve kod bavljenja seoskim turizmom? 2.7. Korak 7: povezivanje s tritem 2.7.1 Izrada posjetnice (vizit karte) 2.7.2 Javno predstavljanje vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva 2.7.3 Osobni obilazak relevantnih institucija 2.7.4 Vlastita internetska stranica 2.7.5 Sajmovi i manifestacije 2.7.6 Poslovanje s turistikim agencijama 2.7.7 Jo neki uinkoviti naini promocije vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva 2.7.8 Komuniciranje s gostom
146
148
148 149 149 150 151 153 154 155
157 157 158 159 160 164 165 166 167
SADRA J
3 PriloZi 3.1 to moemo nauiti na iskustvu drugih: seoski turizam u zemljama EU-a 3.1.1 Francuska 3.1.2 Austrija 3.1.3 Italija 3.1.4 Slovenija 3.1.5 to moemo nauiti i primijeniti iz europskih iskustava? 3.1.5.1 Raznovrsna ponuda 3.1.5.2 Umreavanje i udruivanje 3.1.5.3 Standardizacija, certikacija i stalno nastojanje na podizanju kvalitete 3.2. Korisni linkovi
175 175 176 180 182 185 188 188 188 188 190
NAPOMENA: fotograje koritene u ilustraciji ovoga prirunika predstavljaju turistika seoska obiteljska gospodarstva koja su realizirana i pomou sredstava kreditne linije Razvoj turizma na selu Ministarstva turizma ili sredstvima bespovratnih potpora (darovnica), sukladno programima Ministarstva turizma.
9
RIJE MINISTR A TURIZMA
Rije ministra turizma

S obzirom na bogatu prirodnu i kulturno-povijesnu raznolikost, Republika Hrvatska ima kvalitetne preduvjete za razvoj posebnih oblika turizma, a tako i plasiranja bogate ponude za razliite segmente potranje na turistikom tritu. Ruralni turizam je veliko potencijalno podruje jer se i u ovom segmentu ponude pruaju velike mogunosti. Na ruralnom prostoru, koji ini vie od 90 posto povrine Republike Hrvatske, ivi oko 50 posto njezinih stanovnika koji su izravno ili neizravno vezani za poljoprivredu. S obzirom na prirodnu i kulturnu raznolikost regija, bogatu resursnu osnovu turistikih atrakcija, ouvani okoli te vie od 160 tisua upisanih poljoprivrednih gospodarstava, Republika Hrvatska ima preduvjete za razvijanje seoskog turizma, ali i drugih posebnih oblika turizma vezanih za ruralni prostor. Poticajni razvojni programi za seoski turizam, kako u kontinentalnim tako i upanijama na moru, produljuju turistiku sezonu i daju novu kvalitetu ukupnom hrvatskom turizmu. Glavni strateki ciljevi hrvatskoga turizma u ruralnom podruju su: konkurentnost na meunarodnom tritu, ravnomjerni regionalni razvoj, samozapoljavanje i motiviranje mladih za ostanak na selu, trajna zatita, implementacija i potivanje visokih ekolokih standarda te dugorono odriva valorizacija turistikih potencijala, razvoj cjelovite ponude turistike destinacije, podizanje razine kvalitete smjetajnih kapaciteta, ugostiteljskih i turistikih usluga, poticanje proizvodnje organske hrane i autohtonih proizvoda i njihov plasman kroz turistiku infrastrukturu, edukacija zaposlenih u turizmu te poveanje udjela kontinentalnog turizma u ukupnom turistikom prometu. Pri tome je seoski turizam znaajan imbenik u aktivaciji i odrivom razvoju ruralnih podruja koji pomae ouvanju lokalnog identiteta, tradicije i obiaja, titi okoli, jaa autohtonu, tradicijsku i ekoloku proizvodnju te pomae razvoju ruralnih krajeva na osnovu odrivog razvoja. Nadamo se da e ovaj prirunik pomoi svim zainteresiranima na nain da ih dodatno motivira i pomogne u osmiljavanju poslovne ideje, a potom korak po korak i u njenoj realizaciji do uspjenog poslovanja, potpunijeg i veselijeg ivota u seoskom prostoru i razvoju ruralnih podruja kroz seoski turizam.
Ministar turizma Damir Bajs
10
RIJE AUTOR A
Rije autora
Prirunik koji drite u rukama, nastao je iz potrebe da se na jednom mjestu prikupe i obrade sva znanja i korisne informacije vezane za seoski turizam, odnosno za uspjeno voenje jednog turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, bez obzira na koji nain ono bilo registrirano. Od samih poetaka razvoja seoskog turizma u Hrvatskoj, svi oni koji su na svojim gospodarstvima pokrenuli turistike usluge suoavali su se s nedostatkom servisnih i detaljnih informacija i znanja o seoskom turizmu na jednom mjestu. Poglavito su takove informacije potrebne za sve one koji se tek namjeravaju baviti seoskim turizmom. Ovim prirunikom se takva potreba zadovoljava. Prirunik korak po korak, detaljno i na jednostavan i razumljiv nain obrauje sve teme vezane za organizaciju i voenje turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, ukljuujui izbor turistikih usluga, ureenje domainstva, registracije, zakonske odredbe, porezne obveze, promociju, marketing i mnogo ostalih tema i podtema. Drugi razlog izrade ovoga prirunika je u injenici to se ove, 2011. godine, obiljeava punih 60 godina od nastanka prvog turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva. Naime, jo 1951. godine u tipinom malom selu Chandal a la Javie u Provansi, Francuska, senator Emile Aubert pokrenuo je pilot projekt organizacije turistikih usluga na turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima iji je cilj bio ouvanje seoskih sredina, zaustavljanje iseljavanja stanovnitva iz ruralnih podruja, stvaranje novih mogunosti za zaradu kroz turistike usluge i ponovno oivljavanje lokalne poljoprivrede. Stara, tradicionalno izgraena, naputena tala u vlasnitvu lokalnih stoara i poljoprivrednika pretvorena je u dom, odnosno seosku kuu za odmor te dobila naziv gites (kuica). Od te male kuice, na kojoj je pilot projekt uspjeno realiziran, krenuo je razvoj seoskog turizma kakvog danas poznajemo. Trei razlog zbog kojega se prilo stvaranju ovakvog prirunika jest nastojanje da se i na ovakav nain pomogne daljnjem razvoju seoskog turizma u Hrvatskoj, odnosno ohrabri sve one koji misle pokrenuti turistike usluge na svojim seoskim gospodarstvima i olakati snalaenje u poslovanju svima onima koji ve posluju kao turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo. Ovaj prirunik ima za cilj dodatno motivirati na ouvanje ambijentalne arhitekture, seoskih kua, lokalnih specinosti, tradicije i obiaja, starih zanimljivih vjetina i zanata, bioraznolikosti, poljoprivredne proizvodnje na malim povrinama, izvornih (domaih) proizvoda, odnosno, kroz turistike usluge kao motivator razvoja seoskih sredina omoguiti ouvanje slikovitosti i ivotnosti sela i privlanosti seoskog naina ivota. I to na nain kako je uinjeno mnogo prije u Francuskoj i drugim danas najrazvijenijim svjetskim turistikim destinacijama, ali i kako je jo daleko, daleko prije bilo propisano u Poljikom statutu iz 1440. godine ija je odredba vie nego aktualna i u naim danima:
11
RIJE AUTOR A
Onaj tko posjeduje staru batinu, koja je ostala od predaka, mora je obraivati i uivati i od nje ivjeti. A nije asno da je potrati i potroi bez velike nevolje, ve kako nalae stari zakon i obiaj, da je ondje ostavi gdje je i naao.
Nadamo se da e Vam ovaj prirunik koristiti u Vaem svakodnevnom radu i poslovanju, da e Vam ili dati jasne odgovore na Vaa pitanja, ili s obzirom da je djelatnost seoskog turizma vrlo opsena i dalje razvijajua, te nije mogue u jednoj knjiici ponuditi sve odgovore barem naputak gdje potraiti odgovor na Vaa pitanja i nedoumice. Takoer se nadamo da ete se njime rado sluiti jer se njime na jednom mjestu pokualo saeti sve ono to je u organizaciji i poslovanju jednog turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva potrebno znati. Ako Vam ovaj prirunik pomogne informacijom ili idejom barem malo, u bilo kojem segmentu vaeg bavljenja seoskim turizmom, njegovo nastajanje i publiciranje bit e i vie nego opravdano.
Autor Robert Baac
12
UVODNA POJANJENJA
UVODNA POJANJENJA
1
13
UVODNA POJANJENJA
14
UVODNA POJANJENJA
1 UVODNA POJANJENJA
1.1 Zato seoski turizam?
U dananje vrijeme stresa, strke, nedostatka vremena za sebe i pomanjkanja kvalitetnih aktivnosti, seoski turizam predstavlja odlinu mogunost bijega iz takve stresom optereene svakodnevnice, te daje mogunost provoenja ugodnog odmora koji pobuuje nostalgiju za vremenima naih baka. Koliko je seoski nain ivota te aktivnosti koje se provode na selu prvenstveno kroz poljoprivredu, koju je jo sv. Pavao okarakterizirao kao jednu od najplemenitijih aktivnosti koje ovjek provodi zaista vrijedan i potreban, govori i istraivanje britanskog asopisa Country Living (ivot na selu) iz 2004. godine s vrlo zanimljivim rezultatima. Od 1000 ispitanika, 41% ih je reklo kako je selidba na selu unijela uzbuenje u njihov ivot, dok je 39% izjavilo kako im se ivot poboljao ili oekuju da se to dogodi. Velika veina smatra kako je ivot na selu bolji po zdravlje, ima manje kriminala i oekuju da e ivjeti due. Meu onima koji su se preselili na selo, 44% je reklo da provode vie vremena s partnerom, 38% ima vie zajednikih prijatelja, 27% se rjee svaa, a opa razina zadovoljstva via je meu ljudima koji su se preselili iz urbane u ruralnu sredinu nego kod onih koji se nisu selili. Moderan nain ivota dananjeg ovjeka: brzi tempo, stres, otuenost, nedostatak vremena za sebe i obitelj, nezdrava i brza prehrana, vie bolesti, ne osjeati se dobro te neproduktivnost na poslu kao potrebu trai: uivanje u hrani i pravilnije hranjenje uz provjerene namirnice, bolji osjeaj kroz oputanje i ugodu uz zvukove iz prirode, ponovna zika aktivnost kroz gibanje i rekreaciju, sprjeavanje nastanka nekih bolesti, poboljanje kvalitete ivota, vea produktivnost, vie vremena za obitelj, ponovno zbliavanje s prirodom, buenje pozitivne nostalgije itd. Upravo iz navedenog motivi za dolazak na selo kao to su: mir, ist okoli, interakcija s novim ljudima (domaini), zdrava hrana, slow food (sporo jedenje, odnosno uivanje u hrani), lagani tempo, zika aktivnost, ne mjeri se vrijeme, dokolica, zasluni su za nastanak i opstanak seoskog turizma kao turizma okrenutog individualnom gostu i njegovim potrebama. Zanimanje za bavljenje seoskim turizmom u stalnom je porastu s obzirom na postojanje, jo uvijek atraktivnih i netaknutih ruralnih predjela s tono odreenim nainom ivota, kulturom i obiajima, velikom potrebom ouvanja takvih predjela, davanja stanovnitvu mogunosti prihodovanja kroz turistike usluge i ouvanje izvornih usluga i proizvoda kreiranjem ponuda za drugaiji odmor.
15
UVODNA POJANJENJA
Svaki projekt u tom smislu vie je nego dobrodoao te svako gospodarstvo koje svoje usluge i proizvode bazira na kvaliteti i autentinosti, individualnom pristupu i kreativnosti, moe oekivati dobru prou na tritu. No, za to je potrebno zadovoljiti odreene preduvjete koje smo nastojali naglasiti i pojasniti ovim prirunikom.
1.2 Seoski turizam: pojanjenje pojmova i termina

Seoski turizam, agroturizam, turistiko seljako obiteljsko gospodarstvo (TSOG), seljako domainstvo, ruralni turizam sve su to pojmovi s kojima se vlasnici gospodarstava koji se bave ili se tek namjeravaju baviti pruanjem turistikih usluga na svojim gospodarstvima neminovno pa gotovo svakodnevno, susreu. S obzirom na uestalo koritenje navedenih termina, esto dolazi do nedoumice meu samim vlasnicima gospodarstava, odnosno poduzetnicima u seoskom turizmu koji je termin ispravan. esto se mogu uti pitanja: ime se ja to bavim: agroturizmom, seoskim turizmom, ruralnim turizmom ili neim drugim? Koristim li pravilan pojam? Ako ne koristim dobar pojam, to je pravilno? Ovdje e se na jednostavan nain pokuati dati denicija svakoga od ovih pojmova koji se javno koriste, odnosno napraviti razumljiva shema pojmova po kojoj bi se ve na prvi pogled moglo jasno razaznati o kojim oblicima turizma se radi, to znai pojedini pojam, te kojim se pojmom koristiti. Standardne denicije pojmova ruralnog, agro ili seoskog turizma, koje bi bile prihvaene u svim sredinama koje razvijaju ovaj tip turistikih usluga, ne postoje, iako se o njima raspravlja jo od 1. svjetskog foruma o ruralnom turizmu iz 2000. godine u Perugi (Italija), gdje je jedan od zakljuaka bio i potreba izrade sveobuhvatne denicije prihvatljive svim institucijama i subjektima koji razvijaju ruralni turizam. Meutim, recentna razmiljanja strunjaka na temu deniranja turistikih aktivnosti na ruralnim podrujima polako se pribliuju u stajalitima na nain proliranja tri osnovna pojma / termina koje se koristi u ovome segmentu - ruralni turizam, seoski turizam, te turizam na seljakom domainstvu ili seljakom gospodarstvu (turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu) i to sa sljedeim znaenjima: Ruralni turizam je najiri pojam koji obuhvaa sve turistike usluge / aktivnosti / vidove turizma unutar ruralnih podruja, ukljuujui npr. lovni, ribolovni, turizam u parkovima prirode, zimski, seoski, ekoturizam, zdravstveni, kulturni itd. Ruralni turizam nije nuno dopunska djelatnost na svojem gospodarstvu kojom se stvara dodatni prihod, ve moe biti i profesionalna djelatnost (npr. mali obiteljski hotel, konjiki centar, itd.). Pri tome, sam pojam ruralnog podruja uglavnom nije strogo
16
UVODNA POJANJENJA
deniran1, ve se pod njim podrazumijevaju podruja u kojima prevladavaju: prirodno okruenje, seoski okoli, mala naselja i sela, zaseoci, izdvojena poljoprivredna gospodarstva, s poljoprivredom i umarstvom kao glavnim gospodarskim granama. Seoski turizam je ui pojam od ruralnog turizma, a istovremeno iri pojam od turizma na farmi (turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu) i vezan je uz ambijent sela i njegovu uu okolicu te sve njegove aktivnosti (poljoprivreda, manifestacije, gastronomija, folklor, etnologija, ostala gospodarska aktivnost). Konano, turizam na seljakom domainstvu ili seljakom gospodarstvu ili turistikom seljakom obiteljskom gospodarstvu (TSOG) ili agroturizamu2 iskljuivo se odnosi na oblik turistike usluge koji je dodatna djelatnost na gospodarstvu s ivom poljoprivrednom djelatnou, u sklopu koje se nude proizvodi proizvedeni na takovom gospodarstvu. Dakle, turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo ili agroturizam je pojavni oblik seoskog turizma, dok je seoski turizam pojavni oblik ruralnog turizma. Pojavni oblici ruralnog turizma objanjeni su u narednoj shemi:
1 Postoje i slubeni kriteriji za deniranje ruralnih podruja. Dva primjera su kriterij OECD-a (Or-
ganization for Economic Cooperation and Development / Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) prema kojemu su ruralna podruja ona podruja u kojima je gustoa naseljenosti ispod 150 stanovnika po km; odnosno kriterij Europske unije, gdje se kao reeni prag uzima 100 stanovnika po km. Po ovoj posljednjoj metodologiji, 91,6 % ukupnog podruja RH spada u ruralno podruje; 88,7 % naselja smjeteno je u ruralnim podrujima; 47,6 % ukupnog stanovnitva ivi u ruralnim podrujima, a 52,4 % stanovnitva u urbanim podrujima.
2 Pojam agroturizam izvorno je talijanskog podrijetla i sloenica je nastala od dvije talijanske imenice, agricoltura (poljoprivreda) i turismo (turizam), te tako ini pojam agriturismo, u nekim sluajevima i agroturismo, to bi u slobodnom prijevodu znailo poljoprivredni ili agrarni turizam, odnosno turizam na poljoprivrednom gospodarstvu
17
UVODNA POJANJENJA
Slika 1. Shematski prikaz meuodnosa ruralnog turizma, seoskog turizma i turizma na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu (TSOG)
RURALNI TURIZAM
- seoski turizam - vinski turizam - gastro turizam - lovni turizam - ribolovni turizam - turizam u nacionalnim parkovima i parkovima prirode - vjerski turizam - kulturni turizam - pustolovni turizam (avanturistiki) - zdravstveni turizam (toplice)
SEOSKI TURIZAM
- TSOG ili agroturizam - kuaonica - izletite - ruralna kua za odmor - ruralni B&B (noenje s dorukom) - ruralni obiteljski hotel - ruralni kamp - etnosela - etnozbirke - seoske manifestacije - folklor
TSOG ILI AGROTURIZAM

- usluge noenja - usluge prehrane - ostale usluge aktivnog odmora na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu
18
UVODNA POJANJENJA
KORISNI SAVJETI: Nakon gornjeg pojanjenja vjerujemo da su vam termini i denicije jasnije te da ete moi tono ili priblino tono odrediti kojom vrstom turizma se bavite. Dakle, sada slobodno moete rei: Bavim se ruralnim turizmom i to ......... (navesti tonu uslugu koju pruate: agroturizam, kuaonica, usluge kampinga, iznajmljivanje tradicijske kue, lov, ribolov, jahanje, prodaja tradicijskih proizvoda, organizacija izleta, jeep safari, rafting, speleoloke avanture, biciklistike ture, stari zanati, itd), odnosno sve usluge koje se kao turistike mogu organizirati na ruralnom podruju, naravno uz preduvjet da za to imate registraciju ili Bavim se seoskim turizmom i to ......... (navesti tonu uslugu: agroturizam, kuaonica, prodavaonica tradicijskih proizvoda, iznajmljivanje tradicijske kue, mali obiteljski ruralni hotel, suvenirnica, stari zanat, organizacija tradicijskih manifestacija, folklor itd.) odnosno sve usluge koje se nalaze unutar jedne seoske zajednice (zaseok, selo, malo mjesto), naravno uz preduvjet da za to imate registraciju ili Imam turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo, odnosno bavim se agroturizmom i to ...... (navesti tonu uslugu: usluge noenja i pripreme hrane samo za goste na smjetaju, usluge kuanja, izletite (pripremanje hrane za goste izletnike, radionice starih zanata, radionice spravljanja tradicijskih jela, mogunost sudjelovanja gostiju u radovima na domainstvu itd.), odnosno sve usluge koje se mogu organizirati na jednom turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu (agroturizmu) uz preduvjet da za to imate registraciju.
Koji ete marketinki pojam koristiti za vrstu gospodarstva ili usluge koju pruate, da bi vaa usluga bila prepoznatljivija na tritu, objasnit emo u poglavlju 2.1.4 Trino prepoznati oblici seoskog turizma (marketinki tipovi).
19
UVODNA POJANJENJA
20
KORAK PO KORAK OD IDEJE DO USPJENOG POSLOVANJA
KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA
2 KORAK PO KORAK OD IDEJE DO USPJENOG POSLOVANJA

2.1 KORAK 1: IDEJA
Bavljenje seoskim turizmom izgleda na prvi pogled vrlo jednostavno. esto se razmilja kako je dovoljno imati neku ideju te viak prostora (kua, dio kue, ostali objekti koji se mogu staviti u funkciju turizma), neto poljoprivredne proizvodnje, malo urediti i doraditi gospodarstvo, ukrasiti ga tradicijskim detaljima te krenuti u posao koji bi se trebao razvijati sam od sebe bez dodatnih napora. Ipak, prihvat gostiju, ugoavanje i kreiranje turistike ponude zahtjevan je i intenzivan posao koji iziskuje dosta osobnog angamana i odricanja. Predvia se da se domain minimalno 60 minuta dnevno posveuje gostu i to samo organizirajui njegov boravak smjetajem i prehranom, a da se tu nije uraunalo vrijeme potrebno za komunikaciju s gostom te organizaciju dodatnih aktivnosti kojima se gost poelio na gospodarstvu koristiti. Nadalje, potrebna su nova i mnogobrojna znanja i vjetine, jer domain u isto vrijeme mora igrati vie uloga: biti recepcionar, kuhar, konobar, zabavlja, vodi, kreator ponude, poljoprivrednik, trgovac, direktor. Konano, seoski turizam je vrlo emotivan posao, s obzirom da domain gostima nudi svoj nain ivota i doputa mu da tijekom boravka postane dio njegovog svakodnevnog ivota. Prije uputanja u konkretan i ozbiljan posao bavljenja seoskim turizmom potrebno je prvotnu ideju jasno i dobro osmisliti, realno je sagledati i konkretizirati, s obzirom da naknadno odustajanje ili mijenjanje ideje u samom procesu organizacije turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva ili netom nakon njegovog formiranja, iziskuje ogromne napore (nancijske ljudske i dr.), a neminovno se gubi i motivacija za daljnji rad. Upravo zbog toga pri osmiljavanju ideje vrlo je vano dati si vremena i pokuati iskreno i realno odgovoriti na nekoliko osnovnih pitanja, ukljuujui sljedea: Je li bavljenje seoskim turizmom zaista za mene? Na emu u bazirati i razvijati turistiku ponudu, odnosno koji su moji potencijali (znanje, iskustvo, nekretnina, poljoprivredna, proizvodnja, stari zanat i sl.)? Tko bi mi mogli biti potencijalni gosti? Koje uvjete moram zadovoljiti, odnosno koje zakone moram prouiti da bi znao / znala koje obveze trebam ispuniti za bavljenje seoskim turizmom? U nastavku prirunika, daju se odgovori na ova postavljena pitanja, te detaljno navode i pojanjavaju svi aspekti organizacije turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva.
KORAK
23
KORAK
2.1.1 Deniranje, analiza i mjerenje motivacije Uputno je prije kretanja u posao kao to je seoski turizam, vrlo dobro denirati motive za bavljenje ovim poslom, odnosno postoji li unutar obitelji suglasje da se profesionalno i kolegijalno posvete, pored svih ostalih obveza, i dodatnom poslu kroz seoski turizam. Pozitivni motivi za bavljenje seoskim turizmom najee mogu biti: - Ureenje gospodarstva: viak prostora (tradicijska kua, stara tala, gospodarski objekt) koji trenutno nema funkciju i predstavlja nancijski teret, a koji bi se mogao adaptirati za turistike usluge i samonancirati se uz omoguavanje dodatnog prihoda; - Viak vlastitih proizvoda koji se ne moe plasirati na vanjskom tritu (misli se van gospodarstva: zelena trnica, otkup, prodaja trgovakim lancima itd.), a mogli bi se ponuditi direktno na gospodarstvu i to kroz usluge prehrane i nadasve kroz direktnu prodaju na gospodarstvu, ime proizvod moe biti konkurentniji jer se eliminiraju trokovi prijevoza do krajnjeg kupca pa je jeftiniji, a u paketu s turistikim uslugama moe ga se skuplje prodati, jer se kupcu nudi i atraktivnost ambijenta i prostora (selo, seosko okruenje, priroda, druenje sa ivotinjama, aktivnosti na domainstvu i okolici, itd) kao i doivljaj, koji se mogu naplatiti; - elja za komuniciranjem i prezentiranjem vlastitog naina ivota na selu, odnosno prezentacija batine, tradicije i praktinih znanja naih djedova; - elja za iskoritavanjem resursa gospodarstva koji su trenutno neiskoriteni (rekultiviranje zaputenih vrtova i oranica, oivljavanje stoarstva, ponovno pokretanje starih zanata, itd.), ime se otvara mogunost samozapoljavanja i ostvarivanja pristojnih novanih sredstava za ivot kroz poljoprivredu i turizam te ostale alternativne aktivnosti na gospodarstvu, a to potom motivira lanove obitelji za ostanaka na selu, poglavito one mlae.
S druge strane, postoje i neki tipini pogreni motivi i oekivanja s kojima se ulazi u bavljenje ovim turizmom, kao to su: - baviti se seoskim turizmom jer se susjed bavi pa u ja biti bolji i uspjeniji od njega, odnosno moi u mu preuzeti goste; - baviti se seoskim turizmom jer je to trend i moe se jako puno zaraditi u vrlo kratko vrijeme; - baviti se seoskim turizmom jer se moda mogu ostvariti dodatni poticaji od strane drave;
24
Pored motivacije, potrebna je i spremnost domaina za otvorenu komunikaciju, s obzirom da je komunikacija u seoskom turizmu (odnosno, trebala bi biti) 1 na 1, tj. individualna sa svakim gostom. Gost postaje lan obitelji, oslovljava ga se po imenu i komunicira se svakodnevno s njime tijekom njegovog boravka na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu. Tablica 1 sumira osobine koje su potrebne domainu kako bi bio uspjean u seoskom turizmu
Tablica 1. Osobine idealnog domaina na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu OSOBINE Gostoprimstvo OPIS Sposobnost pokazati gostima da nas njihov boravak, odnosno njihovo prisustvo na naem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu raduje. Iskazivanje potovanja prema gostima uz zadravanje vlastitog dostojanstva. Biti na raspolaganju gostu na nain da gost zadobije osjeaj vae posveenosti njemu, uz zadravanje prostora i vremena za vau vlastitu intimu i potrebe. Sve aktivnosti prema gostima, posebice u komunikaciji odvijati na ljubazan nain s vedrinom i osmjehom pa ak i u situacijama kada nam se gosti obraaju s manje ljubaznim i uzrujanim tonom. Suspregnuti emotivne tenzije i ne pokazivati ih prema gostima te se ophoditi s gostima uvijek mirnim tonom pa mirno razgovarati Ako doe do sukoba izmeu samih gostiju, gostiju i susjeda, gostiju i mjetana, gostiju i samih domaina, potrebno je konikt rijeiti to je mogue bre, na diplomatski nain i pri tome ne biti niti na jednoj od sukobljenih strana, ve smireno i hladne glave posredovati. Takoer ako gost trai nemogue ili smatra da je oteen te da nije dobio adekvatnu uslugu za koju je platio, isto smireno uz vjetu diplomaciju pronai kompromis. Ne dopustite da vas postupci gostiju vidno uznemiruju. U svakom trenutku biti sposoban kreirati prijedlog aktivnosti koje bi gostu mogle biti zanimljive kao npr. u sluaju kinoga dana.
KORAK
Panja
Ljubaznost
Strpljenje i smirenost Osjeaj za diplomaciju
Nadarenost za improvizaciju
25
KORAK
Tablica 2 daje mali test kojim moete provjeriti u kojoj mjeri posjedujete osobine potrebne za uspjeno bavljenje seoskim turizmom.
Tablica 2. Mali test vaeg aniteta za moguu ulogu domaina na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu. PITANJE 1. 2. 3. 4. Raduje je li vas komunikacija i ophoenje s ljudima? Moete li relativno brzo uspostaviti kontakt s nepoznatim osobama? Moete li pored osnovne djelatnosti baviti se i prijemom gostiju? Biste li bili spremni jedan dio vaeg obiteljskog ivota podijeliti s gostima koji bi boravili na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu? Ne bi vas smetalo da vas gosti povremeno ometaju u vaem svakodnevnom poslu? Spremni ste gostima priskrbiti informacije o atrakcijama u okolini (prirodnim i kulturnim, muzejima, manifestacijama, prometnoj povezanosti, trgovinama, restoranima) te biti im na raspolaganju za njihove upite? Moete li uspjeno rjeavati konikte meu ljudima? U sluaju loeg vremena moete gostima organizirati dodatne aktivnosti? Spremni ste suraivati s drugim osobama (ostalim vlasnicima turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava, turistikim vodiima, i dr.) u organiziranju turistikih usluga i ugoavanju turista? Spremni ste s lokalnim vlastima i ostalim ponuaima turistikih usluga suraivati na unaprjeenju uvjeta boravka turista na vaem podruju? DA NE
5. 6.
7. 8. 9.
10.
POJANJENJE REZULTATA TESTA: Od 10 do 8 DA odgovora imate potrebnu osobnost za bavljenje seoskim turizmom; Od 7 do 5 DA odgovora imate potencijala za bavljenje seoskim turizmom kojega bi bilo uputno poveati; Manje od 5 DA odgovora - radije suraujete s ostalim turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima u smislu ponude jedne aktivnosti na vaem gospodarstvu u sklopu cjelokupne ponude drugoga gospodarstva (budite kooperant)
26
Naravno da rezultate ovoga testa ne shvatite doslovno te vas oni nikako ne smiju obeshrabriti u vaoj odluci i na putu ka ostvarivanju cilja kao to je bavljenje seoskim turizmom. Cilj ovoga testa je prepoznati, osvijestiti i u va daljini rad ukomponirati osobine koje e vam svakako olakati rad i nadasve komunikaciju s gostom, odnosno pomoi u uspjenijem voenju vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva.
KORAK
2.1.2 Na emu i od ega gradim svoju buduu ponudu seoskog turizma? Kao to je ve navedeno, turistika ponuda na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu gradi se na postojeem potencijalu, to ukljuuje: nekretnine; postojeu poljoprivrednu proizvodnju; pojedine vjetine ili znanja kao to su tradicijsko zanatstvo, izrada narodnih instrumenata, folklor, obiaj, lov, ribolov, konjanitvo i sl.; ili pak iskoritavajui resurse poloaja domainstva ili njegove blie okolice kao to su posebno vrijedan prirodni poloaj (zatieni krajolik, kultivirani krajolik, park prirode ili nacionalni park) ili poloaj unutar vrijedne i zatiene arhitektonske i kulturne cjeline. Kako i na koji nain e se taj potencijal iskoristiti i od njega uiniti atraktivna turistika ponuda, ovisi o vaoj konkretno razraenoj ideji kao potencijalnog pruatelja turistikih usluga na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, ali i prepoznavanju oko ega moete graditi buduu ponudu seoskog turizma. U nastavku se prikazuje nekoliko primjera iskoritavanja razliitih prethodno neiskoritenih resursa / potencijala, a formiranjem konkretne turistike ponude u seoskom turizmu na turistikim obiteljskim seoskim gospodarstvima.
27
KORAK
I.
Gospodarstva koja su iskoristila nekretninu (tradicijske kue i objekte) kao resurs na osnovu ega je organizirana turistika ponuda
Slika 2. Tradicijska kua na gospodarstvu Mikin dol, Dra, Baranja
Slika 3. Tradicijska kua na gospodarstvu Arbalovija, Donii, Istra
28
KORAK
Slika 4. Tradicijska kua na gospodarstvu Ia na trem, igo, Lonjsko polje
Slika 5. Tradicijski mlin za mljevenje ita na gospodarstvu Majsecov mlin, Donja Stubica, Zagorje
29
KORAK
II.
Gospodarstva koja su iskoristila poljoprivrednu proizvodnju kao resurs na osnovu ega je organizirana turistikih ponuda
Slika 6. Gospodarstvo Skradinske delicije, Biine, Skradin, Dalmacija - kuaonica badema i proizvoda od badema
III.
Gospodarstva koja su iskoristila tradicionalne vjetine i znanja kao resurs na osnovu ega je organizirana turistikih ponuda
Slika 7. Gospodarstvo vago, Vodovaa, Konavle - uzgoj dudovog svilca
30
IV.
Gospodarstva koja su iskoristila atraktivno prirodno okruenje kao resurs na osnovu ega se organizirala turistika ponuda
KORAK
Slika 8. Gospodarstvo Vrata Velebita, Ljuboti, Nacionalni park Paklenica - ruralni kamp
V.
Gospodarstva koja su iskoristila prirodne atraktivnosti kao resurs na osnovu ega se organizirala turistika ponuda
Slika 9. Gospodarstvo Fetinsko kraljevstvo, Fetini, Istra - kraka spilja kao turisitka atrakcija
31
KORAK
VI.
Arhitektonske i kulturne cjeline kao resurs od kojih je organizirana turistika ponuda
Slika 10. Etnoselo Stara Kapela, Udruga Eko-etnoselo Stara Kapela, Slavonija
Slika 11. Etnoselo Kokorii, Vrgorac, Dalmacija
32
VII.
Gospodarstva koja su iskoristila ostale resurse na osnovu ega je organizirana turistika ponuda
KORAK
Slika 12. Gospodarstvo Kojan koral, Popovii, Konavle konjitvo
Slika 13. Gospodarstvo La casa di Matiki, Matiki, minj, Istra spavanje na sijenu (soba na sijenu)
33
KORAK
2.1.2.1 Dodatna kvaliteta u osmiljavanju ponude i njeno profiliranje Nije na odmet ve na samom poetku ideje o pokretanju posla u seoskom turizmu imati na umu kvalitetu budue ponude. Bez obzira koja vrsta usluge e se organizirati i pruati na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, tenja visokoj razini kvalitete i izvrsnosti usluga doprinosi atraktivnosti, prepoznatljivosti i boljem trinom plasmanu vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva. Svakako razmislite o sljedea etiri osnovna segmenta kvalitete vae budue ponude: komforu smjetaja; kvaliteti gastro doivljaja; kvaliteti ouvane pojavne autentinosti ruralne prirodne i kulturne batine i tradicije; te kvaliteti ponude aktivnog odmora, koja ukljuuje i mogunost direktnog doivljaja, kuanja tradicije. To e ve na samom poetku kod razrade ideje pomoi u uobliavanju budue ponude, a vrlo vjerojatno i rezultirati dodatnim idejama za organizaciju dodatne ponude / aktivnosti, koje sukladno vaim resursima i vjetinama moete ponuditi. U nastavku se, za svako od gore spomenuta etiri osnovna segmenta kvalitete, navodi nekoliko ideja kojima moete poveati kvalitetu usluga i tematsku usmjerenost vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, te tako podii njegovu prepoznatljivost i atraktivnost na tritu: a. komfor smjetaja: prozranost i prostornost smjetajnih jedinica; prostor ureen na nain koji sugerira istou i jednostavnost odravanja, u skladu s dizajnerskim pravilom manje je vie, kojim se eli upozoriti na estu pogreku gdje se prostor u elji da se opremi i ukrasi, u stvari pretrpa i zagui; kvalitetni namjetaj i druga oprema; b. gastro doivljaj: usluga polupansiona s nekoliko tradicijskih jela, ili ak usluga punog pansiona s veinom tradicijskih jela; osposobljenosti lana domainstva u nekoj od tradicijskih djelatnosti (vinar, sommelier, degustator maslinovog ulja, lovac i drugo), te prezentacija gastro ponude od strane domaina koji je i proizvoa neke od kljunih sastavnica (vino, ulje, voe, meso, itarice i drugo); priprema jela od proizvoda certicirane ekoloke poljoprivredne proizvodnje; ponuda prilagoenih jelovnika (vegetarijanskih, makrobiotikih i slino); c. ouvana autentinost ruralne batine: svi objekti gospodarstva (osobito novoizgraeni) izgraeni s osnovnim elementima tradicijske gradnje kraja gdje se nalazi gospodarstvo; objekti gospodarstva sainjavaju prostornu cjelinu ureenih starih objekata; okoli gospodarstva ureen s elementima tradicijske hortikulture (travnjak, autohtone vrste ukrasnog i zainskog bilja i grmlja, brajda, drvo za hladovinu i slino); okoli gospodarstva ureen tradicijskim elementima kao to su gumno, gustijerna, atrnja ili bunar i slino; vrt s autohtonim povrem i/ ili zainskim travama i slino; tradicijske ograde na gospodarstvu (suhozid, ple-
34
ter i slino); gospodarstvo uklopljeno u ureeni tradicijski poljoprivredni krajolik; uvano graditeljsko nasljee naselja (u blizini gospodarstva) bez interpolacija novosagraenih struktura; objekti gospodarstva zatieni kao kulturno dobro; gospodarstvo unutar ili na rubu zatienog dijela prirode; objekti za smjetaj na gospodarstvu opremljeni s preteito starinskim autentinim namjetajem ili s vjernim replikama starinskog namjetaja; kruna pe na gospodarstvu; autohtono cvijee u smjetajnom dijelu; aktivni stari zanat u okviru gospodarstva; povremene demonstracije starih zanata; etno zbirka (izloeni stari alati, tradicijski kuanski predmeti, slike i slino); d. mogunost aktivnog odmora i doivljaja tradicije: prodaja vlastitih zapakiranih proizvoda te proizvoda drugih OPG-a na gospodarstvu; prodaja suvenira; mogunost sudjelovanja gostiju u poljoprivrednim radovima; mogunost sudjelovanja gostiju u starim zanatima; prezentacija i poduka o tradicijskim znanjima i vjetinama (branje gljiva, bilja, priprema tradicijskih jela, kuanje pia, sviranje i prezentacija narodnih instrumenata i slino); jahanje konja i mogunost doivljaja drugih uzgajanih ivotinja na domainstvu; etnja u okolnom podruju; biciklistiki obilasci atrakcija u okolnom podruju; organizirani poludnevni ili jednodnevni izleti u okolici; organizirani prilagodljivi viednevni programi na gospodarstvu i okolici; vonja koijom u posjedu gospodarstva; organizirane druge aktivnosti (vonja terenskim vozilom, kajak i slino u posjedu gospodarstva); razne forme seoskog wellnessa (kupke, biljni ajevi od lokalnog ljekovitog bilja, spavanje u slami i slino); rekreacijske povrine u okviru gospodarstva (igralita i slino);
KORAK
Vie o dodatnoj kvaliteti i tematskoj proliranosti usluga i ponude na vaem turisitkom seoskom obiteljskom gospodarstvu, kao i nainu na koji se ona slubeno boduje, potvruje i oznaava, moete pronai u Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu (NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11) na www.mint.hr pod Pravni okvir, Zakoni i podzakonski propisi iz podruja turizma.
2.1.3 Tko su moji budui gosti? Prva i osnovna stvar je da ve kod same ideje i odluke o pokretanju turistikih usluga na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, a posebno pri osmiljavanju i provedbi promocije, znate tko vam je ciljna skupina, odnosno koji gosti bi mogli biti zainteresirani za turistike usluge koje ste pokrenuli, gdje se ti gosti nalaze, te kako doi do njih.
35
KORAK
Ako na vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo posjetioci dolaze na krai boravak npr. kao jednodnevni izletnici koji e koristiti usluge prehrane (ruak ili veera s tradicijskim jelima ili kuanje nekog tradicijskog proizvoda koje proizvodite na vaem gospodarstvu) ili vikend boravak (dva-do tri dana na smjetaju) podruje na kojemu se nalazi velika veina vaih potencijalnih gostiju je u krugu od 100 do 250 km udaljenosti od vaeg gospodarstva. Pogledajte koliko se velikih mjesta ili gradova nalaze u tom krugu. To e biti podruje odakle e vam dolaziti najvie gostiju. Ako na vaem gospodarstvu imate smjetaj gdje gosti mogu ugodno boraviti, te razraene dodatne aktivnosti kojima gosti mogu sadrajno i ugodno ispuniti razdoblje due od tri dana, trite odakle e vam gosti dolaziti je doslovno cijeli svijet. Takoer je vrlo bitno denirati koju ciljnu skupinu gostiju elite na vaem gospodarstvu. Slobodno postavite i organizirajte svoju ponudu prema ciljnoj skupini koju najvie elite da posjeuje vae gospodarstvo: izletnici, obitelji s djecom, parovi, individualci, organizirane grupe, biciklisti, vinski gosti, gastrogosti, pjeaci, kampisti, gosti koji obilaze kulturne znamenitosti, gosti koji dolaze zbog aktivnosti u prirodi, ribii, lovci, poslovni ljudi, itd. Naravno, ako na vaem gospodarstvu elite npr. bicikliste, a imate upit za npr. grupe (izletnike), neete ostalim gostima jasno i rezolutno to staviti do znanja rijeima: Ne primamo grupe, nego samo bicikliste i individualce, ve ete diplomatski zainteresiranim gostima rei: ao nam je, nismo organizirani za grupe po vaem upitu ili Ne moemo udovoljiti s obzirom da nismo organizirani za pruanje vrste usluge koju traite i sl., i naravno obvezno rei koju vrstu usluga pruate. Bilo bi uputno takvu grupu uputiti nekom od vaih kolega koji primaju takve grupe. Takoer, u svojim promotivnim materijalima, internetskoj stranici i drugdje, blago i nenametljivo naznaite: Idealno za obitelji s djecom ili Idealno za parove ili Idealno za ribie ili Idealno za bicikliste itd. Svakako je potrebno napomenuti kako sve to ne znai kako ete morati usmjeriti svoju ponudu samo na jednu ciljnu skupinu gostiju. Na vaem gospodarstvu moete ugostiti vie ciljnih skupina, ali pri tome treba imati na umu kako e biti potrebno organizirati usluge koje e zadovoljavati sve eljene ciljne skupine i da potrebe jedne ciljne skupine nuno ne odgovaraju potrebama druge ciljne skupine.
36
KORAK
Slika 14. Seoski i kulturni turizam Obitelj Ravli, Muilovica, Lonjsko polje - gosti na domainstvu
2.1.4 Trino prepoznati oblici seoskog turizma (marketinki tipovi) Nakon utvrivanja motivacije i osobnosti domaina te nakon vrsto donesene odluke o pokretanju pruanja turistikih usluga na vlastitom gospodarstvu, potrebno je opet na samom poetku denirati i koju konkretno vrstu usluga, odnosno koji tip turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva elite izabrati i organizirati ga na vlastitom gospodarstvu. Ovo je vrlo bitan korak iz dva razloga: - izbjei e se svatarenje i strogo se fokusirati na onu vrstu usluga koju vi kao domain osobno elite i moete organizirati na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, to e vam kasnije pomoi prilikom proliranja, odnosno brendiranja turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva; - na taj nain poslat e se direktna poruka potencijalnom gostu koju konkretno uslugu moe oekivati na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, to e svakako olakati odluku da se gost odlui upravo za vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo.
37
KORAK
Koji trini (marketinki) tip turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva ete odabrati ovisi prvenstveno o vaim osobnim eljama i mogunostima, odnosno ideji koju vrstu turistikih usluga moete organizirati na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu. To konkretno znai da npr. ako gostima elite nuditi iskljuivo usluge smjetaja u tradicijskim objektima, neete se siliti tim gostima ponuditi ostale usluge kao usluge prehrane ili dodatne usluge, ako ih sami ne elite organizirati ili bi vam organizacija takvih usluga predstavljala potekou. Nikada, ali ba nikada, nemojte organizirati usluge koje osobno ne elite pruati ili vas ne zanimaju, ali ih drugi nude pa eto morate i vi, jer ete takvu uslugu pruati s nezadovoljstvom, odnosno s knedlom u grlu i stomaku, to e se u konanici odraziti na nekvalitetnu uslugu. Takoer morate imati na umu kako e gost primijetiti ako vas usluge koje organizirate ispunjavaju, dio su vaeg ivotnog stila, uivate ih pruati, dajete sebe u njihovom pruanju te ih sa zadovoljstvom nudite gostu.. Upravo zbog toga, u nastavku vam se daje mogui izbor i opis osnovnih trinih (marketinkih) tipova turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava, prepoznatih na turistikom tritu, izmeu kojih bi se bilo uputno odluiti, ovisno o postojeim preduvjetima, ambicijama i eljama. Takoer, se daju i informacije o vrsti registracije takovih turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava prema postojeim zakonskim i podzakonskim propisima. 2.1.4.1 Agroturizam Agroturizam hrvatski: turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo (prema Zakonu o ugostiteljstvu NN 136/06 koristi se termin seljako domainstvo dok po Zakonu o pruanju usluga u turizmu (NN 68/07 i NN 88/10) koristi se termin seljako gospodarstvo); engleski: farmholidays; francuski: tourisme la ferme; njemaki: Urlaub am Bauernhof; talijanski agriturismo; Agroturizam predstavlja tip turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok turistike usluge smjetaja i prehrane gostiju ine dodatnu aktivnost. Pored osnovnih ugostiteljskih usluga smjetaja i prehrane, na gospodarstvu se mogu organizirati i ostale turistike usluge (aktivnosti, paketi usluga) koje imaju za cilj gostima pruiti mogunost aktivnog odmora, odnosno maksimalno iskoristiti turistiki potencijal gospodarstva. Vlasnik gospodarstva sa svojom obitelji, u pravilu, ivi na samom gospodarstvu dok se za turistike usluge koristi viak prostora unutar gospodarstva. Stoga je gost, u stalnoj i izravnoj interakciji s domainom i njegovom obitelji tijekom posjeta gospodarstvu, te ima mogunost iz prve ruke upoznati se s obiajima, tradicijom, nainom i kulturom ivljenja, kulturolokim mikrosvijetom, tradicionalnom poljoprivrednom proizvodnjom, tipinim proizvodima i lokalnom gastronomijom.
38
U agroturizmu postoje tri podvrste gospodarstava. Prvu i drugu podvrstu (otvoreni tip agroturizma) ine: gospodarstva koja nude usluge prehrane izletnicima i grupama: izletite do maks. 80 osoba; te gospodarstva koja nude usluge smjetaja i prehrane gostima na smjetaju (do maks. 20 osoba, odnosno kampu do 60 osoba) kao i usluge prehrane izletnicima i grupama do maks. 80 osoba. Treu podvrstu (zatvoreni tip agroturizma) ine gospodarstva koja nude usluge smjetaja i usluge prehrane, samo za goste na smjetaju do maks. 20 osoba, odnosno kampu do 60 osoba. Usluge smjetaja mogu se nuditi u sobama, apartmanima, posebnim kuama odnosno ruralnim kuama za odmor ili kampu. Preporuka: Radi ouvanja osjeaja intimnosti i autentinosti na agroturizmu, odnosno turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, osobnog i individualnog komuniciranja s gostom (odnos domaina i gosta jedan na jedan) te izbjegavanja masovnog pristupa u pruanju turistikih usluga (boravak velikog broja gostiju istovremeno), preporuuje se: tip agroturizma (gospodarstva) sa smjetajem i prehranom gostiju na smjetaju; te ako se gospodarstva organiziraju za pruanje usluga prehrane za vanjske goste, odnosno izletnike maksimalni kapacitet sjedeih mjesta do 30 osoba. 2.1.4.2 Kuaonica Kuaonica hrvatski: kuaonica/kuaona; engleski: tasting room; francuski: liu de degustation; njemaki: Degustationsraum; talijanski: degustazione Kuaonica se kao dodatna turistika ponuda organizira na gospodarstvu na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, koja je usmjerena k profesionalnoj proizvodnji jednog ili nekoliko tipinih proizvoda, karakteristinih za mjesto gdje se gospodarstvo nalazi (vino, rakije, ulje, med, sir, suhomesnati proizvodi, voe, bademi, tradicionalne slastice, proizvodi od brana mljevenog na mlin na vodu itd). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turistika usluga kuanja proizvoda i mogua prezentacija proizvodnje u za to posebno organiziranom prostoru, uz naplatu. Na domainstvu ne postoje smjetajni kapaciteti ve se nude iskljuivo usluge kuanja i prodaje tradicionalnih proizvoda. Kuanje se moe organizirati za maks. 80 osoba (izletnika) odjednom i ne mogu im se nuditi topla jela (kuhana jela kao u agroturizmu), ve samo naresci. Kuaonice, kao oblik turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, stvaraju u destinaciji mreu punktova na kojim se tipini proizvodi mogu pribaviti direktno od proizvoaa. S tim u vezi, kuaonice mogu biti organizirane kao poseban itinerer koji moe funkcionirati kao zasebni turistiki proizvod, kao to su npr.: vinske ceste, ceste rakije, ceste sira, ceste maslinovog ulja, itd. Preporuka: organizirati kuaonice za maks. 30 osoba, te ih nastojati prostorno smjestiti u tradicionalne objekte kao to su mrgari, kleti, mlinice, gatori, suvare, konobe itd.
KORAK
39
KORAK
2.1.4.3 Ruralna kua za odmor Ruralna kua za odmor hrvatski: ruralna kua za odmor; engleski: self-catering house (ako se radi o kui prizemnici koja je usto jo i pokrivena kamenim ploama ili slamom onda se koristi naziv: cottage); francuski: gites ruraux; njemaki: Landhuser; talijanski: casa in campagna Ruralna kua za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu kuu kod koje se potuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Ruralna kua za odmor moe biti i vjerna kopija originalne tradicijske kue koja je i vizualno i funkcionalno u skladu s nasljeem kraja u kojemu se gospodarstvo (kua) nalazi. Specinost ove kategorije gospodarstva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne kue (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadajuim prostorom (okunicom). To znai da se takva kua po istoj cijeni iznajmljuje za cijeli kapacitet koji ona ima (npr. 6 kreveta) ili ako je popunjen npr. samo jedan krevet (iznajmljuje se jednoj osobi). Bitno za ruralnu kuu za odmor je to da se ona moe organizirati u samome selu (moe biti i jedan dio kue u nizu, ali ako funkcionira kao zasebna cjelina), ili moe biti izdvojena iz sela kao samostojea. Vlasnik u pravilu ne ivi na tome gospodarstvu ve moe ivjeti u drugom mjestu, ali postoji stalna komunikacija gost-domain (gost zna tko je vlasnik). Kao dodatni marketinki mamac, ali i kao dodatan doprinos ouvanju i popularizaciji ambijentalne arhitekture, ruralne kue za odmor mogu nositi i regionalni specini naziv kao to su npr. istarska stancija, posavska ia, zagorska hia, slavonski stan, sala, vapska kua, dalmatinski dvori itd.
2.1.4.4 Ruralni B&B (bed and breakfast) noenje s dorukom Ruralni B&B: hrvatski: noenje s dorukom; engleski: bed and breakfast; francuski: la chambre dhotes; njemaki: bernachtung mit Frhstck; talijanski: pernottamento e prima colazione. NAPOMENA: za ovu kategoriju uvrijeen je internacionalni naziv B&B koji se koristi i kao jak marketinki pojam. Ruralni bed and breakfast (B&B), odnosno noenje s dorukom predstavlja gospodarstvo koje pored osnovne usluge smjetaja (sobe - svaka sa svojim zasebnom kupaonicom ili apartmani) obvezno nudi i uslugu doruka gostima gospodarstva. Vlasnik gospodarstva nije profesionalni poljoprivredni proizvoa (ali moe i biti), tj. poljoprivredna proizvodnja nije nuno vezana za turistike usluge, ali se zahtijeva da u ponudi doruka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s obzirom da je gospodarstvo smjeteno u ruralnom podruju i takova mogunost postoji. Doruak se slui u posebnom prostoru organiziranom za ugoavanje. Vlasnik ivi na
40
gospodarstvu, a gost je ili smjeten u kui domaina, ili u zasebnoj kui za potrebe smjetaja, no u oba sluaja, ivotni prostori domaina odvojeni su od prostorija koje gost koristi, tako da postoji zajamena privatnost. Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed (bicikla i krevet) namijenjena ciljnoj skupini biciklista. U tom sluaju gospodarstvo organizira jo i sigurnu prostoriju pod kljuem za spremanje i eventualan servis bicikli. Detaljne kriterije za kategoriju Bike & Bed moete pronai na stranicama Uduge Bicikl iz Zagreba : http://www.mojbicikl.hr/bike-bed/meniHR.asp?id=e ili se raspitati u samoj udruzi na tel. 01 48 46 499, e-mail: info@mojbicikl.hr
KORAK
2.1.4.5 Ruralni obiteljski hotel Ruralni obiteljski hotel: hrvatski: ruralni obiteljski hotel; engleski: rural family hotel; francuski: hotel familial rural; njemaki: Lndliches Familienhotel; talijanski: albergo rurale familiare Ruralni obiteljski hotel predstavlja gospodarstvo s veim brojem kreveta. Organizirano je u tradicionalnim objektima (autentina arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruenjem (selo ili manje mjesto), koji po svojoj veliini i gabaritima mogu imati vei broj soba (cca. 10-15, odnosno ne manje od 5 soba). Takvi objekti ne mogu se dograivati i nadograivati ve trebaju zadrati izvornu prostornu strukturu i oblik. Objekt za ruralni obiteljski hotel moe biti i nanovo izgraen objekt, ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i opremanja potivali svi elementi tradicijske gradnje (veliina, materijali, ureenje itd.). Domainstvo ima i recepciju kao i restoran te dodatne sadraje ako ih je mogue organizirati (wellness, bazen, itd.). Vlasnik gospodarstva ne bavi se profesionalno poljoprivredom, mada je poeljno da se na gospodarstvu, ako je mogue, proizvodi i neki od proizvoda ili se vlasnik gospodarstva, zajedno sa svojom obitelji profesionalno bavi poljoprivredom, ali raspolae s veim kapacitetom smjetaja koji je organiziran kao obiteljski hotel (iskustva Austrije i Italije). Ruralni obiteljski hoteli mogu biti i tematski kao npr. ribolovni ako se nalazi uz rijeke ili jezera (primjer Engleska); vinski ako se nalazi u vinorodnom kraju, itd. Posebna vrsta ruralnog hotela moe biti difuzni hotel.
41
KORAK
2.1.4.5.1 DIFUZNI HOTEL Ruralni resort: hrvatski: difuzni ili dislocirani hotel (koristi se i pojam eko-etno sela te ruralni resort); engleski: widespread hotel; francuski: hotel horizontal; njemaki: horizontales Gasthaus; talijanski: albergo diffuso Difuzni hotel moe se denirati kao horizontalni hotel smjeten u povijesnoj jezgri nekog mjesta, moe sainjavati cjelokupno mjesto (selo) kao hotel ili vie dislociranih smjetajnih jedinica (soba, kua) organiziranih kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. restoran). Smjetaj je organiziran u vie razliitih meusobno nepovezanih tradicijskih objekata (kua) s cjelokupnim komforom koje pruaju i obiteljski ruralni hoteli. Gosti su u mogunosti boraviti u zasebnim smjetajnim jedinicama koje su rasprene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji. Svaka smjetajna jedinica drugaije je ureena ime se razlikuje od ostalih. Servisne usluge kao usluge doruka, ienja objekata, mijenjanja posteljine mogue je organizirati u svakom pojedinom objektu koji ini difuzni hotel, dok je usluge prehrane mogue organizirati u centralnom restoranu, to ga razlikuje od ruralnog obiteljskog hotela. Osnovna ideja difuznog hotela je obnova i stavljanje u funkciju postojeih naputenih, starih graevina kojima se daje nova vrijednost kroz turistike usluge, a u isto vrijeme i onemoguava, tovie i sprjeava graenje novih objekata koji bi mogli naruiti autentino ruralno okruenje. Cilj je revitalizirati povijesna naselja kroz turistike usluge, odnosno potaknuti razvoj autentinih turistikih usluga, a u isto vrijeme ouvati i popularizirati tradicijsku kulturu i generirati prihod u cijeloj zajednici (mjestu, selu). Difuzni hotel idealan je za povijesna mjesta (sela) koja posjeduju umjetniku i arhitektonsku vrijednost i zanimljivost. Difuzni hotel integrira cjelokupni teritorij na kojemu se organizira, i to ne samo uslugama smjetaja ve i ostalim uslugama. Voenje i organiziranje ove vrste hotela mogue je zajednikim udruivanjem vlasnika pojedinih objekata (potencijalnih smjetajnih jedinica), koji stvaraju zajedniku upravljaku strukturu ili upravljaku strukturu moe organizirati lokalna zajednica (uprava) posebnom organizacijom koja e okupiti vlasnike smjetajnih jedinica kao difuzni hotel. Vrlo je vano da difuzni hotel (ruralni resort, eko-etno sela) bude tematski deniran, kako ponuda u svim selima koja su organizirana po principu difuznog hotela ne bi bila ista i stoga monotona. Tako se npr. difuzni hotel moe tematski organizirati kao:
42
- planinski ruralni resort (difuzni hotel) osmiljavanjem turistike ponude vezane za ivot u planinskim selima; - wellness ruralni resort (difuzni hotel) s osmiljenom ponudom wellness programa vezano za tradiciju kao npr. aromaterapija s ljekovitim biljkama podneblja; pravljenje ajeva od ljekovitih trava; narodna medicina; - ruralni resort (difuzni hotel) starih zanata prikaz starih zanata regije; - vinski ruralni resort (difuzni hotel) usmjeren na vino i ulje kao tradicionalni proizvod (pogodan za sela na otocima i uz priobalje); - glazbeni ruralni resort (difuzni hotel) s prikazom tradicijske glazbe regije itd.
KORAK
Difuzni hoteli, odnosno etno-eko sela ili ruralni resorti nikako ne smiju biti puki muzealni tip organizacije turistikih usluga, ve aktivan prikaz i organizacija turistikih usluga koje su vezane uz batinu i tradicijski ivot na selu i seoskoj okolici.
2.1.4.6 Ruralni kamp Ruralni kamp: hrvatski: ruralni kamp; engleski: rural camping; francuski: campings rural; njemaki: Camping auf dem Land; talijanski: campeggio rurale Ruralni kamp predstavlja pruanje usluga smjetaja na otvorenom prostoru, odnosno ureenom prostoru za atore, karavane, kampere ili tende koji je smjeten u prirodnom okruenju (dobro ouvanoj prirodi) ili seoskom okruenju (atraktivna lokacija u selu ili neposredno van sela ili pak na samom turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu). Ruralni kamp ne iziskuje blizinu velikih gradova niti njegovu povezanost s javnim prijevozom, ve dapae, njegova atraktivnost poiva upravo na tome da je duboko uronjen u ruralni prostor, van urbanih sredita te kao takav nudi prirodnu atraktivnost (povezanu s ponudom sela) kao faktor privlaenja. Jedan od vanijih uvjeta za organizaciju ruralnog kampa je pristup vozilima (dostupnost). Kod organizacije ruralnog kampa potrebno je posebnu pozornost posvetiti nenaruavanju okolia i vizure mjesta, te prilikom njegova ureenja obvezno koristiti tradicijske elemente kraja u kojemu se nalazi. To se prvenstveno odnosi na objekte unutar ruralnog kampa (sanitarni vorovi, kupatila, praonice, prostori za pripremu i usluivanje jela i sl.) te same smjetajne jedinice. Smjetajne jedinice u kampu nazivaju se kamp mjesto i kamp parcela. Osnovna razlika izmeu mjesta i parcele, koju je ovdje potrebno objasniti, je u tome to je kamp parcela unutar kampa dodatno omeena (ograena) i ureena (ima svoju privat-
43
KORAK
nost) dok kamp mjesto nije omeeno, ve je samo oznaeno. Najee je parcela omeena zelenom ogradom (ivicom ili ostalim ukrasnim grmljem). Ruralni kamp mogue je urediti kao to je navedeno u poglavlju 2.3.3 Ureenje okolia i okunice. 2.1.4.7 Ruralno kamp odmorite Ruralno kamp odmorite: hrvatski: ruralno kamp odmorite; engleski: rural campingcar quick stops; francuski: aires de services rural pour campingcar; njemaki: Stellpltz fr Reisemobile auf dem Land; talijanski: aree di sosta rurale per Camper e Caravan Kamp odmorite predstavlja parkirna mjesta za kamp-vozila namijenjena za krae zadravanje na kojima vlasnici kamp-vozila mogu dobiti odreene servisne usluge. Obino ih koriste kampisti koji u svojim vozilima imaju sav potreban komoditet za boravak, konstanto putuju po destinaciji (prevaljuju u prosjeku 100 km na dan) uz veliku potrebu za kraim stajanjima. Upravo zbog takvih potreba organiziraju se posebna mjesta kao to je kamp-odmorite, poradi servisnih usluga kao to su npr. opskrba vodom i el. energijom, pranjenje otpadnih voda, odmor od puta, opskrba namirnicama i sl. Vrlo rijetko takvi gosti koriste usluge klasinog kampa pa se za njih organiziraju posebna vrsta ponude kao to je kamp-odmorite. Ruralno kamp odmorite u pravilu se organizira uz tranzitne ceste i putove, te ne vie od 10 km udaljeno od takovih putova to vrijedi za ruralna kamp odmorita koja su ureena u seoskom prostoru (selu), tj. na nekom turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu. Takoer, kao i kod ruralnih kampova, tako i kod ruralnih kamp odmorita posebnu pozornost potrebno je posvetiti organizaciji i ureenju (hortikulturno ureenje, jame za prihvat otpadnih voda, rasvjeta, objekti za opskrbu el. energije i vode i dr.) kako se ne bi naruio okoli ili nagrdila vizura mjesta. U ruralnom kamp odmoritu smjetajne jedinice ureene su kao parkirna mjesta, stoga bi teren za ureenje odmorita trebao biti ravan. Optimalna veliina ruralnog kamp odmorita je 10 parcela na ukupnoj povrini od 1000 m.
44
2.1.5 Zakonski okvir3 Kada ste izabrali oblik (vrstu, tip) seoskog turizma koji bi eljeli organizirati na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, potrebno je vrlo paljivo informirati se i prouiti naine registracije kao i sve minimalne uvjete koje je potrebno zadovoljiti i koji su odreeni zakonskim i podzakonskim propisima. U fazi organizacije turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva izmeu razraene ideje i ureenja domainstva ovo je izuzetno vaan korak kako ne bi doli u situaciju da organizirate vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo, uloite novac, trud i vrijeme, a na kraju se suoite s potekoom prilikom registracije, odnosno ne moete dobiti rjeenje o registraciji (koje je uvjet za poslovanje), jer niste potivali propisane minimalne uvjete kao to su npr. organizacija posebnog prostora za pripremu i usluivanje jela, ako se turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo registrira kao seljako domainstvo ili pak niste potivali minimalnu veliinu (povrinu) smjetajnih jedinica (soba, apartmana, kupatila), ili niste pazili prilikom ureenja na propisanu visinu prostora itd. Opravdanje Nisam znao/znala, Nitko mi nije rekao, ne prolazi, pa se prije uputanja u organizaciju gospodarstva za turistike usluge i realizaciju ideje, dobro i detaljno uputite u minimalne uvjete, odnosno, konzultirajte zakonske propise! Dva glavna zakona koji reguliraju mogunosti registracije turistikih usluga su: Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 43/09, NN 88/10, NN 138/06, NN 152/8) i Zakon o pruanju usluga u turizmu (NN 68/07 i 88/10), kao i podzakonski akt na osnovu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a to je Pravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu (NN 05/08, NN 48/08 - ispravak, NN 44/11 i NN 118/11). Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti propisuje da je seljako domainstvo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, sukladno propisima iz nadlenosti ministarstva nadlenog za poljoprivredu, koje prua ugostiteljske usluge sukladno odredbama ovoga Zakona. Prema Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima (NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11) seljako domainstvo moe biti registrirano kao: izletite (nude se usluge prehrane gostima izletnicima); vinotoje/kuaonica; soba; apartman; ruralna kua za odmor; kamp s tim da moete imati i vie registracija (npr. moete na svom turisitkom seoskom obiteljskom gospodarstvu registrirati samo izletite, ili samo sobu, ili oboje, pa biti seljako domainstvo tip izletite i tip soba). Seljako domainstvo koje prua ugostiteljske usluge na dodatnoj - vioj razini od
3 Propisi se povremeno mijenjaju, pa se itatelj upuuje da prije ozbiljnog ulaska u projekt osmiljavanja i pokretanja vlastitog turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, provjeri je li u razdoblju od izdavanja prirunika do trenutka kad ga ita dolo do izmjena i dopuna relevantnih propisa koji se u priruniku spominju. Redovno aurirani popis propisa moe se nai na web stranici Ministarstva turizma www.mint.hr u odjeljku Pravni okvir.
KORAK
45
KORAK
minimalno propisanih moe, na vlastiti zahtjev, zatraiti razvrstavanje u naveden vrste (s izuzetkom vinotoja/kuaonice) s dodatnom oznakom kvalitete. Pravilnik osim navedenoga doputa nuenje usluga smjetaja i prehrane gostima i izvan seljakog domainstva, u objektima koji su dislocirani od seljakog domainstva, ali se nalaze u funkciji poljoprivredne proizvodnje seljakog domainstva (npr. katun, kaun, pastirska koliba, planinska koliba, ribarska koliba, vinogradarska koliba, tagalj i drugo). Gosti mogu ovdje boraviti, sami pripremati hranu na vlastitu odgovornost, a hrana se moe pripremati i na seljakom domainstvu i nuditi u ovim objektima. Gostima izletnicima na takvom mjestu mogue je nuditi i usluge kuanja. Transport hrane mora biti u odgovarajuim posudama. Ovdje je bitno napomenuti kako se hrana moe nuditi na otvorenom nenatkrivenom prostoru to konkretno znai da stolove i stolice moete postaviti uz vinograd, vonjak, polje i sl., tj. na travnjaku ili ureenoj podlozi. to se tie sanitarnog vora, mogue je postaviti kemijski zahod ili urediti zaseban zahod s umivaonikom (ako to uvjeti doputaju) ili jednostavno ugovorom s nekim objektom u blizini (susjed, ugostiteljski objekt) omoguiti koritenje sanitarnog vora. Vano je napomenuti da ako registrirate usluge sukladno ovom Pravilniku, moete zatraiti registraciju za cjelogodinje poslovanje ili samo ljeti za razdoblje od 1. svibnja do 31. listopada. Ako vam odgovara, registraciju moete zatraiti i za krae razdoblje nego to je ljetna sezona. Sukladno Zakonu o pruanju usluga u turizmu (NN 68/07 i NN 88/10), turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo moe se registrirati kao seljako gospodarstvo i pruati sljedee usluge: sudjelovanje u poljoprivrednim aktivnostima kao to su berba voa i povra, ubiranje ljetine i sl., lov i ribolov, vonja koijom, amcem, biciklom, jahanje, pjeaenje i sline aktivnosti kao i iznajmljivanje sredstava, pribora i opreme za te aktivnosti, provoenje programa kreativnih i edukativnih radionica vezanih za poljoprivredu, tradicijske obrte i sl., prezentacija poljoprivrednoga gospodarstva te prirodnih i kulturnih vrijednosti u okviru istog, posjete registriranim privatnim etnozbirkama i sl. Ovo konkretno znai da ste na svojem turisitkom seoskom obiteljskom gospodarstvu u mogunosti nuditi dodatne usluge i aktivnosti gostima sukladno vaim eljama i mogunostima te za iste i ishodovati valjanu registraciju. Ove usluge moete pruati najvie za 80 osoba istodobno. Vrlo vano je napomenuti da u sluaju da ve imate registraciju kao seljako domainstvo, sukladno sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, nije potrebno za navedene usluge traiti posebnu registraciju, ve ete nadlenoj ispostavi Dravnog inspektorata za vae podruje dostaviti prethodnu pisanu obavijest o pruanju takovih usluga. Ako pruate usluge smjetaja i registrirani ste kao seljako domainstvo, u tome sluaju moete za goste na smjetaju pruati i usluge izleta za najvie 50 osoba istodobno. Za pruanje izleta morate zadovoljiti i uvjete koji su propisani Zakonom o pruanju usluga u turizmu i to konkretno u lancima Zakona 14. do 17.
46
Takoer je vano napomenuti da ako pruanje neke od navedenih usluga registrirate kao seljako gospodarstvo (ako nemate registraciju kao seljako domainstvo sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima), niste duni pruati usluge prehrane i/ili usluge smjetaja. To konkretno znai da ete moi registrirati npr. usluge pruanja edukativne radionice nekog tradicijskog obrta ili jahanja npr., izvoditi iste na vaemu turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu i naravno naplatiti ih, a da niste, ako ne elite i/ili nemate uvjeta, obvezni pruati usluge prehrane i/ili usluge smjetaja i/ili neke druge usluge. Ako zatraite registraciju kao seljako gospodarstvo, tada morate zadovoljiti sljedee uvjete: da vam je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva ili Upisnik umoposjednika i da podnositelj zahtjeva ima pravo koritenja objekta i/ili zemljita na kojemu e pruati turistike navedene usluge. Ne zaboravite da ste pored navedenih uvjeta duni zadovoljiti i uvjete koje su propisani Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti a koje moete pronai u poglavlju 2.5.2.1. Konano, sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 43/09 i 88/10), ugostiteljske usluge za marketinki tip ruralni B&B, ruralna kua za odmor i ruralni kamp moete registrirati i kao privatni iznajmljiva, odnosno pruatelj ugostiteljskih usluga u domainstvu; ruralni obiteljski hotel kao hotel ili hotel batina; a ruralno kamp odmorite kao kamp odmorite. U nastavku prirunika moete pronai informacije kako pojedini trini (marketinki oblik) seoskog turizma iz prethodnog poglavlja 2.1.4 registrirati te gdje (konkretno na internetu) pronai zakonske propise za konkretnu kategoriju s minimalnim uvjetima kao i popis minimalnih uvjeta koje morate zadovoljiti za svaku navedenu kategoriju. Informacije o minimalnim uvjetima moete dobiti i u vama najbliem (nadlenom) uredu dravne uprave, slubi za gospodarstvo, ali morate tono znati koju vrstu registracije elite. Valja napomenuti da ako elite registrirati hotel ili kamp odmorite, onda informacije o minimalnim uvjetima neete zatraiti u uredu dravne uprave na vaem podruju ve u Ministarstvu turizma, Odjelu za kategorizaciju. 2.1.5.1 Vrsta registracije za glavne trino (marketinki) prepoznate oblike seoskog turizma Agroturizam se registrira kao dodatna djelatnost i to seljako domainstvo sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti i Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11 http://www.mint.hr/UserDocsImages/Proieni%20seljaka%20domainstva%20 NN%20118,11.doc
KORAK
47
KORAK
Vrsta registracije: seljako domainstvo ili sukladno Zakonu o pruanju usluga u turizmu NN 68/07 i NN 88/10 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_68_2066.html http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_88_2466.html Vrsta registracije: seljako gospodarstvo.
Kuaonica se takoer registrira kao dodatna djelatnost i to seljako domainstvo prema Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11 http://www.mint.hr/UserDocsImages/Proieni%20seljaka%20domainstva%20 NN%20118,11.doc Vrsta registracije:: seljako domainstvo.
Ruralna kua za odmor registrira kao dodatna djelatnost i to kao kua za odmor ili apartman, odnosno popularno kao privatni iznajmljiva sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju ugostiteljske usluge u domainstvu NN 88/07, NN 58/08 i NN 45/09 http://www.mint.hr/UserDocsImages/101215-pr-domacinst.pdf Vrsta registracije: pruatelj ugostiteljskih usluga u domainstvu - privatni iznajmljiva. NAPOMENA: - ruralnu kuu za odmor moete registrirati i kao seljako domainstvo, sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu. U tom sluaju morate se baviti poljoprivrednim proizvodnjom (imati registriran OPG-obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) te imate obvezu gostima nuditi usluge prehrane dok kao privatni iznajmljiva usluge prehrane moete nuditi samo gostima koji koriste usluge smjetaja, ali niste obvezni. Takoer obvezni ste voditi sve poslovne knjige kao seljako domainstvo (vidjeti poglavlje 2.6.2.1), te niste u mogunosti paualno plaati porez, ve od poetka ulazite u sustav poreza na dohodak - ako bi vam za poetak administracija registracijom kao seljako domainstvo bila optereujua, predlaemo da ovaj oblik turistikoga seoskog obiteljskog gospodarstva registrirate kao privatni iznajmljiva. U tom sluaju porez plaate paualno
48
Ruralni B&B (bed and breafkast) registrira se kao sobe ili apartmani ili kua za odmor, odnosno popularno kao privatni iznajmljiva, sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju ugostiteljske usluge u domainstvu NN 88/07, NN 58/08 i NN 45/09. NAPOMENA: registraciju za ovaj oblik turistikoga obiteljskog seoskog gospodarstva moete zatraiti i kao seljako domainstvo ako vam to odgovara. No, ako bi vam za poetak administracija registracijom kao seljako domainstvo bila optereujua, predlaemo da ovaj oblik turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva registrirate kao privatni iznajmljiva. U tom sluaju porez plaate paualno. http://www.mint.hr/UserDocsImages/101215-pr-domacinst.pdf Vrsta registracije: pruatelj ugostiteljskih usluga u domainstvu - privatni iznajmljiva
KORAK
Ruralni obiteljski hotel registrira se kao profesionalna djelatnost (obrt ili poduzee) i to kao hotel batina (heritage) ako se radi o tradicijskoj izvornoj gradnji; ili kao hotel ako se radi o novosagraenom objektu, bilo da se radi o replici stare arhitekture ili potpuno novoj arhitekturi, sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli NN 88/07, NN 58/08 i NN 62/09 http://www.mint.hr/UserDocsImages/101220-pr-hoteli.pdf
Ruralni kamp registrira se kao dodatna djelatnost i to kamp u seljakom domainstvu, sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_01_5_112.html ili kao kamp u domainstvu, popularno privatni iznajmljiva, sukladno Pravilniku o razvrstavanju, i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju ugostiteljske usluge u domainstvu NN 88/07, NN 58/08 i NN 45/09 http://www.mint.hr/UserDocsImages/101215-pr-domacinst.pdf
Ruralno kamp odmorite registrira se kao profesionalna djelatnost (obrt ili poduzee) i to kao kamp odmorite, sukladno Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj NN 75/08 i 45/09 http://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdf
49
KORAK
KORISTAN SAVJET: ako turistike usluge na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu registrirate kao privatni iznajmljiva, odnosno kao pruatelj usluga u domainstvu, registrirajte se u prvom dijelu godine (od sijenja do lipnja) kako bi uhvatili sezonu jer ste obvezni kao privatni iznajmljiva plaati paualni porez i paualnu boravinu pristojbu. Ako se registrirate npr. u rujnu, listopadu, studenom ili prosincu , morat ete, bez obzira to niste radili vei dio godine, platiti puni iznos paualnog poreza dok ete boravinu pristojbu platiti na sljedei nain: ako se registrirate u razdoblju od 1. sijenja do 31. srpnja, plaate puni iznos paualne boravine pristojbe za tekuu godinu; od 1. kolovoza do 31. kolovoza, dvije treine iznosa; od 1. rujna do 30. rujna, jednu treinu iznosa; a tek ako se registrirate nakon 30. rujna, ne plaate paualnu boravinu pristojbu za tekuu godinu. Dobro isplanirajte vrijeme za registraciju, kako bi mogli barem minimalno ostvariti prihode, u prvoj godini poslovanja, za plaanje obveza (porez i boravina pristojba). Pazite da zbog kasnije registracije ne stvorite obvezu plaanja paualnog poreza, bez obzira to niste nita prihodovali. Ako ste vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo zgotovili nakon sezone (npr. u rujnu ili listopadu ), bolje saekajte s registracijom do poetka naredne godine. Izuzetak su okolnosti u kojima ve imate dogovorene aranmane ili dolaske gostiju, iz kojih ete i nakon sezone ostvariti prihod s kojim ete bez potekoe platili obveze po porezu i boravinoj pristojbi. 2.1.5.2 Maksimalni limiti kapaciteta za usluge smjetaja i prehrane Prije popisa minimalnih uvjeta po tipovima turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava, potrebno je ovdje naznaiti i koji su propisani limiti to se kapaciteta tie (kapaciteti sjedeih mjesta kod posluivanja hrane i smjetajni kapaciteti broj kreveta i kamp jedinica): - izletite i vinotoje/kuaonica (registrirani kao seljako domainstvo): 80 osoba (izletnika). Ovdje postoji izuzetak da na izletita i vinotoja/kuaonice moete primiti i vie od 80 gostiju (izletnika) 5 puta tijekom kalendarske godine ako se organiziraju tradicijske proslave i manifestacije, ali uz obvezu prijave ugoavanja veeg broja gostiju (izletnika) od propisanoga nadlenoj ispostavi Dravnog inspektorata, najkasnije tri dana prije ugoavanja - seljako gospodarstvo: 80 osoba, jedino za pruanje usluga izleta, maksimalno do 50 osoba - soba / apartman / kua: 10 soba / 20 gostiju kao seljako domainstvo; ili 8 soba / 16 osoba kao privatni iznajmljiva - kamp: 20 jedinica / 60 gostiju kao seljako domainstvo; ili 7 jedinica / 25 osoba kao privatni iznajmljiva
50
- hotel: nije odreen limit - kamp odmorite: nije odreen limit 2.1.5.3 Minimalni zakonski uvjeti za pruanje usluga smjetaja i prehrane 4 Nakon to je objanjeno kako i na koji nain je mogue registrirati pojedini trini (marketinki) tip seoskog turizma, te zakonski propisi po kojima je registraciju mogue uiniti, ukazuje se potreba navesti i minimalne uvjete koje morate zadovoljiti da bi se, nakon ureenja, moglo zatraiti rjeenje o registraciji turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva. Ovi uvjeti znae da je to minimum ispod kojega se ne moe ii, no poeljno je i uputno poradi osiguranja dodatne kvalitete vaih usluga te komoditeta koji e rezultirati zadovoljstvom vaih gostiju uiniti i vie od zahtijevanog minimuma poradi dobivanja vee kategorije usluga, kao npr. urediti sobu veu od minimalno propisane povrine, urediti kupaonicu takoer veu od minimalno propisane povrine, vei krevet od minimalno propisanih mjera, itd. Informiranje o minimalnim uvjetima uvelike e Vam pomoi pri planiranju i organizaciji prostora za pruanje ugostiteljskih i turistikih usluga, a ve Vas i polako usmjeriti ka planiranju investicija, odnosno jednim dijelom otkriti Vam koliko je potrebno uloiti
KORAK
Seljako domainstvo (agroturizam) izletite

(ako elite registrirati gospodarstvo sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11 i nuditi usluge prehrane gostima izletnicima): Vanjski prostor treba imati: parkiralite najmanje za 20% kapaciteta (na 80 sjedeih mjesta najmanje 16 parkirnih mjesta); prilazni put u dobrom stanju: bez lokvi, rupa i sl.; fasade graevina domainstva u dobrom stanju: bez okrhotina, napuklina, ljutenja boje i sl.; dobro ienje i odravanje prostora oko objekta
4 U poglavlju su navedeni minimalni zakonski uvjeti prema trenutno vaeim propisima. Vei-
na navedenog standard je koji se vjerojatno nee u skorijoj budunosti mijenjati, no treba imati na umu da takva mogunost uvijek postoji, jer propisi se povremeno mijenjaju, pa se sukladno tome itatelj upozorava da prije ozbiljnog ulaska u projekt osmiljavanja i pokretanja vlastitog turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, provjeri je li u razdoblju od izdavanja Prirunika do trenutka kad ga ita dolo do izmjena i dopuna relevantnih propisa koji se u priruniku spominju, a iz kojih su preuzeti i navedeni minimalni uvjeti.
51
KORAK
Prostor za pripremu hrane (kuhinja) treba sadravati: Prozor/prozore na otvaranje, ako postoje, i/ili ventilacijske otvore, s mreicom protiv insekata; pod kuhinje od vodonepropusnog i neklizajueg materijala; zid kuhinje do visine 2,0 m obloen vodonepropusnim materijalom koji se lako isti i odrava (keramike ploice ili sl.); odgovarajui broj rashladnih ureaja (hladnjaci i zamrzivai) za odvojeno spremanje hrane; dvodjelno korito (sudoper) s tekuom toplom i hladnom vodom i strojem za pranje bijelog posua (tanjuri, ae, alice, i sl.); odgovarajue radne povrine (radni stol) i police te ormari za posue i pribor od nehrajueg materijala; ko za otpatke; odgovarajue ureaje za termiku obradu hrane, pia i napitaka (tednjaci, penice, pei i sl.); primjereno posue odgovarajue kvalitete za pripremu hrane; vatrootpornu tkaninu za gaenje poara; kutiju prve pomoi kompletno popunjenu; spremite sredstava za ienje u zasebnoj prostoriji ili prostoru (ormar i sl.); spremnike za komunalni otpad (kontejnere ili tipizirane posude). Hrana ne smije biti u direktnom kontaktu s policom ili podom te je potrebno osigurati odvojeno uvanje ribe, mesa, mlijenih proizvoda, voa i povra, ostalih sirovina, poluproizvoda i gotove hrane. Potrebno je voditi kontrolu temperature u svim rashladnim ureajima i to: za smrznutu hranu, od -12 do -18C; za ribu i meso, od 0 do 3C; a za povre, jaja, kuhana i obraena hrana i ostalo, od 4 do 8C. Za osobe koje rade na pripremi i usluivanju hrane potrebno je organizirati poseban sanitarni vor koji mora sadravati: jednu zahodsku kabinu s umivaonikom s tekuom toplom i hladnom vodom i ogledalom, WC papir, etku za ienje WC koljke, tekui sapun, papirnate runike ili ureaj za suenje ruku Prostor za posluivanje hrane (blagovaonica) treba biti visok najmanje 2,40 m. VANO: visina prostora moe biti i manja od 2,40 m, ako se radi o postojeem objektu (graevini) koji je izgraen prije donoenja Pravilnika o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima (27. prosinac 2007. godine), ali uz uvjet da postoji mogunost prozraivanja prostora i da je osigurano nesmetano i sigurno kretanje gostiju i lanova gospodarstva. Pored toga, blagavonica treba sadravati jo i: pod koji nije klizav i napravljen je od materijala koji se lako isti i odrava; stolove (s povrinom koja se lako isti i odrava), stolice i sl., sukladno kapacitetu objekta (registriranom broju osoba kojima se slue usluge hrane); na stolu papirnatu salvetu ili platneni ubrus za svako konzumno mjesto; pribor za jelo od nehrajueg materijala; dovoljan broj vjealica za odjeu u blagovaonici; prirodno ili umjetno prozraivanje blagovaonice; grijanje blagovaonice (ne primjenjuje se na objekt u kojem se usluge pruaju samo ljeti)
52
Zahod za goste jedan zahod za ene i jedan zahod za mukarce (sastoji se od predprostora i zahodske kabine) treba sadravati: na ulazu istaknute uobiajene oznake zahoda za ene i zahode za mukarce; pod od protukliznog i vodootpornog materijala koji se lako isti i odrava (keramike ploice i sl.); zid od vodonepropusnog materijala koji se lako isti i odrava (keramike ploice i sl.) do visine minimalno 1,60 m; zatita od pogleda izvana na vratima i prozorima, ako prozori postoje; prirodno ili mehaniko provjetravanje; sredstvo za osvjeavanje prostora; odgovarajuu rasvjetu; grijanje (iznimno, ne primjenjuje se na objekt u kojem se usluge pruaju ljeti) Pred-prostor zahoda za ene i zahoda za mukarce treba sadravati: umivaonik s tekuom toplom i hladnom vodom; tekui sapun; papirnate runike s draem ili ureaj s platnenim runikom u roli ili ureaj za suenje ruku; ogledalo; ko za otpatke; policu za odlaganje stvari - uz umivaonik; pisoar na ispiranje tekuom vodom postavljen ili ograen tako da se ne vidi izvana u pred-prostoru zahoda za mukarce. Zahodska kabina za ene i mukarce treba sadravati: WC koljku s vodokotliem; kuku za odjeu (na vratima ili na zidu); mogunost zakljuavanja vrata; ko za otpatke s poklopcem u zahodu za ene; polica za odlaganje stvari u zahodu za ene; dra s WC papirom; etka za ienje zahodske koljke
KORAK
Seljako domainstvo (agroturizam) vinotoje/kuaonica

(ako elite registrirati gospodarstvo sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11 i nuditi usluge kuanja vlastitih proizvoda gostima izletnicima): Minimalni uvjeti su identini kao i kod agroturizma izletita, osim to vinotoje/ kuaonica za razliku od izletita ne treba sadravati: rashladne ureaje (hladnjaci, zamrzivai) za odvojeno spremanje hrane; ureaje za termiku obradu hrane, pia i napitaka (tednjaci, penice, pei i sl.) i vatrootpornu tkaninu za gaenje poara.
53
KORAK
Seljako domainstvo (agroturizam) soba

(ako elite registrirati gospodarstvo sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, 44/11 i NN 118/11 i nuditi usluge smjetaja u sobama): Vanjski prostor treba imati: prilazni put u dobrom stanju: bez lokvi, rupa i sl.; fasade graevina domainstva u dobrom stanju: bez krhotina, napuklina, ljutenja boje i sl.; terasa, loa ili balkon u dobrom stanju: bez napuklina i ostalih oteenja; dobro funkcioniranje vanjske rasvjete na objektu; parkiralite za motorno vozilo potrebno je samo za veu kategoriju sobe (tri i etiri sunca) Veliina sobe: Veliina jednokrevetne sobe koja nema vlastitu kupaonicu, odnosno ureena je jedna, zajednika, kupaonica na vie soba, ne smije biti manja od 8 m, a veliina dvokrevetne sobe ne smije biti manja od 12 m. Ako svaka soba ima svoju kupaonicu tada veliina jednokrevetne sobe zajedno s kupaonicom ne smije biti manja od 11 m dok veliina dvokrevetne sobe ne smije biti manja od 15 m. Sobe moraju biti oznaene brojem ili nekom drugom oznakom (imena, imena biljaka, imena ivotinja i sl.). Svaka soba mora imati zaseban ulaz, odnosno ne smije se u sobu ulaziti kroz drugu sobu te mora sadravati prozor s dnevnim svjetlom. Visina sobe mora biti 2,40 m, no visina prostora moe biti i manja ako se radi o postojeem objektu (graevini) koji je izgraen prije donoenja Pravilnika o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima (27. prosinac 2007. godine) ali uz uvjet da postoji mogunost prozraivanja prostora i da je osigurano nesmetano i sigurno kretanje gostiju i lanova gospodarstva. Oprema sobe treba sadravati: u jednokrevetnoj sobi krevet mora biti minimalne veliine 80x190 cm, u dvokrevetnoj sobi krevet mora biti minimalne veliine 140x190 cm; rublje za krevet: dvije plahte, jastunica, pokriva; dodatni pokriva po osobi (ne primjenjuje se na sobu u kojoj se usluge pruaju samo ljeti); jastuk po osobi; dva runika obvezni su u sobi koja nema svoju vlastitu kupaonicu ve zajedniku s ostalim sobama; mijenjanje plahti i jastunice jednom tjedno i za svakog novog gosta, a kod vee kategorije (tri i etiri sunca) mijenjanje svaka tri dana; zastori na prozorima (za zamraivanje); aa po osobi (obvezna je u sobi koja nema svoju vlastitu kupaonicu, ve zajedniku s osta-
54
lim sobama); stol sa stolcem; noni ormari uz krevet, po osobi; tepih koji se ne klie, uz krevet, ako pod nije prekriven tapisonom; vatrootporna pepeljara ili znak zabrane puenja; ko za otpatke; ogledalo; garderobni ormar s policama ili ladicama i dijelom za vjeanje odjee s pet slinih vjealica za odjeu, po osobi; grijanje (ne primjenjuje se na sobu u kojoj se usluge pruaju samo ljeti); glavna rasvjeta: na stropu ili na zidu ili kao samostojea svjetiljka; nona svjetiljka uz svaki krevet, po osobi (obvezna za sobu kategorije tri i etiri sunca); jedna slobodna elektroutinica (obvezna samo za sobu kategorije tri i etiri sunca) Kupaonica (ako svaka soba ima svoju zasebnu kupaonicu) treba sadravati: WC koljku s vodokotliem; etku za ienje WC koljke; WC papir s draem i rezervno pakiranje papira; umivaonik s tekuom toplom i hladnom vodom; sapun u omotu ili tekui sapun; ko za otpatke; vreice za higijenske uloke; kadu s rukohvatom ili tu kadu s tekuom toplom i hladnom vodom; sapun za umivanje; zidove kupaonice prekrivene keramikim ploicama ili kamenim ploama ili drugim vodonepropusnim materijalima do visine 1,60 m, a oko kade ili tu kade do visine 1,80 m; pod kupaonice prekriven keramikim ploicama ili kamenim ploama ili drugim vodonepropusnim materijalima; kuku za runike uz kadu i/ili umivaonik, po osobi; dva runika, jedan manji i jedan vei, po osobi; preku ili dra runika, po osobi; tepih od frotira ili sl. ispred kade ili tu kade; protuklizni tepih za kadu ili protuklizno dno kade (ako kada postoji) - protuklizno dno kade dokazuje se tehnikom dokumentacijom proizvoaa; police ili sl. za odlaganje toaletnog pribora; ogledalo; rasvjeta koja omoguuje dobru vidljivost u itavoj kupaonici; prirodno ili mehaniko (ventilacija) prozraivanje; promjenu runika svaka tri dana i za svakog novog gosta; promjenu runika svaka dva dana i za svakog novog gosta obvezno za sobu kategorije etiri sunca; utinicu za elektrini brijai aparat; kuku za odjeu, po osobi; au, po osobi; grijanje (ne primjenjuje se na sobu u kojoj se usluge pruaju samo ljeti) Zajednika kupaonica (ako se na vie soba uredi jedna kupaonica) treba sadravati: sanitarni vor za ene i odvojeno za mukarce; do deset kreveta: jedan umivaonik za ene i jedan za mukarce, jedna tu kabina ili kada za ene i jedna za mukarce, jedna zahodska kabina za ene i jedna za mukarce, jedan pisoar; od deset do dvadeset kreveta: dva umivaonika za ene i dva za mukarce, jedna tu kabina ili kada za ene i jedna za mukarce, dvije zahodske kabine za ene i jedna za mukarce, dva pisoara; podove prekrivene protukliznim i vodootpornim materijalom koji se lako isti i odrava (keramike ploice, kamene ploe i sl.); zidovi prekriveni vodootpornim materijalom koji se lako isti i odrava (keramike ploice, kamene ploe i sl.) najmanje do visine 1,60 m, a u tu kabini najmanje do visine 1,80 m; odgovarajuu rasvjetu; pri-
KORAK
55
KORAK
rodno ili mehaniko provjetravanje (ventilacija); grijanje (ne primjenjuje se na sobu u kojoj se posluje samo ljeti); Visina prostorija treba biti minimalno 2,40 m, no moe biti i manja ako se radi o postojeem objektu (graevini) koji je izgraen prije donoenja Pravilnika o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima (27. prosinac 2007. godine), ali uz uvjet da postoji mogunost prozraivanja prostora i da je osigurano nesmetano i sigurno kretanje gostiju i lanova gospodarstva; Prostor s umivaonikom: na ulazu u prostoriju ili prostor istaknute uobiajene oznake za umivaonike; umivaonik s tekuom toplom i hladnom vodom; tekui sapun s draem uz svaki ili najvie dva umivaonika; ogledalo uz svaki umivaonik; policu za odlaganje stvari uz svaki umivaonik; utinicu za elektrinu energiju uz svaki umivaonik; kuku ili dra runika uz svaki umivaonik; ko za otpatke u prostoriji ili prostoru s umivaonicima; Tu kabina ili kada: tu kabine ili kade prikladno oznaene pojedinano ili jednom skupnom oznakom; zatitu koja onemoguuje pogled izvana na vratima i prozorima, ako postoje; tu kada ili kada s tekuom toplom i hladnom vodom sa zavjesom ili zaslonom; tekui sapun s draem; policu za odlaganje, kuku ili dra runika, kuku za odjeu; Zahodska kabina: zahodska kabina prikladno oznaena pojedinano ili jednom skupnom oznakom; mogunost zakljuavanja vrata ili sl.; zatita koja onemoguava pogled izvana na vratima i prozorima; osvjeiva prostora; visoku WC koljku s ispiraem; etku za ienje zahodske koljke, dra s WC papirom; kuku za odjeu; policu u zahodskoj kabini za ene; ko za otpatke u zahodskoj kabini za ene; pisoar na tekue ispiranje u sanitarnom voru za mukarce; Prostor za pripremu (kuhinja) i usluivanje hrane (blagovaonica) Minimalni uvjeti su identini kao i kod agroturizma izletita, s razlikom to prostor za usluivanje hrane ne treba imati poseban sanitarni vor za goste s obzirom da se hrana slui gostima na smjetaju te im je sanitarni vor organiziran u smjetajnim jedinicama (sobama). Pored navedenog soba treba sadravati i ispisan naziv vrste i kategorije objekta te cjenik sobe i ostalih usluga na hrvatskom i najmanje na engleskom jeziku
56
Seljako domainstvo (agroturizam) apartman

(ako elite registrirati gospodarstvo sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11 i nuditi usluge smjetaja u apartmanima): Apartman mora sadravati prostorije za boravak, blagovanje i kuhanje, prostorije za spavanje i obvezno kupaonicu te imati zaseban ulaz. Minimalna povrina za apartman koji ima jednu sobu za spavanje iznosi 25 m; za apartman s dvije sobe za spavanje 35 m, dok za apartman s tri sobe za spavanje treba imati minimalnu povrinu 46 m. Minimalni uvjeti za vanjski prostor, visinu prostorija, kupaonicu, opremu sobe i kupaonice te ostali uvjeti identini su kao kod agroturizma sobe, dok minimalni uvjeti za prostor za pripremu (kuhinja) i usluivanje hrane (blagovaonica) identini su kao kod agroturizma izletite s razlikom to prostor za usluivanje hrane ne treba imati poseban sanitarni vor za goste s obzirom da se hrana slui gostima na smjetaju te im je sanitarni vor organiziran u smjetajnim jedinicama (apartmanima). Bitno je napomenuti da su zahtjevi za kupaonicu i opremu kupaonice identini kao kod vrste agroturizam soba, koja ima svoju vlastitu kupaonicu. Za razliku od sobe propisano je da apartman mora sadravati: garnituru za sjedenje (niski stoli s polufoteljom ili foteljom, odnosno dvosjedom ili trosjedom) prilagoena kapacitetu apartmana; stol za blagovanje s brojem stolica koji odgovara kapacitetu apartmana; sudoper s tekuom toplom i hladnom vodom; kuhalo s najmanje dvije grijae ploe ili plamenika; ostavu ili kuhinjski ormari za uvanje hrane; ormar za posue i pribor za jelo; posue i pribor za pripremanje i konzumiranje hrane, pia i napitaka; dovoljnu koliinu istih kuhinjskih krpa i pribor za pranje sua; hladnjak.
KORAK
Seljako domainstvo (agroturizam) ruralna kua za odmor

(ako elite registrirati gospodarstvo sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, 44/11 i 118/11 i nuditi usluge smjetaja u ruralnoj kui za odmor): Ruralna kua za odmor, kao samostalna graevina ili dio graevine s okunicom, mora sadravati prostorije za boravak, blagovanje i kuhanje, prostorije za spavanje te obvezno kupaonicu, imati zaseban ulaz s vanjskom rasvjetom i natkriveni ulaz (nadstrenica iznad ulaznih vrata). Minimalna povrina za ruralnu kuu za odmor koji ima jednu sobu za spavanje iznosi 29 m; za ruralnu kuu s dvije sobe za spavanje 39 m, dok za ruralnu kuu s tri sobe za spavanje treba imati minimalnu povrinu 51 m.
57
KORAK
Minimalni uvjeti za vanjski prostor, visinu prostorija, kupaonicu, opremu sobe i kupaonice te ostali uvjeti identini su kao kod tipa agroturizma soba i apartman, dok minimalni uvjeti za prostor za pripremu (kuhinja) i usluivanje hrane (blagovaonica) identini su kao kod agroturizma izletite, s razlikom to prostor za usluivanje hrane ne treba imati poseban sanitarni vor za goste s obzirom da se hrana slui gostima na smjetaju te im je sanitarni vor organiziran u smjetajnim jedinicama (apartmanima). Zahtjevi za kupaonicu i opremu kupaonice su identini kao kod agroturizma soba koja ima svoju vlastitu kupaonicu. Za razliku od sobe i apartmana, propisano je da ruralna kua za odmor mora sadravati jo i penicu ili rotilj ili mikrovalnu penicu.
Seljako domainstvo (agroturizam) kamp

(ako elite registrirati gospodarstvo, sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11 i nuditi usluge smjetaja u kampu): Ureenje kampa: prirodna ili postavljena ograda oko cijelog kampa; jedan ulaz-izlaz, osim protupoarnog; ulaz-izlaz u kamp odgovarajue kontroliran; ulaz-izlaz u kamp nou osvijetljen; usluga recepcije na poziv; kutija prve pomoi; prikljuak na javnu prometnu infrastrukturu; pristup do smjetajnih jedinica, sanitarnog vora i ostalih sadraja od utvrenog gornjeg sloja (ljunak, ploe od kamena i sl.); nou orijentacijski osvijetljeni pristupi smjetajnim jedinicama, sanitarnom voru i ostalim sadrajima. Smjetajne jedinice u kampu: kamp mjesto i/li kamp parcela; jedna smjetajna jedinica pristupana osobama s invaliditetom. Kamp mjesto ureen prostor za kampiranje (oien od korijenja, kamenja ili sl.); pojedinano ili grupno brojem ili sl. oznaena kamp mjesta; povrina kamp mjesta najmanje 30 m ; Kamp parcela ureen prostor za kampiranje (oien od korijenja, kamenja i sl.); oznaena brojem ili sl. i omeena kamp parcela; najmanje jedna parcela; povrina kamp parcele pro58
sjeno 60 m dok povrina najmanje parcele ne moe biti manja od 50 m; prikljuak elektrine energije na svakoj propisanoj kamp parceli; prikljuak na vodovod s odvodom na svakoj propisanoj kamp parceli; jedan umivaonik s tekuom toplom i hladnom vodom za ene i jedan za mukarce; Kupaonica i sanitarni vor do 5 smjetajnih jedinica (kamp mjesta i kamp parcela) jedan umivaonik s tekuom toplom i hladnom vodom za ene i jedan za mukarce; jedna tu kabina za ene i jedna za mukarce; jedan zahod za ene i jedna za mukarce; jedan pisoar na ispiranje tekuom vodom u zahodu za mukarce; Kupaonica i sanitarni vor od 5 do 10 smjetajnih jedinica (kamp mjesta i kamp parcela) dva umivaonika s tekuom toplom i hladnom vodom za ene i dva za mukarce; dvije tu kabine za ene i dvije za mukarce; dva zahoda za ene i jedan za mukarce; dva pisoara na ispiranje tekuom vodom s pregradom u zahodu za mukarce; Kupaonica i sanitarni vor od 10 do 20 smjetajnih jedinica (kamp mjesta i kamp parcela) tri umivaonika s tekuom toplom i hladnom vodom za ene i tri za mukarce; tri tu kabine za ene i tri za mukarce; tri zahoda za ene i dva za mukarce; dva pisoara na ispiranje tekuom vodom s pregradom u zahodu za mukarce; Podovi i zidovi: podovi prekriveni protukliznim vodootpornim materijalom koji se lako isti i odrava (keramike ploice, kamene ploe i sl.); zidovi prekriveni vodootpornim materijalom koji se lako isti i odrava (keramike ploice, kamene ploe i sl.) do visine 1,60 m, a oko tua do visine 1,80 m; Umivaonici u posebnoj prostoriji ili prostoru uz zahode na ulazu u prostoriju ili prostor istaknute uobiajene oznake za umivaonike; utinica za elektrinu energiju uz svaki umivaonik; prirodno ili mehaniko provjetravanje; odgovarajua rasvjeta; ogledalo uz svaki umivaonik; polica za odlaganje stvari, uz svaki umivaonik; najmanje jedan umivaonik, u svakoj prostoriji gdje se nalaze umivaonici, mora imati tekui sapun i mogunost brisanja ili suenja ruku; kuku ili dra runika, uz svaki umivaonik; ko za otpatke; grijanje, osim u kampovima u kojima se usluge pruaju samo ljeti; Tu kabina: tu kabine prikladno oznaene pojedinano ili jednom skupnom oznakom; vrata, zavjesa, zaslon i sl. na tu kabini; zatita koja onemoguava pogled izva-
KORAK
59
KORAK
na na vratima i prozorima, ako postoje; prirodno ili mehaniko prozraivanje; odgovarajua rasvjeta; mogunost zakljuavanja vrata ili sl.; tu kada ili tu s tekuom toplom i hladnom vodom; polica za odlaganje stvari; kuka ili dra runika; kuka za odjeu; grijanje, osim u kampovima u kojima se usluge pruaju samo ljeti; Zahod: zahodi prikladno oznaeni pojedinano ili jednom skupnom oznakom; vrata koja nisu ostakljena do visine 2,0 m; zatita koja onemoguava pogled izvana na prozoru, ako prozor postoji; prirodno ili mehaniko prozraivanje; odgovarajua rasvjeta; mogunost zakljuavanja vrata ili sl.; osvjeavanje prostora da se ne osjea neugodan miris; visoka WC koljka s ispiraem; etka za ienje zahodske koljke; dra s WC papirom; polica za odlaganje stvari u zahodu za ene; kuka za odjeu; ko za otpatke u zahodu za ene; grijanje, osim u kampovima u kojima se usluge pruaju samo ljeti; Pisoar: zatita koja onemoguava pogled izvana na prozoru, ako prozor postoji; pisoar postavljen da se ne vidi izvana; grijanje, osim u kampovima u kojima se usluge pruaju samo ljeti; Praonica za posue i rublje: kod praonika za posue i rublje istaknuta oznaka ili natpis za praonike na hrvatskom i najmanje na dva svjetska jezika; jedan praonik s tekuom toplom i hladnom vodom za posue i jedan za rublje do 5 smjetajnih jedinica; dva praonika s tekuom toplom i hladnom vodom za posue i dva za rublje od 5 do 10 smjetajnih jedinica; tri praonika s tekuom toplom i hladnom vodom za posue i tri za rublje od 10 do 20 smjetajnih jedinica; korita od vrstog materijala koja se lako iste i odravaju; Pranjenje prenosivih kemijskih zahoda: jedna kabina za pranjenje kemijskih zahoda; zaseban vanjski ulaz u kabinu; kabina oznaena oznakom ili natpisom kabina za pranjenje prenosivih kemijskih zahoda na hrvatskom i najmanje na dva svjetska jezika; posebna koljka na ispiranje (trokadero) s pominom reetkom; slavina s hladnom vodom i produenim eksibilnim crijevom za ispiranje; umivaonik s tekuom vodom, tekuim sapunom i priborom za brisanje ili suenje ruku; odgovarajua rasvjeta; prirodno ili mehaniko provjetravanje; pod prekriven protukliznim i vodootpornim materijalom koji se lako isti i odrava (keramike ploice, kamene ploe i sl.); zid do visine 2,0 m prekriven vodootpornim materijalom koji se lako isti i odrava (keramike ploice, kamene ploe ili sl.); Opskrba pitkom vodom: jedna slavina za opskrbu pitkom vodom s odvodom; Pored navedenog, kamp mora sadravati jo i jedan rashladni pretinac ili ureaj; osiguranu mogunost zamrzavanja elemenata za prijenosne hladnjake; prostor za rotilj, ognjite ili sl., ako postoji, mora biti ureen da se izbjegne poar; primjereno zbrinjavanje otpada u zatvorenim posudama za otpad; Takoer, kod kampa su propisani i ekoloki elementi koji se boduju. Denirano je 10 elemenata koji se svaki boduju s 2 boda, morate imati minimalno 4 boda, to kon-
60
kretno znai da morate imati dva od u nastavku navedenih 10 ekolokih elemenata: primjena alternativnih energetskih izvora; uteda pitke vode uslijed dvostrukog koritenja; tednja pitke vode primjenom tedljivih ureaja i tehnologije (vodokotlii sa stop tipkama, perlatori, slavine sa sustavom samozatvaranja); razvrstavanje otpada; ureeni zajedniki prostor za rotilj; znak ogranienja brzine u kampu; parkiralite izvan kampa za vanjske posjetitelje; prirodne osobitosti kampa (ouvanje prirodne ume, drvea, morfologije, prirodne plae i sl.); specino i autohtono hortikulturno ureenje kampa; uteda elektrine energije kroz primjenu tedljivih arulja, imitatora snage, automatskog iskljuivanja dijela rasvjetnih tijela; Minimalni uvjeti za vanjski prostor, visina prostorija, prostora za pripremu (kuhinje) i usluivanje hrane (blagovaonica) identini su kao kod agroturizma izletite, s razlikom to prostor za usluivanje hrane ne treba imati poseban sanitarni vor za goste s obzirom da se hrana slui gostima na smjetaju te im je sanitarni vor organiziran u smjetajnim jedinicama (unutar kampa);
KORAK
Ruralni B&B noenje s dorukom

(ako elite registrirati gospodarstvo, sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga domainstvu NN 88/07, NN 58/07 i NN45/09 privatni iznajmljiva i nuditi usluge smjetaja i doruka): Usluge smjetaja u ruralnom B&B noenje s dorukom mogu se pruati u sobama, apartmanima i kuama. Minimalni uvjeti za sobu su identini kao i za agroturizam soba, s vlastitom kupaonicom. Minimalni uvjeti za apartman identini su kao i za agroturizam apartman, s jedinom razlikom u propisanoj minimalnoj veliini apartmana. Konkretno, za usluge smjetaja u ruralnom B&B noenje s dorukom, minimalna povrina treba biti: za apartman koji ima jednu sobu za spavanje, 26 m; za apartman s dvije sobe za spavanje, 36 m; za apartman s tri sobe za spavanje, 48 m. Minimalni uvjeti za kuu identini su kao i za agroturizam ruralnu kuu za odmor Jedina razlika kod minimalnih uvjeta za sobu, apartman ili kuu kad se registriraju kao privatni iznajmljiva je to se dodatno mora osigurati: slika ili drugi ukrasni predmet u svakoj prostoriji za spavanje i prostoru za boravak (kod apartmana i kue); uslugu buenja; znak Ne smetaj; plan evakuacije izloen na unutarnjoj strani ulaznih vrata sobe, apartmana ili kue ili u neposrednoj blizini; utinicu za elektrini aparat za brijanje u kupaonici te poseban ormar ili prostor za spremanje posteljine i runika kod kue.
61
KORAK
Za pruanje usluga doruka potrebno je organizirati poseban prostor na domainstvu za pripremu (kuhinja) i usluivanje hrane (blagovaonica), a minimalni propisani uvjeti su identini kao kod agroturizma izletite s razlikom to prostor za usluivanje hrane ne treba imati poseban sanitarni vor za goste s obzirom da se hrana slui gostima na smjetaju te im je sanitarni vor organiziran u smjetajnim jedinicama (sobama, apartmanima ili kui). Visina prostora je ista kao i kod ostalih navedenih tipova gospodarstava s time da moe biti i manja od 2,40 m ako se radi o postojeem objektu (graevini) koji je izgraen prije donoenja Pravilnika o pruanju ugostiteljskih usluga na u domainstvu (31. srpnja 2007. godine), ali uz uvjet da postoji mogunost prozraivanja prostora i da je osigurano nesmetano i sigurno kretanje gostiju i lanova gospodarstva.
Ruralna kua za odmor

(ako elite registrirati gospodarstvo sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na domainstvu NN 88/07, NN 58/07 i NN45/09 privatni iznajmljiva kao kua za odmor) Minimalni uvjeti za ruralnu kuu za odmor identini su kao i za agroturizam ruralnu kuu za odmor, s razlikom da kod ove kategorije nije propisana obveza pruanja hrane gostima na smjetaju, pa nije potrebno organizirati poseban prostor za pripremu (kuhinja) i usluivanje (blagovaonica) hrane. Takoer, dodatno se mora osigurati: slika ili drugi ukrasni predmet u svakoj prostoriji za spavanje i prostoru za boravak; uslugu buenja; znak Ne smetaj; plan evakuacije izloen na unutarnjoj strani ulaznih vrata kue ili u neposrednoj blizini; utinicu za elektrini aparat za brijanje u kupaonici, te poseban ormar ili prostor za spremanje posteljine i runika. to se uvjeta visine prostora tie, pogledati kod ruralnog B&B noenje s dorukom.
Ruralni obiteljski hotel

(ako elite registrirati gospodarstvo, sukladno Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli NN 88/07, NN 58/08 i NN 62/09 kao hotel batina) S obzirom da su minimalni uvjeti za kategoriju hotel batina detaljni i brojni, te ih nije mogue sve navesti u ovom priruniku zbog ogranienosti prostora, ukoliko vas zanima registracija ruralnog obiteljskoh hotela kao hotel batina, sve minimalne uvjete moete pronai na web stranici Ministarstva turizma, na adresi: http://www.mint.hr/UserDocsImages/pr-A-101220.xls
62
Ruralni kamp
(ako elite registrirati gospodarstvo sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga domainstvu NN 88/07, NN 58/08 i 45/09 privatni iznajmljiva kao kamp) Minimali uvjeti za ruralni kamp identini su kao i za agroturizam kamp s razlikom da kod ove kategorije nije propisana obveza pruanja hrane gostima na smjetaju pa nije potrebno organizirati poseban prostor za pripremu (kuhinja) i usluivanje (blagovaonica) hrane te s razlikom opremanja kupaonice i praonice za posue i rublje: Kupaonica i sanitarni vor do 4 smjetajnih jedinica (kamp mjesta i kamp parcela) jedan umivaonik s tekuom toplom i hladnom vodom za ene i jedan za mukarce; jedna tu kabina za ene i jedna za mukarce; jedan zahod za ene i jedan za mukarce; jedan pisoar na ispiranje tekuom vodom u zahodu za mukarce; Kupaonica i sanitarni vor do 4 - 7 smjetajnih jedinica (kamp mjesta i kamp parcela) dva umivaonika s tekuom toplom i hladnom vodom za ene i dva za mukarce; dvije tu kabine za ene i dvije za mukarce; dva zahoda za ene i jedan za mukarce; jedan pisoar na ispiranje tekuom vodom s pregradom u zahodu za mukarce; Praonica za posue i rublje: jedan praonik s tekuom toplom i hladnom vodom za posue i jedan za rublje do 4 smjetajne jedinice, 2 praonika do 7 smjetajnih jedinica; to se uvjeta visine prostora tie, pogledati kod ruralnog B&B noenje s dorukom.
KORAK
Ruralno kamp odmorite

(ako elite registrirati gospodarstvo, sukladno Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj NN 49/08 i NN 45/09 kao kamp odmorite). Minimalni uvjeti za ovu kategoriju su: prikljuak na javnu prometnu infrastrukturu; prometnica od utvrenog nekompaktnog gornjeg sloja (ljunak ili sl.); Prometnice nou orijentacijski osvijetljene; ureen prostor smjetajne jedinice (kamp mjesto i/ili kamp parcela) oien od korijenja, kamenja i sl. s dobrom odvodnjom povrinskih voda; povrina kamp mjesta, ako postoji, najmanje 50 m; povrina kamp parcele, ako postoji, najmanje 50 m, od63
KORAK
nosno 5 m irine uz prometnicu i 10 m dubine; oznaena, pojedinano ili skupno, kamp mjesta, ako postoje; oznaena brojem ili slino i omeena kamp parcela, ako postoji; prikljuak elektrine energije za svaku smjetajnu jedinicu; jedna slavina za opskrbu pitkom vodom s eksibilnim crijevom i odvodnjom na svakih 50 smjetajnih jedinica; kod slavina istaknuta oznaka ili natpis za opskrbu pitkom vodom; redovito zbrinjavanje otpada u zatvorenim posudama. Kamp odmorite mora sadravati i prostor za pranjenje kemijskih zahoda direktno iz vozila, odnosno vozilom dostupan, od smjetajnih jedinica primjereno udaljen, vizualno odijeljen prostor s odgovarajuim prikljukom na odvod, opremljen slavinom s hladnom vodom i produnim eksibilnim crijevom za ispiranje. Pod prostora mora biti od utvrenog kompaktnog materijala koji se lako isti i odrava. Takoer mora sadravati i prostor za pranjenje prenosivih kemijskih zahoda, a minimalni uvjeti za ovaj prostor identini su kao i kod kategorije agroturizam kamp. Vanjski izgled objekta i okoli te ienje je identino kao i kod kategorije agroturizam kamp.
64
2.2 KORAK 2: Zatvaranje financijske konstrukcije i mogui izvori financiranja vaeg budueg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva
Prilikom razmiljanja o pokretanju seoskog turizma i organizaciji turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, neminovno se postavlja pitanje nanciranja projekta, odnosno s kojim (i ijim) novanim sredstvima krenuti u realizaciju i skoro pa najvanije, koju koliinu novca bi trebalo osigurati. Upravo zbog toga bilo bi uputno napraviti to detaljniji poslovni plan, investicijsku studiju ili trokovnik kojim bi se denirala veliina investicije i koliina sredstava potrebnih za realizaciju projekta. Ovo e vam pomoi da realno saznate i planirate iznos novanih sredstava koji su vam potrebni, ali i realno konkretizirate sve aktivnosti (radnje) potrebne prilikom organizacije turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva pa i procijenite sve budue trokove koje bi se tijekom poslovanja pojavili kao i budue prihode od turistikih usluga. Takoer, moi ete denirati i koji izvor sredstava koristiti: vlastita sredstva, kreditne linije i sl. 2.2.1 Vlastita sredstva Ulaganje vlastitih sredstava, ako raspolaete njima, svakako je najbri nain realizacije projekta organizacije turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva. Ovo je i najmanje rizian pristup s obzirom da ne postoji redovna obveza vraanja novca kao kod kreditnih sredstava, te samim time ne postoji niti optereenje na nekretninama koje se prilikom realizacije kreditnih sredstava vrlo esto, gotovo uvijek, uzimaju kao garancija vraanja kreditnih sredstava. Takoer, to je najjeftiniji nain ulaganja jer nije optereen naknadama i kamatama. Najjednostavnije reeno, ulaganje vlastitih sredstava, ako je mogue, je najbolji nain jer na samom poetku poslovanja, kada prihodi nisu redoviti i sigurni, niste optereeni povratom investicije u to kraem roku, kao niti vraanjem posuenih, odnosno kreditnih sredstava. No, kada to nije mogue, a eli se realizirati turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo, valja posegnuti za drugim izvorima sredstava o kojima u nastavku moete dobiti openite informacije. 2.2.2 Bespovratna sredstva tzv. darovnice Ako vam je za organizaciju turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva potrebna manja svota novca za njegovu organizaciju i realizaciju, moete pokuati sredstva osigurati kroz bespovratne potpore, odnosno tzv. darovnice. To su sredstva kako im i ime samo govori bespovratna to znai da su vam poklonjena, ali ih morate utroiti strogo namjenski, tj. za to ste ih zatraili, sukladno propozicijama natjeaja o bespovratnim sredstvima.
KORAK
65
KORAK
Programe i natjeaje za dodjelu bespovratnih sredstava, najee i u pravilu provodi dravna uprava, odnosno ministarstva. Ministarstva povremeno najee tijekom prve polovice tekue godine, sukladno programima, raspisuju natjeaje i pozivaju zainteresirane da, ako zadovoljavaju propozicije natjeaja, podnesu zahtjeve za dodjelu bespovratnih sredstava. Nema pravila raspisivanja natjeaja za dodjelu bespovratnih sredstava, ve bi bilo uputno redovito posjeivati internetske stranice ministarstava gdje se objavljuju informacije o natjeajima u tijeku. Ministarstvo turizma ima nekoliko programa dodjele bespovratnih sredstava za organizaciju i poboljanje poslovanja, a koja su direktno vezana za turistika seoska obiteljska gospodarstva, nezavisno na koji nain su registrirana (seljako domainstvo, privatni iznajmljiva, obrt ili trgovako drutvo): - Program poticanja zatite, obnove i ukljuivanja u turizam batine u turistiki nerazvijenim podrujima Batina u turizmu; - Program poticanja izrade i plasmana suvenira Izvorni suvenir; - Program poticanja razvoja posebnih oblika turizma na kontinentu Zelena brazda; - Program poticanja plasmana certiciranih ekolokih proizvoda u turizmu Eko proizvod. Vie o svim programima bespovratnih sredstava Ministarstva turizma moete dobiti na sljedeoj internetskoj stranici: http://www.mint.hr/default.aspx?id=370 Ministarstvo gospodarstva ima programe poticanja malog i srednjeg poduzetnitva, ali da bi konkurirali za dodjelu ovih sredstava, morate imati registraciju kao obrt, ili poduzee, ili ponekad zadruga. Vie informacija o bespovratnim potporama Ministarstva gospodarstva moete dobiti na internetskoj stranici http://www.mingo.hr/ pod Projekti poticanja malog i srednjeg poduzetnitva. Informirajte se postoje li i programi dodjele bespovratnih sredstava pri vaim upanijama. VANO: svakako treba napomenuti kako su svi navedeni programi ministarstava podloni promjenama, izmjenama i ukinuima te, takoer, nije mogue oekivati da e bespovratne potpore biti dodjeljivane svake godine s obzirom da se radi o proraunskim sredstvima.
66
2.2.3 Kreditna sredstva Najee se za realizaciju i organizaciju turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva posee za kreditnim sredstvima, bilo da ih subvencioniraju ministarstva, upanije, lokalne samouprave ili ak turistike zajednice ili pak komercijalne kreditne linije poslovnih banaka. Svakako je najbolje uzeti najjeftinija kreditna sredstva (s manjom kamatom) te, ako postoje, ona koja su ba namijenjena za seoski turizam, . 2.2.3.1 Kreditna linija Ministarstva turizma Razvoj turizma na selu Kreditna linija Razvoj turizma na selu trenutno je najpovoljnija kreditna linija za investiranje u seoski turizam odnosno turistika seoska obiteljska gospodarstva u Hrvatskoj, s obzirom da Ministarstvo turizma subvencionira 6% kamata. Ova linija strogo je namijenjena za stvaranje smjetajnih i ugostiteljskih kapaciteta za seoski turizam kao to je: obnova tradicijskih kua s pripadajuim gospodarskim objektima, kuaonica, podrum; izgradnja novih, te dogradnja, nadogradnja, i adaptacija postojeih objekata, koji nee naruiti vrijednosti i nasljee hrvatske tradicijske arhitekture i ivota na selu; kupnja postojeih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnih za funkcioniranje seoskog turizma; opremanje objekata. Kreditna linija je takoer namijenjena i za stvaranje uvjeta za dodatne sadraje i atrakcije u seoskom turizmu kao to je: izgradnja, obnova i ureenje sportsko-rekreativnih i gospodarskih sadraja (tale, gatori, ribnjaci, pjeake, biciklistike staze i dr.); obnova, izgradnja i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta; ureenje pripadajueg okolia; druge sadraje koji nadopunjuju ukupnu ponudu seoskog turizma te kreiranje dodatnih sadraja i atrakcija u seoskom turizmu. Korisnici mogu biti zike osobe poetnici, i pravne osobe koje su upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Obveza je nakon investicije registrirati se kao seljako domainstvo, sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima, ako takva registracija ve ne postoji. Iznos kredita koji se moe zatraiti je minimalno 10.000 , a maksimalno 300.000 , uz ksnu kamatu od 2%. Rok otplate kredita je do 15 godina uz mogunost poeka od 1 godine. Sve detaljnije informacije o kreditnoj liniji Razvoj turizma na selu moete dobiti u Ministarstvu turizma, tel. 01/6169111 ili na internetskoj stranici http://www.mint.hr/ UserDocsImages/090422-program-krediti-s.pdf
KORAK
67
KORAK
2.2.4 Kreditne linije komercijalnih banaka Ako iz nekog od razloga ne moete realizirati kreditna sredstva po liniji Razvoj turizma na selu Ministarstva turizma, ostaje vam mogunost pregledati ponudu komercijalnih kreditnih linija poslovnih banaka ili pak, ako ste dugogodinji klijent neke od banke, pokuati direktno s bankom vidjeti mogunost realizacije investicije u vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo. Ne zaboravite se raspitati i u vaoj upaniji postoji li kakva subvencionirana kreditna linija iz koje se mogu nancirati projekti seoskog turizma.
2.2.5 Sredstva EU-a Prilikom procesa pregovaranja Hrvatske za ulazak u EU, otvarali su se predpristupni fondovi za nanciranje raznih projekata koji imaju za cilj prilagoavanje standardima EU-a, poglavito u poljoprivredi, zatiti okolia, prometu i jaanju institucija. Ova nanciranja uvijek pobuuju veliko zanimanje hrvatske javnosti za mogunost dobivanja sredstava iz tih fondova, pa samim time i registriranih te napose potencijalnih turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava. Trenutno, mogunost direktnog nanciranja turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava postoji programom IPARD za razdoblje 2007.- 2013. i to njegov prioritet: Razvoj ruralne ekonomije, odnosno tonije mjeru 302: Diversikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti. Ovom mjerom nancira se razvitak ruralnog turizma, odnosno izgradnju i/ili adaptaciju i/ili opremanje uslunih djelatnosti u ruralnim podrujima u to spadaju: stambeni i gospodarski objekti tradicijske arhitekture; objekti za uzgoj ivotinja koji su dio turisitke ponude na gospodarstvu; objekti za rekreaciju, kampove u turizmu i objekti na otvorenom jahake, biciklistike i tematske staze, sportski ribolov na slatkovodnim vodama. Vrlo je vano napomenuti kako se sredstva po IPARD programu ne dobivaju da bi se investiralo, ve morate uz potivanje cjelokupne propisane procedure, investiciju zavriti vlastitim sredstvima ili kreditnim sredstvima pa tek nakon zavretka dobiti povrat uloenih sredstava u visini od 50% investicije. Osnovni uvjeti koji se moraju zadovoljavati da bi zatraili ova sredstva jesu: biti registriran prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti to znai da bi trebalo imati bilo koju vrstu registracije koja je doputena ovim zakonom; vae gospodarstvo mora biti u podruju koje je kategorizirano u razred D ili nije kategorizirano u turistike razrede i to sukladno Pravilniku o proglaenju i razvrstavanju turistikih mjesta u razrede; na podruju na kojem se nalazi vae gospodarstvo moraju biti doneseni ili Projekti ukupnog razvoja (PUR) ili Regionalni operativni plan (ROP) ili upanijska razvojna
68
strategija (RS) u kojima se ruralni turizam navodi kao jedan od prioriteta razvoja. Vano je napomenuti kako investicije ne smiju biti zapoete prije nego li se projekt ugovori s Agencijom za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. S obzirom da je ishoenje i prikupljanje dokumentacije dosta zahtjevno, preporuuje se angairati neku od konzultantskih tvrtki koje su specijalizirane i za IPARD program. Popis svih konzultanata s njihovim kontaktima moete pronai na sljedeoj internetskoj stranici: http://www.mps.hr/ipard/default.aspx?id=11 Takoer, sve detaljnije informacije o ovom programu moete dobiti u Ministarstvu poljoprivrede, u Upravi za ruralni razvoj ili na internetskoj stranici: http://www.mps. hr/ipard/
KORAK
69
KORAK
2.3 KORAK 3: Ureenje turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva

Kada su se prikupile sve detaljne informacije o minimalnim uvjetima koji su propisani zakonskim i podzakonskim propisima, ovim korakom zapoinje najkompleksnija i kljuna faza organizacije turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva. Od ove faze zavisi hoe li vam domainstvo biti vizualno atraktivno, funkcionalno i prihvaeno na tritu, naravno uz kasniju nezaobilaznu promociju. Prvo i osnovno pravilo kojega bi se trebali pridravati kao pijan plota prilikom ureenja turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva je:
Ne prilagoavajte arhitekturu i prostor sadraju, ve sadraj prilagoavajte arhitekturi i prostoru!
Naime, vrlo esto, vlasnici gospodarstava prilagoavaju prostor i objekte gospodarskom sadraju, tj. pretjerano se intervenira u arhitekturu i prostor da bi se odreen sadraj mogao organizirati. Kao primjer za to moe se uzeti ureenje prostora gdje e se usluivati hrana za goste izletnike (kod izletita). S obzirom da je tradicijska arhitektura, arhitektura manjih gabarita, a vlasnik gospodarstva u pravilu eli iskoristiti zakonski maksimum usluivanja hrane (trenutno je to 80 osoba ako je gospodarstvo registrirano kao seljako domainstvo, odnosno neogranien broj ako je gospodarstvo registrirano kao obrt ili poduzee), dolazi do preureenja objekta, tradicijskog zdanja za potrebe ugoavanja velikog broja osoba. U tom sluaju neminovno se intervenira u arhitekturu (dograuje, nadograuje, iri prostor), kako bi se dobio zadovoljavajui prostor u koji se moe smjestiti 80 i vie osoba. Nain na koji se to ini preesto je u neskladu s ambijentom i ambijentalnom arhitekturom. Upravo suprotno tome, ispravno bi bilo prilagoditi broj osoba koji e se ugoavati kapacitetu postojeeg prostora. Ako se prostor moe unutar gabarita urediti za npr. 30 osoba, idealno bi bilo onda sadraj prilagoditi prostoru, te porazmisliti koji se jo sadraji mogu organizirati u prostoru. Postupite li po pravilu prilagoavanja sadraja arhitekturi, prostoru i ambijentu, neete pogrijeiti! Sauvati ete ambijentalnost a gospodarstvo e vam biti vizualno atraktivno.
70
2.3.1 Vanjsko ureenje objekta Vanjsko ureenje gospodarstva/objekta (ovdje se misli na graevine) izuzetno je bitno, ne samo zbog ouvanja ambijentalnosti i vizualne atraktivnosti gospodarstva, ve to e se budui marketing temeljiti upravo na ureenosti vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, te jer e to biti i prvi kontakt potencijalnog gosta s vaim gospodarstvom preko promotivnih materijala, odnosno fotograja u katalozima ili na internetu. Objekte je bitno ureivati po tradicionalnim, ambijentalnim zakonitostima, a to su u prvom redu: funkcionalan prostor, jednostavno i funkcionalno ureenje, ist i zeleni okoli. Pri ureenju voditi se minimalizmom: initi najmanje mogue zahvate u arhitekturi, ne zaboravljajui detalje koje su tradicionalne kue imale. Ako se radi o staroj tradicionalnoj kui (drvenoj, kamenoj, izraenoj od opeka) koja se adaptira za potrebe turizma, ali i ne samo turizma nego i za stanovanje, bitno je koristiti prirodne materijale, odnosno materijale karakteristine za podruje na kojemu se gospodarstvo nalazi: kamen, drvo, cigla, terakota, i objekte strogo ureivati u postojeim gabaritima u tradicionalnom tihu. Svakako se preporuuje iskoristiti sav mogui rabljeni graditeljski materijal (crijep, biber, kamene ploe, drvene grede, planjke, staru buku itd.) postojeeg objekta ako je iskoristiv (reciklirati postojei materijal), koristiti runi rad i naravno biti inventivan. Stoga je vrlo uputno prije adaptacije detaljno utvrditi stupanj oteenja objekta s obzirom da esto prevladava miljenje kako je objekt zbog dugog vremenskog razdoblja nekoritenja i neodravanja, odnosno zaputenosti, propao vie nego to stvarno jest. To e vam ve u startu pripomoi da ne potroite uzalud novac na obnovu, odnosno ugradnju novih materijala, tamo gdje se stari materijal mogao i te kako iskoristiti, jer je u dobrom stanju i njime ste u mogunosti dodatno doarati duh starine. Ne zaboravite da su se nai stari prilikom gradnje i opremanja objekata vodili iskuanim tradicionalnim metodama obrade materijala tako da ne udi to su, ponekad, objekti koji su zaputeni vie desetljea u izuzetno dobrom stanju. Slika 15. prikazuje uspjean primjer obnove i adaptacije tradicijske zagorske hie, slika 16. prikazuje uspjean primjer obnove kamene kue u podvelebitskom kraju, slika 17. prikazuje uspjean primjer obnove tradicijske dalmatinske kue, dok slika 18. prikazuje uspjean primjer obnove tradicijskog salaa u Baranji.
KORAK
71
KORAK
Slika 15. Vinarija, pansion i restoran Vuglec breg, karievo, Lepajci, Zagorje
Slika 16. Obrt Rajna, ruralna kua za odmor Pojata, Marasovii, Starigrad Paklenica, Velebit
72
KORAK
Slika 17. Gospodarstvo Jurlinovi Dvori, Draga, Primoten Burnji, Dalmacija
Slika 18. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Sala Ipa, eminac, Baranja
73
KORAK
Ako se radi o potpuno novim graevinama (nanovo sazidanim kuama) koje e se koristiti u turistike svrhe, obvezno takvu graevinu treba izgraditi po modelu i uzoru na staru arhitekturu. No, tu treba potivati pravilo da nije potrebno slijepo kopirati tradicionalnu arhitekturu, ve prouiti graditeljska pravila iz prolosti i iz njih izvlaiti pouke koje e se primijeniti u gradnji novih objekata (reference korisnih prirunika na ovu temu, moete nai u poglavlju 2.3.4), to e rezultirati dojmom nenaruene, ouvane, odnosno, na estetski i kulturoloki prihvatljiv nain, reinterpretirane ambijentalnosti i izvornosti. Naalost, trenutno u Hrvatskoj prostorno-planska praksa, ne uvjetuje da sve novo izgraene strukture u ruralnom prostoru, bilo za funkciju turizma ili za stanovanje, moraju izgledati kao arhitektura tradicionalnih graevina. U Hrvatskoj je to danas preputeno na volju pojedinca i kreativnosti arhitekata i projektanata, a tek se manji broj investitora odluuje za izgradnju koja slijedi zakonitosti stare (povijesne, tradicijske) gradnje. Kod vanjskog ureenja objekta, vrlo je bitno paziti kako su tradicionalni objekti izgledali: jesu li imali fasadu, koje je boje bila fasada, koji objekti se nisu bukali, ili ako su bili izgraeni od drva, kako se drvo bojalo, je li imalo rezbarije, jesu li postojali dekorativni elementi na objektima, ime su objekti bili pokriveni (kakav je bio krov), itd. Pripazite i na otvore na objektu (vrata, prozori) i njihov izvorni oblik te, ako ba nije potrebno, ne mijenjajte niti njihov oblik niti otvarajte nove. Obnovu vrata, prozora i ostalih elemenata na objektu potrebno je uiniti prema originalnim tradicionalnim uzorcima, a ako je potrebno iste zamijeniti novima, zbog dotrajalosti, neka budu identini originalu ili barem tradicijski prihvatljivi za podruje na kojem se gospodarstvo nalazi. Nadalje, potrebno je paziti gdje e se smjestiti i naizgled nevani detalji kao to su vodomjeri, ormari za el. energiju, plinomjeri i sl. Njih je potrebno ugraditi na manje vidljiva mjesta i po mogunosti zamaskirati npr.: vodomjer s raslinjem, el. ormari i plinomjer drvenim ormariem, spremnik ukapljenog plina ako se koristi za centralno grijanje takoer raslinjem i ukrasnim grmljem, kablove za el. energiju postaviti podzemno ako je mogue, a ako nije, onda barem pokuati izvesti da stupovi koji nose el. kablove budu drveni, poglavito oni koji su smjeteni unutar gospodarstva. Takoer e uz objekt biti potrebno izgraditi vodonepropusnu sabirnu (septiku) jamu. Bilo bi uputno i nju sakriti sadnjom travnjaka ili raslinja. Razmislite i o mogunosti izgradnje ekolokog proistaa (tzv. biljka ureaja) na vaem gospodarstvu. Ne zaboravite kako vanjskim ureenjem objekata ne utjeete samo na vizualnu atraktivnost vaeg gospodarstva, ve doprinosite ouvanju ambijentalnosti samoga sela.
74
I svakako zatitite i ouvajte svako gnijezdo lastavica i roda na objektima, te svako gnijezdo na drveu u dvoritu, ako ste poaeni da takovo gnijezdo imate na svom gospodarstvu. Gostima e to biti izuzetna atrakcija a i poslati ete direktnu poruku kako je vae gospodarstvo dio bogate biorazolikosti!
KORAK
2.3.2 Unutarnje ureenje objekta Kao i kod vanjskog ureenja, i kod unutarnjeg ureenja je potrebno voditi rauna da objekt odie duhom starine i tradicije. Unutranje ureenje ovisit e stavljate li u funkciju turizma samo dio objekta (postojee kue ili nekog gospodarskog objekta i sl.) ili cijeli objekt, te koje ete vrste ugostiteljskih i turistikih usluga pruati u tom objektu: usluge smjetaja u sobama, apartmanima ili kui, iskljuivo usluge prehrane gostima izletnicima, ili kombinirano i usluge smjetaja i usluge prehrane gostima izletnicima. Stoga e nedvojbeno adaptacija objekta za turistike potrebe iziskivati i poneke intervencije u rasporedu prostorija, no ako je to mogue, bilo bi uputno pratiti postojei raspored, odnosno plan prostora, tj. sadraj prilagoditi arhitekturi bez spajanja prostorija, ruenja pregradnji, graenja novih pregradnji i sl., odnosno paziti na njihovu funkcionalnost. Ako je prostor postojeeg objekta skuen, razmislite o dobivanju dodatnog prostora adaptacijom dodatnih objekata ako na gospodarstvu postoje ili stavljanjem u funkciju prostora unutar objekta kao to su tavan ili podrum. U svemu tome ne zaboravite da se u seoskom turizmu trai i oekuje komfor i prostranost, pa je bolje napraviti jednu sobu ili apartman manje, kako bi se dobila prostornost, nego jednu vie, jer e u protivnom prostori biti skueni i zagueni. Posebnu pozornost u ureenju potrebno je dati kupaonici kao izuzetno potrebnom prostoru koji se u tradicijskim zdanjima pojavljuje kao novi element, odnosno potpuno novi prostor kojega je potrebno spretno uklopiti u ambijent. Imajte na umu da kada gost doe na turistiko seoskog obiteljsko gospodarstvo, najprije koristi kupaonicu. Ureenje kupaonice ne zahtijeva luksuz tako da istu moete urediti koristei rustikalne elemente (s obzirom da se danas na tritu mogu pronai takvi elementi: zahodske koljke, kade, umivaonici , slavine, keramike ploice i dr.) ili posve moderno. Bitna injenica je da kupaonica bude funkcionalna (ima sve osnovne potrebne elemente) i dovoljno komodna i, naravno, dobro uklopljena unutar objekta. Slika 19. prikazuje mogunost ureenja kupaonice u tradicijskim objektima.
75
KORAK
Slika 19. Ureena kupaonica na gospodarstvu Hvarski Dvori Sv. Jurja, Humac, otok Hvar, Dalmacija
Nikako ne zaboravite paziti kako e se u objekt provesti potrebne instalacije: elektrine, vodovodne, instalacije grijanja. Instalacije bi po mogunosti trebale biti sakrivene u zidovima, pregradnim zidovima, podovima, zidnim oblogama i sl. Ako nije mogue izbjei da budu nevidljive, onda ih treba izvesti da budu ugodne oku. Unutarnje ureenje mora biti vrlo jednostavno uz koritenje detalja (pojedini kamen, drvene grede, udubine u zidovima itd.). Podovi neka budu od drva (seljaki pod), a keramike ploice stavljati samo oko mjesta gdje se koristi voda. Posebno je potrebno paziti na detalje prilikom opremanja prostora kao to su tepisi zavjese, stolnjaci, vaze, posude od gline i keramike (lonci, ae, bokali, vrevi i sl.) rasvjetna tijela (sa sjenilima od platna, stakla, keramike ili emajla), namjetaj i ostalo. Tako npr. ako posjedujete etnografske elemente koji su se koristili u kuhinji, kao to su runi mlinac za kavu, sito, koare, drvene i keramike zdjele, runi rvanj, petrolejka, stari sat i dr., slobodno njima moete dekorirati kuhinju. Takoer kuhinju moete dekorirati i s pei na drva, pei od lijevanog eljeza, zidanom pei, ognjitem s napama, koji se moda vie ne koriste, ali su obnovljene i oiene, odnosno nisu u funkciji, ali ete njima dodatno doarati ugoaj starinske kuhinje. U sobu moete staviti poseban lavor na drvenom ili metalnom nosau s bokalom vode i starinskim (lanenim) runicima to e svakako upotpuniti starinski ugoaj sobe. Ne zaboravite u sobu staviti pokoji struak sasuenog mirisnog bilja karakteristinog za podruje u kojem se nalazi vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo: lavanda, menta i dr. ili pak pokoju jabuku ili dunju koje e prostoru dati ugodan miris. Na slici 20. moete vidjeti ureenu i dekoriranu kuhinju u tradicijskom stilu.
76
KORAK
Slika 20. Ureena kuhinja na gospodarstvu Mikin dol, Dra, Baranja
Slika 21. Ukraavanje zidova starim fotografijama na gospodarstvu Arbalovija, Donii, Istra
77
KORAK
Pogreno je zidove okititi i obogatiti detaljima kao to su raznorazni stari predmeti koji nikad nisu ni bili koriteni za takovu svrhu npr. na zidove okaiti jaram, orue koje se koristilo u poljoprivrednim radovima ili u nekom zanatu, rasvjetno tijelo nainiti od kotaa zaprenih kola i sl.). Zidovi se jednostavno mogu dekorirati umjetnikim slikama (koje odgovaraju ambijentu), starim fotograjama ljudi ili samoga mjesta. Pazite na boje zidova. Koristite tradicionalne uzorke i tukature ako su se koristili u podruju na kojemu se nalazi vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo. Preesto se dogaa da interijeri izgledaju kao skladita rabljenog namjetaja po principu to vie to bolje, ime se gui osjeaj prozranosti prostora. Takoer je pogreno prostor opremati dotrajalim namjetajem koji se koristio dugi niz godina za vlastite potrebe. Openito, treba imati na umu jedno od osnovnih pravila dizajna koje glasi: manje je vie. Ako se koristi stari, antikni namjetaj vrlo jednostavan, ali funkcionalan namjetaj potrebno ga je potpuno oistiti i restaurirati. Takoer nije pogreno koristiti potpuno novi namjetaj, ali koji ima tradicionalni (rustikalni) tih. Unutarnje ureenje moe se kombinirati s tradicionalnim i modernim, ali na nain da se ne izgubi ambijentalnost prostora. Madrace, jastuke, posteljinu, prekrivae koristite nove. Posteljina i prekrivai mogu biti runi rad (starinski model) ili jednostavno kupljeni ali koji odgovara ambijentu. Pazite na boje posteljine i prekrivaa! Na slikama 22., 23. i 24. prikazano je ureenje sobe u tradicijskom stilu sa svim potrebnim elementima.
Slika 22. Ureenje sobe na gospodarstvu Hvarski Dvori Sv. Jurja, Humac, otok Hvar, Dalmacija
78
Jednostavno pravilo koje kod ureenja trebate pratiti je: budite kreativni! Ali uvijek imajte na umu da objekt bude izraz tradicionalnosti podruja u kojem se nalazi. Kako urediti prostor koji slui za posluivanje hrane (blagovaonica) moete pronai u poglavlju 2.4.2.1 Prostor za pruanje usluga prehrane.
KORAK
Slika 23. Ureenje sobe, etnoselo Stara Kapela, Udruga Eko-etnoselo Stara Kapela Slavonija
Slika 24. Ureenje sobe, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Sala Ipa, eminac, Baranja
79
KORAK
2.3.3 Ureenje okolia i vrta Ureenje okolia i vrta turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva jednako je zahtjevan i vaan posao kao i ureenje samog objekta za prihvat gostiju. Atraktivnost cjelokupnog gospodarstva mjeri se upravo stupnjem ureenosti okolia (okunice, dvorita), a vrlo je bitno znati kako gost prilikom dolaska na turisitko seosko obiteljsko gospodarstvo svoju prvu impresiju (pozitivnu ili negativnu) stvara na osnovu ureenosti okolia. Takoer, prilikom promocije turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva (bilo brourama, katalozima ili internetom) najvie se koriste fotograje vanjskog dijela gospodarstva. Ureen okoli i vrt imaju, osim faktora privlanosti i drugu, ne manje vrijednu svrhu u cilju prezentacije seoskog turizma kao promotora prirodne i kulturne batine odreenog kraja npr. stvaranjem dojma kultiviranog domainstva s tradicijskim elementima, ouvanjem bioraznolikosti (raznovrsnosti) starih sorti voa, povra, cvijea, ukrasnog, zainskog i ljekovitog bilja, ili ouvanjem autohtonih pasmina domaih ivotinja. Slika 25. prikazuje primjer okunice gospodarstva s uspjeno ouvanim i odravanim svim tradicijskim elementima.
Slika 25. Ouvana i odravana tradicijska okunica, projekt Hrvatski i zagorski tradicijski vrt, Turistika zajednica Donja Stubica, autor: Marija Kruelj, Donja Stubica, Zagorje
80
Pri ureenju okolia (okunice, dvorita) i vrta potrebno je uzeti u obzir sljedee osnovne komponente: OGRADA najee su seoska gospodarstva odvojena jedan od drugog ogradama ili zidom, ne samo poradi privatnosti, ve to su se nekada na gospodarstvima intenzivno uzgajale ivotinje, pa se ogradama i zidovima sprjeavala teta koju su ivotinje mogle prouzroiti na susjednim gospodarstvima. Danas su ograda ili zid veinom u funkciji ouvanja intimnosti te dekorativni element gospodarstva. Turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo na jednostavan i efektan nain moe biti ograeno: drvenom ogradom; starinskim pleterom (ogradom od prua) takoer se koristi za ograivanje cvjetnjaka, povrtnjaka, zainskog vrta itd.; kamenim suhozidom; zelenom ogradom ivicom sastavljenom od mjeavine razliitog autohtonog grmlja (grab, glog, drijen, kupina, divlja rua, lijeska, trnina, bazga, utika, jorgovan itd.) koja se moe koristiti kako za okruivanje cijelog domainstva, tako i za ograivanje pojedinih dijelova samoga vrta a u kombinaciji sa starinskim pleterom; grmolikim cvijeem. Ako je oko turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva izraen betonski zid ili zid od betonskih cigli, njega je u to veoj mjeri potrebno zamaskirati sadnjom ivice, grmolikog cvijea ili drugih sadnica kako bi se na domainstvu dobio to je mogue vei osjeaj prirodnosti. Ako je Vae turisitko seosko obiteljsko gospodarstvo izdvojeno u samom naselju, ili je van naselja i nalazi se u prirodnom okruenju, te nije bilo ograeno, niti postoji velika potreba da se ono ogradi, okoli se vrlo jednostavno moe urediti kao travnjak s cvjetnim alejama i ukrasnim biljem, to e vizualno poveati prostornost. Kad se govori o travnjaku ovdje se ne misli na zasijavanje engleske trave ili posebnih vrsta trava i od travnjaka praviti golf terene, ve se misli na samoniklu autohtonu travu koja e se odravati (uredno kositi).
KORAK
Slika 26. Gospodarstvo Majsecov mlin, projekt Hrvatski vrt perunika, Turisitka zajednica Donja Stubica, autor: Marija Kruelj, Donja Stubica, Zagorje
81
KORAK
PREDVRT prostor izmeu ulaska u gospodarstvo i kue sastavljen je od ukrasnog tradicijskog grmlja i bilja te starinskog cvijea: neven, suncokret, jaglac, kukurijek, afran, turski karanli, potonice, jetrenka, srebrenka, ljiljani, perunika, kadica, dragoljub, bour, rua. PROSTOR ZA ODMOR posebno osmiljen prostor koji se nalazi u vrtu kao vanjski dnevni boravak, odnosno prostor na kojemu je mogu boravak u ljetnim danima te koji je zasjenjen starinskom pergolom ili brajdom od starinske sorte groa, rue penjaice, lozice i sl., na drvenoj konstrukciji ili nekim od listopadnog drvea: orah, lipa, dud, ladonja, stara voka i sl. ili je jednostavno zasjenjen platnom na drvenoj konstrukciji. Nije poeljno da namjetaj za vanjski prostor za odmor (stolice, stolovi, klupe) budu plastini, ve koristiti drveni (u primorskim krajevima mogu biti i od kamena), a po mogunosti izbjegavati i suncobrane s reklamama. Slika 27. prikazuje ureenje vanjskog prostora za odmor u vrtu ili dvoritu gospodarstva.
Slika 27. Prostor za odmor u vrtu, gospodarstvo La casa di Matiki, Matiki, minj, Istra
VONJAK okunicu je mogue urediti i kao vonjak koji se sastoji se od starinskih sorata voaka: jabuka, ljiva, oraha, badema, ljenjaka, treanja, bresaka i ostalih vrsta. Vonjak moe unutar gospodarstva postojati i kao zaseban element.
82
POVRTNJAK omeen pleterom ili suhozidom uz koji se sadi starinsko cvijee. U povrtnjaku se uzgajaju starinske sorte povra. ZAINSKI VRT omeen pleterom unutar njega uzgajaju se ljekovito, ajno i/ili zainsko bilje koje se po tradiciji uzgajalo na gospodarstvu: anis, bosiljak, kamilica, buha, boraina, kamilica, kadulja, kim, kopar, komora, lavanda, despik, majina duica, matinjak, mauran, metvica, pelin, rumarin, sljez, stolisnik, vlasac, sipan. STAZE I PUTELJCI na gospodarstvu slue za komunikaciju prema zgradama unutar gospodarstva te po dvoritu. Mogu biti izraeni od opeka, kamenih ploa ili jednostavno poljunani ljunkom sitnije granulacije, pa ak mogu biti i utabani ako se tei ka jednostavnosti ureenja. Ne preporuuje se staze i puteljke betonirati. Prostor izmeu puteljaka, odnosno predvrta, vrta, povrtnjaka i mirodijskog vrta, moe se urediti kao travnjak (zasijati travu). OSTALI OBJEKTI: na gospodarstvu, poglavito onom na kojemu se ivi, tj. na kojem postoji poljoprivredna proizvodnja, mogu se pronai i ostali objekti kao to su: tale s vanjskim prostorom za ivotinje; peradarnik (ograen); svinjac (ograen); gnojnica (ureena pored tale ili malo udaljena od stambenih objekata); sjenik; gospodarske zgrade (za spremanje ljetine, garae i sl.); kompostite koje nije potrebno posebno graditi, ve se na efektan nain moe napraviti od pletera. I ostale objekte potrebno je vizualno urediti. Bilo bi idealno ako su i oni izgraeni na tradicijski nain od prirodnih materijala ili pak po uzoru na tradicijsku gradnju. Ako su ipak nanovo sagraeni onda nije poeljno da budu npr. neobukani ako su izraeni od betonskih cigli, pokriveni cementnim ploama ili limom ili pak provizorno nekim neadekvatnim materijalom (najlon, plastika i sl.), ve je i njih potrebno urediti u tradicijskom stilu, odnosno pripaziti da izgledaju ureeno, zavreno i atraktivno. U dvoritu gospodarstva mogu se nai jo i BUNAR ILI ZDENAC, poglavito ako je u funkciji, to e takoer utjecati na podizanje atraktivnosti; U dvoritu je mogue urediti i DJEJE IGRALITE te ga obogatiti i dekorativnim elementima kao to su etnografski predmeti. Ovdje treba strogo paziti da djeje igralite bude siguran prostor za igru djece, bez posebnog nadzora odraslih, odnosno paziti da sve sprave i predmeti koje bi djeca mogla koristiti za igru budu niski, obli, nikako otri i iljati. Ako bi htjeli urediti djeje igralite, posavjetujte s nekim od djejih vrtia ili igralita, vezano uz sigurnosne elemente koje trebate potovati. Ne preporuuje se dvorite urediti betonskim dekorativnim elementima kao to su: lavovi, labudovi, patuljci, vodoskoci i sl., s obzirom da e to umanjiti vizualnu atraktivnost i izvornost, poglavito to seoska gospodarstva koriste tradicionalnost kao atrakcijsku osnovu. Ako se za dekoraciju koriste etnografski predmeti, potrebno je voditi rauna da su to predmeti koji su se tradicionalno nalazili u dvoritu: zapre-
KORAK
83
KORAK
na kola, alati, vjedra, korita, take i sl. Etnografski elementi moraju biti restaurirani i obnovljeni. Ako su neki od predmeta etnografski vrijedni te ih je potrebno posebno sauvati, pokuajte s nekim od Etnografskih muzeja dogovoriti izradu replika. Od ukrasnih posuda preporuuju se glineni ili emajlirani lonci a svakako izbjegavajte plastine posude. I posadite u svoje dvorite i ukrasite ga barem jednom perunikom i ispriajte gostima priu: Perunika ili Iris je hrvatski nacionalni cvijet. Ime Perunika je dobila po staroslavenskom bogu Perunu bogu groma i raste na mjestima gdje je munja koju je poslao Perun udarila u zemlju. Naziv Iris cvijet je dobio po grkoj boici Iris koja je bila glasnica grkih bogova te je poruke na Zemlju prenosila dugom. Tako cvijet iris raste na mjestima gdje je duga dotakla zemlju. U starom Egiptu perunika je bila kraljevski i boanski simbol, a predstavlja vjeru, mudrost i hrabrost, a svoju mo izraavali su drei je kao ezlo u rukama. DODATNI KORISNI SAVJETI: - Pokuajte u vaem dvoritu i vrtu zasaditi to je vie mogue tradicijskih sorti jer na taj nain moete dodatno promovirati svoje turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo kao gospodarstvo gdje je ouvana bioraznolikost; - razmjenjujte sjeme i sadnice te iste kao suvenir moete ponuditi gostima (npr. sadnice cvijea, povra, ukrasnih grmova i sl. u malim, posebno dizajniranim posudama s oznakom vaeg gospodarstva moete pokloniti ili ponuditi gostima kao originalan suvenir);
Slika 28. Hrvatski vrt perunika, Turisitka zajednica Donja Stubica, autor: Marija Kruelj, Donja Stubica, Zagorje
84
- Ako se sami ne bi upustili u ureivanje okolia i dvorita preporuamo da angairate strunjaka za hortikulturu ili krajobraznog arhitektu / dizajnera; - Ne treba se sramiti niti pribojavati da e miris sela koji dolazi od uzgoja ivotinja biti odbojan za goste. Naprotiv, gosti e i na taj nain moi doivjeti potpun ambijent sela to je i intencija seoskog turizma. To ne znai da e se gnojnica onda moi smjestiti tik do prozora spavae sobe gostiju; - Ne nabavljate i ne drite ivotinje (magarac, konj, i dr.) iskljuivo poradi turista. Uzgoj i dranje ivotinja mora biti va izbor i u funkciji poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvu. VANO: Ako se na vaem turisitkom obiteljskom seoskom gospodarstvu odvija intenzivna poljoprivredna proizvodnja, posebno pripazite na ureenje okolia i okunice, odnosno: uredno posloite strojeve, alate, vozila i opremu, uredite okoli bez vidljivog otpada, olupina, ostataka graevinskog materijala, rezervnih dijelova i sl. Ne zaboravite kako lijepo i atraktivno ureena okunica prodaje objekt! Slika 29. prikazuje ureenje okunice na tradicijski nain
KORAK
Slika 29. Ureenje tradicijske okunice, projekt Hrvatski i zagorski tradicijski vrt, Turistika zajednica Donja Stubica, autor: Marija Kruelj, Donja Stubica, Zagorje
85
KORAK
2.3.4 Kontrolna lista ureenja turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva Na ovom mjestu donosimo vam kratku kontrolnu listu glavnih radnji i aktivnosti koje je potrebno uiniti prilikom ureenja turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva: - urediti objekte/graevine u postojeim gabaritima i iskoristiti postojei prostor, koristei se tradicionalnim materijalima (iskoristiti postojee materijale ako je mogue); - dograditi ili nadograditi objekt samo ako je to nuno potrebno radi funkcionalnosti (npr. dobivanja prostora radi ureenja kupaonice i sl.); - izraditi detaljan trokovnik radova i opremanja, odnosno svih aspekata organizacije turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva kako bi dobili tonu informaciju o visini ulaganja (potrebna nancijska sredstva za investiciju); - angairati majstore, graevinare, strunjake i arhitekte koji imaju iskustva s adaptacijom i rekonstrukcijom tradicijskih objekata. Popis arhitekata koji imaju reference s obnovom kulturnih dobara (batine) moe se dobiti u Ministarstvu kulture ili na: http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/bastina/Projektanti%2018.02.11.pdf. Osim toga, na raspolaganju je i sve vie kvalitetne literature na temu tradicijske gradnje,5 u kojoj se moe nai puno korisnih savjeta; - angairati etnologe koji e vam dati korisne informacije kako zatititi i izloiti originalne etnografske elemente ili urediti etnozbirku koje na gospodarstvu posjedujete, odnosno kako i na koji nain adekvatno osigurati i izloiti vrijedne etnografske predmete ako ih posjedujete. Etnolozi vam mogu pripomoi savjetima koje etnografske elemente koristiti pri ureenju i opremanju objekata; - urediti okoli i okunicu gospodarstva
5 Npr., kako urediti kamenu kuu moete saznati u priruniku Mediteranska kamena kua
tehnike gradnje i obnove u izdanju Instituta za turizam u Zagrebu. Prirunik moete pronai na sljedeoj internetskoj stranici: http://www.dragodid.org/materijali/Mediteranska_kamena_kuca_2006.pdf. Kako urediti drvenu kuu moete saznati u priruniku Posavska tradicijska drvena kua u izdanju Ministarstva turizma i Ministarstva kulture. Prirunik moete pronai na sljedeoj internetskoj stranici: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=2593. Kako obnoviti tradicijsku kuu Slavonije i Baranje moete saznati u priruniku Tradicijska kua Slavonije i Baranje prirunik za obnovu u izdanju Ministarstva turizma RH i Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek. O tradicijskoj gradnji u kamenu vidi monograju Pouka batine: za gradnju u hrvatskom priobalju (HGK, 2007).
86
- ishoditi dozvole sukladno zakonskim propisima: - ako se radi o odravanju objekta (adaptacija u strogo postojeim gabaritima kako bi se objekt sauvao i ouvao) nije potrebno ishoditi ni graevinsku ni lokacijsku dozvolu - ako se radi o rekonstrukciji (ponovno graenje), dogradnji ili nadogradnji, potrebno je ishoditi i lokacijsku i graevinsku dozvolu. U sluajevima kad se radi o manjem zahvatu, Upravni odjel za prostorno planiranje moe donijeti odluku da je dovoljna samo lokacijska dozvola, uz prethodnu potvrdu glavnog projekta - ako vam objekt kojim sluajem nije ucrtan a izgraen je prije 15.veljae 1968. a to se dokazuje: izvodom iz katastra; ugovorom (ako postoji neki ugovor o kupnji ili iznajmljivanju objekta i sl., datiran prije 15. veljae 1968. godine); raunom o plaenom komunalnom doprinosu prije 15. veljae 1968; raunom o plaenoj elektrinoj energiji prije 15.veljae 1968. nije potrebno ishoditi graevinsku niti uporabnu dozvolu da bi se objekt legalizirao. Ako vam je graevina izgraena, rekonstruirana ili sanirana u sklopu projekta obnove ratomoteenih ili poruenih kua Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i projekata Ministarstva kulture konzultirajte lanak 332 Zakona o prostornom ureenju i gradnji NN 76/07 - ako na vaem gospodarstvu uz postojeu zgradu imate potrebe za izgradnjom nekih pomonih objekata, onda graevinska dozvola nije potrebna za gradnju sljedeih objekata: pomone graevine koje se grade na graevnoj estici postojee zgrade i to: graevina gotove konstrukcije graevinske (bruto) povrine do 12 m2; cisterne za vodu i septike jame zapremine do 27 m3; podzemni i nadzemni spremnici goriva zapremine do 10 m3, vrtne sjenice i nadstrenice tlocrtne povrine do 15 m2, bazeni tlocrtne povrine do 24 m2 i dubine do 2 m, te solarnog kolektora; djejeg igralita; ograde visine do 1,6 m i potpornog zida visine do 0,8 m
KORAK
2.3.5 Par ideja za iskoritavanje (aktiviranje) resursa na gospodarstvu esto na gospodarstvima postoji mogunost iskoritavanja trenutno neiskoritenih a postojeih resursa na isplativi nain, a da su uz to jo i izuzetno korisni u turistikom / trinom proliranju vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, te podizanju njegove atraktivnosti. Turistika atraktivnost i bolja trina vidljivost gospodarstva moe se postii i koritenjem obnovljivih izvora energije, te drugim vidovima ekolokog pristupa u voe87
KORAK
nju gospodarstva. Tako npr. izvidite mogunost proizvodnje i koritenje solarne el. energije za opskrbu gospodarstva el. energijom, kao i koritenje kinice za potrebe opskrbom vodom. Ili pak ako na gospodarstvu intenzivno uzgajate ivotinje, moete pokrenuti i proizvodnju bioplina od stajskog gnoja koji moete koristiti za grijanje. Ako imate i intenzivan uzgoj itarica, pokuajte ispitati mogunost proizvodnje ploa od preane slame na vaem gospodarstvu kao graevnog i prirodnog izolacijskog materijala. Ovakav pristup doprinosi i smanjivanjem trokova poslovanja (npr. trokova energenata) gospodarstva, ali poveavanjem prihoda (npr. vee cijene trino brandiranih zelenih turistikih usluga, dodatni prihod od prodaje proizvoda od sekundarnih sirovina (preana slama) itd). Tada ete u promociji i proliranju svoga turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva moi koristiti pojam eco friendly prijatelj okolia. Isto tako, vrlo esto poetnici koji ele organizirati turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo raspolau poljoprivrednim povrinama koje nisu u funkciji, odnosno neobraene su, a vlasnicima je elja aktivirati zaputeno zemljite i pokrenuti protabilnu poljoprivredu, odnosno od mrtvog kapitala stvoriti prihode. Ako bi eljeli pokrenuti proizvodnju na takovim povrinama i baviti se poljoprivrednom proizvodnjom, raspitajte se o poticajima za odreenu kulturu a svakako, ono najvanije to bi trebali saznati je kako se odreeni proizvod plasira, tj. prodaje na tritu. To znai da bi bilo uputno proizvoditi ono to ete na tritu moi i prodati, uz naravno, direktnu prodaju na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu kroz turistike usluge. Tako npr. dobru prou na tritu ima proizvodnja ljekovitog bilja, zainskog bilja, cvijea, bilja od kojih se proizvode eterina ulja, bobiastog voa, pueva, lana, koprive, duhana i dr. Ne zaboravite prolirati vae gospodarstvo kao gospodarstvo gdje se proizvode proizvodi na ekoloki nain, naravno uz potivanje svih propisanih zakonskih normi na ovu temu, ako se odluite na ovakav nain proizvoditi hranu. Detaljne informacije o ekolokoj poljoprivredi moete dobiti u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Odjel ekoloke i integrirane poljoprivrede.
88
2.4 KORAK 4: Organizacija usluga

2.4.1 Usluge smjetaja Kao to je vrlo detaljno opisano u poglavlju 2.1.5.3 usluge smjetaja na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu mogue je pruati u sobama, apartmanima, kuama, kampu, kamp odmoritu i hotelu Ako postoji interes i mogunost, na jednom turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu moe se kombinirati i nekoliko vrsta smjetaja, odnosno nije propisano kako se na gospodarstvu moe organizirati samo jedan tip smjetaja. To e naravno ovisiti o vaim eljama i planovima kao i raspoloivim resursima (objektima) u kojima se smjetaj moe organizirati.
KORAK
2.4.2 Usluge prehrane Pored usluga smjetaja, usluga prehrane najvanija je osnovna usluga koja se prua na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu. Organizacija pruanja usluga prehrane ovisi o tome koji se tip seoskog domainstva odabrao, odnosno, pruaju li se usluge prehrane samo za goste na smjetaju (zatvoreni tip agroturizma, ruralni B&B, kuaonica, ruralnog obiteljskog hotela) ili za izletnike (kod izletita). Ne zaboravite: ako svoje turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo registrirate kao seljako domainstvo, sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima (NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11), duni ste gostima omoguiti usluge prehrane.
2.4.2.1 Prostor za pripremu i pruanje usluga prehrane Ako se usluge prehrane pruaju gostima izletnicima koji na turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo dolaze na poludnevni ili cjelodnevni izlet, i to prvenstveno na ruak ili veeru ili na kuanje odreenog tradicijskog proizvoda koji se na gospodarstvu proizvodi (kuaonica), potrebno je za tu namjenu organizirati poseban prostor za usluivanje jela. Ako se usluge prehrane pruaju samo gostima na smjetaju, hrana se moe usluivati u smjetajnoj jedinici (sobi, apartmanu ili kui), ali bez obzira na to, na gospodarstvu ste duni organizirati poseban prostor za pripremu i usluivanje prehrane. Naime, organizacija posebnog prostora s prirunom kuhinjom, koji e imati kapacitet sjedeih
89
KORAK
mjesta prema kapacitetu smjetaja (broju osoba), olakat e kako pripremu, tako i usluivanje hrane. Prostor za usluivanje hrane moe biti ureen u dijelu obiteljske kue ili pak u nekom od postojeih objekata na gospodarstvu koji vie nisu u funkciji, a mogli bi se
Slika 30. Usluivanje prehrane na ureenoj vanjskoj terasi, gospodarstvo Baulov Dvor, Draga, Primoten Burnji, Dalmacija
Slika 31. Usluivanje prehrane u ureenom unutarnjem prostoru, seljako domainsvo Ustilonja, Lonja, Krateko, Lonjsko polje
90
urediti za ovu namjenu (stara tala, gospodarski objekt, tradicijska vanjska kuhinja, komin, i sl.). Ako se objekt gradi iznova, treba ga izgraditi u tradicijskom stilu. Preporua se prostor opremiti drvenim stolovima i stolcima, s obzirom da su se po tradiciji, blagovaonice u tradicijskim kuama veinom opremale drvenim stolcima i stolovima. Prostor se moe opremiti i drvenim klupama i masivnim drvenim stolovima, no svakako treba paziti prepoznaje li tradicija kraja u kojemu se domainstvo nalazi masivne drvene klupe i stolove kao namjetaj. Takoer treba paziti da je omoguena pokretljivost gostiju, u smislu omoguenog dizanja od stola. Podovi prostora bi takoer trebali biti od tradicijskih materijala (drvo, kamen, cigla) ovisno o kraju gdje je domainstvo smjeteno, no vrlo efektno se moe koristiti i brueni kulir (cementna glazura preko cijele plohe sa smjesom drobljenog kamena u raznim bojama i kad se sve osui, brusi se cijela ploha strojem) ovakav pod je lak za odravanje i daje osjeaj starinskog poda. Na slici 30. moete vidjeti kako atraktivno urediti vanjski prostor kao prostor za usluivanje prehrane, na slici 31. prikazano je kako atraktivno urediti unutarnji prostor za usluivanje prehrane, dok na slici 32. moete vidjeti atraktivno ureenje kuhinje i blagavaone unutar objekta za goste na smjetaju. Prostor se moe dodatno opremiti kredencima, ognjitem, kominom ili starinskom pei.
KORAK
Slika 32. Ureena blagavaonica s kuhinjom, gospodarstvo Arbalovija, Donii, Istra
91
KORAK
Kod ureenja prostora bitno je da prostor odie toplinom, tj. da izgleda domainski i kao prostor u kojemu se okuplja i boravi obitelj, odnosno da kod gosta pobuuje osjeaje topline, oputenosti, eljom za ostankom, eljom za ponovnim povratkom, evocira uspomene, itd. Pogreno je prostor shvatiti kao komercijalni objekt za turiste te ga tako i ureivati (ureuje se za neke druge ljude) jer e izgubiti na atraktivnosti i toplini, a gosti se ba nee ugodno osjeati u njemu. U najkraem, savjet bi bio da prostor ureujete kao da ga ureujete za sebe osobno. 2.4.2.2 to ponuditi od hrane Na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu treba nuditi jela kraja (tradicionalne specijalitete) u kojemu se gospodarstvo nalazi i prema tome sloiti ponudu prehrane. Posebno je poeljno nuditi specine specijalitete koji se mogu pronai samo u selu ili kraju gdje je gospodarstvo smjeteno. Gostima je uvijek potrebno objasniti kakvo se jelo nudi, od ega je spravljeno, kako se spravlja i nadasve, ako postoji, a gotovo uvijek postoji, ispriati i zanimljivu priu o jelu (kako je nastalo, zato se priprema ba tako ili zato se priprema ba u tom kraju). Posebno je zanimljivo napomenuti, ako se pojedino jelo spravlja od autohtonih vrsta voa, povra, itarica, ivotinja (meso, jaja, mlijeko) te samoniklog jestivog bilja. Takoer, potrudite se u vau ponudu uvrstiti i davno zaboravljena jela, meu kojima su i mnoga koja vi moda smatrate toliko jednostavnim da ste u nedoumici pristoji li takvo jelo ponuditi gostu kao tradicijski specijalitet. Intervencije u tradicijski jelovnik, ali i onda kroz kreativne gastro inovacije, koje maksimalno nastoje slijediti tradiciju i koristiti lokalne namirnice, doputene su u sluajevima kada netko od gostiju ne konzumira odreene namirnice ili jelo zbog vjerskih ili osobnih uvjerenja ili zbog zdravstvenih potekoa. Jedan dio vaih gostiju oekivat e da u svojoj ponudi imate i jela koja se standardno nude u klasinim ugostiteljskim objektima (npr. beki odrezak, ranjii, evapi i sl.). Na upit o jelovniku, takvom gostu trebate ljubazno objasniti kako je poanta u seoskom turizmu da se nude iskljuivo autentina, tradicionalna i starinska jela, te da ste vi sigurni da e u irokoj ponudi jela na vaem jelovniku s izvornim tradicijskim jelima nai neto to e im se dopasti. Dugorono se takva dosljednost u nuenju samo tradicionalnih jela isplati, jer takvom autentinom i originalnom ponudom vae gospodarstvo postaje prepoznatljivo i jedinstveno na tritu, dok svatarenjem u smislu pripravljanja jela i pia koja se ne mogu podvesti pod nazivnik tradicionalnosti postupno pretvarate svoje turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo u klasian ugostiteljski objekt, neprepoznatljiv meu drugima.
92
KORAK
Slika 33. Kuaonica piva na seljakom domainstvu obitelji Bonjak, selo Siice, Nova Gradika, Slavonija
Takoer imajte na umu da e gost sve to mu ponudite na tanjuru poistovjetiti s nainom ivota i tradicijom kraja. Tako npr. ako u Slavoniji na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu ponudite gostu koji je prvi put doao na vae gospodarstvo i nije upoznat s tradicijskim specijalitetima kraja, dalmatinsku paticadu, smatrat e da je paticada tradicijsko jelo Slavonije. to se ponude pia tie, kao i kod jela, imperativ je naelo tradicionalnosti, posebno s obzirom na doista iroki izbor pia za svaiji ukus i potrebe, koje uobiajeno nalazimo meu tradicijskim piima nekoga kraja. Od pia na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu nudi se prvenstveno vino kao tradicionalni proizvod, razne rakije, sokovi i mineralna voda koja se moe kupiti i nuditi na domainstvu. Razna gazirana pia kao i pivo nisu doputena u ponudi seoskog turizma. Mada, to se piva tie, postoji mogunost da se ono i nudi, ako se proizvodi na vlastitom domainstvu. Odlian primjer takvog jednog domainstva je kuaonica piva obitelji Bonjak iz Siica pored Nove Gradike koja proizvodi svoje vlastito pivo i nudi ga kroz ureenu kuaonicu. Pored toga, mogu se ponuditi i vlastito proizvedeni sokovi i sirupi iz voa i bilja koje se tradicionalno uzgaja i sakuplja u kraju u kojemu se nalazi gospodarstvo (bazga, jabuka, jagoda, vinja, trenja, kupina, kadulja, limun i narana i sl.).
93
KORAK
Moda e najveu potekou kod ponude pia predstavljati djeca kojima e sokovi iz vlastite proizvodnje djelovati odbojno s obzirom da je veina djece nauena na gazirana konfekcijska pia i sokove. No uz zanimljivu isprianu priu o proizvodnji sokova na prirodan nain i djeca u veini sluajeva prihvate ponueno. Ovdje je potrebno poneto rei i o aperitivima. esto se u turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima kao dobrodolica, a prije ruka servira aperitiv koji se sastoji od rakija. Kako mu samo ime govori aperitiv (od talijanskog aprire otvoriti) ima za cilj dodatno stimulirati tek, otvoriti ga, pojaati ga, te je u tom smislu na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu za aperitiv najbolje posluiti neko od blagih alkoholnih pia kao to su biljni likeri (npr. pelinkovac), vrlo blage rakije s postotkom alkohola ne veim od 35% (orahovac ili vinjevaa ili vrlo blaga ljivovica), a jo je ponajbolje posluiti rashlaeno lagano, pitko bijelo vino. Rakiju lozovau s visokim udjelom alkohola te ostale estoke rakije najbolje je nuditi kao digestiv (od talijanskog digerire probaviti), s obzirom da blagotvorno djeluju na probavu. U Dalmaciji je za kraj jela mogue ponuditi i ohlaeni proek. Takoer valja pripaziti na predjelo koje se obino sastoji od mesnih narezaka, mesnih preraevina i sira. Ako se kao predjelo nude mesni naresci u tom sluaju treba izbjegavati tvrde sireve. Ako se ba eli ponuditi sir, onda uz mesne nareske ponuditi vrlo meke sireve (npr. skuta). Tvrde sireve najbolje je ponuditi na samom kraju jela (ruka ili veere). VANO: ako je vae seosko turistiko obiteljsko gospodarstvo registrirano kao seljako domainstvo (agroturizam), sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu (NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11) svu hranu koju posluujete mora biti iz vae vlastite proizvodnje ili kupljena na nekom drugom poljoprivrednom gospodarstvu. Ako neki od proizvoda kupujete od drugog poljoprivrednog gospodarstva smatrati e se kao da je proizvedena na vaem gospodarstvu, odnosno, kao vlastita proizvodnja. Proizvode od drugog poljoprivrednog gospodarstva moete kupovati bez ogranienja. Po ovoj vrsti registracije nije doputeno proizvode kupovati u trgovakim objektima (prodavaonice, mesnice, trgovaki centri i sl.) osim: brano, ria, margarin, maslac, ulje, sol, svi zaini, eer, mineralna voda, aj, kava. Ako je vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo registrirano kao privatni iznajmljiva, obrt ili poduzee, i nudite usluge prehrane svojim gostima, tada proizvode moete bez ogranienja nabavljati, odnosno kupovati slobodno na tritu, no ako se trino predstavljate kao turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo, gost koji vas odabire na tritu oekuje u to je mogue veoj mjeri tradicionalna jela, spravljena od lokalno i ekoloki uzgojenih namirnica.
94
Ne zaboravite gostima posebno napomenuti ako na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu proizvodite hranu na certicirani ekoloki (bioloki) nain te od njih spravljate jela. Takoer ne zaboravite napomenuti koje sve proizvode koje koristite u spravljanju jela, proizvodite na vlastitom gospodarstvu. 2.4.2.3 Pribor za usluivanje jela i pia Kod serviranja jela i pia potrebno je paziti na sljedee elemente: - Strogo paziti da je pribor za usluivanje jela (jedai pribor, tanjuri, ae i ostali pribor) ist, nov i neoteen. Nikako ne koristiti pribor koji je rashodovan, odnosno koji se koristio za vlastite potrebe vlasnika pa je jo uvijek dobar. Danas se bez potekoa moe pronai adekvatan pribor za jelo koji je izraen kao imitacija starinskog pribora (posebno tanjuri). Ako elite, moete nekom od majstora koji se bave lonarstvom dati da vam izradi poseban pribor za jelo (tanjure, bokale, zdjelice i sl.) Nije uputno koristiti metalne ovale na kojima e se najee nuditi predjelo, ve bi i takav pribor trebao biti od istih materijala kao i tanjuri. Bokali za vodu i vino mogu biti takoer od materijala kao to su i tanjuri ili jednostavno od stakla; - Ako to pojedini specijalitet zahtijeva, potrebno ga je nuditi u originalnom priboru/posudi (kao to je npr. istarska supa koja se nudi u bukaleti, vino u bukari ili trilikumu); - Objasniti gostima kako se neki specijalitet jede i zato na takav nain (npr. zato se prut jede prstima) - Koristiti posebne ae za vino i posebne ae za vodu. Uputno je koristiti prave ae za bijelo vino, ae za crno vino te posebne aice za nuenje aperitiva i digestiva (rakija). Nije potrebno za svaku posebnu vrstu bijelog i crnog vina na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu imati sve profesionalne ae. Dovoljno je imati ae posebno za crno, te posebno za bijelo vino; - Koristiti jednokratne salvete ili platnene ubruse; - Stolnjaci na stolovima trebaju biti neoteeni i nadasve isti. Uputno ih je izraditi prema starinskim uzorcima (karirani, izvezeni i sl.) ili pak mogu biti jednostavno bijeli.
KORAK
95
KORAK
Slika 34. Osmiljavanje atraktivne ponude, seljako domainstvo Sklepi,Karanac, Baranja
2.4.3 Dodatne usluge na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu Pored osnovnih usluga kao to je smjetaj i prehrana, na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, mogue je ponuditi mnotvo drugih atraktivnih aktivnosti, odnosno dodatnu ponudu kako bi boravak gostiju bio zanimljiviji, sadrajniji te kako bi se gosta moglo zadrati i koji dan vie. Svakako da se organizacijom dodatnih aktivnosti moe oekivati i dodatan prihod. U nastavku emo dati primjere tipine dodatne ponude na turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima, koji bi trebali posluiti kao inspiracija svakom vlasniku u osmiljavanju vlastite prepoznatljive ponude. Vrlo je raireno pojednostavljeno i u znaajnoj mjeri pogreno shvaanje da je cjelokupna dodatna aktivnost na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu vezana za sudjelovanje gostiju u poljoprivrednim radovima, poglavito miljenje kako e gost intenzivno sudjelovati u poljoprivrednim radovima i za to jo i platiti, s obzirom da e mu to priinjavati atrakciju. Vezano uz to, bitno je znati kako gost, u biti, vrlo rijetko aktivno sudjeluje u sezonskim poljoprivrednim radovima, i da na gospodarstvo ne dolazi zbog sudjelovanja u radovima, ve zbog autentinosti, ambijentalno96
sti, mira i bijega od guve i masovnosti. Gost e izraziti zanimanje za pojedine radove na imanju na nain da mu se radovi prezentiraju, te da ih pokua raditi. Vrlo rijetko, gotovo nikada gost nee rezervirati svoj boravak na gospodarstvu poradi aktivnog sudjelovanja u poljoprivrednim radovima i za to jo i platiti. No svakako je gost zainteresiran da mu se prezentiraju radovi, kao to su npr: ienje tale i timarenje ivotinja; sezonski poljoprivredni radovi (sadnja, sjetva, okopavanje, konja i spremanje sijena, ubiranje plodova itd.). Osim toga, na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu mogue je kao dodanu ponudu organizirati: - radionice starih zanata: pletenje koara, predenje vune, tkanja, izrada alata (kovanica), lonarstvo, izrada cigli (sirove i peene), proizvodnja vapna (krea), izrada bavi, stolarska radionica, klesanje kamena, izrada narodnih nonji, radionice vezenja (zlatovez, ipke, vezovi od svile), radionice izrade tradicijskih instrumenata, radionice tradicijske gradnje itd.;
KORAK
Slika 35. Radionica izrade slamnatog krova u sklopu projekta Cesta tradicije, udruga Meimurske roke, Lopatinec, Meimurje
97
KORAK
Slika 36. Prezentacija zlatoveza u sklopu tematskog puta Cesta zlatne niti, Markovi kuari Turistika zajednica grada upanja, upanja, Slavonija
Slika 37. Radionica izrade cekera u sklopu projekta Cesta tradicije, udruga Meimurske roke, Lopatinec, Meimurje
98
KORAK
Slika 38. Prezentacija mljevenja ita u mlinu, obrt Mlin, Ljuta, Konavle
99
KORAK
Slika 39. Prezentacija kuhanja marmelade, gospodarstvo La casa di Matiki, Matiki, minj, Istra
Slika 40. Rekreativno jahanje, gospodarstvo Kojan Koral, Popovii, Konavle
100
- prezentacija proizvodnje tradicijskih proizvoda (sir, prut, kulen, vino, maslinovo ulje, buino ulje, peenje rakije, mljevenje ita itd.); - kole kuhanja radionice pripravljanja tradicijskih jela (do maks. 12 osoba); - izrada preraevina od voa (marmelade, demovi, pekmezi) i spremanje zimnice; - organizacija rekreativnog jahanja (s posebnom ponudom za djecu, poetnike i osobe s posebnim potrebama); - ubiranje samoniklog jestivog i ljekovitog bilja (spremanje ajeva i jela od samoniklog bilja); - seoski wellnes (etnje u prirodi, uivanje u ajevima od ljekovitih trava, kupka u sijenu, kupka u vinu, masae eterinim uljima, proizvodnja kozmetike od proizvoda s gospodarstva sapuni, losioni, kupke, amponi itd.); - promatranje ptica, etnja botanikim stazama i sl. (poglavito ako se gospodarstvo nalazi u blizini parkova prirode i nacionalnih parkova); - organiziranje piknika u polju; - organiziranje kuanje vina u vinogradu; - izleti u okolicu (pjeake ture, biciklistike ture, posjet ostalim proizvoaima tipinih proizvoda posjet kulturnim znamenitostima, ribolov (vrlo popularan y shing ili muiarenje), rafting, jeep safari, planinarenje itd.);
KORAK
Slika 41. etnja u prirodi, udruga Agroturizam konavle, Gruda, Konavle
101
KORAK
Slika 42. Prezentacija folklora, seoska kua Novakovi, ilipi, Konavle
Slika 43. Ureena etno zbirka, seoski i kulturni turizam Obitelj Ravli, Muilovica, Lonjsko polje
102
KORAK
Slika 44. Likovna kolonija, obrt Mlin, Ljuta, Konavle
- edukativni obilasci gospodarstva za kolsku djecu; - organizacija malih poslovnih seminara i sastanaka - prezentacija folklora - kole uenja hrvatskog jezika za turiste; - organizacija etnozbirki; - prodajni punkt konfekcioniranih proizvoda na domainstvu (vlastito proizvedenih proizvoda te proizvoda proizvedenih na drugom OPG-u): od jednostavnog izlobeno-prodajnog kutka, do posebno ureene suvenirnice; - organizacija likovnih kolonija
Nabrojene aktivnosti date su kao mogue ideje to bi mogli, ako imate elje i mogunosti, organizrati kao dodatne aktivnosti na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu. U kreiranju dodatne ponude vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo imat e potrebu za suradnjom s nekim od ostalih gospodarstava i ostalim ponuaima u okolici (vodiima, strunim osobama koje pruaju usluge outdoor aktivnosti (razni rekreativno-pustolovni sadraji), itd.
103
KORAK
Slika 45. Ureen prostor za prodaju tradicijskih proizvoda, etnoselo Stara Kapela, udruga Eko-etnoselo Stara Kapela, Slavonija
Slika 46. ureen prostor za prodaju tradicijskih proizvoda, gospodarstvo Baulov dvor, Draga, Primoten Burnji, Dalmacija
104
Jednu od dodatnih usluga koju moete organizirati na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, a koju valja napomenuti je i prodaja (ambalairanih) tradicijskih proizvoda proizvedenih na vaem ili na nekom susjednom OPG-u (obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu) kao upotrebnih suvenira, na posebno organiziranom punktu negdje u sklopu vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva. Gost e uvijek vrlo rado ponijeti sobom neki od vaih proizvoda za sebe ili kao poklon obitelji ili prijateljima. Vano je da svaki proizvod bude u adekvatnoj ambalai s adekvatnom etiketom na kojoj e se biti podaci o vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu i naravno proizvodu.
KORAK
2.4.4 Kreiranje paketa proizvoda Osmiljavanje i nuenje paketa proizvoda ima za cilj gostu ponuditi nekoliko vrsta usluga, ukomponiranih u jedinstvenu smislenu ponudu, po nekoj ukupnoj cijeni. Cilj ovakvog naina ponude je originalna ponuda, kreiranjem doivljaja za goste, uz postizanje bolje prodaje kapaciteta, te uz viu cijenu. Naime, osmiljavanjem paketa proizvoda postie se prepoznatljivost i atraktivnost ukupnog proizvoda koja nadilazi atraktivnost pojedinih ukomponiranih segmenata, pa stvarate veu mogunost da potencijalni gost izabere ba vae gospodarstvo i ba vau uslugu. Osim toga, nuenjem paketa proizvoda i usluga postie se neto via cijena, nego kada se isti proizvodi i usluge (smjetaj, hrana, neka aktivnost) prodaju pojedinano, jer se paketom ne prodaju pojedine usluge, ve doivljaj, a upravo je doivljaj ono zbog ega gost i dolazi. Gost kod pretraivanja moguih usluga i konane odluke o izboru, pored vizualnog dojma i komfornosti gospodarstva, ponajvie gleda hoe li ili nee tijekom svoga posjeta dobiti doivljaj. Konano, paketom se moe prodati proizvod i usluga koju gost pojedinano ne bi koristio s obzirom da sama za sebe nije dovoljno atraktivna ili potrebna, ali u ponudi s drugim uslugama ona u cjelini ima smisla. VANO: kada kreirate paket proizvoda, u njemu cijenu ne iskazujete pojedinano za svaku uslugu koja je sadrana u paketu, ve ukupnu cijenu. Ne zaboravite nabrojati sve usluge koje se paketom nude. U nastavku se daje jednostavna kalkulacija pojedinanih usluga i usluga uklopljenih u paket iz koje se moe vidjeti kako proizvode i usluge uklopljene u paket moete skuplje prodati jer gostu dajete konkretan doivljaj koji na ovakav nain moete i adekvatno naplatiti. Kod ponude pojedinanih usluga gostu ostavljate na izbor da se odlui samo za neku uslugu.
105
KORAK
Vikend paket kola kuHanja Vikend paket kola kuhanja ukljuuje: - 2 noenja na bazi punog pansiona - kuhanje dva tradicijska jela (jedan dan jedno jelo) - odlazak biciklom po nabavku namirnica za potrebe kuhanja - prezentacija proizvodnje sira uz kuanje vina UKUPNO: 1.485,00 kn
kalkulaCija pojedinaniH usluga usluge smjetaja: 2 noenja x 250,00 kn = 500,00 kn usluge prehrane: 4 obroka x 75,00 kn = 300,00 kn usluge kuanja proizvoda: 1 x 35,00 kn = 35,00 kn najam biciklia (po danu): 2 x 75,00 kn = 150,00 kn UKUPNO: 985,00 KN
2.4.5 Formiranje cijena Prilikom procjene i kalkulacije cijena za vae proizvode i usluge, uvijek se vodite kriterijem dobiva li gost vrijednost za novac. To ne znai da neete znati naplatiti uslugu i proizvod ili ete iste naplatiti po nioj cijeni nego to ona stvarno jest, ve jednostavno realno procijenite i postavite cijenu. O tome, u nastavku, moete pronai par korisnih savjeta koji vam mogu olakati kalkulaciju i odreivanje cijena, a koji uvaavaju neke spoznaje iz psihologije cijena, odnosno odabira: - Nemojte cijene zaokruivati, jer tako gostu nesvjesno aljete poruku da ste je odredili onako nasumice, odnosno da ste je odredili od oka. Cijenu proizvoda i usluga formirajte npr. 127,00; 345,00; 71,00; 253,00 i sl. a ne: 100,00, 300,00; 250,00 jer ete time gostu poslati poruku da ste vrlo detaljno izraunali cijenu kotanja, poglavito ako cifra zavrava neparnim brojem (psihologija cijena). Za pakete proizvoda moete koristiti i strategije tipa: 199,99. - Kada kreirate odreenu uslugu i proizvod kojega elite najvie prodavati, onda kreirajte jo najmanje dvije ponude iste ili sline tematike, od kojih e jedna biti cjenovno vea, a druga cjenovno manja od usluge i proizvoda koju elite najvie prodavati . Npr. uzmimo da elite najvie prodavati kolu kuhanja na vaem domainstvu, onda cjenovno paket proizvoda i usluga kreirajte ovako:
106
ponuda
kola kuhanja 1 kola kuhanja 2 kola kuhanja 3
CIJENA
2.127,00 kn 1.455,00 kn 733,00 kn
KORAK
Ponudu koju elite najvie prodavati uvijek ete postaviti drugu odozdo. Drugi primjer je prodaja vina na vinskoj karti, ako je vinska karta sloena prema cijeni. U pravilu je najprodavanije vino ono drugo odozdo, odnosno niti najjeftinije, niti najskuplje. Naravno, da ete dobro razraditi i najskuplju i najjeftiniju varijantu paketa proizvoda i da ete i njih prodavati, ako postoji interes gostiju. Ovdje se eljelo opisati kako postavljanjem cijena moete jae dati naglasak na one usluge koje elite najvie prodavati (npr. ciljano stavljanje vina koje najvie elite prodavati na predzadnju poziciju). - Neka kalkulacija cijena bude bazirana na vaem troku (koliko ste potroili za kreiranje i organizaciju usluga uveanu za nagradu, tj. dobitak za va odraeni posao) i vrijednosti za gosta (to gost dobiva odreenom uslugom). - Dobro je informirati se to konkurenti tono nude i po kojoj cijeni. Meutim, u formiranju vae ponude, uvijek nastojte ponuditi mrvicu vie za slinu cijenu, a ne biti mrvicu jeftiniji za istu ponudu, jer se na prvi nain trino pozicionirate temeljem svoje kvalitete i prepoznatljivosti, a na drugi nain ete samo pokrenuti lavinu ruenja cijena, od koje nemate koristi ni vi, ni vaa konkurencija. Cilj je ponuditi dodatnu kvalitetu, atraktivnu i inovativnu ponudu, originalan proizvod i usluge i na taj nain opravdati cijenu koja ne mora biti mala. U vezi s tim, mogue je i poeljno, s ostalim kolegama, ako postoji dobra volja za to, denirati zajednika pravila u politici cijena.
107
KORAK
2.5 KORAK 5: Registracija turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva

Nakon ureenja i organizacije objekata i usluga na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu slijedi registracija, odnosno ishoenje rjeenja kako bi se legalno mogli poeti baviti pruanjem ugostiteljskih i turistikih usluga. Agroturizam, ruralnu kuu za odmor, ruralni B&B, ruralni obiteljski hotel, ruralni kamp i ruralno kamp odmorite neete moi registrirati pod ovim nazivima jer zakonski nisu prepoznati. Kao to je objanjeno u poglavlju 2.1.4 gdje se govori o trino prepoznatim oblicima (marketinkim tipovima) seoskog turizma, radi se o nazivima koji su poznati na tritu te ih dodatno moete koristiti samo kako bi potencijalnim gostima poslali jasnu i konkretnu poruku koju vrstu usluga pruate na svom gospodarstvu. U nastavku moete pronai informacije gdje zatraiti registraciju kao i sam postupak registracije, za trino (marketinki) prepoznate oblike seoskog turizma referirajui se na poglavlje 2.1.5.1 2.5.1 Gdje zatraiti registraciju (mjesto registracije) Registraciju sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11 Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na domainstvu NN 88/07, NN 58/08 i NN 45/09 (privatni iznajmljiva) te razvrstavanje objekata (kategorizacija) po Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (za hotel batina) NN 88/07, 58/08 i NN 62/09, i Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj (za kamp odmorite) NN 49/08 i 45/09 i po Zakonu o pruanju usluga u turizmu (seljako gospodarstvo) NN 68/07 i NN 88/10, zatraiti ete u uredima dravne uprave na vaem podruju. Link s popisom ureda dravne uprave i njihovih ispostava po upanijama mogu se pronai pod poglavljem 3.2. Ako traite razvrstavanje objekta (kategorizaciju) za hotel, sukladno Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli NN 88/07, NN 58/08 i NN 62/09, istu ete zatraiti u Ministarstvu turizma. 2.5.2 Postupak registracije Za registraciju ugostiteljskih i turistikih usluga na nekom od oblika turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva potrebno je pribaviti i priloiti odreenu dokumentaciju koja se predaju nadlenom uredu dravne uprave, tj. njegovoj ispostavi
108
2.5.2.1 Seljako domainstvo - agroturizam (izletite, kuaonica, soba, apartman, ruralna kua za odmor, kamp) Za seljako domainstvo (agroturizam-izletite, agroturizam-kuaonica, agroturizam-soba, agroturizam-apartman, agroturizam-ruralna kua za odmor i agroturizam-kamp, ako se registrira kao seljako domainstvo) potrebna je sljedea dokumentacija: - Zahtjev za izdavanje rjeenja o odobrenju za pruanje ugostiteljskih usluga graana u seljakom domainstvu (moe se dobiti u uredu dravne uprave); - Kopiju osobne iskaznice; - Lijeniku potvrdu za nositelja rjeenja za seljako domainstvo i sve lanove zajednikog domainstva koji su ukljueni u pruanju ugostiteljskih usluga da ne boluje niti je obolio od neke zarazne bolesti i da nije duevni bolesnik koji zbog svoga stanja ili ponaanja moe ometati, odnosno ugroziti okolinu potvrdu izdaje osobni lijenik, s naznakom: Svrha: pruanje ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima; - Dokaz o vlasnitvu: vlasniki list ne stariji od 6 mjeseci ili dokaz o pravu koritenja objekta i/ili zemljita u kojemu i na kojemu e se pruati ugostiteljske usluge u seljakom domainstvu; - Dokaz da graevina udovoljava posebnim propisima kojima se ureuje graditeljstvo prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji NN 76/07 - jedan od sljedeih dokaza: - Za graevinu izgraenu do 15. 2. 1968. godine: uvjerenje koje izdaje katastarski ured da je graevina izgraena prije 15. 2. 1968. godine; ili uvjerenje koje izdaje Sredinji ured Dravne geodetske uprave da je graevina izgraena prije 15.2.1968. godine; ili uvjerenje koje izdaje nadleno upravno tijelo da je graevina izgraena prije 15.2.1968. godine; - Za graevinu izgraenu od 15.2.1968 do 19.6.1991. godine: uporabna dozvola; ili pravomona graevinska dozvola ili drugi odgovarajui akt upravnog tijela i potvrda da u svezi s tom graevinom nije u tijeku postupak graevinske inspekcije; - Za izgraenu graevinu na temelju graevinske dozvole izdane od 20. 06. 1991. godine do 1. 10. 2007. godine: uporabna dozvola; ili uvjerenje za uporabu (kojim se utvruje da je graevina izgraena u skladu s izdatom graevinskom dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene) izdaje nadleno upravno tijelo;
KORAK
109
KORAK
- Kopiju rjeenja o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava vri se takoer u istom uredu dravne uprave gdje e se zatraiti i registracija za seljako domainstvo. Za registraciju je potreban zahtjev (dobiva se u uredu dravne prave), potpisana izjava o davanju zemljita na koritenje bez naknade poljoprivrednom gospodarstvu (izjava se dobiva u uredu dravne uprave) i potpisana izjava lanova gospodarstva o odabiru nositelja gospodarstva (dobiva se u uredu dravne uprave). Za upis je potrebno platiti upravnu pristojbu. Visinu pristojbe te nain plaanja dobit ete u uredu dravne uprave; - Izjava da samo jedan lan zajednikog domainstva trai odobrenje za pruanje usluga u domainstvu; - Dokaz o uplaenoj upravnoj pristojbi i trokovima postupka (informacije o iznosu pristojbe te na koji nain uplatiti upravnu pristojbu dobit ete u uredu dravne uprave). VANE NAPOMENE: - Ovisno o okolnostima, mogue je da e vam ponegdje zatraiti i dodatnu dokumentaciju kao to su: sanitarna knjiica vlasnika domainstva i svih lanova domainstva koji sudjeluju u pruanju ugostiteljskih usluga, ne stariju od 6 mjeseci (knjiicu izdaje Zavod za javno zdravstvo na osnovu obavljenog pregleda vlasnika domainstva te svih lanova koji sudjeluju u pruanju ugostiteljskih usluga); i/ili dokaz o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie koja je pod nadzorom ovlatene ustanove Zavoda za javno zdravstvo (link s popisom svih Zavoda za javno zdravstvo moe se pronai pod poglavljem 3.3); i sl.; - Svi prilozi prilau se kao kopija dok se originali daju samo slubenicima na uvid; - Nositelj rjeenja o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu moe biti nositelj ili bilo koji drugi lan OPG-a. Nakon dobivanja rjeenja o registraciji seljakog domainstva potrebno je uiniti sljedee: - Izraditi peat kod registriranih rmi za izradu peata. Sa sobom ponijeti kopiju rjeenja o registraciji; - Otvoriti iro-raun kod neke od poslovnih banaka, a za doznake iz inozemstva i devizni iro-raun; - U roku od 8 dana od dana dobivanja rjeenja prijaviti se u Registar poreznih obveznika pri nadlenoj poreznoj upravi na obrascu RPO (moe se kupiti u Narodnim novinama).
110
2.5.2.2 Privatni iznajmljivai: ruralna kua za odmor, ruralni B&B, ruralni kamp Za registraciju pruanja usluga u domainstvu popularno privatni iznajmljivai (ruralna kua za odmor, ruralni B&B, ruralni kamp kao kamp u domainstvu, ako se registriraju kao privatni iznajmljiva) potrebna je sljedea dokumentacija: - Zahtjev za izdavanje rjeenja o odobrenju za pruanje ugostiteljskih usluga graana u domainstvu (moe se dobiti u uredu dravne uprave); - Kopiju osobne iskaznice; - Lijeniku potvrdu za nositelja rjeenja za pruanje usluga u domainstvu da ne boluje niti je obolio od neke zarazne bolesti i da nije duevni bolesnik koji zbog svoga stanja ili ponaanja moe ometati, odnosno ugroziti okolinu potvrdu izdaje osobni lijenik. Svrha: pruanje ugostiteljskih usluga u domainstvu (iznajmljivanje soba, apartmana, kue za odmor, kamp u domainstvu i ostalo); - Dokaz o vlasnitvu: vlasniki list ne stariji od 6 mjeseci; - Dokaz da graevina udovoljava posebnim propisima kojima se ureuje graditeljstvo prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07) identino kao i kod 2.5.2.1; - Izjava da samo jedan lan zajednikog domainstva trai odobrenje za pruanje usluga u domainstvu; - Dokaz o uplaenoj upravnoj pristojbi i trokovima postupka (informacije o iznosu pristojbe te na koji nain uplatiti upravnu pristojbu dobit ete u uredu dravne uprave);
KORAK
Ako bi na domainstvu gostima na smjetaju pruali i usluge prehrane (kao kod ruralnog B&B) tada je mogue da e vam uz navedenu dokumentaciju ponegdje u uredu dravne uprave zatraiti i sljedee: - Sanitarnu knjiicu vlasnika domainstva i svih lanova domainstva koji sudjeluju u pruanju usluga, ne stariju od 6 mjeseci knjiicu izdaje Zavod za javno zdravstvo na osnovu obavljenog pregleda vlasnika domainstva te svih lanova koji sudjeluju u pruanju ugostiteljskih usluga; - Dokaz o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie koja je pod nadzorom ovlatene ustanove Zavoda za javno zdravstvo (link s popisom svih Zavoda za javno zdravstvo moe se pronai pod poglavljem 3.3);
111
KORAK
Nakon dobivanja rjeenja o registraciji kao privatni iznajmljiva potrebno je uiniti sljedee: - Otvoriti iro-raun kod neke od poslovnih banaka, a za doznake iz inozemstva i devizni iro-raun; - U roku od 8 dana od dana dobivanja rjeenja prijaviti se u Registru poreznih obveznika pri nadlenoj poreznoj upravi na obrascu RPO (moe se Narodnim novinama).
2.5.2.3 Hotel batina i hotel (ruralni obiteljski hotel) Ako registraciju ruralnog obiteljskog hotela vrite kao hotel batina (heritage) vano je znati sljedee: - Hotel batina mora biti u starim, izvornim, tradicijskim, povijesnim, ruralnim ili urbanim strukturama i graevinama koje se ne smiju dograivati i nadograivati, ve trebaju zadrati izvornu prostornu strukturu i oblik; - Hotel batina mora biti ureen i opremljen na tradicijski nain i ne moe nalaziti u replikama (kopijama) starih graevina i struktura;
Za razvrstavanje (kategorizaciju) Hotela batina (heritage), potrebna je sljedea dokumentacija: - Zahtjev za razvrstavanje ugostiteljskog objekta u vrstu Hotel batina (heritage) zahtjev se moe dobiti u uredu dravne uprave; - Preslika obrtnice ili izvatka (rjeenja o poduzeu) iz sudskog registra o registriranoj djelatnosti i osobama ovlatenim za zastupanje; - Dokaz o pravu koritenja objekta, odnosno poslovnog prostora (npr. vlasniki list, ovjereni ugovor o zakupu i sl.); - Popis smjetajnih jedinica (broj, vrsta i moduli) i popis ugostiteljskih i ostalih sadraja; - Dokaz da graevina udovoljava posebnim propisima kojima se ureuje graditeljstvo prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji NN 76/07 identino kao i kod 2.5.2.1; - Dokaz o uplaenoj upravnoj pristojbi (informacije o iznosu pristojbe te na koji nain uplatiti upravnu pristojbu dobit ete u uredu dravne uprave);
112
Ako se kao ruralni obiteljski hotel eli razvrstati (kategorizirati) objekt koji je replika (kopija) starih graevina i struktura ili nanovo izgraen objekt u skladu s tradicijskom arhitekturom kraja u kojemu je izgraen, on se razvrstava i kategorizira kao hotel. Razvrstavanje i kategorizaciju hotela vri Ministarstvo turizma, te se zahtjev upuuje na sljedeu adresu: Ministarstvo turizma, Odjel za kategorizaciju, Prisavlje 14,10000 Zagreb Zahtjev (u obliku dopisa) mora sadravati: - Vrsta i kategorija objekta koja se trai: hotel s dvije, tri, etiri ili pet zvjezdica (navesti tonu kategoriju, tj. za koliko zvjezdica se trai kategorizacija); - Podaci o poduzeu; - Podaci o objektu u kojemu e biti organiziran hotel (broj smjetajnih jedinica, vrsta smjetajnih jedinica, ostali sadraji koji e biti organizirani u hotelu); - Dokaz o pravu koritenja objekta (vlasniki list, ovjereni ugovor o zakupu i sl.).
KORAK
2.5.2.4 Kamp odmorite (ruralno kamp odmorite) Ruralno kamp odmorite registrirat e se kao kamp odmorite. I ova vrsta usluga, kao i hotel batina i hotel, smatra se profesionalnom djelatnou za koju je potrebno otvoriti, odnosno poslovati kao obrt ili poduzee. Potrebna dokumentacija za registraciju kamp odmorita: - kopiju obrtnice (ako je registriran obrt) ili rjeenje iz sudskog registra o registriranoj djelatnosti (ako je registrirano poduzee); - dokaz o pravu koritenja objekta, odnosno poslovnog prostora (npr. vlasniki list, ovjereni ugovor o zakupu i sl.); - geodetsku snimku parcele gdje se nalazi kamp odmorite na kojoj se vide prilazni putovi, graevine, smjetajne jedinice (kamp parcele) i dr.; - dokaz da prostor udovoljava posebnim propisima kojima se ureuje graditeljstvo prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji NN 76/07 identino kao i kod 2.5.2.1; - dokaz o uplaenoj upravnoj pristojbi (informacije o visini pristojbe te nainu plaanja dobit ete u uredu dravne uprave).
113
KORAK
VANO: podruje (parcela) na kojoj se eli organizirati kamp odmorite mora biti obuhvaeno prostorno-planskom dokumentacijom opine ili grada na ijem se podruju namjerava registrirati kamp odmorite, odnosno u prostornom planu biti oznaena kao turistika zona T-3 (kamp). Ako nije oznaena kao T-3 zona, trebate prvo, prilikom sljedee izmjene i promjene prostornog plana opine ili grada, dati argumentiran zahtjev za uvrtenje parcele u T-3 turistiku zonu. U svom zahtjevu trebate to kvalitetnije argumentirati i iru korist od vaeg planiranog projekta, odnosno njegovu uklopljenost u ukupnu viziju odrivog razvoja podruja, jer e o tome ponajvie ovisiti konana odluka o tome hoe li se udovoljiti vaem zahtjevu. Cijeli opisani proces nema zajameni ishod, a moe i vremenski potrajati, pa to treba ozbiljno uzeti u obzir kada planirate svoj poduzetniki pothvat.
2.5.2.5 Registracija obrta za hotel batina i kamp odmorite Ako se registrira hotel batina (heritage) ili hotel ili kamp odmorite, bavljenje turistikim uslugama smatraju se profesionalnom (a ne dopunskom) djelatnou za koju je potrebno otvoriti obrt ili poduzee. Obrt se otvara u uredima dravne uprave i za to je potrebna sljedea dokumentacija: - Zahtjev za upis obrta u obrtni registar (moe se dobiti u uredu dravne uprave); - Fotokopija osobne iskaznice; - Dokaz o raspolaganju prostorom (ugovor o zakupu ili dokaz o vlasnitvu); - Dokaz da prostor udovoljava posebnim propisima kojima se ureuje graditeljstvo prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07) identino kao i kod 2.5.2.1; - Dokaz o uplaenoj upravnoj pristojbi (informacije o visini pristojbe te nainu plaanja dobiti ete u uredu dravne uprave); - Dokaz o uplaenoj pristojbi za obrtnicu (informacije o visini pristojbe te nainu plaanja dobiti ete u uredu dravne uprave);
114
Nakon dobivanja obrtnice potrebno je: - Izraditi peat; - Otvoriti iro-raun u jednoj od poslovnih banaka; - Najkasnije 8 dana prije poetka rada prijaviti poetak rada obrta uredu dravne uprave slubi za gospodarstvo (informaciju na koji nain izvriti prijavu dobit ete u uredu dravne uprave). Datum poetka rada koji ste naveli u prijavi smatra se slubenim poetkom rada obrta; - U roku od 8 dana od poetka rada obrt je potrebno prijaviti poreznoj upravi ispostavi koja je nadlena za vae podruje na obrascu RPO prijava u registar poreznih obveznika (obrazac moete kupiti u Narodnim novinama); - U roku od 15 dana od poetka rada obrt je potrebno prijaviti na HZZO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na obrascu T-1 i HZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na obrascu M-11P (obrasce moete kupiti u Narodnim novinama). Ako se vlasnik obrta obrtom samozapoljava te ako obrtom zapoljava i druge osobe, onda je duan prijaviti sebe i ostale zaposlenike u sustav zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Za zdravstveno osiguranje prijava se vri u HZZO-u (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) na obrascu T2, a za mirovinsko osiguranje prijava se vri u HZMO-u (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) na obrascu M-1 (obrasce moete kupiti u Narodnim novinama). Ako ste ve zaposleni npr. u nekom poduzeu, instituciji i na taj nain ve ostvarili prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, onda kao vlasnik obrta ne prijavljujete sebe u zdravstveno i mirovinsko osiguranje ve eventualno zaposlenike u vaem obrtu, ako ih imate. Ako ste kao vlasnik obrta mlai od 40 godina, duni ste se najkasnije u roku od 3 mjeseca od poetka rada obrta prijaviti u REGOS Registar osiguranika i izabrati fond za II. stup mirovinskog osiguranja. Prijava se moe izvriti na jednom od altera REGOSA koji se nalaze u poslovnici FINA-e (nancijske agencije).
KORAK
KORISTAN SAVJET: angairajte neki od raunovodstvenih servisa koji e vam nakon registracije obrta preuzeti sve raunovodstvene i administrativne poslove (prijave, odjave, obrauni plaa, zavrni rauni, obraun poreza, voenje knjiga itd.) u vezi s poslovanjem i na taj nain olakati poslovanje
115
KORAK
2.5.2.6 Registracija poduzea za hotel batina i kamp odmorite Registracija poduzea vri se na nadlenom Trgovakom sudu, a za registraciju je potrebno sljedee: - Sainiti akt o osnivanju (osnivaki akt) ako je osniva samo jedna osoba ili drutveni ugovor ako su osnivai dvije ili vie osoba Ovaj dokument sadri ime poduzea, njegovo sjedite, djelatnosti kojima e se poduzee baviti, prava i obveze osnivaa poduzea, tijela poduzea: uprava, nadzorni odbor. Prije izbora imena poduzea potrebno je kod Trgovakog suda provjeriti je li neko poduzee ve posluje pod tim imenom. Ako posluje potrebno je ime promijeniti jer ne mogu poslovati dva i vie poduzea pod istim, odnosno, identinim imenom. Ako ime nije zauzeto onda je u Trgovakom sudu potrebno ime poduzea rezervirati (to znai da je postupak registracije poduzea pod time imenom u tijeku). Ime poduzea moe biti rije iz hrvatskog ili latinskog rjenika ili prezime osnivaa; - Ovjeriti osnivaki akt i prijavu za upis u trgovaki registar kod javnog biljenika.
Uz prijavu u trgovaki registar predaje se sljedea dokumentacija: - osnivaki akt; - popis lanova osnivaa poduzea; - popis lanova uprave; - popis nadzornog odbora ako ga poduzee ima; - dokaz o uplati osnivakog uloga osnivaki ulog koji iznosi minimalno 20.000,00 kn uplauje se iro-raun koji je otvoren kod neke od poslovnih banaka. Osnivaki ulog moe biti u stvarima kao to je oprema ili repromaterijal i dr., ali u tom sluaju potrebno je priloiti procjenu vrijednosti stvari koju izrauje neki od ovlatenih revizora; - ovjerena izjava osnivaa od strane javnog biljenika da osniva (ili osnivai ako poduzee registrira vie osoba), i ostala poduzea u kojima osniva ili osnivai imaju udjele ili dionice, nema nepodmirenih obveza, te potvrdu FINA-e (Financijske agencije) da osniva ili osnivai i drutva u kojima imaju udjele ili dionice nemaju na raunima evidentirane nepodmirene naloge za plaanje, i potvrde Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da osniva ili osnivai i drutva u kojima imaju dionice ili udjele nemaju nepodmirene obveze po osnovi poreza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
116
Nakon dobivanja rjeenja o registraciji poduzea od strane Trgovakog suda, potrebno je uiniti sljedee: - izraditi peat; - u roku od 15 dana od dana registracije poduzea dostaviti zahtjev (obrazac RPS-1 koji se moe kupiti u Narodnim novinama ili preuzeti na internetskoj stranici: http://www.dzs.hr/Hrv/important/Obrasci/11-Registri/Obrasci/RPS-1. pdf ) za razvrstavanje po djelatnostima prema NKD-u (Nacionalna klasikacija djelatnosti) koji se dostavlja u Dravnom zavodu za statistiku na adresu: Ilica 3, 10000 Zagreb. Uz zahtjev prilae se kopija rjeenje o upisu u trgovaki registar i dokaz o uplati upravne pristojbe - u roku 8 dana prijaviti poduzee u registar poreznih obveznika pri nadlenoj ispostavi porezne uprave, na obrascu RPO (obrazac se moe kupiti u Narodnim novinama); - u roku 15 dana od dana registracije poduzea, tj. poetka rada, poduzee je potrebno prijaviti u HZZO (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) na obrascu T-1 (obrazac se moe kupiti u papirnici ili trgovini Narodnih novina) i u HZMO (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) na obrascu M-11 P (obrazac se moe kupiti u Narodnim novinama) i u HZMO (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje).
KORAK
KORISNI SAVJETI: - prepustite poslove registracije poduzea nekom od javnobiljenikog ureda ili odvjetnikom uredu. Na taj nain utedjeti ete vrijeme i na licu mjesta dobiti sve detaljne i konkretne upute o svim koracima oko registracije; - angairajte neki od raunovodstvenih servisa koji e vam nakon registracije poduzea preuzeti sve raunovodstvene i administrativne poslove (prijave, odjave, obrauni plaa, zavrni rauni, obraun poreza, voenje knjiga itd.) u vezi poslovanja i na taj nain olakati poslovanje.
117
KORAK
2.6 KORAK 6: Podsjetnik na zakonske obveze tijekom poslovanja

2.6.1 Porezne obveze 2.6.1.1 Porez na dohodak i porez na dobit Turistika seoska obiteljska gospodarstva kao poslovni subjekti imaju porezne obveze. U nastavku se objanjava koje su to porezne obveze i na koji nain ih izvriti. Turistika seoska obiteljska gospodarstva registrirana kao seljako domainstvo sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima (NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11) u poreznoj upravi tretiraju se kao obrt, odnosno sve porezne obveze iste su kao za djelatnosti u obrtu. Takva domainstva obveznici su plaanja poreza na dohodak ako ostvaruju dohodak do 400.000 kn godinje. Dohodak se izrauna na nain da se od svih primitaka (naplaene usluge u gotovini ili po fakturama) oduzmu izdaci (zakonski priznati izdaci npr. troak el. energije, potroni materijal i sl.). Sukladno visini dohotka, plaa se i zakonska odreena stopa. Ako vam je godinji dohodak vei od 400.000 kn, odnosno godinji primitak vei od 2.000.000 kn (tu se ne odbijaju izdaci, odnosno zakonski priznati trokovi), ulazite u sustav plaanja poreza na dobit. Ako elite moete odmah prei u sustav plaanja poreza na dobit. Razlika izmeu poreza na dohodak i poreza na dobit je u tomu to se kod poreza na dohodak trokovi po raunima priznaju tek nakon uplate sredstava, a kod poreza na dobit trokovi se priznaju i knjie po datumu izrade rauna a ne po uplati za taj raun. 2.6.1.2 Paualni porez Turistika seoska obiteljska gospodarstva registrirana kao privatni iznajmljivai plaaju paualni porez po osnovnom krevetu (pomoni leajevi osloboeni su plaanja poreza). Broj osnovnih kreveta pronai ete u rjeenju koje vam je izdao ured dravne uprave.
118
Visina paualnog poreza vezana je za razred turistikog mjesta:

Kategorija turistikog mjesta A B C D i nerazvrstana mjesta IZnos poreZa [HRK] po osnovnom krevetu 300 255 210 150 po pomonom krevetu 0 0 0 0
KORAK
Npr. Ako iznajmljujete sobe i ukupan kapacitet smjetaja je 8, a od toga 6 osnovna kreveta a 2 pomona leajeva, i vae mjesto (selo) nije razvrstano u kategoriju turistikog mjesta, iznos ukupnog godinjeg poreza kojeg morate platiti iznosi 150,00 kn po osnovnom krevetu, odnosno ukupno 900,00 kn. U koji razred (kategoriju) turistikog mjesta je vae selo svrstano ili ima status nerazvrstanog mjesta odreuje Ministarstvo turizma Pravilnikom o proglaavanju turistikih opina i gradova i o razvrstavanju naselja u turistike razrede NN 122/09, NN9/10, NN 61/10, NN 82/10, NN 36/11 i NN 89/11, a informaciju o tome moete dobiti od Turistike zajednice opine ili grada u kojemu se vae mjesto nalazi i/ili Ministarstvu turizma. Ako opina ili grad u kojemu se vae mjesto nalazi nema turistiku zajednicu, onda informaciju o razredu (kategoriji) moete dobiti od upanijske turistike zajednice.
2.6.1.3 PDV porez na dodanu vrijednost Ako godinji ukupan prihod kojega ostvarujete od turistikih usluga prelazi 85.000,00 kn od naredne godine ulazite u sustav poreza na dodanu vrijednost - PDV te ste duni na svaku uslugu koju pruate (smjetaj, usluge prehrane i dr.) zaraunati PDV. Za usluge smjetaja i prehrane gostiju na smjetaju (doruak, polupansion ili puni pansion) stopa PDV-a iznosi 10% (bez obzira na vrstu registracije). Ako vae domainstvo posluje kao izletite (imate registraciju kao seljako domainstvo, obrt ili poduzee), tj. nudite usluge prehrane gostima izletnicima (ruak ili veera) ili ako gostima organizirate druge usluge npr. jahanje, kole kuhanja, kole starih zanata, rad na imanju kao turistika aktivnost i sl. stopa PDV-a na ove usluge je 23%.
119
KORAK
VANO: Ako ste registrirani kao privatni iznajmljiva i nalazite se u sustavu pauala, tj. plaate paualni porez i od idue godine ulazite u sustav PDV-a, jer vam prihod ove godine prelazi 85.000,00 kn, prelazite i u sustav poreza na dohodak. Dakle, vie ne moete biti u sustavu pauala, tj. porez ne moete vie plaati paualno, ve prema ostvarenom dohotku i sukladno tome voditi knjige kao i seljako domainstvo. Boravinu pristojbu i nadalje plaate paualno. Kako na raunu obraunati porez na dodanu vrijednost, moete vidjeti u poglavlju 2.6.3 Kako ispostaviti ispravan raun. 2.6.1.4 Porez na potronju Provjerite je li vaa opina ili grad, na ijem podruju se nalazi vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo, uvelo porez na potronju. Ako je ovaj porez uveden, duni ste ga obraunati i plaati na iro-raun opine ili grada bez obzira na vrstu registracije. Naime, porez na potronju prihod je jedinica lokalne samouprave i plaa se na potronju alkoholnih pia: prirodna i specijalna vina, vinjak, rakije, estoka pia, piva te bezalkoholna pia: prirodni voni sokovi, sva gazirana bezalkoholna pia, mineralne i gazirane vode. To znai ako u svojoj ponudi gostima nudite neko od navedenih pia duni ste obraunati i platiti porez na potronju. Visina poreza na potronju moe biti od minimalno 1% do maksimalno 3%, tako da svaka jedinica lokalne samouprave moe uvesti porez na potronju u ovom rasponu. Provjerite takoer, koje rokove za plaanje poreza na potronju je propisala vaa jedinica lokalne samouprave. Kako na raunu obraunati porez na potronju, moete vidjeti u poglavlju 2.6.3 Kako ispostaviti ispravan raun.
2.6.1.5 Mirovinsko i zdravstveno osiguranje (doprinosi) Ako ste se upisali u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, tj. otvorili OPG nakon 1. studenog 2010. godine, imate obvezu plaati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, tj. morate biti osigurani. To se takoer odnosi i na sve lanove OPG-a koje ste naveli. To konkretno znai da ako ste pored sebe , kao nositelja OPG-a, kao lanove OPG-a naveli jo i npr. suprugu i dvoje djece, a oni nemaju mirovinsko i zdravstveno osiguranje (nisu zaposleni negdje drugdje), doprinose morate plaati i za navedene lanove. Izraun doprinosa izgleda ovako: Osnovica za izraun doprinosa je prosjena plaa x koecijent 0,35 to (trenutno) iznosi 2.679,95 kn. Na ovu osnovicu zaraunava se: Doprinos za mirovinsko I. stup
120
(5%); Doprinos za mirovinsko II. stup (5%); Doprinos za zdravstveno (7,5%). To znai da ete za mirovinsko osiguranja mjeseno plaati 267,99 kn, a za zdravstveno osiguranje mjeseno 200,99 kn, to ukupno mjeseno iznosi 468,98 kn Ako ste otvorili OPG prije 1. studenog 2010. godine, niste duni plaati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ali moete ukoliko bi vam takav nain obrauna doprinosa odgovarao. Nositelj OPG-a kao i ostali lanovi nisu duni plaati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ako su: - Osigurani negdje drugdje (zaposleni su u nekom poduzeu, instituciji ili negdje drugdje gdje im poslodavac uplauje doprinose); - Umirovljenici; - Na redovnom kolovanju (srednja kola, fakultet).
KORAK
Procedura prijave je jednostavna: u roku od 8 dana od upisa u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava odnesite obrazac M-1P (moete ga kupiti u Narodnim novinama) u HZMO (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje). Ako se ne prijavite u roku od 8 dana HZMO (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) osigurat e vas automatski, tj. po slubenoj dunosti jer e podatak da ste upisani u upisnik dobiti od Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. U ovom sluaju kad registrirate turistike usluge kao privatni iznajmljiva ili seljako domainstvo, bavljenje turizmom smatrat e vam se kao dopunska djelatnost. No, ako imate OPG (nositelj ste OPG-a) i imate registrirano seljako domainstvo ili imate registrirani obrt za bavljenje turistikim uslugama, a zaposleni ste (u nekom poduzeu, instituciji ili negdje drugdje gdje dobivate plau i poslodavac u vae ime plaa doprinose za zdravstveno i mirovinsko), vae bavljenje turistikim uslugama smatrat e se drugom djelatnosti, to znai da morate dodatno plaati doprinose za mirovinsko i zdravstveno bez obzira to vam to u vae ime plaa poslodavac jer je seljako domainstvo sukladno poreznoj upravi svrstano pod obrt. Obraun dodatnih doprinosa rauna se na sljedei nain: Osnovica za izraunavanje doprinosa je ukupan godinji dohodak koji se ostvario od pruanja turistikih usluga u seljakom domainstvu. Najvea osnovica (ukupan godinji dohodak) na koji se izraunavaju i plaaju doprinosi je 59.724,00 kn. To konkretno znai da ako je dohodak koji ste ostvarili poslovanjem turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva vei od navedenog iznosa (npr. 100.000,00 kn), doprinosi se izraunavaju i plaaju samo na 59.724,00 kn. Ako je ukupan godinji dohodak
121
KORAK
koji ste ostvarili na Vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu manji od 59.724,00 kn (25.000,00 kn npr.) tada ete doprinose izraunati i platiti na ostvareni ukupan godinji dohodak (u naem primjeru to je na iznos od 25.000,00 kn). Ako kojim sluajem niste ostvarili nikakav dohodak, odnosno ukupan godinji dohodak jednak je nuli, tada niste obvezni plaati dodatne doprinose. Na ovu osnovicu zaraunava se: doprinos za mirovinsko I. stup (15%); doprinos za mirovinsko II. stup (5%); doprinos za zdravstveno (15%) Doprinosi se izraunavaju i plaaju prilikom izrade godinjeg zavrnog rauna, tj. utvrivanja godinjeg dohotka. Ako ste registrirani kao privatni iznajmljiva, a zaposleni ste (u nekom poduzeu, instituciji ili negdje drugdje gdje dobivate plau i poslodavac u vae ime plaa doprinose za zdravstveno i mirovinsko, u tom sluaju bavljenje turistikim uslugama smatrat e se kao dopunska djelatnost a ne druga djelatnost i niste duni dodatno obraunavati i plaati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. VANO: visina osnovice za obraunavanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje svake godine odreuje se Naredbom o iznosima osnovica za obraun doprinosa za obvezna osiguranja. Provjerite osnovicu za plaanje doprinosa svake godine u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Ako imate registriran obrt ili poduzee gdje ste se i zaposlili (samozapoljavanje), automatski se prilikom registracije, odnosno u roku od 8 dana, prijavljujete u HZMO (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i HZZO (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) i plaate doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje prilikom obrauna plae.
2.6.2 Voenje poslovnih knjiga 2.6.2.1 Registrirani po Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima Turistika seoska obiteljska gospodarstva koja su registrirana kao seljako domainstvo duni su voditi sljedee poslovne knjige: - KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA moete je kupiti u Narodnim novinama kao obrazac KPI u ovu knjigu upisujete sve raune koje ste naplatili u gotovini kao i raune (fakture) koji su vam plaeni preko iro-rauna, dakle raune za koje vam je novac uplaen na iro-raun. U ovu knjigu takoer upisujete
122
raune koje ste primili i platili (npr. raun koji ste dobili od nekog drugog OPGa, ako ste od njega kupili neki od proizvoda koji nudite; ili ako ste kupili neki elektrini aparat za potrebe domainstva; ili putni nalog ako ste bili na slubenom putovanju npr. odlazak na neki sajam ili odlazak u nabavu za potrebe seoskog domainstva, seminar, edukaciju, sastanak i sl.) i to onda kada ste ga platili npr. raun ste dobili prije 15 dana, a platili ste ga danas, to znai da ete ga danas uvesti u knjigu kao izdatak. Primitke u gotovini (naplaeni rauni za gotovinu) morate upisivati svakodnevno, a ostalo (raune koji su vam plaeni preko iro-rauna) i raune koje ste vi platili i predstavljaju izdatak, morate evidentirati najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec ili ako ste u sustavu PDV-a onda raune koji su vam plaeni preko iro-rauna i raune koje se platili, evidentirati ih moete do roka u kojemu se plaa PDV. - KNJIGA PROMETA moete je kupiti u Narodnim novinama kao obrazac KP ako knjigu primitaka i izdatak ne vodite vi ve va raunovoa, odnosno knjiga nije kod vas na gospodarstvu ve u raunovodstvu, onda je potrebno voditi knjigu prometa. U ovu knjigu upisujete dnevno samo raune koje ste naplatili u gotovini (npr. kroz paragon raune ili raune izraene na raunalu ). Ako knjigu primitaka i izdataka vodite vi osobno na vaem gospodarstvu (knjiga se ziki nalazi kod vas), onda knjigu prometa niste duni voditi. - EVIDENCIJA O TRABINAMA I OBVEZAMA - moete je kupiti u Narodnim novinama kao obrazac TO u ovu knjigu upisuju se svi primljeni rauni (rauni koje ste primili na ime vaeg gospodarstva ako ste neto kupovali za potrebe gospodarstva, reijski rauni i dr.) i izdani rauni (raune koje ste vi napravili na osnovu pruanja usluga na vaem gospodarstvu) s oznakom R-1 i R-2. Razlika izmeu ova dva rauna ovisi o tome u kojemu poreznom sustavu je vae domainstvo. Ako je vae gospodarstvo (veina, gotovo sva gospodarstva) u sustavu poreza na dohodak, onda izdajete raune s oznakom R-2, a ako je vae domainstvo u sustavu poreza na dobit, onda izdajete raune s oznakom R-1. Razliku izmeu poreza na dohodak i porezna na dobit moete vidjeti u poglavlju 2.6.1.1 porezne obveze. Vano je napomenuti kako raune s oznakom R-1 i R-2 (tzv. fakture) izdajete onda kada e vam usluga biti plaena preko iro-rauna ili kad vam platitelj usluga plati u gotovini, a zatrai takav raun jer e mu trebati za pravdanje trokova (smjetaj, reprezentacija i sl.). Ako vam gosti plaaju u gotovini, onda gotovinske raune ne oznaujete s R-1 ili R-2. Kako izraditi ispravan raun za gotovinu i raune R-1 i R-2 moete pronai u poglavlju 2.6.3. - POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE moete je kupiti Narodnim novinama kao obrazac DI ova knjiga slui za utvrivanje amortizacije-otpisa dugotrajne imovine koja se priznaje kao troak pri izradi zavrnog plana i utvrivanju osnovice za plaanje poreza. Dugotrajna imovina je ona imovina ija je nabavna
KORAK
123
KORAK
vrijednost vea od 2.000,00 kn i ako im je vijek trajanja dui od godine dana (npr. zgrade, strojevi, aparati, vozila i sl.). Turistika obiteljska seoska gospodarstva takoer mogu u popis dugotrajne imovine unijeti vlastitu dugotrajnu imovinu, ali prije toga moraju sainiti zapisnik o ulaganju (adaptacija objekta, preureenje objekta, nabava aparata, nabava vozila za potrebe seljakog domainstva i sl.) - POPIS GOSTIJU ako pruate usluge smjetaja, duni ste voditi popis svih gostiju u koji upisujete sve goste na smjetaju (i domae i strane). Popis gostiju moete voditi kao uvezanu knjigu koju moete kupiti kao gotov obrazac u Narodnim novinama ifra XII-46. Ako popis gostiju vodite kao knjigu, onda bi bilo najbolje da za svaku kalendarsku godinu vodite novu knjigu. Popis gostiju moete voditi i na raunalu (raunalno). Tada izradite ovakvu tablicu kao to je sljedea (navedeni podaci u tablici obvezni su, odnosno propisani Pravilnikom o sadraju i nainu voenja knjige gostiju i popisa gostiju):
Redni broj
Ime i prezime
Broj osobne iskaznice ili putne isprave
Vrsta pruene usluge
Datum poetka pruanja usluga
Datum prestanka pruanja usluga
Primjedba
1. 2. 3. 4.
Ako popis gostiju vodite na raunalu, onda na kraju svake kalendarske godine popis moete isprintati ili pohraniti na nekom elektronikom mediju (CD, raunalo, memorijska kartica). Popis gostiju bilo da vodite kao uvezan knjigu ili na raunalu, vie nije potrebno ovjeravati. Ne zaboravite uvati popis gostiju najmanje dvije godine. Ako vae domainstvo ue u sustav PDV-a, morat ete voditi i sljedee knjige: - knjigu ulaznih rauna (U-RA); - knjigu izlaznih rauna (I-RA).
124
KORISNI SAVJETI: - prepustite voenje knjiga nekom od ovlatenih raunovoa, odnosno vodite minimum knjiga koje morate voditi sukladno zakonskim propisima, tj. koje morate ziki voditi ba na seljakom domainstvu (knjiga prometa, popis gostiju i popis stranih gostiju). Knjigovoa e voditi brigu o knjienju, izradi raznih izvjea, obraunu poreza, lanarina turistikim zajednicama i ostalih evidencija, prijava u poreznu upravu, amortizaciji i dr. Na taj nain uvelike ete si olakati poslovanje i utedjeti dragocjeno vrijeme; - ne zaboravite da vam se trokovi raunovoe priznaju kao troak pri sastavljanju godinjeg zavrnog rauna.
KORAK
2.6.2.2 Privatni iznajmljivai Turistika seoska obiteljska gospodarstva koja su registrirana kao privatni iznajmljivai i nalazite se u sustavu pauala, duni su voditi sljedee knjige: - EVIDENCIJU O PROMETU knjigu moete kupiti u Narodnim novinama pod ifrom UT-IX-360. U ovu knjigu duni ste upisivati sve izdane raune koje ste izdali gostima ili agencijama (ako poslujete s agencijama) za smjetaj i usluge prehrane (doruak, polupansion, puni pansion) ako ih nudite gostima na smjetaju. - POPIS GOSTIJU identino kao i kod 2.6.2.1.
2.6.2.3 Obrt Ako vam je turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo registrirano kao obrt vodit ete sve knjige kao i seljako domainstvo u poglavlju 2.6.2.1. Jedino za razliku od seljakog domainstva, ako se pruaju usluge smjetaja, vodi se KNJIGA GOSTIJU moete je voditi kao uvezenu knjigu koju moete kupiti kao gotov obrazac u Narodnim novinama ifra IV-171. Ako knjigu gostiju vodite kao uvezanu knjigu, onda bi bilo najbolje da za svaku kalendarsku godinu vodite novu knjigu. Knjigu gostiju moete voditi i na raunalu (raunalno). Tada izradite istu tablicu kao i u poglavlju 2.6.2.1, ali ona mora sadravati sve ove podatke:: redni broj prijave; ime, i prezime; spol; datum i mjesto roenja; adresa; datum i vrijeme dolaska; datum i vrijeme odlaska; primjedba (navedeni podaci u tablici obvezni su, odnosno propisani Pravilnikom o sadraju i nainu voenja knjige gostiju i popisa gostiju). Za domae goste upisuje se jo i broj osobne iskaznice dok je za strane goste potrebno jo upisati:
125
KORAK
dravljanstvo; vrsta i broj putne isprave; vrsta i broj vize; datum dozvole boravka; datum i mjesto ulaska u Hrvatsku. Ako knjigu gostiju vodite na raunalu, onda na kraju svake kalendarske godine istu moete isprintati ili pohraniti na nekom elektronikom mediju (CD, raunalo, memorijska kartica). Knjigu gostiju bilo da vodite kao uvezanu knjigu ili na raunalu, vie nije potrebno ovjeravati. Ne zaboravite uvati popis gostiju najmanje dvije godine.
2.6.2.4 Poduzee Ako vam je turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo registrirano kao poduzee, preporua se da vam knjigovodstvo vodi neki od ovlatenih raunovoa dok ste vi duni voditi knjigu gostiju. Knjigu gostiju vodite identino kao i kod 2.6.2.3
2.6.3 Kako sastaviti ispravan raun Za svaku naplaenu uslugu (smjetaj, prehranu, dodatne usluge i dr.) gostu ste bilo da plaa u gotovini na licu mjesta, ili preko vaega poslovnog rauna - duni ispostaviti raun. Ako je gost boravio na vaem gospodarstvu posredstvom neke od turistikih agencija, raun ete ispostaviti turistikoj agenciji kao fakturu. Prilikom sastavljanja rauna, svaki raun obvezno treba sadravati sljedee podatke: 1. mjesto izdavanja, broj rauna, datum izdavanja rauna; 2. ime (naziv) gospodarstva, adresu i OIB gospodarstva; 3. vrstu i koliinu proizvoda i usluga koje ste pruili/prodali; 4. cijenu usluga i proizvoda koje ste pruili/prodali; 5. iznos PDV-a, ako ste u sustavu PDV-a; 6. iznos popusta, ako ste gostu dali popust na usluge 7. ukupan iznos za platiti (zbroj cijene pruenih usluga i PDV-a). VRLO VANO: ukoliko gostima dajete popust na usluge koje su koristili na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, pazite da takav popust imaju pravo dobiti svi gosti jer, sukladno Zakonu o potroaima (NN 79/07, NN 125/07, NN 75/09, NN 79/09, NN 89/09, NN 133/09) svi potroai na tritu trebaju imati jednake
126
uvjete. To konkretno znai da ukoliko se odluite dati popust na koritenje usluga, takav popust morate naznaiti na cjeniku (npr. na boravak dui od 5 dana gostima se odobrava popust od 10% ili na grupu od 25 izletnika odobrava se jedan gratis ruak itd.) kako bi svi gosti mogli ostvariti pravo na njega sukladno uvjetima koje ste naveli u cjeniku. Ukoliko se prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi da ste popust dali samo pojedinim gostima i da to pravo na popust nisu imali svi na jednak nain i po jednakim uvjetima, moete biti novano kanjeni. Ako niste u sustavu PDV-a, na raunima NE SMIJETE iskazivati PDV, ali ako ga zabunom upiete, obvezni ste ga platiti. Takoer, ako niste u sustavu PDV-a, na vae raune morate slovima napisati: gospodarstvo (ili domainstvo) nije u sustavu PDV-a ili poduzetnik nije u sustavu PDV-a . Ako raun izdajete kao fakturu (fakturu izdajete pravnim osobama), tj. novac za izvrenu uslugu ili prodani proizvod platit e vam se naknadno na va poslovni raun, tada na raunu morati staviti oznaku R-1 ili R-2. R-1 raun izradit ete kada se vae gospodarstvo nalazi u sustavu poreza na dobit, dok R-2 raun izradit ete ako vam se gospodarstvo nalazi u sustavu poreza na dohodak. Razlika izmeu poreza na dobit i poreza na dohodak objanjena je u poglavlju 2.6.1.1. Ne zaboravite na raunu (fakturi) naznaiti i ime, adresu i OIB pravne osobe na koju se raun (faktura) odnosi, va OIB, va iro-raun na koji e se isplata izvriti, te va potpis i peat. Ako pruate usluge smjetaja i boravinu pristojbu plaate paualno, tada ne zaboravite na raunu napisati napomenu: Boravina pristojba ukljuena u cijenu. Raun za gotovinu moete izraditi sami na raunalu (raunalno) ili pak kupiti ve gotov obrazac rauna tzv. paragon raun, odnosno paragon blok u Narodnim novinama i izdat ete ga gostu, kada gost plaa gotovinom na licu mjesta. Takoer, gotove obrasce rauna koje ete oznaiti s R-1 ili R-2 moete kupiti u Narodnim novinama ili ih izraditi na raunalu (raunalno).
KORAK
Kako obraunati PDV i prikazati ga na raunu? Pretpostavimo da gost na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu koristi uslugu smjetaja s dorukom (prenoio je tri noi) po cijeni od 255,00 kn to ukupno iznosi 765,00 kn (u cijenu je uraunat PDV i boravina pristojba) te je jedan dan koristio usluge jahanja (poludnevnu turu jahanja po okolici) po cijeni od 599,00 kn. Raun ste naplatili u gotovini.
127
KORAK
Bez obzira to je PDV uraunat u cijenu usluga, duni ste ga iskazati na raunu. PDV se izraunava na osnovu koecijenta. Slubeni koecijenti za izraunavanje PDV-a su: 9,0909 (za usluge noenja, noenja s dorukom, polupansiona i punog pansiona, za koje je propisan PDV od 10%) 18,6992 ( za sve ostale usluge, za koje je propisan PDV od 23%) Iznos PDV-a izrauna se na nain da se cijena u koju je ukljuen PDV pomnoi s koecijentom i podijelila sa 100, tako da u naem primjeru to izgleda ovako:
PDV za uslugu za koju je PDV 10%: 765,00 kn x 9,0909 / 100 = 69,55 PDV za uslugu za koju je PDV 23%: 599,00 kn x 18,6992 / 100 = 112,01
Ako pored PDV-a imate obvezu obraunavanja i poreza na potronju (pogledati poglavlje 2.6.1.4) tada je stopa izraunavanja PDV-a drugaija. Kako u tom sluaju obraunati PDV te koje se stope njegovog preraunavanja, moete pronai u nastavku.
Kako obraunati porez na potronju i prikazati ga na raunu? Pretpostavimo da ste na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu ugostili grupu od 15 gostiju-izletnika koji su koristili usluge prehrane (ruka). Prethodno ste dogovorili to ete im za tu priliku spremiti te da e cijena ruka po osobi, s ukljuenim piem (vino i mineralna voda) iznositi 180,00 kn. Ukupan iznos za platiti iznosi 2.700,00 kn. Raun ste naplatili u gotovini. Od ovog ukupnog iznosa potrebno je odrediti osnovicu koja se odnosi na pie (vino i mineralna voda) na koju se obraunava porez na potronju. Od ukupnog troka (2.700,00 kn) koji gosti plaaju, na pie otpada 479,00 kn a na hranu 2.221,00 kn. Od osnovice 2.221,00 kn potrebno je oduzeti i 45,00 kn to se odnosi na kruh na koji se ne obraunava PDV, odnosno stopa PDV-a na kruh je 0%. Bez obzira to je porez na potronju zajedno s PDV-om ukalkuliran u cijenu usluga, duni ste ga iskazati na raunu. I porez na potronju kao PDV izraunava se na osnovu koecijenta. Gotovo sve jedinice lokalne samouprave, koje su uvele porez na potronju, odredile su ga po stopi od 3%. U tom sluaju slubeni koecijent za izraunavanje poreza na potronju iznosi 2,381 a slubeni koecijent za izraunavanje PDV-a koji se izraunava na osnovicu na koju
128
se obraunava i porez na potronju iznosi 18,254. Dakle, u naem primjeru potrebno je izraunati iznos poreza na potronju i PDV na osnovicu od 479,00 kn (ukupna cijena pia s obzirom da je u tu cijenu ukalkuliran porez na potronju). Takoer, potrebno je izraunati i PDV na ostatak osnovice koja iznosi 2.176,00 kn (iznos dobiven tako da se ukupan troak usluge od 2.700,00 kn umanjio za 45,00 kn to se odnosi na kruh te 479,00 kn to se odnosi na pie: vino i mineralnu vodu). Iznos poreza na poronju i PDV-a izrauna se na nain da se cijena u koju je ukljuen porez na potronju i PDV pomnoi s koecijentom i podijeli sa 100, tako da u naem primjeru to izgleda ovako:
KORAK
PDV od 23 % na osnovicu na koju se obraunava i porez na potronju: 479,00 kn x 18,254 / 100 = 87,44 Porez na potronju od 3%: 479,00 kn x 2,381/ 100 = 11,40 PDV od 23% na osnovicu na koju se ne obraunava porez na potronju: 2.176,00 kn x 18,6992 / 100 = 406,89
VANO: - ako niste u sustavu poreza na dodanu vrijednost (PDV) tada koecijent za izraun poreza na potronju po stopi od 3% iznosi 2,91 - provjerite u vaoj opini ili gradu na ijem se podruju nalazi vae turisitko seosko obiteljsko gospodarstvo je li uvedena obvezu plaanja poreza na potronju te ako je, po kojoj stopi - ako vaa opina ili grad, na ijem se podruju nalazi vae turisitko seosko obiteljsko gospodarstvo, nije uvela obvezu plaanje porezna na potronju, tada isti niste duni obraunavati.
129
KORAK
2.6.4 Ostale obveze 2.6.4.1 Prijava gostiju u turistiku zajednicu Kod svih vrsta (tipova) turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava koja nude usluge smjetaja, bez obzira na vrstu registracije, postoji obveza prijave svakog gosta ponaosob. Sve goste (domae i strane) duni ste prijaviti nadlenoj turistikoj zajednici (turistikoj zajednici vae opine ili grada) u roku od 24 sata od dolaska gostiju. Ako na vaem podruju nije osnovana turistika zajednica, onda goste prijavljujete u upanijsku turistiku zajednicu. Goste moete turistikoj zajednici prijaviti na jedan od sljedeih naina: - raunalno, tj. preko modema kako i na koji nain informaciju ete dobiti u turistikoj zajednici; - faksom; - e-mailom; - osobno dostaviti turistikoj zajednici prijavnice na obrascu UT-XII-51 (moete ih kupiti knjiari ili trgovini Narodnih novina);
Ako prijavnice dostavljate faksom ili e-mailom onda prijavnicu moete i sami izraditi na sljedei nain:
Redni broj prijave Prezime gosta Ime gosta Dan mjesec i godinu roenja Dravljanstvo Vrsta i broj isprave o identitetu Datum poetka boravka Datum prestanka boravka Adresa boravka (npr. putovnica ili osobna iskaznica br.....) (dan dolaska gosta)) (dan odlaska gosta) (vaa adresa)
130
2.6.4.2 Prijava stranih gostiju u MUP Sukladno Zakonu o strancima, turistika seoska obiteljska gospodarstva koja pruaju usluge smjetaja duna su ponaosob prijaviti svakog stranog gosta u MUP, odnosno u najbliu policijsku postaju koja je nadlena za podruje na kojemu se nalazi vae domainstvo, i to u roku od 24 sata od dolaska gostiju. Strane goste moete u MUP prijaviti na jedan od sljedeih naina: - raunalno, tj. preko modema kako i na koji nain informaciju ete dobiti u policijskoj upravi; - osobno dostaviti policijskoj postaji prijavnice na obrascu UT-IV-164 (moete ih kupiti u Narodnim novinama). Prijavnica za MUP sadri i podatak o graninom prijelazu na koji je u HR gost uao. Ako se ne zna na koji granini prijelaz je gost uao, onda u to polje jednostavno upiete nepoznato.
KORAK
Neke turistike zajednice vre prijavu stranih gostiju umjesto vas u policijsku upravu. Provjerite je li vaa turistika zajednica vri takvu uslugu jer ete u tom sluaju biti osloboeni osobnog prijavljivanja, to e vam olakati poslovanje i utedjeti vrijeme. Ako to vaa turistika zajednica ne ini, morat ete sami prijavljivati strane goste policijskoj upravi na jedan od gore opisanih naina. KORISNI LINKOVI: Na internetu postoje posebni programi koje moete koristiti za internetsku prijavu gostiju turistikoj zajednici i policijskoj upravi kao to su: - Prijava gostiju www.prijava-turista.com - Knjiga gostiju www.knjigagostiju.com - Mali hotel v7.0 www.mali-hotel.com - Moj gost www.mojgost.com
131
KORAK
2.6.4.3 Plaanje boravine pristojbe i turistike lanarine Boravinu pristojbu i turistiku lanarinu duni ste prema ve unaprijed odreenim stopama plaati turistikoj zajednici. BORAVINA PRISTOJBA Ako ste registrirani kao seljako domainstvo ili privatni iznajmljiva, boravinu pristojbu plaate paualno, a visina paualne boravine pristojbe vezana je za osnovni krevet i razred turistikog mjesta:
Kategorija turistikog mjesta A B C D i nerazvrstana mjesta IZnos poreZa [HRK] po osnovnom krevetu 300,00 255,00 210,00 150,00 po pomonom krevetu 0,00 Kn 0,00 Kn 0,00 Kn 0,00 Kn
Npr. ako iznajmljujete sobe, i ukupan kapacitet smjetaja je 8 kreveta, od ega 6 osnovnih kreveta i 2 pomona leaja, te vae mjesto (selo) nije razvrstano u kategoriju turistikog mjesta, iznos ukupne godinje paualne boravine pristojbe koju morate platiti iznosi 900,00 kn, tj. 150,00 kn po osnovnom krevetu. U koji razred (kategoriju) turistikog mjesta je vae selo ili mjesto svrstano ili ima status nerazvrstanog mjesta odreuje Ministarstvo turizma Pravilnikom o proglaavanju turistikih opina i gradova i o razvrstavanju naselja u turistike razrede NN 122/09, NN9/10, NN 61/10, NN 82/10, NN 36/11 i NN 89/11, a informaciju o tome moete dobiti od turistike zajednice opine ili grada u kojemu se vae mjesto nalazi i/ili Ministarstva turizma. Ako opina ili grad u kojemu se vae mjesto nalazi nema turistiku zajednicu, onda informaciju o razredu (kategoriji) moete dobiti od upanijske turistike zajednice. VANO: ako imate maksimalan kapacitet smjetaja dvije sobe, ili jedan apartman, ili kua do 4 osnovna kreveta, a prosjena popunjenost kapaciteta u privatnom smjetaju je manja od 40 dana, moete birati hoete li boravinu pristojbu plaati paualno ili po noenju po gostu, tj. plaati na nain koji vam najvie odgovara (paualno ili po noenju). Informaciju o tome je li na vaem podruju popunjenost kapacitete u privatnom smjetaju manja od 40 dana dobit ete u vaoj turistikoj zajednici opini
132
ili grada. Ako na vaem podruju ne postoji turistika zajednica, onda ovu informaciju moete dobiti u upanijskoj turistikoj zajednici. Ako boravinu pristojbu plaate paualno, tada paualni iznos za tekuu godinu moete plaati jednokratno ili u tri jednake rate: I. rata najkasnije do 31. srpnja; II. rata najkasnije do 31. kolovoza; III. rata najkasnije do 30. rujna. Ako boravinu pristojbu plaate po osobi i po noenju tada ste je duni platiti dva puta mjeseno i to 1. u mjesecu i 15. u mjesecu za proteklih petnaest dana. Ako ste registrirani kao obrt ili poduzee, boravinu pristojbu plaate po osobi po noenju. Informaciju o visini boravine pristojbe, te kako plaati boravinu pristojbu (iro-raun) dobit ete u vaoj turistikoj zajednici. Ako nije osnovana turistika zajednica na podruju vae opine ili grada, tada 50% iznosa boravine pristojbe uplaujete na raun upanijske turistike zajednice, a preostalu polovicu sredstava na raun Hrvatske turistike zajednice. Brojeve iro-rauna na koji plaati boravinu pristojbu dobit ete u upanijskoj turistikoj zajednici.
KORAK
TURISTIKA LANARINA Bez obzira na vrstu registracije, sva gospodarstva koja su registrirana za pruanje turistikih usluga, duna su turistikoj zajednici plaati turistiku lanarinu. Ako ste registrirani kao seljako domainstvo, obrt ili poduzee, va raunovoa e prilikom izrade godinjeg zavrnog rauna (do kraja oujka) izraunati koliku turistiku lanarinu ste duni platiti turistikoj zajednici te podnijeti odgovarajui obrazac poreznoj upravi. Turistika lanarina plaa se prema zakonski odreenim stopama na osnovu ukupnog godinjeg prihoda koje je domainstvo ostvarilo, prema sljedeoj tablici:
Kategorija turistikog mjesta A B C D i nerazvrstana mjesta KoefiCijent turistike lanarine 0,2000% 0,1840% 0,1600% 0,1440%
133
KORAK
Ako ste registrirani kao privatni iznajmljiva, turistiku lanarinu takoer plaate na visinu ukupnog prihoda koji evidentirate u knjizi Evidencija o prometu. Npr. pretpostavimo da se vae domainstvo nalazi u razredu D i da vam je ukupan prihod koji ste ostvarili 10.000,00 kn. U tom sluaju iznos turistike lanarine koju ste duni platiti turistikoj zajednici iznosi 14,40 kn (10.000,00 kn x 0,1440% = 14,40 kn). Kako ete, kao privatni iznajmljiva, plaati turistikoj zajednici turistiku lanarinu mjeseno, dvaput godinje ili jednom godinje najbolje da se dogovorite s turistikom zajednicom. S obzirom da se radi o malim iznosima turistika zajednica je eksibilna oko naplate turistike lanarine. Informaciju o nainu kako platiti (iro-raun) te ostale podatke (poziv na broj, svrha, itd.) moete dobiti u vaoj turistikoj zajednici. VANO: kao privatni iznajmljiva ne zaboravite podnijet,i obrazac TZ (moete ga kupiti u Narodnim novinama) poreznoj upravi do kraja veljae za podatke o turistikoj lanarini za prethodnu godinu. (npr. 28. veljae 2012. bit ete obvezni podnijeti obrazac TZ za 2011. godinu). 2.6.4.4 Izrada cjenika Sva turistika seoska obiteljska gospodarstva koja pruaju usluge smjetaja, duna su sastaviti cjenik i izvjesiti ga u svim sobama, apartmanima ili kui koja se u cijelosti iznajmljuje, i to na vidnom mjestu (zalijepiti na vrata s unutranje strane ili ga uokviriti i staviti negdje na zid). Cjenik sastavljate samostalno, tj. nema propisanih pravila koliku cijenu za smjetaj trebate imati, odnosno ne postoje nikakve ve unaprijed odreene cijene za pojedini tip smjetaja i usluga. Kod sastavljanja cjenika moete koristiti iskustva drugih, tj. onih koji ve posluju. Cjenik mora sadravati vrstu smjetaja (naznaena vam je u rjeenju o registraciji soba, apartman, kamp, kua za odmor i dr.), cijenu smjetaja, odnosno usluge po sezonama izraenu iskljuivo u kunama, ali u zagradi pored cijene u kunama radi informacije gostima, moete cijenu izraziti i u eurima. Kod domainstava koja su registrirana kao seljaka domainstva, gdje postoji obveza pruanja gostima usluga prehrane, usluge koje ete naznaiti na cjeniku mogu biti: - samo noenje s naznakom cijene kotanja doruka, posebno ako gost nee koristiti doruak; - noenje s dorukom; - polupansion; - puni pansion;
134
Ako ste registrirani kao seljako domainstvo tip izletite i vinotoje/kuaonica, ne zaboravite izraditi cjenik jela i pia koja nudite. Ako ste registrirani kao privatni iznajmljiva, cijenu smjetaja formirate po sezonama samo za noenje, odnosno najam apartmana ili kue, pa na cjeniku trebaju biti sljedee usluge: - za sobe: noenje po osobi po danu; - za apartmane: najam apartmana po danu; - za kue: najam kue po danu. Ako vam je smjetaj ureen kao apartman ili kua, moete cijenu izraziti po osobi po danu ako bi vam tako formirani cjenik, odnosno prodaja smjetaja, vie odgovarala. Ako kao privatni iznajmljiva nudite i usluge prehrane gostima na smjetaju, u cjeniku ete samo dodatno naznaiti cijenu doruka, ruka i veere, odnosno dodati: - noenje s dorukom; - polupansion; - puni pansion.
KORAK
Ako imate registriran kamp, onda cjenik mora sadravati cijene za: - osobu po danu; - ator (tu moete u cjenik staviti posebnu cijenu za mali ator do dvije osobe i veliki ator preko 2 osobe ili jednostavno formirati jednu cijenu za sve atore); - automobil; - kamper; - motocikl. Ako vam je kamp registriran kao seljako domainstvo, onda u cjenik morate staviti i cijenu prehrane gostima u kampu i to minimalno doruak te napraviti normative.
135
KORAK
VANO: - u cjenik obvezno morate navesti turistiki razred (A, B, C, D ili je mjesto nerazvrstano) u kojemu se vae mjesto nalazi. Podatak o razredu dobit ete u vaoj turistikoj zajednici (opine ili grada, ovisno gdje teritorijalno pripada vae mjesto). Ako u vaoj opini ili gradu nije osnovana turistika zajednica, informaciju o turistikom razredu vaega mjesta dobit ete u upanijskoj turistikoj zajednici. Ako vae mjesto nije razvrstano u neki od turistikih razreda, na cjeniku ete jednostavno napisati: mjesto nije razvrstano u turistiki razred; - takoer na cjeniku ste duni naznaiti iznos boravine pristojbe po sezonama koju odreuje Vlada RH za svaku godinu. Informaciju o visini boravine pristojbe po sezonama dobit ete u vaoj turistikoj zajednici opine ili grada ili u upanijskoj turistikoj zajednici; - ako boravinu pristojbu ukalkulirate u cijenu smjetaja obvezni ste na cjeniku naznaiti iznose boravine pristojbe i obvezno naznaiti: Boravina pristojba ukljuena je u cijenu; - cjenik vie nije potrebno ovjeravati u Dravnom inspektoratu! - ako elite napraviti promjenu u cjeniku jer vam je cijena previsoka ili preniska, ili elite dodati neku novu uslugu, jednostavno izmijenite cjenike, uklonite stare i umjesto dosadanjih izvjesite nove, te ih ponite primjenjivati. Ne smijete imati dva cjenika! - ako poslujete s turistikim agencijama, najvjerojatnije ete za agencije imati poseban cjenik s popustima ili ukalkuliranom agencijskom provizijom ili drugaije dogovorenom cijenom, nego to bi to bilo za individualne goste koje sami bez posredovanje dolaze na vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo. Takav cjenik neete izvjesiti pored ve slubenog cjenika. Ako vam inspektor Dravnog inspektorata pri kontroli poslovanja pronae dva cjenika, platiti ete kaznu; - ako na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu nudite i dodatne turistike usluge (npr. kole starih zanata, kole kuhanja, jahanje, sudjelovanje u radovima na imanju, izrada suvenira, prodaja suvenira i sl.), tada sainite jedan poseban cjenik koji moete staviti u info mapu (vie o info mapi moete saznati u poglavlju 2.6.4.7); - ako na osnovnu cijenu dajete popust (npr. popust na djecu od 5 do12 godina, popust na vie od 3,5 ili vie noenja, ili popust na grupu vie od 10 osoba), tada jednostavno to naznaite u cjeniku.
136
KORISNI SAVJETI: - Preporua se da cijene u cjeniku prikazujete s ukljuenim PDV-om (ako ste u sustavu PDV-a) s obzirom na lake snalaenje gostiju po cjeniku, odnosno, ovakvim pristupom informirat ete gosta koliko je konana cijena kotanja usluge i on sam nee biti primoran izraunavati koliko bi zaista trebao platiti. U tom sluaju obvezno na dnu cjenika morate staviti opasku: U cijenu uraunat PDV; - Takoer, preporua se da cijene u cjeniku prikazujete s ukljuenim porezom na potronju, ako ste obveznici plaanja toga poreza. U tom sluaju obvezno na dnu cjenika morate staviti opasku: U cijenu uraunat porez na potronju; - Sastavite cjenik na nekoliko jezika kako bi se gosti lake mogli informirati o cijenama usluga. Preporuka je sastaviti cjenike na engleskom, njemakom i francuskom jeziku te na drugim jezicima ako vam veina gostiju dolazi iz neke druge zemlje
KORAK
2.6.4.5 Izrada normativa jela i pia Ako na vaem turisitkom seoskom obiteljskom gospodarstvu pruate usluge prehrane gostima na smjetaju (doruak, polupansion, puni pansion) i/ili gostima izletnicima kao to je to kod seljakog domainstva - agroturizam tip izletite (ruak, veera) i/ili vinotoje kuaonica (kuanje), duni ste sainiti normativ svih jela i pia koje nudite. Normativi jela i pia moraju se nalaziti na vidnom mjestu u prostoru koji je predvien za usluivanje hrane te ste ga gostu duni dati na uvid na njegov, eventualni, upit.
137
KORAK
U nastavku vam donosimo primjer sainjenog normativa jela i pia, odnosno kako bi normativ trebao izgledati:
NORMATIV purica s mlincima MJERA porcija ROBA / NAMIRNICE puretina 300 g mast 15 g sol mlinci brano 150 g jaje 1 kom voda svinjetina (bez kosti) 100 g svinjetina (koice, uho, nogice) 50 g meso junee 50 g meso divljai 50 g sitna ljuta paprika 10 g feferon kom glavica luka 1 kom vino 50 ml mineralna voda 50 ml pasirana rajica 50 ml reanj enjaka kom sol papar janjetina 300 g krumpir 300 g glavica luka kom lice masti sol voda vino 150 ml mineralna voda 50 ml kava 7 g eer 7 g
slavonski obanac
porcija
janjetina ispod peke
porcija
gemit / bevanda kava
aa alica
NAPOMENA: normativi jela i pia u tablici dati su samo kao ilustracija kako bi trebalo sainiti normativ i ne moraju odgovarati stvarnim koliinama utroenih namirnica kao niti izboru namirnica za ova jela i pia koja su uzeta kao primjer.
138
Vano je napomenuti kako se normativi utvruju za svaku vrstu jela i pia koje nudite na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, a sastoji se od popisa namirnica, mjere kojima se jelo i pie izraavaju (porcija, aa, alica itd.) te koliina namirnica izraena u jedinicama mjere (g, dkg, kg, ml, dl, l i td.) koje su potrebne za izradu jela i pia koje se nude. Normative jela i pia takoer nije potrebno ovjeravati u Dravnom inspektoratu. 2.6.4.6 Oznaavanje turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava (tabele) Nakon dobivanja rjeenja o registraciji, postoji obveza gospodarstva, bez obzira na vrstu registracije, o oznaavanju vrste i kategorije objekata. To su tzv. ploe kojima se oznauje objekt. Za gospodarstva koja su registrirana seljaka domainstva ne postoji propisana standardizirana ploa za oznaavanje, ve samo obveza da na ploi od prirodnog materijala, karakteristinog za kraj u kojemu se domainstvo nalazi (drvo, kamen, terakota i sl.) naznai: - SELJAKO DOMAINSTVO (umjesto seljako domainstvo moe stajati i naziv: AGROTURIZAM i slino); - Ime domainstva (nije obavezno); - Vrsta objekta: npr. soba, apartman, kua, izletite, kamp; - Oznaku kategorije sunca i to dva, tri ili etiri sunca:
KORAK
Ako npr. na seljakom domainstvu imate sobe kategorizirane s dva sunca i apartman kategoriziran s tri sunca, onda na ploi morate to tono naznaiti: - soba (dva sunca); - apartman (tri sunca) ili ako na gospodarstvu imate izletite kategorizirano s dva sunca, sobe kategorizirane s etiri sunca i kamp kategoriziran s tri sunca, onda na ploi morate to naznaiti pojedinano: - izletite (dva sunca); - sobe (etiri sunca); - kamp (tri sunca).
139
KORAK
Ako ste registrirani kao seljako domainstvo te na vaem gospodarstvu pruate usluge na dodatnoj, vioj razini od minimalno propisanih (vidjeti poglavlje 2.1.5.3) moete na vlastiti zahtjev, ukoliko elite (nije obavezno), zatraiti razvrstavanje vaeg gospodarstva kao izletite, soba, apartman, ruralna kua za odmor ili kamp s oznakom kvalitete, a sve u cilju stalnog podizanja kvalitete usluga i ponude. Oznaka kvalitete oznaava se s Q. U tom sluaju, ve na postojeoj ploi kojom se oznaava seljako domainstvo duni ste istaknuti simbol/simbole (piktograme) koji prezentiraju ponudu vaeg seljakog domainstva. Kao i ploa za oznaavanje seljakog domainstva, tako i simboli (piktogrami) moraju biti izraeni od prirodnog materijala. Kako simboli (piktogrami) kojima se prezentira ponuda vaeg seljakog domainstva trebaju izgledati, moete pronai u Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu (NN 118/11). Pravilnik moete pronai na slijedeoj internetskoj adresi: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_10_118_2284.html Ako ste registrirani kao privatni iznajmljiva ili kao hotel batina (heritage) ili hotel onda u tom sluaju morate naruiti standardiziranu plavu plou. Plou morate imati na objektu na vidljivom mjestu s vanjske strane (jedino za objekte koji su proglaeni kulturnim dobrom moe se ploa izvjesiti s unutarnje strane objekta). Ploe naruujete kod sljedee tvrtke (trenutno jedina ima licencu Ministarstva turizma za izradu ploa): Kordun-Lav d.d. Karlovac; Matka Laginje 10; 47 000 Karlovac; tel. 047 645 066; e-mail kordun@kordun .hr; www.kordun.hr. Na navedenoj internet stranici moete pogledati i izgled standardiziranih ploa za oznaavanje. Na adresu tvrtke Kordun-Lav potrebno je dostaviti kopiju rjeenja o registraciji kojim je utvrena kategorija ugostiteljskog objekta i dokaz o uplati trokova (kopiju uplatnice) za standardiziranu plou. Ne zaboravite dostaviti i tonu adresu na koju e vam ploa biti dostavljena, ako je niste u mogunosti osobno preuzeti u Karlovcu. Uplatnicu ispunjavate na sljedei nain: - Uplatitelj: Vae ime i prezime i adresa; - Primatelj: Kordun-Lav Karlovac; - Iznos: za privatne iznajmljivae iznos za plou je 395,00 kn a za obrte i poduzea iznos za plou je 690,00 kn; - iro raun primatelja: 2500009-1101146559; - Poziv na broj: 67 (va OIB); - Svrha doznake: za ploe.
140
Uplatnicu sauvajte jer ete s njom dokazivati kako ste poslali narudbu u tvrtku Kordun-Lav za izradu table, u sluaju da vam u meuvremenu (prije nego stigne naruena tabla) doe dravni inspektor i kontrolira jeste li propisno oznaili objekt. Na brzinu izrade table ne moete utjecati, a to znaju i u Dravnom inspektoratu. 2.6.4.7 Informativna mapa Informativna mapa sadri informacije o vanijim telefonskim brojevima (policija, vatrogasci, hitna pomo, deurni lijenik, deurni stomatolog, deurne ljekarne itd.) kao i informacije o turistikim atrakcijama i ponudi u okolini. Ako ste registrirani kao seljako domainstvo i kategorija smjetaja vam je tri i vie sunca, ili imate registraciju kao privatni iznajmljiva, a kategorija smjetaja vam je tri i vie zvjezdica, u smjetajnim jedinicama bi trebali imati informativne mape za goste, odnosno ona je obvezna. No, toplo preporuujemo da, bez obzira na kategoriju smjetaja, sainite informativne mape, jer e va gost biti informiraniji, a samim time i zadovoljniji. Zadovoljniji e biti i vae kolege turistiki djelatnici iz vaeg podruja o ijim ete uslugama i ponudi, informativnom mapom, informirati goste i jer e moda biti u prilici ponuditi neto i iz svoje turistike ponude. Informativnu mapu ete najjednostavnije posloiti na nain da u vaoj turistikoj zajednici ili od vaih kolega turistikih djelatnika, dobijete promotivne materijale, vezane za destinaciju ili ih isprintate s interneta, posloite u plastine umetke (prozirne plastine kouljice) te sve umetnete u mapu s tvrdim koricama. Naravno, poeljno je da se i vie potrudite, pa uvrstite i informacije kojih nema u postojeim promotivnim materijalima, a vi pretpostavljate da bi bili interesantni vaem posjetitelju. Pri tome, vodite rauna da informacije slaete na pregledan i pristupaan nain, mogue po temama / poglavljima kao to su: 1) to je vrijedno vidjeti?; 2) Gdje se moe dobro jesti po pristupanim cijenama?; 3) Kako i gdje je mogue zabaviti se i rekreirati u iroj okolici? Ne zaboravite u informativnu mapu staviti i cjenik svih ostalih dodatnih usluga (jahanje, kole starih zanata, kole kuhanja, priprema zimnice, izrada suvenira, itd.) koje na svom turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu moete ponuditi gostima. 2.6.4.8 Putokazi / oznake Ako na vaem podruju turistika zajednica ili opina/grad nije sustavno oznaila turistike objekte pa samim tim i turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo (unicirana smea signalizacija), najvjerojatnije ete biti u potrebi da sami postavite putokaze na raskrijima koji bi olakali dolazak gostiju na vae gospodarstvo. U tom sluaju obvezno provjerite tko je vlasnik zemljita na koje mislite postaviti putokaz/oznaku.
KORAK
141
KORAK
Ako je vlasnik zemljita privatna osoba, dogovorite postavljanje putokaza/oznake s vlasnikom zemljita. Ako je zemljite javna povrina, za postavljanje putokaza/oznake uz cestu obratite se upanijskom uredu za ceste gdje e vam dati informaciju o proceduri postavljanja putokaza/oznaka. Putokaz/oznaka treba biti informativna i upravo zbog toga na njoj ne bi trebalo pisati nita vie nego ime domainstva i tip domainstva (npr. Agroturizam taj i taj ili ruralna kua za odmor ta i ta), te pokazivati smjer uz eventualnu naznaku udaljenosti i logotip domainstva, ako ga imate. Izbjegavajte na putokaze/oznake ispisivati podatke o ponudi, naroito ne rijeima. To se poglavito odnosi na ona turistika seoska obiteljska gospodarstva koja nude usluge prehrane za goste izletnike. Ponudu moete na tablama naznaiti kao prepoznatljive piktograme kao to prikazuje Slika 47. Potrudite se da putokaz/oznaka izgleda atraktivno i jednostavno, a nazivi na njima neka budu ispisani vrlo itko. Imajte na umu da je i naizgled nebitan detalj kao to je putokaz odraz profesionalnosti u poslovanju. Slika 48 prikazuje jo jedan uspjean primjer putokaza koji usmjerava na gospodarstvo.
Slika 47. Oznaka za seoski i kulturni turizam Obitelj Ravli, Muilovica, Lonjsko polje
142
KORAK
Slika 48. Putokaz za gospodarstvo Fetinsko kraljevstvo, Fetini, Istra
2.6.4.9 Ishoenje odobrenja za branje jestivog i ljekovitog bilja te gljiva koje se nude kroz usluge seoskog turizma Tradicija naih turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava je i koritenje jestivog samoniklog (medvjei luk, kopriva, paruge, komora, maslaak i dr.) i ljekovitog (matinjak, kamilica, buha, metvica, timijan i dr.) bilja, te gljiva (lisiice, vrganji, mrke trubae i dr.) kako za prehranu, tako i za druge svrhe (ajevi, ljekoviti preparati, zaini i sl.). Vrlo se esto u gastroponudi te dodatnoj ponudi turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava mogu pronai proizvodi od takvog bilja i gljiva. Svakako da jela od samoniklog bilja i gljiva kao i proizvodi od ljekovitog i aromatinog bilja predstavljaju dio tradicijske batine koja ini neizostavni dio ponude seoskog turizma, pa ak i osnovu za kreiranje posebno prepoznatljive ponude. No, pri tome treba znati da je za branje bilja i gljiva u komercijalne svrhe, a u to spada i njihovo nuenje uslugama seoskog turizma, potrebno ishoditi odobrenje od Ministarstva kulture, Uprave za zatitu prirode. Naime, veliki se broj bilja i gljiva nalazi pod zatitom i strogom zatitom, pa je zato, prije branja i stavljanja u prodaju bilo uslugama seoskog turizma, bilo direktnom prodajom potrebno provjeriti je li se bilje i gljive koje se ele brat i tako kreirati ponuda, nalaze pod zatitom. Popis svih zatienih biljaka i gljiva nalaze se u Pravilniku o proglaavanju divljih sorti zatienih i strogo zatienih NN 99/09 http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx. Bilje i gljive koje su pod strogom zatitom ne smiju se brati, dok se bilje i gljive koje se nalazi pod
143
KORAK
zatitom moe brati, ali uz odobrenje. Odobrenje za branje bilja i gljiva pod zatitom izdaje Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu prirode i za ishoenje odobrenja potrebno je poslati pismeni zahtjev na adresu: Ministarstvo kulture; Uprava za zatitu prirode; Runjaninova 2; 10000 Zagreb. Ne postoji propisani obrazac zahtjeva, ve se on moe proizvoljno sastaviti, a mora sadravati: tone nazive vrsta bilja i to obvezno na latinskom6 i hrvatskom nazivu; te godinju koliinu bilja koja se eli brati (u kg). Uz zahtjev se prilae 70,00 kn dravnog biljega (taksene marke) te preslika rjeenja o upisu u registar OPG-a i rjeenja o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima, rjeenja kao privatni iznajmljiva ako gostima usluujete i usluge prehrane, ili rjeenja kao obrt ili poduzee ako, takoer, gostima usluujete usluge prehrane. Za branje gljiva potrebno je zavriti teaj o branju gljiva koje po ovlatenju Ministarstva kulture, Uprave za zatitu prirode provodi Puko uilite Zagreb. Teajevi se provode organizirano, a informacije o teajevima, cijeni kotanja teaja te ostalim informacijama moete dobiti na: tel. 091 600 3053 ili 091 251 7785. Nakon zavretka teaja, dobiva se uvjerenje (certikat) o osposobljenosti za branje gljiva, te iskaznica koju izdaje Ministarstvo kulture. Uvjerenje i iskaznica traju 10 godina te nakon isteka toga roka, potrebno je ponovno zavriti teaj. VRLO VANO: - odobrenje za branje zatienih vrsta bilja i gljiva potrebno je ishoditi svake godine, to znai da ako npr. odobrenje ishodite u srpnju mjesecu, ono vrijedi samo za tekuu godinu, tj. do 31. prosinca tekue godine; - za bilje i gljive koje nisu na popisu zatienih vrsta nije potrebno ishoditi odobrenje, ve se mogu slobodno brati i stavljati u promet kroz usluge seoskog turizma; - sve dodatne informacije kao i provjeru je li se neko bilje ili gljive, koje elite brati, nalazi na popisu zatienih vrsta, moete dobiti u Ministarstvu kulture, Upravi za zatitu prirode, tel. 01 4866 10
6 Radi jasnoe, zbog velikog broja postojeeg lokalnog / zaviajnog nazivlja, gdje se ponekad
isti termin u razliitim krajevima odnosi na razliite biljke.

144
2.6.4.10 Obvezno osiguranje gostiju Ako vam je turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo registrirano za pruanje usluga smjetaja kao hotel, hotel batina, kamp ili kamp odmorite, sukladno Zakonu o ugostiteljstvu, postoji obveza vlasnika (ugostitelja) za obveznim osiguranjem gostiju na svojemu turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu od posljedica nesretnog sluaja. To znai da ste duni kod neke od osiguravajuih kua napraviti policu osiguranja za goste koje borave na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu. Ako vam je turisitko seosko obiteljsko gospodarstvo registrirano kao seljako domainstvo, seljako gospodarstvo ili kao privatni iznajmljiva, a pruate usluge smjetaja, tada ne postoji obveza za osiguranjem gostiju od nesretnog sluaja, ali se svakako preporuuje da to uinite. Uputno je goste osigurati od posljedica nesretnog sluaja ak i kad na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu pruate samo usluge prehrane kao izletite ili kuaonica. U tom sluaju, ne propustite gostima napomenuti da su osigurani od posljedica nesretnog sluaja ako se kojim sluajem desi, to e kod gosta ostaviti dojam profesionalnosti i dojam da vlasnik i domain brinu o njima. Dobro se raspitajte to sve ukljuuje polica osiguranja gostiju od posljedica nesretnog sluaja. Poglavito, ako imate ivotinje, te unutar turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva gostima organizirate razne aktivnosti (sudjelovanje u poljoprivrednim radovima, timarenje ivotinja, kole starih zanata i kole kuhanja i dr.) izvidite pokriva li polica i ove aktivnosti, odnosno kako se gosti mogu osigurati i za takve aktivnosti, naravno jedino ako ih za goste organizirate. Posebno je potrebno provjeriti mogunost osiguranja gostiju, ako za svoje goste organizirate aktivnosti van gospodarstva (npr. jahanje, bicikliranje, pjeaenje, izleti i dr.). Jednostavno reeno, pokuajte predvidjeti sve situacije i mjesta gdje bi mogao nastati nesretan sluaj tijekom posjeta i boravka gostiju na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu te s nekom od osiguravajuih kua dogovorite i naine osiguranja.
KORAK
145
KORAK
2.6.5 Higijenske i sanitarne obveze 2.6.5.1 Higijenske i sanitarne obveze gospodarstava registriranih kao seljako domainstvo i/ili hotel, koja pruaju usluge prehrane za goste na smjetaju i/ili pruaju usluge prehrane za izletnike (vanjske goste) - SANITARNA KNJIICA vlasnik turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva kao i svi lanovi obitelji koji sudjeluju u spravljanju i usluivanju hrane, duni su napraviti pregled koji ima za cilj utvrditi da vlasnik gospodarstva i svi ostali lanovi ne boluju od neke zarazne bolesti, odnosno nisu nosioci zaraznih virusa i bakterija. Na osnovu toga pregleda izdaje se sanitarna knjiica kao slubeni dokument. Sanitarna knjiica ishodi se u najbliem Zavodu za javno zdravstvo (popis svih Zavoda za javno zdravstvo nalaze se u poglavlju 3.2). Nakon prvog ishoenja knjiice u Zavodu za javno zdravstvo, knjiicu je potrebno produavati svakih est mjesec temeljem ponovnih pregleda! - TEAJ HIGIJENSKOG MINIMUMA vlasnik seljakog domainstva ili bilo koji drugi lan gospodarstva (dovoljno jedna osoba) duan je zavriti teaj higijenskog minimuma na kojemu se obuava o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koji rukuju s hranom. Teaj se organizira i provodi u najbliem Zavodu za javno zdravstvo (link s popisom svih zavoda za javno zdravstvo u RH nalaze se u poglavlju 3.2). Informacije kada se organizira teaj higijenskog minimuma i na koji nain prisustvovati teaju te cijenu kotanja, dobit ete u Zavodu za javno zdravstvo. Teaj higijenskog minimuma morate sluati, odnosno pohaati svake etiri godine! - DEZINFEKCIJA, DEZINSEKCIJA I DERATIZACIJA (DDD): najmanje dva puta godinje, a po uoenoj potrebi i vie, duni ste provoditi dezinfekciju (unitavanje mikroorganizama na mjestima gdje se priprema i dri hrana), dezinsekciju (suzbijanje tetnih insekata: muha i ohara) i deratizaciju (suzbijanje tetnih glodavaca). Dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju takoer provodi Zavod za javno zdravstvo (link s popisom svih zavoda za javno zdravstvo nalazi se u poglavlju 3.2), sve detaljnije informacije o ovoj obvezi moete dobiti u samom Zavodu. Dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju mogu obavljati i druge rme koje imaju valjanu registraciju, odnosno odobrenje za vrenje ovih djelatnosti. Ako elite angairati neku drugu tvrtku za obavljanje DDD-a, za informaciju o takvim tvrtkama na vaem podruju moete kontaktirati: Hrvatska udruga za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju; Medovieva 12, Zagreb; tel. 01 2308 341. - BRISOVI KUHINJE s Zavodom za javno zdravstvo (link s popis svih zavoda za javno zdravstvo u RH nalaze se u poglavlju 3.2) duni ste napraviti ugovor o uzimanju brisova u kuhinji radi kontrole i suzbijanja mikroorganizama koji bi
146
se u kuhinji mogli pronai, a tetni su za zdravlje ljudi. Brisovi kuhinje uzimaju se najmanje dva do etiri puta godinje; - Duni ste u kuhinji imati mali poseban ormari koji je otporan na koroziju ili poseban prostor u kojemu ete drati sredstva za ienje; - Hrana koja se skladiti mora biti sloena na policama ili podmetaima podignutima od poda i zatienima od tetoina; - Posude za otpad (kante za smee) moraju biti zatvorene (s poklopcem) i izraene od materijala koji se lako moe prati i dezincirati. - UPIS OBJEKTA U REGISTAR OBJEKATA KOJI POSLUJU S HRANOM PRI MINISTARSTVU ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI. Upis objekta vri se na dva naina: 1. pismenim putem - u kojem sluaju je potrebno na adresu: MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI; Ksaver 200a; 10000 ZAGREB, poslati sljedeu dokumentaciju: 1.1. popunjen obrazac zahtjeva (obrazac moete isprintati s internetske stranice: http://www.mzss.hr/hr/zdravstvo_i_socijalna_skrb/zdravstvo/ registracija_objekata ili pozivom na jedan od sljedeih telefonskih brojeva Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi: 01 469 8499; 01 459 6154; 01 469 8493, zatraiti da vam se obrazac faksira); 1.2. uz zahtjev priloiti 50,00 kn dravnog biljega (taksene marke); 1.3. kopiju rjeenja o registraciji; 1.4. kopiju uplatnice na ime trokova postupka u iznosu od 70,00 kn. Uplatnicu popuniti na sljedei nain: uplatitelj: ime vaeg gospodarstva te vae ime; primatelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi; Iznos: 70,00 kn; broj iro-rauna uplatitelja: va iro-raun; model: 62; broj iro rauna primatelja 1001005-1863000160; poziv na broj 7005-1732-100935; svrha uplate: trokovi evidencije objekta; 2. internetom u tom sluaju na stranici http://upisnik.mzss.hr popunit ete elektroniki obrazac kad se obrazac otvori, kliknite na NOVI KORISNIK i ispunite traene podatke (crveno oznaeno su obvezni podaci). Nakon ispunjavanja elektronikog obrasca, kliknite na PRIHVATI. Nakon toga na e-mail koji ste naznaili u obrascu stii e vam potvrda da je zahtjev za evidencijom zaprimljen.
KORAK
147
KORAK
Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi potom ete poslati sljedee (adresu vidjeti pod tokom 1.): kopiju rjeenja o registraciji; isprintanu potvrdu dobivenu na e-mail; uz potvrdu priloiti 50,00 kn dravnog biljega (taksene marke); uplatnicu na ime trokova postupka u iznosu od 70,00 kn (kako uplatiti potreban iznos vidjeti pod tokom 1.)
Nakon poslane dokumentacije, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi dostavit e vam rjeenje o upisu u registar objekata na vau adresu. Ako u toku poslovanja doe do promjene registracije u smislu promjene nosioca registracije, adrese, kapaciteta i sl., potrebno je ishoditi izmjenu rjeenja o upisu objekta u registar objekata. Tada ete na adresu: MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI; Kneza Branimira 183; 10000 Zagreb, poslati sljedeu dokumentaciju: dopis u kojemu traite izmjenu rjeenja o upisu objekta u registar; kopiju postojeeg rjeenja o upisu objekta u registar; kopiju novog rjeenja o registraciji seljakog domainstva; 50,00 kn dravnog biljega (taksene marke).
2.6.5.2 Higijenske i sanitarne obveze za gospodarstva, registrirana kao privatni iznajmljivai koja imaju odobrenje za usluivanje hrane samo gostima na smjetaju Ako ste registrirani kao privatni iznajmljiva i pruate usluge prehrane svojim gostima na smjetaju, u tome sluaju duni ste ishoditi sanitarnu knjiicu (kako ishoditi sanitarnu knjiicu moete vidjeti u poglavlju 2.6.5.1) 2.6.5.3 HACCP sustav i turistika seoska obiteljska gospodarstva Turistika seoska obiteljska gospodarstva spadaju u kategoriju niskog rizika u rukovanju s hranom te nisu obvezna uspostaviti HACCP sustav! Meutim, vrlo esto na terenu dolazi do suprotnih tumaenja, odnosno uvjeravanja, poglavito od tvrtki koja vre uspostavu ovog sustava, kako turistika seoska obiteljska gospodarstva trebaju uspostaviti HACCP sustav. Vezano uz to, trebate znati da je slubeni stav Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi kako niste duni uspostaviti cjelokupan sustav HACCP-a, ve osigurati preduvjete, odnosno denirati i usvojiti ope zahtjeve za higijenu hrane poznate pod nazivom: Smjernice dobre higijenske prakse. Konkretno: gospodarstva koja su registrirana kao seljaka domainstva tipa izletita i/ili kuaonice, kao i domainstva koja su registrirana kao obrti ili poduzea koja pruaju usluge prehrane gostima izletnicima, trebaju izraditi SMJERNICE DOBRE HIGIJENSKE PRAKSE i s njima u vezi voditi sljedee evidencije:
148
- evidencija temperature u rashladnim ureajima; - plan ienja; - kontrola mikrobioloke istoe. Turistika seoska obiteljska gospodarstva tipa soba, apartman, ruralna kua za odmor i kamp, te turistika seoska obiteljska gospodarstva s odobrenjem za usluivanje hrane, koja su registrirana kao privatni iznajmljivai, trenutno nisu u obvezi denirati niti smjernice dobre higijenske prakse. Informaciju o izraivaima smjernica dobre higijenske prakse za gospodarstva moete dobiti u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, Odjel za hranu, tel. 01 4607566, e-mail: ruzica.vazdar@mzss.hr; koraljka.knezic@mzss.hr; romana.franic@mzss.hr Kako izgledaju smjernice dobre higijenske prakse za ugostitelje moete vidjeti na sljedeoj internetskoj stranici: http://hgk.biznet.hr/hgk/leovi/15254.pdf 2.6.6 Proizvodnja vlastitih proizvoda i plasiranje istih kroz usluge u seoskom turizmu Jedan od ciljeva seoskog turizma je ouvana proizvodnja izvornih domaih proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima, te ostvarivanje dodatne vrijednosti i dodatnih prihoda prezentacijom, odnosno konzumacijom takvih proizvoda na mjestu njihove proizvodnje. Meutim, bilo da se radi o proizvodnji proizvoda za vlastite potrebe, gdje se viak plasira kroz turistike usluge (usluge prehrane ili direktne prodaje na gospodarstvu), ili da se radi o profesionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji, iji se proizvodi prodaju na tritu, ali takoer i plasiraju kroz turistike usluge, postoje odreene zakonske obveze koje se pri tome trebaju zadovoljiti. Vie o tome u nastavku. 2.6.6.1 Proizvodi ivotinjskog podrijetla Ako na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu proizvodite proizvode ivotinjskog podrijetla i elite ih nuditi u turistikoj usluzi prehrane ili ih prodavati na tritu, imate obvezu organizirati i registrirati posebne prostore (objekte) gdje se vri prerada sirovina u nalne proizvode (npr. sir, prut, kulen, kobasice, varci, med, itd) ili zatraiti odobravanje objekata sukladno sljedeim pravnim propisima: Pravilnik o voenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN 125/08, NN 55/09 i NN 130/10) i Pravilnik o posebnim uvjetima za objekte u poslovanju s hranom ivotinjskog podrijetla koji se odobravaju pod posebnim uvjetima (NN 15/10 i NN 133/10).
KORAK
149
KORAK
Ako na vaem gospodarstvu proizvodite MANJE KOLIINE PROIZVODA to znai sirovog mlijeka do 12.000 litara godinje; jaja do 50 komada dnevno; pelinjih proizvoda (pod pelinjim proizvodima smatraju se: med, med u sau, matina mlije, cvjetni prah i propolis) koliina nije odreena; ribe iz ribnjaka7 (uzgajalita) do 3.000 kg godinje moete ih prodavati direktno na vaem gospodarstvu, odnosno plasirati ih kroz turistike usluge (pripremati s njima hranu za goste), bez registracije posebnih objekata za njihovu proizvodnju, ali uz osiguravanje higijenskih i sanitarnih uvjeta za proizvodnju i uvanje tih proizvoda. Ako na vaem gospodarstvu proizvodite gotove (nalne) proizvode mlijene proizvode kao to su razne vrste sireva; te tradicionalne mesne proizvode kao to su suhomesnati proizvodi i slanina, trajne i kuhane kobasice, varci i domaa svinjska mast; odnosno ako punite i pakirate med, ili sortirate i pakirate jaja, duni ste za proizvodnju navedenih proizvoda registrirati posebne objekte ili zatraiti odobravanje objekata sukladno navedenim pravnim propisima. Informaciju kako i na koji nain registrirati ove objekte, sukladno zakonskim propisima moete dobiti na sljedeoj adresi: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja; Uprava za veterinarstvo; Miramarska 24, Zagreb; Tel. 01 6106908 2.6.6.2 Vino Ako ste proizvoa vina, odnosno na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu proizvodite vino koje biste eljeli plasirati i prodavati i putem turistikih usluga (usluga prehrane, usluga kuanja, direktna prodaje vina na vaem gospodarstvu), sukladno Pravilniku o registru vinograda, obveznim izjavama, prateim dokumentima i podrumskoj evidenciji (NN 121/10, od 1. sijenja 2011. godine), duni ste se upisati u Vinogradarski registar. Upis u Vinogradarski registar vri se u regionalnim uredima Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Popis regionalnih ureda moete pronai na sljedeoj internetskoj stranici: http://www. apprrr.hr/kontakt-33.aspx. Ako ste do 31. prosinca 2010. godine bili upisani u Upisnik proizvoaa groa, vina i vonih vina, smatrat ete se upisanima u Vinogradarski registar, uz obvezu upisa vaeg gospodarstva u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Ako niste vae gospodarstvo upisali u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, to ste morali uiniti najkasnije do 31. srpnja 2011. godine. Upis se takoer vri u regionalnim uredima Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
7 posebno znaajno za kontinentalnu Hrvatsku, gdje postoji tradicija imati vlastite ribnjake slat-
kovodne ribe na svojim gospodarstvima.

150
Takoer ste duni izvriti Prijavu za upis u registar troarinskih obveznika u nadlenoj carinarnici na obrascu PUR. Obrazac PUR podnosi se u tri primjerka sa sljedea dva priloga: - izvod iz sudskoga ili drugoga registra prema posebnim propisima iz kojega je razvidna registrirana djelatnost podnositelja zahtjeva, ne starija od est mjeseci; - presliku obavijesti Dravnog zavoda za statistiku o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u. Ako proizvodite manje od 1000 hl (100.000 l) vina godinje, smatrat ete se MALIM PROIZVOAEM VINA. Mali proizvoa vina mora carinarnici nadlenoj prema svome prebivalitu podnijeti prijavu za upis u registar troarinskih obveznika i to najkasnije 8 dana prije poetka proizvodnje, te do 31. sijenja tekue godine za proteklu godinu dostaviti izvjee o godinjoj proizvodnji, otpremama i zalihama vina na dan 31. prosinca, na obrascu GI-MPV. Mali proizvoai vina obvezni su uz prijavu za upis u registar troarinskih obveznika dostaviti i podatak o mjestu proizvodnje, oekivanoj koliini proizvodnje vina u kalendarskoj godini, podatak o povrini vinograda u hektarima, te priloiti potvrdu nadlenog tijela da je upisan u Vinogradarski registar kao i potvrdu da zadovoljava minimalno tehniko-tehnoloke uvjete za proizvodnju vina, propisane posebnim propisima. Obrasce PUR i GI-MPV moete pronai na sljedeoj internetskoj stranici: http://www. carina.hr/Dokumenti/Propisi.aspx?i=13 NAPOMENA: ako proizvodite vino za vlastite potrebe, niste duni evidentirati se u Vinogradarski registar, niti proizvodnju prijavljivati nadlenoj carinarnici, ali tako proizvedeno vino ne moete legalno prodavati na vaem gospodarstvu kroz turistike usluge. 2.6.6.3 Rakije Velika veina turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava u svojoj turistikoj ponudi imaju i rakiju iz vlastite proizvodnje. Vezano za proizvodnju i prodaju rakije na vlastitim gospodarstvima postoje odreena ogranienja, odnosno obveze. Gospodarstvima je doputeno kao malim proizvoaima proizvoditi do maksimalno 50 litara rakije (ili 20 litara istog alkohola) godinje, ali samo za vlastite potrebe. Tako proizvedenu rakiju ne moete prodavati niti plasirati putem turistikih usluga na vaem gospodarstvu, jer je njena namjena iskljuivo za osobne potrebe gospodarstva. Nju eventualno moete darovati posjetiocima vaega gospodarstva, ali je ne smijete naplatiti, odnosno od tako proizvedene rakije ne smijete ostvarivati zaradu.
KORAK
151
KORAK
Ako elite legalno proizvoditi i prodavati rakiju putem turistikih usluga bilo kroz usluge prehrane (kroz digestiv ili kuanje), bilo kroz prodaju kao gotovog proizvoda vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva (u bocama s etiketom) kao upotrebnog suvenira duni ste se registrirati kao proizvoa rakije i platiti troarinu koja trenutno iznosi 53,00 kn po litri istog alkohola ili cca, 22,00 kn po litri rakije (ako rakija ima 40% alkohola). Ovisno o proizvedenoj koliini, registrirat ete se kao: - proizvoa koji proizvode do 1000 litara rakije godinje u kojem sluaju se troarina plaa odmah po proizvodnji, tj. ukupan iznos troarine po proizvedenoj koliini istog alkohola duni ste platiti odmah; - proizvoa koji proizvode vie od 1000 litara godinje u kojem sluaju troarinu plaate po prodaji. Takoer, ako se odluite registrirati proizvodnju na jedan od gore navedena naina, imajte na umu da ste za pakovanje rakije u bocama od 0,25 dl pa navie (pakovanja do 5 litara) obvezni na svaku bocu nalijepiti poreznu markicu. Samo na pakovanjima od 0,10 litara i 0,20 litara (tzv. turistika pakovanja) nije potrebno imati porezne markice. Ako se odluite za registraciju proizvoaa rakije tako da biste istu mogli prodavati (direktno kao proizvod ili kroz turistike usluge), potrebno je dobiti odobrenje za proizvodnju koje izdaje Carinarnica. S obzirom na relativno visoka obvezna davanja, esta je diskusija na temu Isplati li se uope registracija proizvodnje rakije? Radi analize isplativosti, u nastavku je dana jednostavna kalkulacija, kakvu svaki potencijalni proizvoa moe napraviti za sebe. Pretpostavimo da na vaem gospodarstvu planirate proizvoditi 200 litara rakije, te takvu rakiju prodavati kao gotov proizvod (u bocama), odnosno kroz turistike usluge kuanja. Oekivani prihod, uz pretpostavljenu cijenu od 20 kn za 0,2l pakovanje (PDV ukljuen) je 20.000,00 kn (jer se iz proizvedenih 200 l dobije 1000 boica). Okvirni trokovi su kako slijedi: 100,00 kn troarine po kotlu (ako kotao ima zapreminu 100 litara); 4.240,00 kn troarine od 53,00 kn po litri istog alkohola (na bazi 200 litara rakije s 40% alkohola); 5.200,00 kn trokova nabave ambalae (boce od 0,20 dcl; 1000 boca x 5,00 kn + 1000 epova x 0,2 kn); 3.739,84 kn PDV-a na planirani oekivani prihod od prodaje (23% od 20.000,oo kn). Ukupno trokovi iznose: 13.279,84 kn. Oekivani prot je dakle 6.720,16 kn. Ako procijenite da vam ovakva proizvodnja nije isplativa, a elite imati u ponudi rakiju koja je karakteristina za va kraj, ostaje vam mogunost da kroz turistike usluge
152
na vaem gospodarstvu nudite rakiju koju ete kupiti od nekog drugog registriranog proizvoaa rakije iz vaega kraja. KORISTAN SAVJET: Prilikom proizvodnje bilo kojega proizvoda na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, koji prodajete gostu ili nekom drugom krajnjem potroau, ne zaboravite konzultirati Pravilnik o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 41/08). Pravilnik moete pronai na sljedeoj internetskoj stranici: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_04_41_1399.html
KORAK
2.6.7 Zapoljavanje dodatne radne snage na turisitkom seoskom obiteljskom gospodarstvu Uvrijeeno je miljenje kako na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu sve aktivnosti i sve poslove obavljaju vlasnik i lanovi njegove obitelji. Nerijetko se, poradi opsega poslovanja ukazuje potreba za zapoljavanjem dodatnih radnika na odreenim poslovima na gospodarstvu kao to su poslovi odravanja, ienja, pomoi u pripremi i usluivanju hrane (kuhar ili konobar npr.) itd. te poljoprivrednim radovima, ako se na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu intezivno bave poljoprivrednom proizvodnjom. Ako ste vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo registrirali kao seljako domainstvo ili seljako gospodarstvo, znai da se turistike usluge smatraju dodatnom djelatnosti dok je osnovna djelatnost poljoprivredna proizvodnja registrirana kroz OPG (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo). To znai da je OPG osnova za registraciju seljakog domainstva ili seljakog gospodarstva te da kroz OPG moete zapoljavati dodatnu radnu snagu, angairanu i na poslovima koji se odnose na turistike aktivnosti na vaem gospodarstvu. Sukladno tome, a prema tumaenju Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, OPG, odnosno njegov nositelj kao zika osoba odgovorna za njegovo poslovanje, moe biti poslodavac koji zapoljava radnike temeljem ugovora o radu to znai da je sa svakim zaposlenim radnikom nositelj OPG-a duan sklopiti ugovor o radu te na osnovu njega isplaivati radniku ugovorenu plau te sve zakonske doprinose (doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje). Nositelj OPG-a moe s radnikom sklopiti i ugovor o djelu. Ugovor o djelu moe se sklopiti s osobom bez obzira je li ve u radnom odnosu kod drugoga poslodavca, nezaposlenom osobom ili umirovljenikom. Bitno je napomenuti da se ugovor o djelu sklapa za obavljanje jednokratnog posla kod kojega nije bitno vrijeme rada ve izvrenje odreenog (ugovorenog) posla te da se ugovorom o djelu ne ugovaraju poslovi koji po svom obiljeju odgovaraju poslovima za koje se treba sklopiti ugovor o radu, sukladno Zakonu o radu (NN149/09).
153
KORAK
Takoer, na OPG-u mogue je zaposliti i studente. Zaposliti se mogu samo studenti koji imaju status redovitih studenata i to preko ovlatenih posrednika kao to je Studentski centar. Redoviti studenti mogu se zaposliti sklapanjem ugovora o djelu redovitih studenata. Nije na odmet napomenuti kako radnike moete zaposliti i preko agencija za privremeno zapoljavanje koje su registrirane za poslove ustupanja radnika drugim poslodavcima. To znai da neka od agencija za privremeno zapoljavanje moe na temelju sporazuma ustupiti potrebnog radnika OPG-u, za obavljanje privremenog posla. Ako ste vae turisitko seosko obiteljsko gospodarstvo registrirali kao privatni iznajmljiva i imate potrebu za angairanjem dodatnih radnika za obavljanje odreenih poslova, tada neete biti u mogunosti zaposliti radnika preko ugovora o radu ve preko ugovora o djelu, ugovora o djelu redovitih studenata te preko agencija za privremeno zapoljavanje. Ako ste vae turisitko seosko obiteljsko gospodarstvo registrirali kao obrt ili trgovako drutvo (poduzee), tada radnike moete zapoljavati preko ugovora o radu, ugovora o djelu, ugovora o djelu redovitih studenata te preko agencija za privremeno zapoljavanje.
2.6.8 Mogu li se umirovljenici baviti seoskim turizmom, a pri tome zadrati svoj umirovljeniki status? Iako se na terenu esto znaju pojaviti drugaija tumaenja, umirovljenici se mogu registrirati kao seljako domainstvo, seljako gospodarstvo ili privatni iznajmljiva, te se baviti seoskim turizmom, a da pri tome zadravaju svoju mirovinu, tj. ne moraju je zamrzavati. To konkretno znai da mogu uredno primati mirovinu, a od turistikih usluga ostvarivati dodatni prihod. To je omogueno od 1. sijenja 2009. godine, sukladno lanku 209., st.1., toka 15 Zakona o doprinosima (NN 84/08 i 152/08). Ako doete u situaciju da vam se osporava mirovina ako bi se eljeli baviti uslugama u seoskom turizmu, slobodno se pozovite na gore navedeni lanak Zakona. Ako umirovljenik registrira obrt ili poduzee za bavljenje seoskim turizmom, odnosno turistikim uslugama, tada je duan zamrznuti mirovinu te plaati sve doprinose vezano za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
154
2.6.9 Donosi li ulazak RH u EU dodatne obveze i zahtjeve kod bavljenja seoskim turizmom? Mnogi vlasnici turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava, a poglavito oni tek zainteresirani (potencijalni vlasnici TSOG-a) izraavaju bojazan kako e EU donijeti dodatnu birokraciju, odnosno, zabraniti pojedine segmente dosadanjeg poslovanja, kao i nametnuti neke nove propise i obveze. Takve su bojazni suvine jer se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, za seoski turizam, nita znaajno nee promijeniti. Sve ostaje kao i do sada, odnosno nema nikakvih novih obaveza ili dodatne birokracije koje e vlasnici turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava morati ispunjavati da bi bili registrirani. Naime, seoski turizam regulira zakonodavstvo vezano za turizam, a Europska unija doputa svakoj svojoj lanici autonomno propisivanje naina i uvjeta za bavljenje svim turistikim uslugama, pa tako i seoskim turizmom. To znai da e Hrvatska ulaskom u Europsku uniju i dalje autonomno odluivati kako i na koji nain razvijati turizam, ukljuujui i seoski turizam. To se odnosi kako na donoenje zakona i ostalih pravnih propisa vezanih za turistiku djelatnost, pa e kao i do sada Ministarstvo turizma predlagati propise koje e usvajati Sabor, tako i na autonomno odluivanje o poticanju seoskog turizma od strane drave (poticajne mjere relevantnih ministarstava). Ono to Europska unija propisuje i trai jest red u proizvodnji hrane koja je za daljnju prodaju, bilo kao gotovih proizvoda, bilo kroz turistike usluge na gospodarstvima. Svako turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo koje proizvodi proizvode, a koje eli plasirati, tj. prodavati bilo direktno kroz prodaju na svom gospodarstvu, bilo kroz turistike usluge prehrane takoer na svome gospodarstvu sukladno propisima EU-a koje je preuzela i Hrvatska, ima obavezu sigurne proizvodnje hrane za krajnjeg potroaa, odnosno prilikom proizvodnje osigurati higijenske i zdravstvene standarde proizvoda na mjestu proizvodnje. To znai da se za preradu proizvoda ivotinjskog podrijetla moraju registrirati objekti koji zadovoljavaju propisane higijensko-sanitarne uvjete za proizvodnju takovih proizvoda. To su u prvom redu: sirane, prutane, prostor za proizvodnju suhomesnatih proizvoda, meda, i dr. Takoer, ako bi se meso ivotinja koristilo za mesne preraevine (kobasice, kulen, varci i dr.) koje bi se prodavale ili usluivale kroz usluge prehrane na gospodarstvu, postoji obveza klanja ivotinja u registriranim klaonicama. No, sve navedene odredbe ve su niz godina propisane i poznate su i iroj javnosti u Hrvatskoj. Dakle, nita novo, to ve nije poznato kao obveza to se proizvodnje hrane tie, nee dodatno biti nametnuto ulaskom u Europsku uniju. Stoga, nikakve bojazni za poslovanje turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava nema ulaskom u EU.
KORAK
155
KORAK
tovie ulaskom RH u EU, 1. srpnja 2013. godine, za turistika seoska obiteljska gospodarstva doi e do konkretnog olakavanja poslovanja, barem u jednom dijelu. Naime, od tog dana, poveava se prag za ulazak u sustav PDV-a s 85.0000,00 kn na 35.000,00 (cca. 250.000,00 kn) to e rasteretiti poslovanje veini postojeih gospodarstava, a naroito poetnicima, odnosno potencijalnim turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima.
156
2.7 KORAK 7: povezivanje s tritem

Moglo bi se rei kako je povezivanje s tritem, odnosno marketing i promocija turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva jedan od najvanijih koraka to se tie poslovanja. Pretpostavimo da ste vrlo uspjeno proveli sve dosadanje korake organizacije vaeg turistikog obiteljskog seoskog gospodarstva. Najvjerojatnije ete se sad zapitati: A to sad? Kako doi do utvrene ciljane skupine mojih gostiju? Kako da gosti saznaju za mene? to trebam poduzeti da se zna za moje gospodarstvo? Nije dovoljno urediti i organizirati turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo te onda sjesti i doslovno ekati da gosti sami dou, ve je poruku o vaim uslugama potrebno poslati u svijet na adekvatan nain. Dakle, kad se deniralo gdje su vai gosti, te koju ciljnu skupinu (ili ciljne skupine) elite ugostiti, kao to je opisano u poglavlju 2.1, potrebno je poduzeti korake kako potencijalnom gostu poslati informaciju da vae gospodarstvo postoji. U nastavku se opisuje nekoliko naina na koje je to mogue uiniti.
KORAK
2.7.1 Izrada posjetnice (vizit karte) Prvi korak u promociji i prijenosu informacija o vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu neka bude vaa posjetnica koja e sadravati vae ime, ime vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva i sve potrebne kontakte (adresa, telefon, mobitel, e-mail, internetska adresa). Posjetnica e vam za poetak biti vrlo vrijedan i vaan instrument kada je potrebo dati informaciju da se bavite seoski turizmom. Izrada posjetnica ne kota puno, lako se nosi sobom, te ste ju u svakoj prilici u mogunosti nekome dati, odnosno spremni ste i na taj nain promovirati svoje gospodarstvo. Takoer, prikupljajte posjetnice vaih gostiju (ako ih imaju) i ostalih poslovnih partnera i predstavnika institucija jer e vam koristiti prilikom izrade mailing lista odnosno adresara na koje ete slati informacije o svojoj ponudi na gospodarstvu. Prije nego izradite neki promotivni letak svoga turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, posjetnica e vam u prvim danima vaeg poslovanja biti od velike koristi.
157
KORAK
2.7.2 Javno predstavljanje vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva Organizirajte sveano otvaranje svoga turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva na koje ete pored prijatelja (ne zaboravite i susjede) pozvati i: - predstavnike medija (novinare) lokalne (lokalne dnevne listove, lokalne radiopostaje, lokalne TV postaje, lokalne internetske portale) i regionalne (regionalne dnevne listove, regionalne radiopostaje, regionalne TV postaje, regionalne internetske portale); - predstavnike svoje lokalne (opinske ili gradske) i svoje upanijske turistike zajednice; - predstavnike lokalne i regionalne vlasti, tj. predstavnike svoje opine ili grada i predstavnike svoje upanije; - predstavnike turistikih agencija s vaeg podruja; Na sveanom otvaranju svakako predstavite svoje gospodarstvo i turistike usluge koje ste organizirali za prihvat gostiju te navedite sve one pozitivne razloge koji su vas motivirali da se odluite na ovakav poduzetniki poduhvat, odnosno bavljenje turizmom na svojemu turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu. Nikako, ali nikako ne govorite pred svima o problemima koje ste imali i s kojima ste se suoavali dok niste uredili, registrirali i organizirali svoje gospodarstvo, napose ako ste probleme imali prilikom ishoenja odreene dokumentacije, jer bi mogli stvoriti kontraefekt, a i nije primjereno pred uzvanicima kojih se to i ne tie prozivati za potekoe. Meutim, sveano otvaranje, kada se zaslueno hvalite ostvarenim, dobra je prilika da ugrabite trenutak i nekog prisutnog predstavnika institucije relevantne za rjeavanje nekoga od svojih problema nasamo ukratko informirate o problemu, pitate za savjet, odnosno dogovorite sastanak na kojemu ete imati vremena detaljnije prodiskutirati o problemu i moguim rjeenjima. Svakako iskoristite svaki trenutak na sveanosti i porazgovarajte s novinarima te im budite na raspolaganju za detaljne informacije oko gospodarstva i usluga. Dobro je za novinare imati unaprijed napisani tekst o svojemu gospodarstvu, u kojemu ete istaknuti specinost ponude i vrste usluga koje ete nuditi. Obvezno zatraite posjetnicu novinara koji su se odazvali vaem pozivu kako bi ih mogli pravovremeno izvijestiti o novostima na svojemu turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, te drugim zanimljivim informacijama. Iskoristite takoer trenutak i razgovarajte s predstavnicima turistikih zajednica (lokalne i upanijske) o daljnjim mogunostima promocije svojega gospodarstva.
158
Ovaj korak, odnosno sveano otvaranje gospodarstva s ciljem predstavljanja javnosti odlian je nain za poslati onu prvu, vrlo vanu, informaciju u svijet o postojanju vaeg gospodarstva. I jo neto: svi koji se odazovu vaemu pozivu na sveano otvaranje i javno predstavljanje turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, vrlo su vani jer e oni biti upravo ti koji e pronijeti glas u svijet o vama i vaemu turistikom poduhvatu na vaem gospodarstvu. Oni e biti prvi ambasadori i promotori vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva .
KORAK
2.7.3 Osobni obilazak relevantnih institucija to ako se dogodi da na sveano otvaranje ne doe nitko od predstavnika turistike zajednice ili predstavnika opinskih ili upanijskih vlasti? Nemojte zbog toga oajavati ili se unaprijed ljutiti, nego vi osobno otiite na upoznavanje i predstavljanje u opinu ili grad kod osoba zaduenih za turizam, odnosno gospodarstvo, odnosno u opinsku ili gradsku i upanijsku turistiku zajednicu. Porazgovarajte s njima o ponudi svojega turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva i ostavite im ve unaprijed pripremljen materijal o ponudi na vaem gospodarstvu, naravno, s kontaktima. Njima e va posjet i materijali svakako koristiti da se iz prve ruke upoznaju s novitetima ponude, ali i kao mogunost da sa svojim poslovnim partnerima kao i brojnim delegacijama posjete vae gospodarstvo to je i cilj vaeg posjeta. Ako se netko od medija nije odazvao vaem pozivu, postoji velika mogunost kako e vas naknadno ili posjetiti, ili nazvati telefonom da popriate o ponudi na vaem gospodarstvu. Svejedno, odmah drugi dan nakon sveanog otvaranja turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, svim medijima, a naroito onima koji nisu bili na otvaranju, poaljite tzv. press release, odnosno objavu za medije (ne vie od 1 stranice teksta) u kojemu ete ukratko opisati tijek otvaranja gospodarstva, te u kratko opisati turistiku ponudu na gospodarstvu. Koji mediji nisu bili na otvaranju utvrdit ete kad usporedite pozive i dobivene posjetnice novinara koji su prisustvovali otvaranju. Koristan savjet: uvijek kada imate zanimljivu informaciju vezanu za svoje gospodarstvo (npr. nova ponuda i sl.) poaljite je medijima. Potencijalni gosti vaega gospodarstva svakako su i poslovni ljudi iz razliitih rmi s vaega podruja (opine ili grada regije, upanije) kao to su npr. banke, osiguravajue kue, autosaloni, trgovaki centri i sve ostale rme koji dnevno imaju vie sastanaka i poslovnih delegacija. Obiite ih osobno (odnosno njihove slube za marketing i odnose s javnou) i ponudite im mogunost da na vaem gospodarstvu u miru, te uz autentinu i originalnu ponudu i ambijent, odre poslovni sastanak te poslovni ruak (naravno ako niste usmjereni iskljuivo na pruanje usluge smjetaja kao to su rural159
KORAK
ne kue za odmor, ruralni B&B, ruralni kamp). Na taj nain stvarate mogunost da vam se netko od posjetilaca ponovno vrati privatno ili pak organizira neki svoj poslovni dogaaj na vaem gospodarstvu. Ovako irite mreu potencijalnih klijenata. Ne zaboravite (najbolje e-mailom) poslati informaciju o postojanju vaeg gospodarstva i cjelokupnoj ponudi i predstavnitvima Hrvatske turistike zajednice u svijetu. Hrvatska turistika zajednica ima 27 predstavnitva diljem svijeta (na svim vanim turistikim tritima) radi promocije hrvatskog turizma i turistike ponude u Hrvatskoj. Uredi Hrvatske turistike zajednice uvijek trae informacije o novim proizvodima, uslugama i ponudi u Hrvatskoj kako bi informaciju mogli proslijediti na trite. Takoer od tih ureda zatraite informacije o turistikim agencijama iz tih zemalja koje posluju s Hrvatskom, odnosno ukljuuju turistiku ponudu Hrvatske u svoju prodaju, poglavito turistikim agencijama koje bi mogle biti zainteresirane za ponudu seoskog turizma. Kontakte o predstavnitvima Hrvatske turistike zajednice dobit ete u vaoj turistikoj zajednici opine ili grada ili upanijskoj turistikoj zajednici. Takoer ne zaboravite informaciju i ponudu poslati i na razne udruge koje okupljaju veliki broj osoba te koje bi mogle biti zainteresirane za vae usluge, ili posjetom u obliku izleta ili organizacijom nekih od dogaanja na vaem gospodarstvu kao to su radni sastanci, poslovna druenja, godinja druenja, mali seminari i okrugli stolovi i sl. Tako npr. moete kontaktirati: udruge umirovljenika, udruge lijenika, udruge stomatologa, udruge odvjetnika, udruge poslodavaca, udruge ljubitelja vina (vinske klubove), udruge biciklista, udruge ljubitelja pjeaenja, planinarske klubove, gastroudruge i sl.
2.7.4 Vlastita internetska stranica Svakako se preporuuje izraditi vlastitu internetsku stranicu s obzirom da internet kao promotivni kanal ima ogroman potencijal. Jednostavan je i brz u prijenosu informacija i traenju poslovnih mogunosti, te vam moe znaajno pomoi u promociji gospodarstva, kao i prodaji proizvoda i usluga. Takoer na internetskoj stranici moi ete objaviti vie detaljnih informacija vezano za vau ponudu to neete biti u mogunosti brourom ili katalogom. Iste ete biti u prilici odmah nadopunjavati i mijenjati. Nije na odmet spomenuti kako izrada internetske stranice nije preskupa investicija cijena izrade jednostavne internetske stranice sa svim potrebnim elementima moe varirati od nekoliko tisua kuna do 10 tisua kuna a otvara vam mogunost da u svakom trenutku i na najbri mogui nain zainteresiranima poaljete informaciju o svojoj ponudi..
160
Izradu internetske stranice (dizajn, izbor domene, otvaranje adresa elektronike pote) prepustite strunjacima, odnosno izraivaima stranica, a sa sadrajem, poglavito tekstom nemojte pretjerivati. Neka vam izraiva stranice istu napravi u CMS sustavu kako bi je mogli samostalno odravati i mijenjati sadraj, ako ste vini radu raunalom. Obvezno predstavite sebe i svoju obitelj i stavite koju fotograju svoje obitelji. Gosti vole vidjeti ovakve fotograje, posebno ako su fotograrane negdje na imanju u toku nekih od radova. Neka stranica bude jednostavna i informativna bez previe klikanja , odnosno, bez nejasne i zbunjujue navigacije. Boja podloge ne smije biti kriava ve blaga i ugodna oku. Nemojte pretjerivati s tekstom, ve neka tekst bude kratak, informativan i zanimljiv, tj. kreirajte ga kao priu tekstovi ne bi smjeli zvuati kao izjava glasnogovornika policije ili izjava za tisak. Nemojte staviti niti premalo teksta za informaciju. Svakako pripaziti i na veliinu slova (da nisu premala). Ne zaboravite staviti dobru fotogaleriju (moete je i tematski podijeliti: smjetaj, dodatne usluge, poljoprivredne aktivnosti, fotograje gostiju koji koriste usluge, odnosno onih koji su ve boravili na vaem gospodarstvu i sl.), sve usluge koje nudite, cjenik te kontakte i poglavito dodatnu ponudu, odnosno pakete proizvoda i usluga, ako ih kreirate. Fotograje neka ne budu niti premale niti prevelike. Takoer ne zaboravite internetsku stranicu prevesti barem na jedan svjetski jezik i to engleski, a po mogunosti i na vie njih, poglavito na onaj koji govore gosti koji su najbrojniji posjetitelji vaega gospodarstva. Bilo bi dobro na internetskoj stranici nainiti i obrazac za upite i rezervacije, jer ete na taj nain zasigurno poveati broj dolazaka. Slika 49 prikazuje jedan takav obrazac sa svim njegovim standardnim sastavnim dijelovima. Sastavni dio vlastite internetske stranice je svakako i elektronika pota, odnosno e-mail. E-mail vam treba postati svakodnevno sredstvo komunikacije i poslovanja. Jedan od jednostavnijih naina na koji ga moete koristiti za promociju vlastitog gospodarstva je kreiranje mailing lista (adresara e-mail adresa vaih gostiju, poslovnih partnera, potencijalnih gostiju itd.) preko kojih ete slati kako ponude tako i sve novosti vezano za turistike usluge na svojemu gospodarstvu.
KORAK
161
KORAK
Slika 49. Primjer obrasca za rezervaciju usluga preko internetske stranice

ms first name last name age e-mail phone town state persons children from to anythinh else 2 no DD/MM/YYYY DD/MM/YYYY mr
VRLO VANO: kad e-mailom aljete ponudu, tj informaciju o turistikim uslugama svakako izbjegavajte poslati ovakav ili slian tekst:
Potovani, Nedavno smo otvorili nae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo. Ime mu je ...... Moemo organizirati tradicijske rukove i veere, kuanja naih proizvoda te ponuditi smjetaj u sobama, apartmanima... Takoer moemo ponuditi izlete u okolici, obilazak prirodnih i kulturnih znamenitosti. Nadamo se da emo uspjeno suraivati te da ete posjetiti nae domainstvo. S potovanjem,
162
ve opis svoje ponude kreirajte kao mali elektronski letak u .pdf formatu, s par fotograja i takvog poaljite e-mailom, sa sljedeim tekstom:
KORAK
Potovani, zadovoljstvo nam je upoznati vas s turistikom ponudom na naem domainstvu koju vam dostavljamo u prilogu. S potovanjem, Ime i prezime Ime domainstva Kontakti Internetska stranica domainstva
Ponudu u obliku maloga letka moe vam takoer sloiti dizajner koji vam dizajnira i internetsku stranicu. to se interneta tie, svakako iskoristite i oglaavanje na drutvenim mreama ko to su Facebook ili LinkedIn. Otvorite svoju stranicu na ime svoga gospodarstva na ovim drutvenim mreama, ulanjujte ljude i objavljujte novosti i ponudu. Napravite sami svoju vlastitu reklamu na Googleu preko http://adwords.google.hr/ te postavite proraun oglaavanja toan iznos novca koji elite potroiti. Plaa se po klikanju na va oglas tako da ete po jednostavnoj raunici na 1000 klikanja platiti oko 500,00 kn. Takoer moi ete odreivati gdje ete upuivati svoju reklamu. Neka samo 1% od 1000 klikova onih koji su kliknuli na internetu na va oglas i koje je privukla vaa ponuda budu i gosti koji su boravili na vaem gospodarstvu, to znai da moete raunati na 10 konkretno ostvarenih boravaka. Budite prisutni i na internetskim stranicama koje su sainjene za davanje turistikih savjeta gdje putovati i gdje odsjesti, kao to je TripAdvisor. Ne propustite napraviti koji zanimljivi lmi o svojemu gospodarstvu te ga postavite na Youtube i naravno koristite link za promociju svojega gospodarstva u svakoj prilici.
163
KORAK
2.7.5 Sajmovi i manifestacije Lokalni, regionalni, nacionalni i meunarodni sajmovi, manifestacije, izlobe, i slina druga dogaanja izvrsna su mjesta gdje moete plasirati informaciju o svojemu turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu i turistikim uslugama koje nudite. Tu se pored ponuaa, kao to ste vi, okupi i veliki broj poslovnih ljudi (predstavnika turistikih agencija, predstavnika raznih institucija i dr.) kojima bi vaa ponuda mogla biti zanimljiva i koji bi mogli biti vai gosti. Takoer, na ovakvim mjestima uvijek postoji mogunost i direktnog dogovaranja i pregovaranja oko plasmana vaih turistikih usluga, kao i susret s vaim kolegama koji pruaju sline ili istovrsne usluge, dakle takoer imaju turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo, s kojima moete razmijeniti iskustva, odnosno dobiti vrijedne informacije o poslovanju kao to su npr. poslovanje s agencijama, informacije o oglaavanjima, informacije o turistikim vodiima (misli se na tiskane kataloge-vodie kao to je npr. Routard), itd. Na sajmovima se vrlo esto organiziraju poslovni susreti, tematske radionice i slino, gdje takoer moete na direktan nain promovirati svoje gospodarstvo, tj. dati informaciju o svojim turistikim uslugama. U samom poetku poslovanja najvjerojatnije e vam biti preskupo samostalno, kao aktivni izlaga, nastupiti na nekom od sajmova s obzirom na velike trokove (najam i ureenje tanda, smjetaj, prijevoz, itd.), poglavito ako se sajam ili neki drugi dogaaj dogaa izvan vaeg mjesta boravka ili neposredne blizine, a jo vie ako je sajam negdje u inozemstvu. Ako postoji mogunost zajednikog nastupa s ostalim kolegama s vaeg podruja u sklopu turistike zajednice ili neke druge institucije, svakako e vam to olakati nastup i mogunost prisustvovanja sajmu ili nekom drugom dogaanju. No, ak ako ni takva mogunost ne postoji, to jo uvijek ne znai da ne moete prisustvovati sajmu, i ekasno se promovirati. Nain na koji to moete uiniti je da sajmu prisustvujete kao svaki drugi posjetitelj, ali s posjetnicom (vizit kartom) u depu. Na taj nain, barem na poetku svoga poslovanja, kada nemate dovoljno nancijskih sredstava za biti izlaga, i kada je potrebno napraviti poetne napore u promociji gospodarstva, imat ete mogunost ipak poslati informaciju o svojemu turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu. Umjesto da imate tand (koji si u ovom trenutku ne moete priutiti) na kojemu ete morati biti tijekom cijeloga radnog vremena sajma i ekati da vam netko od posjetilaca prie i zainteresira se za vau ponudu, bit ete u mogunosti vi obilaziti sajam i direktno razgovarati s izlagaima, poglavito onima s kojima bi mogli dogovoriti i konkretnu suradnju, tj. posao. Pa ak i da ne sklopite konkretan posao, uvijek ete moi ostaviti svoju posjetnicu s kontaktima kao informaciju o turistikim uslugama
164
koje nudite na gospodarstvu,a bit e vam i puno jeftinije. Trokovi se svode na kartu za ulazak (ukoliko se sajam ili manifestacija plaaju), troak putovanja i eventualni troak smjetaja, ako je mjesto dogaanja relativno udaljeno od vaeg mjesta boravka, a usput u tome mjestu, van sajma, moete moda posjetiti neku od turistikih agencija koja bi se mogla zanimati za vae usluge, poglavito one koje ve imaju turistike aranmane na vaem podruju ili pak neku od udruga kao to su npr. udruga umirovljenika, udruga biciklista, gastroudruge, udruga vinara itd.
KORAK
2.7.6 Poslovanje s turistikim agencijama Svaki vlasnik turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva kao idealnu situaciju prieljkuje dobar i dugoroan ugovor s nekom od turistikih agencija koja e dovoditi goste, puniti kapacitete i preuzeti sve poslove vezane za promociju i naplaivanje usluga od gostiju. To je idealna situacija, no kljuni korak do postizanja zadovoljavajueg dogovora je pregovaranje o uvjetima. Savjetujemo vam da kad razgovarate o mogunostima poslovne suradnje s nekom od agencija, svakako provjerite kakve turistike proizvode i usluge agencija trai, tj. kakve uvjete poslovanja nudi. Za svoj usluge agencija trai proviziju. Moe se dogoditi da e agencija s vama dogovoriti ksnu cijenu koju e vam platiti za dogovorenu uslugu te e ona na tu cijenu nadograditi svoju zaradu i takvu prodavati na tritu. Znai, mogunosti i varijante suradnje su razliite i svakako zavise od pregovora i dogovora.
Kako doi do agencija, odnosno kako zapoeti suradnju? Najee sami vlasnici gospodarstava trae agencije s kojima bi suraivali, ali se dogaa i obratan proces kada i agencije trae gospodarstva s kojima bi rado poslovale. To se dogaa kada doznaju za vas, tj. vae usluge koje odgovaraju njihovim kriterijima, tj. savreno biste se uklapali u njihovu ponudu. No, vratimo se na situaciju u kojoj vi traite informacije o agencijama. Informacije o agencijama moete dobiti: - od vaih kolega koji ve posluju s nekom od agencija; - traei informaciju o agencijama koje u svojoj ponudi imaju i seoski turizam od neke od (trenutno dvije) nacionalnih udruga agencija:
165
KORAK
- UHPA (Udruga hrvatskih putnikih agencija); I. Krnjavoga 1/II (hotel Westin); tel. 01/2304992 ili 01/2304993; e-mail: uhpa@uhpa.hr; internetska stranica: www.putovanja.hr; - UNPAH (Udruga nezavisnih putnikih agencija Hrvatske); Rooseveltov trg 4; Zagreb; tel.01/4826-377; e-mail:unpah@zg.t-com.hr; info@unpah.hr; unpah@ unpah.hr; internetska stranica: www.unpah.hr ; - preko interneta.
2.7.7 Jo neki uinkoviti naini promocije vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva TEMATSKE VEERI jednom mjeseno ili ak ee, moete na svojemu gospodarstvu organizirati tematske veeri. Hoe li to biti prezentacija nekog tradicijskog jela, tradicijskog proizvoda, neke aktivnosti ili togod drugo, ovisit e o vaim interesima. Tematske veeri imale bi za cilj usmjeravanje panje na vae gospodarstvo, odnosno koristile bi se kao jedan konkretan nain promocije direktno na vaem gospodarstvu. POVEZIVANJE (LINKANJE) VAE INTERNETSKE STRANICE S DRUGIM PORTALIMA (turistike zajednice, turistiki portali i dr.) po principu uzajamnosti. OGLAAVANJE NA INTERNETSKIM PORTALIMA najvjerojatnije ete se u tijeku svojega poslovanja susresti s mnogobrojnim ponudama za oglaavanjem na internetskim portalima za koje e se traiti novana naknada. Jako dobro analizirajte ponudu, odnosno internetski portal koji vam je poslao ponudu te svakako kontaktirajte kolege koji se oglaavaju kako bi iz prve ruke dobili informaciju o uspjenosti oglaavanja. Naime, u veini sluajeva se na alost radi o pukom oglasu na nekoj internetskoj stranici za koju ete platiti oglaavanje, a ne o daljnjoj internetskoj promociji koja bi mogla privui zainteresirane, potencijalne goste. ZADOVOLJAN GOST je uvijek najbolja reklama. To je marketing od usta do usta, to znai da e zadovoljan gost uvijek prenijeti informaciju o vaem domainstvu u pozitivnom svjetlu. VRLO VANO: sve fotograje domainstva koje objavljujete i koristite u promociji kao i opis gospodarstva te cjelokupna ponuda koju nudite mora odgovarati istini. Izbjegavajte retuiranja i poboljavanja fotograja ako vam susjedstvo nije ureeno, jer kad gost doe suoit e se s injenicom da fotograja nije realna. Nikako ne oglaavajte ono to ne moete izvriti, odnosno pruiti gostu. Sve to se reklamira mora biti omogueno i nadasve odgovarati realnosti.
166
2.7.8 Komuniciranje s gostom Komuniciranje s gostom svakako moemo okarakterizirati kao jedan od vanijih koraka u poslovanju vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva. O komunikaciji uvelike ovisi hoe li se gost odluiti za vae gospodarstvo, te hoe li na kraju svoga boravka na gospodarstvu stei pozitivan dojam i naravno, hoe li se ponovno vratiti. S gostom ete komunicirati prije njegovog mogueg dolaska na gospodarstvo, tijekom njegovog boravka i nakon njegovog boravka. Slijedi nekoliko savjeta koje je dobro imati na umu. KOMUNICIRANJE S GOSTOM PRIJE NJEGOVOG DOLASKA Vezano uz komunikaciju s potencijalnim gostom u ovoj fazi, vano je imati na umu da je vaa komunikacija vrlo znaajan element opeg dojma na osnovu kojega e potencijalni gost odluiti o dolasku ili nedolasku na vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo. Komunikacija s potencijalnim gostom zapoinje onoga trenutna kada poinjete promovirati svoje gospodarstvo. To konkretno znai da ete prilikom promocije dati informaciju kako i na koji nain svi zainteresirani mogu komunicirati s vama. Obino, direktna komunikacija zapoinje telefonskim pozivom od strane gosta ili e-mailom, odnosno preko kontakata koje ste objavili (posjetnica, letak, broura, internetska stranica i sl.). Svakako pazite da svi objavljeni kontakti funkcioniraju. To konkretno znai da su objavljeni telefonski bojevi toni i da se na njih javljate. Nikako ne ostavljajte kontakt ako preko tog kontakta (telefon, e-mail) ne odgovarate. Ako objavljujete ksni telefon, a veinom vremena niste u mogunosti odgovarati na pozive, jednostavno pozive preusmjerite na mobilni telefon. Ako se kojim sluajem dogodi da niste u mogunosti odgovoriti na poziv, poglavito na poziv na mobilni telefon, s obzirom da ste moda zauzeti (na sastanku ste, radite posao koji ne moete prekinuti ili ste u situaciji da se jednostavno ne moete javiti i sl.) u dogledno vrijeme (najbolje unutar sat vremena) uzvratite poziv. Ako niste u mogunosti razgovarati, a javili ste se na poziv, ljubazno se ispriajte i recite kako trenutno niste u mogunosti razgovarati i pitajte moete li se povratno javiti i kada to moete uiniti kao npr. Hvala vam na pozivu i molim vas oprostite jer trenutno nisam u mogunosti razgovarati. Postoji li mogunost da vas malo kasnije povratno nazovem na ovaj broj s kojega me zovete?. Nikako nemojte potencijalnom gostu odgovoriti na nain: Nemam sada vremena , nazovite kasnije. Gost e na taj nain u veini sluajeva shvatiti da je odbijen i zasigurno se nee povratno javiti.
KORAK
167
KORAK
Znajte takoer da e ponekad netko biti i neljubazan na telefonu i traiti svakojake informacije. U tom sluaju diplomatski, bez uzrujavanja odgovorite ugodnim tonom glasa, kako vam je ao, ali da takvim informacijama ne raspolaete te niste u mogunosti organizirati traenu uslugu jer npr. taj dan ve imate goste, ne pruate te vrste usluga koje se trae i sl. S obzirom kako su objavljeni kontakti javni, moete oekivati, pored konkretnih upita, i svakojake druge upite koje vas ne trebaju isprovocirati. Kada upite dobivate e-mailom, svakako na njih odgovarajte u roku od 24 sata. Svakodnevno provjeravajte e-mail (i po vie puta ako je mogue). Nikako nemojte dopustiti da vam se mailbox napuni te poiljatelju doe povratna informacija kako mail ne moe biti poslan na vau adresu jer vam je mailbox prepun. Ako gasite jednu e-mail adresu i otvarate drugu, a niste u mogunosti odmah promijeniti kontakte na promotivnim materijalima (posjetnica, letak, broura, internetska stranica), istovremeno se sluite s obje e-mail adrese. Sve koji vam poalju mailove na staru adresu informirajte o novoj adresi, a svoje poslovne partnere ili sve one koje ve imate u adresaru takoer informirajte o novoj adresi. Komunikaciju preko stare e-mail adrese napustite postupno, a ne odjednom. Svakako treba izbjei situaciju u kojoj se oglaena e-mail adresa vie ne koristi, odnosno poiljatelju doe povratna informacija kako mail ne moe biti isporuen jer je adresa nepostojea.
KOMUNICIRANJE S GOSTOM TIJEKOM NJEGOVOG BORAVKA NA GOSPODARSTVU Nakon uspjenog komuniciranja i dogovora, oduevljeni onim to su vidjeli preko fotograja i vaom ljubaznou i osobnou, gosti su ve na putu i svaki trenutak bi trebali stii na vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo. Gost je najosjetljiviji prilikom dolaska na mjesto boravka. Umoran je od puta, ima izrazitu elju da se raskomoti, osvjei i opusti, i potrebno ga je smjestiti u najkraem moguem roku. Nikako si nemojte dopustiti da gost eka kako bi bio smjeten jer soba ili apartman jo nisu spremljeni, ili vas ili nekog od vaih lanova obitelji nema na gospodarstvu, pa e povrh svega gost morati ekati ispred imanja da se vratite, to bi ga moglo dodatno isfrustrirati. Smjetaj mora biti ist, prozraen, zagrijan (ako je vani hladno ili prohladno). Kada znate da vam taj dan dolaze gosti, na gospodarstvu uvijek mora biti netko tko e ga primiti i ugostiti.
168
Naroito je vaan prvi susret, jer se osnovni dojam gosta, njegovo zadovoljstvo prilikom ugoivanja pri dolasku, velikim dijelom formira upravo prilikom prvog susreta. Gosta doekajte s osmjehom na licu, na vedar nain. Srdano im poelite dobrodolicu uz neko osvjeavajue pie. Na taj nain stavite gostu do znanja kako vas raduje njegov dolazak na vae gospodarstvo. Ostavite gostu dovoljno vremena da se osvjei i odmori, te mu svakako stavite do znanja kako vas moe kontaktirati ako mu je neto potrebno. Nakon toga slobodno moete s gostom zapoeti komunikaciju: Jeli sve u redu?, Dobro ste se smjestili?, Odgovara li smjetaj vaim oekivanjima?, Mogu li jo neto uiniti za vas?. Gostima koji, bez obzira na dug i iscrpljujui put, odmah poele neku od aktivnosti (na samom gospodarstvu ili u okolici), budite spremni pruiti informaciju i/ili uslugu. Takoer nakon dolaska, goste upoznajte s lanovima svoje obitelji, pokaite im i predstavite gospodarstvo, ali ih i informirajte o svojoj privatnosti i svojim privatnim prostorima. Ovo je potrebno poradi injenice to ponekad gosti znaju biti vrlo zahtjevni i trae panju domaina tijekom cijelog dana. Neki e biti otvoreniji za komunikaciju dok e drugi biti povueniji i uivati sami sa sobom. Ako imate ruralnu kuu za odmor koju ete gostima u cijelosti iznajmljivati, bitno je gosta doekati, smjestiti ga, te mu ostaviti sve kontakte gdje vas moe dobiti ako mu bude potrebna vaa pomo tijekom njegovog boravka. Unaprijed gostima spremite informativne mape (pogledajte poglavlje 2.6.4.7) koje e pronai u sobi ili apartmanu, a u kojima ete im ponuditi razliite mogunosti i aktivnosti, kako na vaem gospodarstvu, tako i u okolici. Dobro pripremljena informativna mapa uvelike e vam olakati posao oko detaljnog informiranja gostiju o raznim mogunostima (aktivnosti, izleti itd.) tijekom njihovog boravka. Informativne mape i ostale informativne materijale (koje moete dobiti u turistikoj zajednici ili od ostalih pruatelja turistikih usluga) moete drati i na nekom sredinjem mjestu na svojemu gospodarstvu koji e biti dostupni svim gostima. Silno je vano da na pitanja i upite gosta i dajete ispravne, provjerene i kompletne odgovore. Ako ih ne znate, potrudite se saznati ih kako biste iste mogli priopiti gostu, ali nipoto mu nemojte dati neprovjerenu informaciju samo da bi ga se rijeili. Gost ima vremena na pretek i ako utvrdi kako informacija koju ste mu dali nije tona, mislit e da ga varate, te e posve opravdano izgubiti povjerenje u vas. Ako pruate usluge prehrane gostima izletnicima i to veim grupama, neete biti u mogunosti komunicirati sa svakime ponaosob. Kada vam grupa stigne na gospodarstvo, obratite se svima dobrodolicom, te ukratko predstavite svoje gospodarstvo, ponudite aperitiv i svakako ih doekajte s istim, prozraenim ili zagrijanim prostorom i istim stolnjakom. Odmah posluite i predjelo. U pauzi izmeu sljedova, obvezno proavrljate s gostima.
KORAK
169
KORAK
Pazite kako se ponaate prema ivotinjama, odnosno tretirate svoje vlastite ivotinje. Velika veina gostiju vrlo je osvijetena vezano za ivotinje pa e npr. dranje psa na lancu, pogotovo kratkom lancu, shvatiti kao muenje ivotinja i vrlo vjerojatno vam to jasno staviti do znanja i vidno protestirati. Ako imate psa za kojega nije poeljno da se slobodno kree, naroito u prisutnosti veeg broja stranih osoba, od kojih neke mogu imati i strah od pasa i sl., napravite mu prostran boks (ograeni prostor gdje e se pas slobodno kretati). Poslovi koji se na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu vama ine svakodnevnim i rutinskim, mogu kod gostiju izazvati nelagodu i negodovanje. Npr. nikako ne opajte guske pred gostima, ili nikako pred njima ne ubijajte kokoi (ili druge ivotinje) koje ete im poslije ponuditi za jelo. Stvoriti e se kontraefekt, jer je ubijanje ivotinja za veinu gostiju koja dolazi uglavnom iz urbanih podruja neugodno iskustvo, unato tome to e kasnije uivati u dobro pripremljenoj tradicionalnoj hrani. Dakle, bolje je to sve uiniti u diskreciji. Takoer brinite se i odravajte ivotinje istima i urednima, kao i tale i prostore gdje ivotinje obitavaju. I o tome gosti jako vode rauna i primjeuju. Briga o ivotinjama te njihovo odravanje i timarenje takoer stvara sliku (imi) o vaem gospodarstvu i vama kao domainu. Nije na odmet znati kako su gosti posebno osjetljivi na insekte koje moda nikad u ivotu nisu vidjeli. Intervenirat e i pozvati vas ak i ako vide muhu u svojoj sobi ili apartmanu. Ne ubijajte muhe, obade, ose, skakavce i ostale insekte pred gostima, ve ih pokuajte uloviti i pustiti na slobodu. I ubijanje insekata pred gostima moe izazvati reakciju. Ne zaboravite objasniti gostima da su ti insekti neopasni, te kako preventivno mogu sami uiniti da ponovno ne uu u objekt, odnosno ako ponovno dou, kako ih se rijeiti. Poduite goste o tomu. Nije obvezno, ali je poeljno prilikom odlaska gosta prirediti malo druenje, poastiti ga rukom ili veerom zajedno s vama i lanovima vae obitelji, ili jednostavno pokloniti neku sitnicu (npr. suvenir), te na taj nain zahvaliti gostu za njegov boravak na vaem gospodarstvu, poeljeti mu sretan put i pozvati ga da se ponovno vrati. To to ste se moda tijekom njegova boravka s gostom sprijateljili i puno druili, ne znai kako mu zbog toga neete moi naplatiti pruene usluge. Gost koji dolazi na vae gospodarstvo zna da e doi u mjesto boravka vae obitelji i imati prilike osobno i direktno s vama komunicirati po imenu i prezimenu, jer se to i oekuje od ove vrste turizma, no naravno zna da za te usluge treba platiti. Ako elite gostu dati odreen popust na usluge, to je vaa slobodna odluka.
170
VANO: to ako gost ima totalno drugaije miljenje o nekoj temi ili drugaije predrasude od vaih? Morate imati na umu kako je tolerantnost osnova komuniciranja u turizmu, to znai da u takvim situacijama pokaete svu svoju tolerantnost za razmiljanja koja se ne podudaraju s vaima, te da imate pravo izraziti i svoje miljenje, mirno i ljubazno, ali nikako ih ne nameui ili pogotovo ne ulazei u rasprave koje se mogu izroditi u konikt. Zapamtite: im ste se odluili baviti seoskim turizmom i turistikim uslugama openito, morate biti spremni na tolerantnost i uvaavanje te se ponaati prema gostu prijateljski. Na ovom mjestu potrebno je istai i vanost neverbalne komunikacije koja je takoer izrazito vana i na koju valja obratiti pozornost. Nastojite to je mogue vie biti vedri i oputeni, a kad stanete pred gosta i kad ste s gostom, svakako budite odjeveni pristojno i primjereno to znai u istoj, urednoj i nepohabanoj odjei poglavito kada ga sluite jelom. Nije realno, niti se od vas oekuje da cijelo vrijeme budete obueni u narodnu nonju, ali to u ponekim prigodama moete uiniti, te gostu i na taj nain prezentirati kulturoloke specinosti. No, svakako ako elite moete sebi dati izraditi posebnu odjeu s elementima narodne nonje koja e vam postati svojevrsna uniforma i u kojoj ete moi nesmetano obavljati potrebne poslove vezano za boravak gostiju na vaem domainstvu. Potrebno je takoer rei, kako bi valjalo paziti i na frizuru, urednost noktiju, istou ruku, urednost lica (kod mukaraca), zdravlje zuba i ostalu osobnu higijenu. KOMUNICIRANJE S GOSTOM NAKON NJEGOVOG BORAVKA NA GOSPODARSTVU Odlaskom gosta s vaega gospodarstva ne bi trebala prestati komunikacija s njime. Uputno je s gostima koji su boravili na vaem gospodarstvu nastaviti odravati kontakte, jasno, na prikladan i nenametljiv nain. To znai da im poaljete prigodne emailove ili promotivna pisma u kojima ete ih obavjetavati o novitetima na vaem gospodarstvu ili jednostavno estitati prigodne blagdane. Stoga, svakog gosta koji boravi na vaem gospodarstvu zamolite da vam ostavi svoje kontakte (posjetnicu ako ima, e-mail, adresu, itd.). Vrlo esto se dogodi da gosti budu toliko zadovoljni svojim boravkom kod vas i vaom gostoljubivou da vam poalju fotograje koje su napravili na gospodarstvu prilikom boravka, ili naprave vrlo kreativne i zanimljive dnevnikealbume o boravku. To su izvrsne reference za vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo. Takve dnevnike-albume slobodno stavite na vidno mjesto na vaem gospodarstvu kako bi ih i drugi gosti mogu vidjeti i prolistati. Takoer neku od fotograja gostiju koji su vam fotograje poslali, uz njihovu suglasnost, podignite i na svoju internetsku stranicu.
KORAK
171
KORAK
Ako nemate internetsku stranicu, moete napraviti neki pano gdje ete staviti fotograje koje su nainili vai gosti. Slikajte se pored tog panoa i poaljite povratno gostima koji su vam poslali fotograje. Sve ovo doprinosi da vam se gosti ponovno vraaju, priaju pozitivno o vama (tzv. marketing od usta do usta), te vas preporue svojim prijateljima i znancima.
KORISNI SAVJETI: Napravite KNJIGU DOJMOVA. To moete vrlo lako uiniti tako da uzmete neku deblju biljenicu s tvrdim koricama, prigodno je ukrasite i ostavite na vidnom mjestu na gospodarstvu. Gosti vole upisivati svoje impresije u knjigu utisaka, ak i crteima izraziti utiske. Iz knjige utisaka doznat ete jako puno to su gosti primjeivali, a to vam moe poboljati kvalitetu i sadraj usluga, te saznati pregrt ideja koje moete realizirati na svojemu gospodarstvu. Vrlo esto, gosti piu preporuke drugim gostima to da od usluga koriste i to posjetiti, pa je ovakva knjiga vrlo vrijedna informacija kako vama osobno tako i drugim gostima. Neka vas kritike i reklamacije gostiju ne zasmetaju. Ne shvaajte ih osobno,ve se gostima na njima zahvalite, a ako su konstruktivne i smislene, vidite na koji nain ih moete najbolje uvaiti i realizirati, te tako unaprijediti svoju ponudu. Ako je gost nezadovoljan, pokuajte od njega stvoriti zadovoljnog gosta. Imajte na umu da postoji i mali broj gostiju koji putuju s namjerom da uvijek glume nezadovoljnog gosta te e vam za svaku uslugu prigovarati i na kraju zatraiti povrat novca (jer ele putovati i boraviti besplatno). Oni e u pravilu prigovarati za neto to nije argumentirano, to ne stoji i prijetiti e vam da e napraviti lou reklamu o vama. Ostanite hladne glave, kada detektirate takve goste, te im vrlo vjeto i ljubazno ponudite neku drugu uslugu koja bi ih mogla interesirati
172
PRILOZI
PRILOZI
3
173
PRILOZI
174
PRILOZI
3 PRILOZI
3.1 to moemo nauiti na iskustvu drugih: seoski turizam u zemljama EU-a
Prilikom pokretanja svakog posla pa tako i seoskog turizma, mudro je prouiti i istraiti ve postojea iskustva drugih, naroito onih koji su s konkretnim poslom, u ovom sluaju seoskim turizmom, krenuli puno ranije i doli ve na zavidnu razinu razvoja proizvoda i usluga turistike ponude u ruralnim podrujima. Prouavanje iskustava ne znai slijepo kopiranje metoda poslovanja, ve prikupljanje korisnih saznanja o svim elementima organizacije, iskustva s trita, konkretnoj ponudi, kao i dobre i loe strane poslovanja seoskog turizma u konkretnoj zemlji i/ili regiji, odnosno na konkretnom turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu. Takva iskustva, temeljena na poslovanju, uvelike mogu pomoi ne samo pri organizaciji i osmiljavanju turistikih usluga i iskoritavanju resursa ve i kreiranju seoskog turizma kao zasebnog, prepoznatljivog turistikog proizvoda. Nadalje, iskustva drugih mogu nam pomoi pri odreivanju ciljeva i strategija, ili drugim rijeima: gdje se u budunosti elimo vidjeti, to se u Hrvatskoj moe uiniti, te to sve u vezi s tim je potrebno poduzeti. Europska iskustva u seoskom turizmu su razliita. Prema udjelu domainstava koja se bave seoskim turizmom u ukupnom broju domainstava koja se bave poljoprivredom, prednjai Austrija s ak 8%, slijedi Francuska s 6%, pa Irska i Njemaka s oko 3%, dok je u Italiji to tek 0,3% (mada neke talijanske regije kao npr. Toscana, spadaju meu svjetske top-destinacije agroturizma). Za usporedbu, u Hrvatskoj se samo 0,1% poljoprivrednih domainstava bavi seoskim turizmom. Promatrajui udjel seoskog turizma u ukupnosti ruralnog turizma, on iznosi izmeu 15 i 20%, to znai da trenutno u Europi u ponudi seoskog turizma ima 100.000 smjetajnih jedinica s 1,3 milijuna kreveta, to daje prihod od oko 12 milijardi eura godinje. Razvoj agroturizma u Europi, posebno u Francuskoj, Italiji, Austriji, Velikoj Britaniji, kao i u svim ostalim zemljama geografske Europe, temelji se na identinim ciljevima: odravanju i jaanju poljoprivredne proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima, socijalnoj koheziji kroz mogunost indirektnog zapoljavanja i ostvarivanja znaajnog prihoda kroz turistike usluge, te smanjivanju depopulacije ruralnih podruja. Upravo zbog tih razloga seoski turizam postaje strateki dravni interes koji se manifestirao na razliite naine.
175
PRILOZI
3.1.1 Francuska Francuska se bez ustruavanja moe smatrati kolijevkom organiziranog seoskog turizma u svijetu s obzirom da se 1951. godine u Provansi formiralo prvo turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo radi obnavljanja i stavljanja u funkciju tradicijskih graevina, a sve opet radi osiguravanja dodatnih aktivnosti poljoprivrednim gospodarstvima na ruralnim podrujima, ouvanju obiteljske poljoprivredne proizvodnje te sprjeavanja iseljavanja stanovnitva. Godinu dana kasnije, francusko Ministarstvo poljoprivrede dodjeljuje potpore za poljoprivrednike koji su se poeli baviti seoskim turizmom, a banke Credit Agricole i Credit htelier dodjeljuju im kredite po povoljnim uvjetima. Nakon toga, 1955. godine formira se udruenje seoskog turizma Francuske: Federation Nationale des Gtes de France. Trenutno u Francuskoj posluje 44.000 turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava s ukupnim kapacitetom od 450.000 kreveta. Seoski turizam ostvaruje 1,2 milijardi prihoda godinje. U Francuskoj se razlikuju sljedei tipovi turistikih sesokih obiteljskih gospodarstava: Gites Ruraux ruralna kua za odmor koja se tematski dijeli na: - Gites de charme - gospodarstva ureena u tradicijskim zdanjima; - Gites la Ferme poljoprivredno gospodarstvo; - Gites de peche ribolovno gospodarstvo; - Gites Panda gospodarstva smjetena u parkovima prirode i nacionalnim parkovima; - Gites de niege gospodarstva sa zimskim sadrajima; Chambres dhotes (B&B) noenje s dorukom koji se tematski dijeli na: - Chambers dhotes charmes et chateau - gospodarstva ureena u tradicijskim zdanjima i u dvorcima; - Chambers dhotes la niege gospodarstva sa zimskim sadrajima; - Chambers dhotes Panda gospodarstva smjetena u parkovima prirode i nacionalnim parkovima; - Chambers dhotes de peche ribolovno gospodarstvo; - Chambers dhotes la Ferme poljoprivredno gospodarstvo;
176
PRILOZI
Gites dtape velika gospodarstva (za prihvat 12 do 50 ljudi), prikladna za obitelji i grupe prijatelja (pansioni) - Gites dtape / sejour peche ribolovno gospodarstvo; - Gites dtape / sejour de niege gospodarstva sa zimskim sadrajima; - Gites dtape / sejour Panda gospodarstva smjetena u parkovima prirode i nacionalnim parkovima; Gites dtape / sejour la Ferme poljoprivredno gopsodarstvo; Campings - Kamp - Les campings nature prirodni kamp, odnosno kamp ureen na travnjaku do maksimalno 25 osoba, smjeten blizu gospodarstva; - Les campings tradition tradicionalni kamp ureen na gospodarstvu do maksimalno 150 osoba; - Les villages des chalet et mobil-homes nekoliko kamp kuica ili mobil homea (svaka s kapacitetom od 4 do 6 osoba) postavljeno na jednom mjestu, obino ruralnom prostoru. Omoguuje prakticiranje outdoor aktivnosti (mountain biking, ribolov, trekking, biking, gaanje lukom i strijelom itd.); Gites denfants gospodarstva specijalizirana za djecu u dobi od 4 do 15 godina na kojima se organiziraju razliite aktivnosti: edukacije, zanatstvo, sportovi itd. Zakonom nije propisana obvezna klasikacija te standardi kvalitete za turistika seoska obiteljska gospodarstva, ve je klasikaciju i standardizaciju donijelo nacionalno udruenje seoskog tuizma Gites de France uz suglasnost nadlenih ministarstava. Druga nacionalna udruga koja okuplja turistika seoska obiteljska gospodarstva u suradnji s poljoprivrednom komorom, nije donijela posebnu standardizaciju i klasikaciju ve znak udruge kojima su obiljeena gospodarstva garantira kvalitetu usluga. Gites de France razradio je minimalne uvjete koji se prvenstveno odnose na lokaciju gospodarstva, ureenje, komfor i ljubaznost. Znak obiljeavanja gospdarstava je klas kukuruza (tis) (1 do 5 kukuruza):
177
PRILOZI
Ruralne kue obiljeavaju se s 1 5 klasa kukuruza, B&B oznaavaju se s 1 4 klasa kukuruza, gites dtape oznaavaju se s 1 3 klasa kukuruza. Gites Ruraux - ruralna kua za odmor - klasikacija 1 klas kukuruza obuhvaa: vanjski prostor (okunica), vrtni namjetaj; jednu kupaonicu i sanitarni vor za smjetaj do 6 osoba; drugu kupaonicu i sanitarni vor za smjetaj od 7 osoba navie; grija vode, mali tednjak, kuhinjski stol, ekspres lonac, friider, sredstva za ienje, djeja sjedalica na upit; - klasikacija 2 klasa kukuruza obuhvaa: isto kao i 1 klas kukuruza, ukljuujui i vanjski rotilj (osim u podrujima gdje vanjski rotilj nije doputen), perilica rublja (za smjetaj od 6 gostiju i navie), mijealica tople i hladne vode, elektrina maina za kavu, TV, stolnjaci i runici na upit; - klasikacija 3 klasa kukuruza obuhvaa: isto kao i 2 klasa kukuruza, ukljuujui i poseban prilaz objektu i privatni vrt, 2 sanitarna vora (za smjetaj vie od 7 osoba i vie), perilica rublja, perilica sua (za smjetaj 5 ljudi i vie), penica, TV u boji, telefon, ienje prostora na upit; - klasikacija 4 klasa kukuruza obuhvaa isto kao i 3 klasa ukljuujui i poseban objekt za smjetaj, unutarnje ureenje prema kriterijima visokog standarda (komfora), kamin ili pe na drva (ako nije zabranjeno lokalnim propisima), mikrovalna penica, hladnjak s ledenicom, suilica rublja (za smjetaj od 6 osoba i vie); - klasikacija 5 klasa kukuruza obuhvaa isto kao i 4 klasa, ukljuujui i privatni parking ili ureen vrt, rekreacijske sadraji (npr. teniski teren, bazen, sauna, jacuzzi), garaa, za smjetaj od 3 osobe i vie: perilica rublja, suilica rublja, hi-, video player; Chambres dhotes - B&B - klasikacija 1 klas kukuruza obuhvaa: jednostavno ureene sobe; - klasikacija 2 klasa kukuruza obuhvaa: ugodno ureene sobe svaka najmanje sa svojom kupaonicom; - klasikacija 3 klasa kukuruza obuhvaa: dobro ureene sobe svaka sa svojom kupaonicom koja sadri tu kabinu, kadu i sanitarni vor; - klasikacija 4 klasa kukuruza obuhvaa: luksuzno ureene sobe svaka sa svojom kupaonicom koja sadri tu kabinu, kadu i sanitarni vor. Smjetaj je organiziran u objektu koji je ukusno ureen. Dodatne usluge su esto dostupne.
178
PRILOZI
Gites dtape - klasikacija 1 klas kukuruza obuhvaa: dnevni boravak, blagovaonicu, opremljenu kuhinju ili malu kuhinju koju mogu koristiti gosti; - klasikacija 2 klasa kukuruza obuhvaa: telefon, prostor za suenje odjee, podrum; - klasikacija 3 klasa kukuruza obuhvaa: prostor za relaksaciju, perilica posua, suilica rublja, posteljina i runici dostupni na upit;
Standardizaciju i klasikaciju provodi Gites de France za svoje lanove. Kontrola se vri svakih pet godina - kontrolu vre inspektori nacionalne udruge. Ako gospodarstvo stekne uvjete za viu kategoriju, moe zatraiti izvanredni inspekcijski nadzor. Turistika seoska obiteljska gospodarstva organizirana su kroz 3 profesionalna udruenja:
Fdration Nationale des Gtes de France (nacionalno udruenje) http://www.gites-de-france.com/)
Bienvenue la Ferme (nacionalno udruenje) http://www.bienvenue-a-la-ferme.com/);
Accueil Paysan (nacionalno udruenje http://www.accueil-paysan.com/)
179
PRILOZI
3.1.2 Austrija Kao i ostale zemlje i Austrija se suoavala s potekoama revitalizacije ruralnih podruja te naputanja sela i poljoprivrednih gospodarstava. Dnevno je prosjeno 13 poljoprivrednih gospodarstava prestajalo s radom to na godinjoj razini iznosi 5000 gospodarstava. Austrijska vlada u nastojanju sprjeavanja negativnih trendova ansu vidi u pokretanju alternativnih djelatnosti kao to je seoski turizam, te uvodi dravne poticaje i olakice, posebno za gospodarstva koja su bila smjetena iznad 500 m nadmorske visine (planinska podruja), kojima je uspjela sauvati alpsku poljoprivrednu proizvodnju i kroz seoski turizam promovirati Austriju kao zemlju ouvane i izvorne tradicije, poglavito planinskih zajednica. Prva organizirana turistika seoska obiteljska gospodarstva javljaju se prije pedesetak godina tako da je ve 1972. godine u tajerskoj osnovano i prvo austrijsko udruenje seoskog turizma. 1988. godine austrijsko Ministarstvo poljoprivrede oblikovalo je takozvani eko-socijalni smjer za austrijsku poljoprivredu u kojemu je za sektor odmora na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu razvijena detaljna strategija kao alternativna mogunost poslovanja austrijskih seljaka. Ova strategija pored marketinkih aktivnosti ukljuila je i organizacijsku strukturu marketinga za seoski turizam, pa se slijedom toga 1991. godine formira Austrijska nacionalna federacija seoskog turizma (Uraub am Bauernhof) koju ine 8 regionalnih (pokrajinskih) udruenja seoskog turizma. Trenutno u Austriji posluje 15.500 turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava s ukupnim kapacitetom od 17.000 turistikih kreveta. Zanimljivo je da austrijska turistika seoska obiteljska gospodarstva imaju dvije sezone: ljetnu i zimsku. Prosjena popunjenost gospodarstva je 108 dana godinje: 64 dana u ljetnoj sezoni, a 44 dana u zimskoj sezoni. Zakonom nije propisana obvezna klasikacija i standardizacija gospodarstava, ve je uvjete za klasikaciju i standarde kvalitete sainila nacionalna federacija seoskog turizma Austrije uz podrku nadlenih ministarstava. Zakonom su propisani samo minimalni uvjeti koji se moraju zadovoljavati kako bi gospodarstvo / farma mogla dobiti registraciju za bavljenje seoskim turizmom. 150 kriterija kojima se vrednuje kvaliteta farme / gospodarstva, udobnost i usluge na gospodarstvu, podijeljeni su u sljedee cjeline: - kvaliteta farme/gospodarstva obuhvaa poloaj gospodarstva, proizvodnju na gospodarstvu, postojanje vrta, nain zbrinjavanja otpada; - kvaliteta opremanja odnosi se na ureenju unutarnjih prostora namijenjenih gostima: sobe, sanitarni vorovi i kupaonice, dnevni boravak, prostor za sluenje hrane, tednja energije i sl.; - kvaliteta dodatnih usluga obuhvaa usluivanje hrane u sobama, doivljaj farme, rekreacijske aktivnosti i sl.
180
PRILOZI
Svaki od 150 kriterija boduje se tako da broj bodova utjee na klasikaciju (kategoriju). Gospodarstvo moe dobiti maksimalno 250 bodova. Sva domainstva oznaavaju se s 2 4 margarite (2 najnia kategorija, 4 najvia kategorija). Znak obiljeavanja gospodarstava je cvijet margarete (Margerite) (2, 3 i 4 cvijeta):
Gospodarstva (agropansioni) koja imaju mogunost ugostiti vie od 30 gostiju, oznaavaju se dodatno jo i s znakom kue pored margarete. Minimalni uvjeti za kategoriju 2 margarete: minimalno 140 bodova, ugodno i funkcionalno ureen smjetaj kao i cijelo gospodarstvo. Jedan sanitarni vor, kupaonica i tu na katu. Minimalni uvjeti za kategoriju 3 margarete: minimalno 170 bodova, komforno ureen smjetaj kao i cijelo gospodarstvo. Veina soba ili apartmana ima svoj vlastiti sanitarni vor, kupaonicu i tu. Gospodarstvo je u potpunosti okrueno mirom i spokojem. Minimalni uvjeti za kategoriju 4 margarete: minimalno 200 bodova, smjetaj ureen u posebnom objektu, kvalitetno opremljen i vrlo komforno ureen (veliina prostorija). Svaka smjetajna jedinica, soba ili apartman ima svoju vlastitu kupaonicu, sanitarni vor i tu. Zakonski je propisana kategorija Urlaub am Bauernhof (seljako domainstvo), no s obzirom na specinost pruanja turistikih usluga, odnosno gospodarstva za konkretne usluge, nacionalna federacija tematski je podijelila gospodarstva na sljedee marketinke tipove: - bioloke farme/gospodarstva (bio proizvodnja) - wellness farme/gospodarstva - baby & child frendly farme / gospodarstva (gospodarstva prilagoena obiteljima s bebama i malom djecom) - farme/gospodarstva s organiziranim jahanjem - vinske farme/gospodarstva - farme/gospodarstva prilagoene osobama s posebnim potrebama (invalidima)
181
PRILOZI
- bike (cyclist) frendly farme/gospodarstva gospodarstva prilagoena biciklistima - farme/gospodarstva specijalizirane za odravanje seminara - farme/gospodarstva specijalizirana za prikupljanje ljekovitog i aromatinog bilja Standardizaciju i klasikaciju provodi nacionalna federacija za svoje lanove. Kontrola se vri svake dvije godine kontrolu vri komisija od tri lana organizirana od strane nacionalne federacije. lanovi komisije (kontrolori) osim to provjeravaju postojanje uvjeta i propisanih kriterija imaju i savjetodavnu ulogu, odnosno na licu mjesta daju savjete gospodarstvima kako u vezi standarda, tako i u vezi poslovanja i marketinga. Ako gospodarstvo eli biti klasicirano i certicirano, dostavlja popunjeni obrazac, odnosno zahtjev nacionalnoj federaciji. Na osnovu kontrole, gospodarstvo dobiva certikat o kvaliteti te klasikaciju gospodarstva (broj margareta).
Turistika seoska obiteljska gospodarstva su organizirana kroz profesionalno udruenje: Urlaub am Bauernhof: http://www.farmholidays.com/
3.1.3 Italija Od 1950-ih do 1970-ih godina 20. stoljea talijanska ruralna podruja doivjela su veliku depopulaciju i naputanje poljoprivrednih imanja, prvenstveno onih manjih, koja su proizvodila izvorni, manufakturni poljoprivredni proizvod. Suoeni s tim problemom, kao i s velikim izazovima promjene trendova, odnosno zaustavljanja depopulacije i ponovnog oivljavanja proizvodnje izvornih tradicionalnih proizvoda, talijanska vlada je 1985. godine donijela poseban zakon o agroturizmu, odnosno ansu revitalizacije sela i poljoprivrede vidi u turizmu, kao dopunskoj djelatnosti koji bi turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima donosio dodatni prihod, te kroz koji bi se mogli lake plasirati poljoprivredni proizvodi. Italija je prva, i za sada jedina drava koja je donijela poseban Zakon o agroturizmu (legge quadro) kao okvirni zakon. Na osnovu toga Zakona, svakoj talijanskoj regiji omogueno je da donese svoj vlastiti detaljniji, opseniji zakon o agroturizmu koji e obuhvatiti teritorijalne specinosti. Tako npr. Zakon o agroturizmu regije Toscana - najrazvijenije talijanske regije po pitanju agroturizma doputa smjetaj do maksimalno 30 osoba. Usluge prehrane
182
PRILOZI
doputene su samo za osobe koje na agroturistikom domainstvu rezerviraju didaktike (raznorazne radionice vezane za seoski ambijent), rekreativne, kulturne ili sportske aktivnosti, odnosno gostima na smjetaju. Izuzetak su planinska podruja gdje je usluivanje jela na gospodarstvima doputeno i za vanjske goste izletnike takoer do 30 osoba ukljuujui i goste na smjetaju. Trenutno u Italiji posluje oko 19.000 turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava s kapacitetom od 193.000 kreveta. Zanimljivo je da 1/3 gospodarstava vode ene. Klasikacija turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava, odnosno standardi kvalitete minimalni uvjeti za kategoriju obvezatni su, odnosno propisani su pojedinanim zakonima regija. Na osnovu okvirnog (dravnog) zakona svaka regija ima mogunost propisati obveznu klasikaciju i standardizaciju, uvaavajui teritorijalne i kulturoloke specinosti. Standardi kvalitete podijeljeni su na obvezne standarde (koja moraju imati sva gospodarstva) i dodatne standarde koji utjeu na klasikaciju. Obvezni standardi obuhvaaju prvenstveno minimalne uvjete za smjetaj i usluge te normative u svezi s registracijom, usklaivanjem sa sanitarno-higijenskim normama i osiguranjem gostiju i objekata. Dodatni standardi obuhvaaju aktivnosti (dodatni sadraji i usluge) koje se na gospodarstvu nude, kao i dodatnu opremu i komfor. Turistika seoska obiteljska gospodarstva oznaavaju se s 1 - 3 klasa (1 - najnia kategorija; 3 - najvia kategorija). Znak obiljeavanja gospodarstava je: klas ita (spigha)
Standardizacija i klasikacija provodi se po principu samocerticiranja. Vlasnik turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva popunjava propisani obrazac za klasikaciju i upuuje ga opinskom uredu, zaduenom za poljoprivredu koji uvidom na terenu provjerava istinitost upisa. Kontrola se vri svake tri godine. Gospodarstvo dobiva odobrenje - certikat o kontroli kvalitete i oznaci gospodarstva(1 - 3 klasa ita). Klasikacija 1 klas ita obuhvaa sve propisane obvezatne standarde (minimalni uvjeti). Klasikacija 2 klasa ita obuhvaa sve propisane obvezatne standarde i sljedee dodatne standarde: imati direktnu prodaju svojih poljoprivrednih proizvoda; posjedovati najmanje pet od 40 uvjeta iz popisa uvjeta po izboru (kao npr. didaktiki vrt, jahanje, kole kuhanja, organizaciju kuanja itd.) koji su navedeni u Zakonu; objekti od povijesne i arhitektonske vrijednosti (tradicionalna gradnja); proizvoditi tradici183
PRILOZI
onalne proizvode i/ili posjedovati bioloku proizvodnju; posjedovanje certikata o osposobljenosti voditelja imanja za agroturistikog tehniara. Klasikacija 3 klasa ita obuhvaa sve propisane obvezne standarde i sljedee dodatne standarde: imati direktnu prodaju svojih poljoprivrednih proizvoda; posjedovati najmanje devet od 40 uvjeta iz popisa uvjeta po izboru kao npr. didaktiki vrt, jahanje, kole kuhanja, organizaciju kuanja itd.) koji su navedeni u Zakonu; posjedovanje certikata o osposobljenosti voditelja imanja za agroturistikog tehniara; postojanje botanikih, arhitektonskih i povijesnih vrijednosti na gospodarstvu; proizvoditi tradicionalne proizvode i/ili posjedovati bioloku proizvodnju; Zakonom o agroturizmu je propisana samo jedna vrsta turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava: agriturismo (agroturizam), dok su ruralne kue za odmor (casa in campagna), vile, mali hoteli u ruralnim podrujima te disperzirani / ratrkani hoteli (albergo difuso) regulirani drugim turistikim propisima s obzirom da se radi o iskljuivo turistikoj djelatnosti. Razlika izmeu gospodarstava ogleda se u usmjerenju prema konkretnoj organizaciji dodatnih turistikih usluga pa se tako razlikuju gospodarstva koja organiziraju: didaktike aktivnosti (edukacijske programe); sportske aktivnosti; kulturne i tradicionalne aktivnosti; vjersko-kulturne aktivnosti; rekreativne aktivnosti (outdoor aktivnosti); ekskurzije; aktivnosti vezane uz jahanje. Turistika seoska obiteljska gospodarstva organizirana su kroz nekoliko profesionalnih udruenja seoskog turizma Italije:
Agriturist (nacionalno udruenje, s regionalnim podrunicama) http://www.agriturist.it/ Turismo Verde (nacionalno udruenje regionalne podrunice) http://www.turismoverde.it/index.php Terranostra (nacionalno udruenje regionalne podrunice) http://www.terranostra.it/
Anagritur konzorcij nacionalnih udruenja.
184
PRILOZI
3.1.4 Slovenija Slovenija ima dugu tradiciju razvoja seoskog turizma, odnosno organizacije turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava. Prvi poeci seoskog turizma biljee se jo prije tridesetak godina. Seoski turizam u Sloveniji smatra se dodatnom djelatnou (poljoprivredna proizvodnja mora biti glavna djelatnost gospodarstva) te je seoski turizam deniran kao najvanija dopunska djelatnost u Sloveniji slobodno se moe ustvrditi strateka dopunska djelatnost. Seoski turizam reguliran je Zakonom o poljoprivredi te Zakonom o ugostiteljstvu. Trenutno u Sloveniji posluje 630 turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava (TSOG), a od toga 270 izletita (gospodarstva koja nude samo usluge prehrane za goste izletnike), 239 gospodarstava sa smjetajem s ukupnim kapacitetom od 3054 kreveta, te 94 vinotoja i 27 osmica. Sukladno zakonskim okvirima, TSOG u Sloveniji moe imati najvie do 60 sjedeih mjesta za usluivanje hrane (kod izletita) te 30 kreveta u najvie 10 smjetajnih jedinica. Zakonom propisane vrste (tipovi) turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava Sloveniji su: - gospodarstva sa smjetajem: gostima se nudi smjetaj u sobama ili apartmanima te ponuda prehrane. Gosti mogu birati u dogovoru s vlasnikom ele li usluge noenje s dorukom, polupansiona ili punog pansiona. Gostima se mogu ponuditi i dodatne usluge ako su na gospodarstvu organizirane; - izletite: gospodarstva koja nude samo usluge prehrane. Ovakva vrsta gospodarstava obino su otvorene vikendom (petak, subota, nedjelja), uz prethodnu najavu. Nemaju smjetajnih jedinica; - vinotoje: gospodarstva na kojima se nude iskljuivo hladni naresci, bezalkoholna pia i vino, odnosno naglasak ponude je na vinu kao tradicionalnom proizvodu. Vinotoja su obino otvorena vikendom (petak, subota, nedjelja) uz prethodnu najavu. Vinotoja mogu biti otvorena sve dok se ne proda vlastito vino; - osmica: poljoprivredna gospodarstva koja nisu ureena kao turistika seoska obiteljska gospodarstva za poslovanje tijekom cijele godine, ve prema zakonskim propisima mogu biti otvoreni najvie dva puta godinje po deset dana kada im je doputena direktna prodaja svojih vlastitih proizvoda bez oporezivanja. Osmice mogu nuditi takoer i jednu vrstu specijaliteta karakteristinih za kraj u kojemu se gospodarstvo nalazi;
185
PRILOZI
- planarija (planinska gospodarstva): gospodarstva koja nude sir, mlijeko i mlijene proizvode, hladne nareske, na gospodarstvu proizvedena alkoholna i bezalkoholna pia i jednu vrstu jela spravljena u kotliu. Planarija je otvorena samo u vrijeme sezone ispae stoke; - kamp: na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu mogue je organizirati prostor za kampiranje uz sve dodatne prikljuke koji su obvezni za ureenje kampa. Marketinke kategorije seljakih domainstava u Sloveniji: - ekoloko turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo; - turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo s programom zdravog ivljenja; - turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo za obitelji s djecom; - turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo za djecu bez pratnje roditelja; - turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo za bicikliste; - vinsko turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo; - turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo za osobe s posebnim potrebama (invalidima). Pored osnovnih usluga noenja, hrane i pia, zakonski okvir doputa i sljedee oblike ne-ugostiteljske djelatnosti na jednom poljoprivrednom gospodarstvu: razgledavanje poljoprivrednog gospodarstva i posjete okolici gospodarstva (obilazak prirodnih i kulturnih znamenitosti), prikaz radova u poljoprivredi i umarstvu (sudjelovanje u radovima); turistiki prijevoz putnika zaprenim kolima; jahanje ivotinja; iare, vunice, iare sa sjeditima; najam sportskih rekvizita; najam povrina za piknik. Standardi kvalitete u Sloveniji koji ine minimalni uvjeti za kategoriju (klasikacija) obvezatni su, odnosno propisani su zakonom. Znak obiljeavanja za turistika seoska obiteljska gospodarstva je: jabuka (jabolka). Gospodarstva se oznaavaju s 1 - 4 jabuke (1 - najnia kategorija; 4 - najvia kategorija). Oznaka kvalitete (klasikacija) odnose se na opremanje smjetajne jedinice ili objekta. Minimalnim uvjetima obuhvaeni su i dodatni sadraji na gospodarstvu (prvenstveno za kategoriju 4 jabuke) - minimalni uvjeti za kategoriju 1 jabuka: jednostavno ureene sobe sa zajednikom kupaonicom i sanitarnim vorom; - minimalni uvjeti za kategoriju 2 jabuke: dobra ponuda, jednostavno ureene sobe (najmanje polovica soba ima vlastitu kupaonicu i sanitarni vor);
186
PRILOZI
- minimalni uvjeti za kategoriju 3 jabuke: jako dobra ponuda, dobro opremljene sobe (veina soba ima vlastitu kupaonicu i sanitarni vor); - minimalni uvjeti za kategoriju 4 jabuke: natprosjena ponuda, velike i prostrane sobe (svaka sa vlastitom kupaonicom i sanitarnim vorom), iroka ponuda jela (tradicijski specijaliteti), predstavljanje lokalnih obiaja i folklora na domainstvu, razliiti dodatni sadraji kao to su tenisko igralite, bazen, jahanje itd.). Ruralne kue za odmor i B&B ne oznaavaju se jabukama ve zvjezdicama jer se tretiraju kao turistika seoska obiteljska gospodarstva bez poljoprivredne proizvodnje. Standardizaciju provodi drava - nadleno ministarstvo. Kontrola se vri svake tri godine. Cijena kotanja kontrole - 130 po gospodarstvu (troak snosi samo gospodarstvo). Gospodarstvo dobiva rjeenje - certikat o kontroli kvalitete i oznaci domainstva (1 - 4 jabuke ili 1 - 4 zvjezdice ako se radi o kui za odmor i B&B). Simbol oznaavanja:
Turistika seoska obiteljska gospodarstva organizirana su kroz profesionalno udruenje seoskog turizma Slovenije: Zdruenje turistikih kmetij Slovenije (nacionalno udruenje) http://www.visitslovenia.net/kmecki-turizem.
187
PRILOZI
3.1.5 to moemo nauiti i primijeniti iz europskih iskustava? 3.1.5.1 Raznovrsna ponuda Kada je rije o razvoju agroturizma u Europi, tijekom proteklih pedeset godina u ponudi turistikih usluga dolo je do razvoja znaajne raznovrsnosti i inventivnosti u ponudi seoskog turizma koja bi se mogla primijeniti i u Hrvatskoj. To se posebno odnosi na grupiranje domainstava prema tematskoj ponudi, odnosno sadrajima koji se nude. Tako, primjerice, Francuska u svojoj ponudi seoskog turizma nudi seoske kue, ruralni B&B (noenje s dorukom), seljaka domainstva za grupe (izletita), za djecu, kampove, a svi oni podijeljeni su u tematske cjeline kao to su: ponuda na farmi, zimski sportovi, domainstva u parkovima prirode, ona sa armom, s ureenim parkovima, s ponudom lonarstva, jahanja, seoski kampovi uz rijeke, itd. Austrija je, pak, ila korak dalje i jo detaljnije strukturirala svoju ponudu: farme s organskom proizvodnjom, wellnessom, prilagoene djeci, biciklistima, osobama s potekoama u kretanju, s ponudom jahanja, s proizvodnjom vina, ponudom ljekovitog bilja, farme s ponudom organizacije seminara, i drugo. Italija se nije opredijelila za razvoj tematskih seljakih domainstava ve je, sukladno zakonskoj regulativi, na domainstvima jaala dodatne sadraje. Tako se na talijanskim seljakim domainstvima nude radionice tradicijske kuhinje, slikarske radionice, uenje talijanskog jezika, proizvodnja kozmetike od maslinovog ulja i ljekovitog bilja, kole kuanja vina, radionice za djecu, druenje sa ivotinjama, i ostalo. 3.1.5.2 Umreavanje i udruivanje Osobitost seoskog turizma u Europi je izvrsna meusobna umreenost putem nacionalnih i regionalnih udruenja. Takvim udruivanjem postigla se bolja vidljivost na tritu, bolji trini udjel, kvalitetniji, svrsishodniji i jeftiniji marketing, a omoguen je permanentni rad na obogaivanju postojeih sadraja i razvoju novih proizvoda i usluga povezivanjem postojeih elemenata ponude, kao i boljom pregovarakom pozicijom prema dravnim institucijama. 3.1.5.3 Standardizacija, certifikacija i stalno nastojanje na podizanju kvalitete Desetljea razvoja seoskog turizma u zemljama Europske unije obiljeena su i stalnim nastojanjem oko podizanja i standardiziranja kvalitete usluga i proizvoda na turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima, i to uvoenjem jasnih kriterija za kvalitetu usluga i proizvoda. Pristupi i iskustva se, kako smo vidjeli u prethodnim
188
PRILOZI
kratkim opisima stanja, donekle razlikuju od zemlje do zemlje, no cilj je svima isti: ponuditi gostima maksimalnu kvalitetu uz istodobno iskoritavanje svih raspoloivih resursa na turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima. Pojednostavljeno reeno, cilj je imati zadovoljnog vlasnika gospodarstva pruatelja turistikih usluga i zadovoljnog gosta korisnika turistikih usluga na turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima. U prvom redu, odravanje, podizanje i uvoenje nove kvalitete provodi se deniranjem standarda kvalitete (standardizacija) te posebnim oznaavanjem takve kvalitete seoskog turizma poradi stvaranja i prepoznavanja seoskog turizma kao turistikog proizvoda. Detaljna i turistikom proizvodu seoskog turizma prilagoena, standardizacija slui s jedne strane kao instrument za daljnje unaprjeenje kvalitete ponude, jer daje jasne smjernice vlasnicima turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava o nainima na koji mogu obogatiti i podii kvalitetu svoje ponude u skladu s oekivanjima i eljama potencijalnih gostiju na svjetskim tritima, a s druge kao znaajan element u marketingu ponuene usluge i proizvoda, jer kupca (potencijalnog gosta) detaljno informira o kvaliteti koja se nudi, te jami da usluge i proizvodi koji se promoviraju odgovara stanju u stvarnosti. Osim toga, njeno uvoenje doprinosi i uvaavanju i prepoznavanju osobitosti i specinosti seoskog turizma unutar ukupne turistike ponude; uvaavanju i prepoznavanju raznolikosti ponude; teritorijalnom marketingu, odnosno podizanju trine vidljivosti kako turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava tako i cijele destinacije. Standardima kvalitete objektivno se utvruje kvaliteta turistike ponude, i to po osnovnim grupama kriterija kojima se mjeri atraktivnost poloaja gospodarstva, njegovo unutarnje opremanje i ureenje, vanjsko ureenje objekta i neposrednog okolia, ponuda smjetaja i/ili prehrane gostiju, osposobljenost vlasnika gospodarstva i njegovih lanova obitelji u odreenim vjetinama od znaaja za kvalitetnu organizaciju i poslovanje gospodarstva, aktivnosti organiziranih za gosta (dodatne aktivnosti), dodatnu opremu i komfor boravka.
189
PRILOZI
3.2 Korisni linkovi

- Popis ureda dravne uprave: http://www.hitro.hr/Default.aspx?art=278 - Popis zavoda za javno zdravstvo: http://www.hzjz.hr/mreza.htm - Ministarstvo turizma: http://www.mint.hr/ - Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja: http://www.mps.hr/
INTERNETSKE STRANICE UDRUGA SEOSKOG TURIZMA U EUROPSKIM ZEMLJAMA: Austrija: www.farmholidays.com Belgija. www.gitesdewallonie.be ; www.plattelandstoerisme.be Bugarska: www.baatbg.org Cipar: www.agrotourism.com.cy eka: www.farmholidays.cz Francuska: www.gites-de-france.com Gruzija: www.ruraltourism.ge Njemaka: www.landurlaub.m-vp.de Grka: www.guestinn.com Maarska: www.fatosz.eu Italija: www.agriturist.it ; www.bestofsabina.it Latvija: www.countryholidays.lv Litva: www.countryside.lt Luksemburg: www.gites.lu Norveka: www.hanen.no Poljska: www.agroturystyka.pl Portugal: www.turismorural.pt Rumunjska: www.antrec.ro Srbija: www.selo.rs Slovaka: www.agroturist.sk Slovenija: www.farmtourism.si panjolska: www.raar.es vicarska: www.bauernhof-ferien.ch Velika Britanija: www.farmstayuk.co.uk
190
UVODNA POJANJENJA
Izraeno u sklopu provedbe GEF/UNDP projekta Ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti na dalmatinskoj obali COAST.
ISBN 978-953-55529-2-5
192

Prirucnik Seoski Turizam Za Web

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Seoski Turizam Za Web

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UVODNA POJANJENJA

65 65 65 67 67 68 68 70 71 75 80 86 87 89 89 89 89 92 95 96 105 106 108 108 108 109 111

148 149 149 150 151 153 154 155

157 157 158 159 160 164 165 166 167

RIJE MINISTR A TURIZMA

Rije ministra turizma

Ministar turizma Damir Bajs

Autor Robert Baac

1.2 Seoski turizam: pojanjenje pojmova i termina

TSOG ILI AGROTURIZAM

KORAK PO KORAK OD IDEJE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

2 KORAK PO KORAK OD IDEJE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

Strpljenje i smirenost Osjeaj za diplomaciju

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

Slika 2. Tradicijska kua na gospodarstvu Mikin dol, Dra, Baranja

Slika 3. Tradicijska kua na gospodarstvu Arbalovija, Donii, Istra

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

Slika 4. Tradicijska kua na gospodarstvu Ia na trem, igo, Lonjsko polje

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

Slika 7. Gospodarstvo vago, Vodovaa, Konavle - uzgoj dudovog svilca

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

Arhitektonske i kulturne cjeline kao resurs od kojih je organizirana turistika ponuda

Slika 11. Etnoselo Kokorii, Vrgorac, Dalmacija

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

Slika 12. Gospodarstvo Kojan koral, Popovii, Konavle konjitvo

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

Seljako domainstvo (agroturizam) izletite

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

Seljako domainstvo (agroturizam) vinotoje/kuaonica

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

Seljako domainstvo (agroturizam) soba

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

Seljako domainstvo (agroturizam) apartman

Seljako domainstvo (agroturizam) ruralna kua za odmor

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

Seljako domainstvo (agroturizam) kamp

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA