PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE PROMETNIH TERMINALA

1.PROMETNO PLANIRANJE

1.

Pojam, zadaa i obiljeja prome !o" pla!ira!ja

Pla!ira!je je aktivnost kojom se unaprijed zacrtavaju zadaci koje treba ostvariti u buduem razdoblju. Planiranje ukljuuje akcije koje treba poduzeti, sredstva sa kojima se raspolae, nositelje i naine za ostvarenje utvrenih zadataka na optimalan nain i uz najpovoljnije ekonomske rezultate. #ada a$ pla!ira!ja je da na osnovu raspoloivih informacija i procjene uvjeta poslovanja u budunosti izabere izmeu vie moguih varijanti onu koja je najpovoljnija Potrebe za planiranjem terminala izraz su stalnog napretka tehnike i tehnologije, zahtjeva za usklaivanjem gospodarskog razvitka sa svojim okruenjem te uzastopnog poveanja protoka tereta kroz odreenu luku. %mi&ao pla!ira!ja je da &e ' zadaci iz usvojene poslovne politike precizno definiraju i sistematiziraju zadaci rangiraju po vanosti i redoslijedu obavljanja sloeni zadaci razrade na sastavne elemente i nositelje planovima utvrde efekti koje je mogue postii Rez(l a pla!ira!ja )pla! koji mora sadravati sljedee elemente kvantitativno odreene ciljeve i pokazatelje ciljeve i pokazatelje koji moraju biti konzistentni i meusobno usklaeni pokazatelji moraju oznaavati optimalne ciljeve plan mora predvidjeti mjere,sredstva i nositelje za ostvarenje ciljeva plan mora imati dinamiku realizacije i odreeni vremenski rok trajanja Projektno planiranje prometa je usredotoeno na planiranje izdvojenih dijelova prometnog sustava i podrazumijeva planiranje na razini projekta. !o su najee dijelovi prometne mree i pojedini terminalni objekti.

*.

+a!o& prome !o" pla!ira!ja

Prome !o pla!ira!je ob(,-aa &ljedee planiranje i funkcionalno konstruiranje prometnica u skladu s transportnom potranjom upravljanje preraspodjelom potranje na modove i rute funkcionalnu adaptaciju prometnih entiteta nadzor nad prometnim tokovima i njihovo operativno voenje "

prometnu analizu procesa u voritima i linkovima prometno#tehnoloko osmiljavanje procesa u terminalnim podsustavima sigurnosno razdvajanje vozila, zrakoplova... modeliranje propusnosti i razine usluge mrenih elemenata upravljanje prometom proraun sigurnosnog rizika u prometu preventivno odravanje raspoloivosti itd.

Prometno planiranje usko je vezano uz prostorno planiranje i razvoj infrastrukture te uz prostorno#prometno makroplaniranje ija je svrha da pridonosi racionalnoj organizaciji prostora, podizanju kvaliteta ivljenja, poveanju uinkovitosti gospodarstva itd. O&!o-!i &adraj pla!ira!ja .i!e' procjena postojeeg stanja odreivanje ciljeva i prioriteta projekcija potranje definiranje moguih rjeenja procjena korisnosti i rizika izbor rjeenja $trateko prometno planiranje mora dugorono promatrati problem mobilnosti ljudi, roba i informacija obuhvatom svih grana i modova tako da se zadovolji potranja i ostvare strateki ciljevi %drutveni, gospodarski, ekoloki itd.& Prema razi!i pla!ira!ja prome a razli$(je &e' 'akroplaniranje prometa 'ikroplaniranje prometa Pla!ira!je prome a !a ma$rorazi!i dijeli &e !a' sektorsko planiranje prometa i prostorno planiranje prometa Pla!ira!je prome a !a mi$rorazi!i ob(,-aa' projektno planiranje prometa i planiranje prometa u privrednim organizacijama /. Pri$az po& (p$a pro& or!o prome !o" pla!ira!ja

Pro& or!o prome !o pla!ira!je ($lj(.(je &ljedee 0aze' ". (efiniranje problema i okvira planiranja ). *tvrivanje statistiko#dokumentacijske osnove +. Predvianje drutevno#ekonomskog razvoja )

,. Predvianje prijevozne potranje -. .zradu i vrednovanje plana /. Politiku ostvarenja plana /.1. 1e0i!ira!je problema i o$-ira pla!ira!ja $vrha ove faze prometnog planiranja je da se odredi odnos izmeu prometnog sustava i njegova okolia te da se utvrde mjerila kojima e se koristiti planeri s ciljem utvrivanja optimalanog sustava. 0lavni elementi ovog postupka su odreivanje ciljeva i ogranienja plana,odreivanje inputa i outputa danog prometnog sustava,utvrivanje vrijednosnih mjerila i izbor kriterija odluivanja. /.*. 2 -r3i-a!je & a i& i.$o4do$(me! a5ij&$e o&!o-e 1va faza obuhvaa etiri glavne skupine podataka o prometnim kretanjima, o stanovnitvu,drutveno# ekonomskoj razvijenosti podruja i o sadanjoj prometnoj mrei. *tvrivanje statistiko#dokumentacijske osnove ukljuuje tri vrste poslova prikupljanje podataka,obradu podataka i sistematsko iskazivanje podataka u pregleda o sadanjem stanju i odnosima. /./.Pred-i3a!je dr(6 -e!o4e$o!om&$o" raz-oja 2adatak ove faze svodi se na predvianje stanovnitva,razine ekonomskih aktivnosti,namjene zemljita i stupnja motorizacije. /.7.Pred-i3a!je prije-oz!e po ra!je 1vo je najvaniji dio postupka prometnog planiranja,kojem su podreene sve prethodne faze planiranja. $vrha mu je da osigura podatke o ukupnoj veliini,sastavu i nainu prijevoza ljudi i dobara na prometnoj mrei i na pojedinim njenim dijelovima u razdoblju za koje se izrauje plan. Postupak predvianja prijevozne potranje sastoji se od etiri faze utvrivanja putovanja,razdiobe putovanja,nainske podjele i pripisivanja putovanja.

/.8.Izrada i -red!o-a!je pla!a !o se postie na dva naina testiranjem i ekonomskim vrednovanjem prometne mree. !estiranjem se utvruje da li predloena mrea udovoljava procijenjenoj prijevoznoj potranji to se tie kapaciteta,sigunosti,kvalitete prijevoznih usluga i drugih slinih zahtjeva i kakav je mogui utjecaj te mree na okolinu i namjenu zemljita. 3konomsko vrednovanje-cilj mu je da utvrdi do koje je mjere predloeno rijeenje ekonomski opravdano i ostvarivo. /.9.Poli i$a o& -are!ja pla!a !o je faza definiranja mjera za ostvarenje odabranog alternativnog rjeenja plana koje se u fazi testiranja i ekonomskog vrednovanja pokae najboljim.

2. PRO%TORNO PLANIRANJE
1. Pro& or!o i (rba!i& i.$o pla!ira!je

Pro& or!o pla!ira!je je djelatnost planiranja s ciljem prostornog usklaenja svih djelatnosti i procesa te odravanja i razvijanja povoljnih uvjeta za ivot i rad ljudi na odreenom teritoriju, da bi se na tom teritoriju ostvario optimalan razmjetaj stanovnitva i privrednih djelatnosti te da bi se osiguralo svrhito iskoritavanje zemljita uz zatitu okolia i ouvanje estetskih i kulturnih vrijednosti prostora. 2rba!i& i.$o pla!ira!je je skup djelatnosti koje se zajedniki bave fizikim planiranjem naselja, u prvom redu gradova, prouavanjem njihove stukture i njihova razvitka Prostorno planiranje se bavi ureenjem odreenog prostora koji nastanjuje ljudsko drutvo u njegovoj cjelokupnosti uzimajui u obzir sve specifinosti postojeih i potencijalnih uvjeta fizikih,biolokih,demografskih,ekonomskih,sociolokih,politikih, ekolokih, krajobraznih,itd. Temelj!e &-oj& -e!o& i pro& or!o" pla!ira!ja' (rutveno znaenje (ugoronost $vojstveni ciljevi $vojstveni korisnici $truna osposobljenost za izradu prostornog plana Razlozi poja-e pro& or!o" pla!ira!ja' brzina razvoja gradova i pretvaranje seoskih u gradska podruja4 odnosi grada i njegovog gravitacijskog podruja postajali su sve prisniji4 pojavili su se novi oblici iskoritavanja prostora izvangradskih podruja4 intezivno se razvijala sekundarna urbanizacija4 sve su se intenzivnije iskoritavala rudna nalazita4 uvoenje novih tehnika u poljoprivredu4 pojava intenzivnih migracija i procesa naputanja poljoprivrede.

*.

Po e!5ijali pro& ora

Potencijal prostora, za koji se izrauje prostorni plan za njegov ukupni gospodarski, drutveni i kulturni razvoj zavisi i ogleda se u nekoliko povoljnih,odnosno nepovoljnih imbenika, a o &( po!ajprije' prostor i okoli stanovnitvo povezanost ,

postojee gospodarske jedinice postojea infrastruktura sustav drutvenih slubi organizacija prostora geopolitiki poloaj posebne vrijednosti prostora zatiena podruja prirode spomenici graditeljske batine razvedena obala

Prostor i okoli predstavljaju temeljno i iskonsko dobro i ogranien prirodni izvor. I&$ori6 e!je ($(p!o" pro& ora -idlji-o je (' urbanizaciji prostora gradnji velikih prometnih objekata gradnji velikih infrastrukturnih objekata opoj industrijalizaciji prostora razvoju turistike izgradnje nainu poljoprivredne proizvodnje posljedino kroz zatitu prirode 3koloka svijest o uvanju ukupnog prostora rezultat je injenice da ak i prostor koji je koriten, intenzivnou, a sve vie i bezobzirnou u nainu tog koritenja, zahtijeva zatitu. $ve navedene pojave zahtijevaju meusobnu usklaenost u strunom i zatitu u pravnom smislu.

/.

Kori&!i5i

5oritenje prostora implicira i koritenje svih raspoloivih resursa u svezi s koritenjem zemljita. Prostorni su planovi, kao dravni ili lokalni upravni akti, uvijek usmjerni na zadovoljenje i obranu opeg interesa :ez !epre& a!o" (&$la3i-a!ja !e &amo di-er"e! !i, !e"o i $o!$(re! !i, i! ere&a po& ojao bi' kaos u funkcioniranju cjeline4 neracionalna upotreba tla4 tete za interese drugih i drutvo u cjelini4 stalni izvori gubitaka zbog krivog izbora lokacije nepotrebnog poveanja prometa i sl. Kori&!i5ima &-a$o" pla!a (re3e!ja pro& ora,pro& or!o" ili (rba!i& i.$o" pla!a moraj( &ma ra i' pojedinani vlasnici %korisnici& zemljita4 itavi sektori djelatnosti predstavljeni -

 strunim i znanstvenim udrugama4 cijela drutvena zajednica. 1r(6 -e!i i! ere& rai op imala! ra&pored i po!a6a!je ( pro& or(, a o je' da svaki korisnik zemljita i prostora ne smeta drugima4 da svaki korisnik raspolae za svoje potrebe donekle prihvatljivim lokacijama4 da ostaju sauvane kvalitete prirode i okolia da financijska vrijednost zemljita ostane stabilnom kroz dulje vrijeme 7. Temelj!a !a.ela pro& or!o" pla!ira!ja 8. naelo racionalnosti naelo ravnomjernog razvoja naelo zatite prostora naelo valorizacije nasljea

Pla!o-i pro& or!o" (re3e!ja

$truktura planova prostornog ureenja sukladna znanstveno utemeljenoj podjeli %na prostorne i urbanistike planove& obuhvaa 1. pro& or!e pla!o-e' (ravni prostorni plan 6egionalni prostorni plan 7okalni %mikroregionalni& prostorni plan Prostorni plan urbane regije Prostorni plan opine Prostorni plan za podruje posebnih obiljeja *. (rba!i& i.$e pla!o-e' 0eneralni urbanistiki plan (etaljni urbanistiki plan *rbanistiki projekt $vojstvenost svih planova je subordinacija planova, odnosno svaki plan se bavi odreenim teritorijem i njemu pripadajuom razinom planiranja i usklaen je s planom vieg reda. * praksi, svi se planovi moraju poklapati s granicama upravnih teritorijalnih jedinica pa se prema tome i njihovi nazivi tome prilagouju. 2ajedniki naziv za sve vrste planova i projekata ne moe nikako biti 8prostorni planovi8. 'ogu se prihvatiti, za sada, samo naziv i planovi ureenja prostora ili planovi prostornog ureenja. 9. % r($a pro& or!o" pla!ira!ja /

* procesu izrade prostornih planova sudjeluje vei broj strunjaka razliitih profila obrazovanja%specijalizacije&. Prema nainu na koji takva grupa strunjaka surauje na izradi planova oni se izraavaju $roz' .nterdisciplinarnost je funkcionalna suradnja strunjaka razliitih disciplina angairanih na nekom zadatku, ali u toj suradnji svaki zadrava svoje vlastite znaajke i metode. 'ultidisciplinarnost znai suradnju strunih osoba razliitih disciplina u kojoj svaka od njih zadrava svoje temeljne znaajke i metode, ali s izvjesnim prilagoavanjima pa i odstupanjima od vlastitih optimuma za volju zajednikog cilja, a nakon obavljenog zadatka svaka od njih opet ponovno preuzima vlastite znaajke. Polidisciplinarnost je zajednika djelatnost prvobitno razliitih disciplina u kojoj svaka od njih naputa, vie ili manje, vlastite znaajke i metode i poprima nove,koncentrirajui se oko novog centra interesa. Prostorno planiranje jedna je od djelatnosti u kojoj sudjeluje relativno mnogo razliitih disciplina. 2ato, to nije interdisciplinarna nego polidisciplinarna djelatnost s ve razvijenim vlastitim metodama istraivanja i rada, pa je u velikoj mjeri autonomna. Prostor je postao sreditem zajednikog interesa. Potrebno je istaknuti da se razvila i samostalna znanost o prostoru koja je, ujedinjujui razliite poglede, postala samosvojnom i u velikoj mjeri samostalnom. 9esto se dogaa da se struku planera#urbanista poistovjeuje sa strukom arhitekta i stavlja u isti poloaj s drugim, dapae ona im se i podreuje. 2ato sredinja struka, stoerna specijalnost u ekipi planera, moe danas biti samo arhitekturbanist. ;. Pla!er&$a e$ipa

*rbanizam je znanost, tehnika, pravo i umjetnost. * okviru planerske ekipe treba razlikovati struke koje su u uem krugu i sposobne su za neposredan rad, od struka koje mogu samo svojim vanjskim doprinosom na njega utjecati. * uoj planerskoj skupini poeljno je da budu zastupljene &ljedee & r($e' urbanizam4 geografija4 promet4 prostorna ekonomija pejzano oblikovanje4 %,ema &a& a-a e$ipe bila bi o prili$e &ljedea' 0lavni prostorni planer %urbanist& $pecijalizirani suradnici#prostorni planeri %geograf, ekonomist, prometni planer, pejzani arhitekt, neki drugi, prema potrebi& :anjske konzultacije: sociolog4 povjesniar, povjesniar umjetnosti, etnolog, arheolog4 graevinar %razni profili prema potrebi&, pravnik zemljinog fonda, geometar, pedolog, agronom, umar, biolog, biokemiar, kemiar i drugi prema potrebi ;

<.

Me odolo"ija izrade pro& or!o" pla!a

Me odolo"ija izrade pro& or!i, pla!o-a emelji &e !a' znanstvenom istraivanju4 poznavanju politike volje stanovnitva izraene kroz sustav vlasti4 strunoj tehnologiji izrade4 kreativnosti vodstva plana. #!a!& -e!( $ompo!e! ( moe &e !ai (' pojedinanim istraivanjima pojava u razvitku teorije o tehnologiji izrade planova Prostorni planer moe biti iz razliitih disciplina, iz nekih vie, a drugih manje i rjee,ali pod uvjetom da prilagodi svoj nain gledanja prostorno zajednikom interdisciplinarnom cilju i da se oslobodi nekih specifinih optereenja svoje prvobitne struke.

=.

Izrade pro& or!o" pla!a

=.1. Pri& (p 'etodologija prostornog planiranja temelji se na znanstvenom istraivanju,strunoj tehnologiji izrade planova i poznavanju politike volje stanovnitva izraene kroz sustav vlasti te veoma ovisi o kreativnosti vodstva plana i o njegovom kulturnom i umjetnikom senzibilitetu prema prostoru. =.*. 1ijelo-i pro& or!o" pla!a Prostorni plan dijeli se na dva dijela analitiki dio i planski dio. (a bi se moglo uope pristupiti izradi plana,neophodno je poznavanje prostora, a analiza postojeeg stanja osim to je neophodna mora biti voena permanentno i potpuno nezavisno o planu. 'eutim, postoji takoer i analiza koja je sastavni dio plana i koja se mora raditi istovremeno s planom kao njegov sastavni dio.!o je postavljanje hipoteza moguih rjeenja i izrada problemske karte. <aze rada, dakle nisu istovjetne s dijelovima prostornog plana, iako e analiza, razumljivo biti zastupljenija na poetku rada.

1>.

% r($ (ra elabora a pro& or!o" pla!a

1ijelo-i &e pro& or!o" pla!a razli$(j(' prema vrsti prostora, prema teritorijalnom obuhvatu, prema problemima, prema stanju prostora, prema politikim oekivanjima. A!ali i.$i dio' =

analiza fizikih uvjeta, analiza transformiranih struktura prostora, analiza demografske strukture, analiza socijalne strukture i socijalnih uvjeta i ekonomska analiza

Pla!&$i dio # polazita koja proizlaze iz drugih planova plan namjene povrina4 urbani sustav4 prometni plan4 idejna rjeenja komunalne infrastruktura4 mjere zatite prostora4 plan redoslijeda intervencija4 zone i programi za izradu detaljnih planova. !emljeno svojstvo svih razina planiranja je subordinacija planova, tj. meusobna>vertikalna? usklaenost planova, kako u pogledu razine razrade, tako i u pogledu namjene i organizacije prostora.

11.

2rba!i& i.$o i "radi elj&$o #a$o!oda-& -o

* prostorno#planerskom @ urbanistikom i graditeljskom zakonodavstvu susree se sa zakonima, podzakonskim aktima i upravnim dokumentima. #a$o!i' 2akon o prostornom ureenju 2akon o gradnji 5omplementarni zakoni %2akon o umama, 2akon o zatiti dobara, 2akon o zatiti prirode, 2akon o zatiti okolia,2akon o zatiti od poara, 2akon o poljoprivrednom zemljitu...& Podza$o!&$i a$ i' Pravilnici # nie rangirani od zakona odreuje detaljno postupanje u raznim strunim pitanjima Aormativi %standardi& # reguliraju,ujednaavaju kvalitetu graenja 2pra-!i do$(me! i ' miljenja # koja daju struna tijela %!i&( ob-ez(j(a&4 suglasnosti u postupku donoenja planova%usklaenost planova nieg reda s planovima vieg reda, usklaenost planova s odredbama posebnih propisa # npr. Bivilna zatita& C oba-ez(j(i posebni uvjeti # izdaju razna tijela npr. Davna poduzea, 2avodi za zatitu spomenika4 dozvole # najvaniji upravni dokumenti C putem dozvola se provode dokumenti prostornog ureenja %prostorni planovi&.

/. PROMETNA IN?RA%TR2KT2RA
Prometna infrastruktura ima poseban znaaj u prostornom i urbanistikom planiranju. Prometne sustave, prema mediju u kojem se razvijaju, dijeli &e !a ri o&!o-!e &$(pi!e kopneni %cestovni eljezniki&4 vodeni %rjeni. jezerski, pomorski&4 zrani * odnosu prema teritoriju gdje se promet odvija dijeli se na promet izvan grada %vangradski& i promet u gradu %gradski&, za koji se pojednostavljeno moe rei da ujedino odreuje podruje interesa prostornog %vangradskog& odnosno urbanistikog %gradskog& planiranja. .zvangradski prometni sustav ima funkciju povezivanja %naselja, regija, i dr.&, dok gradski prometni sustav ima funkciju povezivanja i opsluivanja gradskog podruja. Pojam mobilnosti ljudi i dobara usko je povezan s pojmom prostora. 2naaj poloaja najbolje je odredio D 0ottmann >1d svih obiljeja nekog teritorija, najvaniji je njegov prometni poloaj jer on izraava ulogu tog teritorija u sustavu odnosa koji odreuje njegovu politiku osobitost, kao i njegov geografski poloaj.? Razlozi @5ilje-iA "rad!je prome !e i!0ra& r($ (re' ciljevi korisnika4 ciljevi prijevoznika4 ciljevi zajednice Po&ljedi5e (-o3e!ja prome !e i!0ra& r($ (re ( pro& or &(' opadajua uloga prirodnih fenomena kreativna %razvojna& uloga prometa C prometni koridori predstavljaju okosnicu razvoja4 sve vee zauzimanje prostora prometnom infrastrukturom. Pred!o& i i !edo& a $e pojedi!i, &(& a-a moe &e a$o3er ( -rdi i a!alizom &ljedei, $ri erija' kriterij potreba4 vrsta i kapacitet %putnici @ roba&4 brzina i vrijeme %pokvarljivost&4 "F

udaljenosti, komfor4 kompatibilnost s drugim sustavima4 kriterij ekonominosti4 trokovi izgradnje sustava4 trokovi odravanja sustava4 uposlenici i njihova naobrazba %broj uposlenih i struna sprema&4 cijena energenta u prijevozu %kn@km&.

7. L2BKO PLANIRANJE

1.

Pla!ira!je raz-oja l(.$o" &(& a-a

Aa svjetskom pomorskom tritu danas ravnopravno mogu konkurirati jedino one luke koje prate razvoj suvremenih transportnih tehnologija i pruaju maksimalnu kvalitetu prometnih usluga. 1snovni preduvjet za takvo poslovanje je dobra opremljenost luke i kvalitetna veza sa zaleem. .ako svaka luka posluje kao zasebni pravni subjekt, ona svoje poslovanje, a time i sve svoje planove %mikroplaniranje&, mora uskladiti sa cjelokupnim lukim i prometnim planom zemlje %makroplaniranje&. Pla! raz-oja l(.$o" &(& a-a mora &e izradi i ( &$lad( &a d-a za, je-a' odrediti ulogu, mjesto i potrebe razvoja cijelog lukog sustava jedne zemlje u skladu s njenom pomorskom orijentacijom, odrediti veliinu i razvoj svake luke ponaosob u ukupnom lukom sustavu zemlje.

*.

2 je5aj -a!j&$i, .imbe!i$a !a pla!ira!je ermi!ala

2ahtjevi koje proizvodni sustav treba ispuniti ovise o utjecajima vanjskih imbenika pa stoga o njima treba voditi rauna pri planiranju i projektiranju terminala. To &(' Ko! i!(ira!e promje!e za, je-a prema &(& a-(. Promjene se deavaju zbog dinaminosti trita i uvoenja novih tehnologija. Promjene mogu biti i zbog promijenjene uloge, razvojne politike ili prioriteta. %npr. promjene veliine brodova utjeu na obalni prekrcajni podsustav kod lukih terminala&. :ei naglasak na 8sustav8. :ei naglasak se stavlja na sustav u odnosu na komponente sustava. Pri tome je vano uzeti u obzir puni ivotni ciklus sustava. Po-ea!je &loe!o& i &(& a-a. Grze promjene tehnologije zahtijevaju stalnu prilagodbu i poveavaju sloenost sustava. :ano je projektirati sustav tako da je potrebne promjene mogue u kratko vrijeme ugraditi sa to manje promjena konfiguracije sustava. %npr. na dobro

""

organiziran proces prikupljanja podataka kod prekrcajnih operacija s kontejnerima mogue je lake primijeniti automatizirani postupak unoenja tih podataka u raunalo&. Prod(lje!i i-o !i 5i$l(& &(& a-a 4 $rai e,!olo6$i i-o !i 5i$l(& . 1vo je tipino kod modernih lukih terminala. Aeke tehnoloke promjene mogue je amortizirati uvoenjem veeg stupnja automatizacije i informatizacije te modernizacijom postojee opreme. 'eutim treba teiti tzv. 8otvorenoj arhitekturi sustava8. Aajbolji primjer su razliita cjelovita softverska rjeenja zatienog algoritma, izraena od strane neke komercijalne tvrtke. Gilo kakve promjene ovise o spremnosti i mogunostima te kompanije da izvri promjene i nadogradi aplikacije. $ druge strane otvorena arhitektura omoguava da bilo tko razvije pojedinu komponentu informatikog sustava po modularnom principu i da se jednostavno mogu izvriti korekcije poznatog algoritma. .sto vrijedi i kod izbora prekrcajnih sredstava gdje treba teiti univerzalnosti ponuenih komponenti radi odravanja i lake prilagodbe. Clobaliza5ija. :ezana je uz tehnoloke promjene, naroito u elektronikom poslovanju i komunikacijama. 5arakteristine posljedice globalizacije jesu promjene u brodarstvu, ali i zahtjevi za porastom veliine i propusne moi pomorskih i prometnih terminala. Me3(!arod!a $o!$(re!5ija. :ea trina konkurencija usko je povezana s prethodno objanjenim utjecajem globalizacije. Pod("o-ara!je @DO( &o(r5i!"DA. 6adi poveanja efikasnosti i efektivnosti odreeni poslovi se povjeravaju treim osobama. !o ima za posljedicu sve vei broj dobavljaa i proizvoaa pojedinih komponenti ili pruatelja pojedinih usluga. 5od planiranja i projektiranja sustava o tome treba voditi rauna te to preciznije i kompletnije specificirati zahtjeve za pojedine komponente. I!d(& rij&$a o&!o-a @do& (p!o& proiz-oda ). Prilikom planiranja i projektiranja sustava treba voditi rauna o dostupnosti proizvoda kroz itav ivotni ciklus sustava. %npr. nabavka transportnog sredstva od proizvoaa koji se nalazi u tekoama ili ija je pozicija na tritu neizvjesna, vrlo vjerojatno e dovesti do velikih problema u odravanju sredstva ukoliko taj proizvoa prestane s proizvodnjom&. Pora& ro6$o-a &(& a-a. 3mpirijski podaci pokazuju da se trokovi sustava tijekom eksploatacije poveavaju. * fazi planiranja i projektiranja uobiajeno se vie pozornosti posveuje trokovima izgradnje i nabavke opreme, a gotovo nikakva operativnim trokovima i trokovima odravanja.

Aavedeni utjecaji mogu se minimizirati ukoliko se planiranju i projektiranju pristupi na sustavni nain. Hko se planiranju pristupa na nain da se na sustavnoj razini postavljaju ogranieni ili samo najopenitiji zahtjevi, s namjerom da se detaljna specifikacija opreme, ureaja i infrastrukturnih objekata definira neposredno prije izgradnje odnosno nabavke, vrlo je oteano i skupo modificirati tako konfiguriran sustav. Aaime, izmjene projekta 8u posljednji as8 donose se ishitreno i bez ispitivanja utjecaja takvih rjeenja na funkcionalnost sustava i konfiguraciju sustava. Do su problematinije izmjene koje se dogaaju u kasnijoj fazi projekta, dakle kod same izgradnje ili putanja u pogon. Promjene u kasnijoj fazi projekta imaju za posljedicu nemogunost konfiguriranja rada sustava to dovodi do poveanja trokova projekta.

")

Hko se planiranju pristupa na nain da se na sustavnoj razini postavljaju ogranieni ili samo najopenitiji zahtjevi, s namjerom da se detaljna specifikacija opreme, ureaja i infrastrukturnih objekata definira neposredno prije izgradnje odnosno nabavke, vrlo je oteano i skupo modificirati tako konfiguriran sustav. Aaime, izmjene projekta 8u posljednji as8 donose se ishitreno i bez ispitivanja utjecaja takvih rjeenja na funkcionalnost sustava i konfiguraciju sustava. Do su problematinije izmjene koje se dogaaju u kasnijoj fazi projekta, dakle kod same izgradnje ili putanja u pogon. Promjene u kasnijoj fazi projekta imaju za posljedicu nemogunost konfiguriranja rada sustava to dovodi do poveanja trokova projekta 5ad je rije o poveanju trokova uslijed neplanskog pristupa projektiranju cjelokupnog sustava bitno je spomenuti i sposobnost predvianja trokova. Aisu svi trokovi jednako vidljivi. !rokovi planiranja, razvoja i projektiranja uglavnom su poznati. $kriveni su trokovi %teko ih je prepoznati i predvidjeti& oni trokovi koji se odnose na rad i odravanje sustava. .sto tako projektanti mogu predvidjeti kratkorone trokove koji se odnose na fazu izgradnje sustava, dok se operativni trokovi i trokovi odravanja koji imaju dugoroni karakter ne uzimaju u obzir. 'eutim, iskustva pokazuju da se ak do ;-I ukupnih trokova projekta %uzima se cijeli ivotni ciklus sustavaJ& odnosi na operativu i odravanje. Hko se promatra uzrono#posljedina veza trokova, onda se moe se zakljuiti da glavnina trokova za vrijeme ivotnog ciklusa sustava ovisi o odlukama za vrijeme rane faze planiranja i o konceptualnom dizajnu sustava %master plan luke, terminala, logistike mree&. !e odluke obuhvaaju operativne zahtjeve %viziju budueg stanja, poslovnu orijentaciju, imbenike koji se odnose na kapacitet i njegovu iskoristivost, predvieni ivotni vijek sustava&, politiku odravanja i osiguravanje resursa za rad %vrste odravanja, razinu popravaka, vlastiti servis ili vanjsku servisnu mreu, itd&, stupanj automatizacije i kibernetizacije, izbor tehnolokog procesa, vrstu opreme i ureaja i dr. 2bog svega navedenog u ranoj fazi planiranja i kod donoenja odluke o pokretanju projekta vano je obuhvatiti ukupne trokove ivotnog ciklusa sustava. Aaglasak pri tom treba biti na dimenzioniranju sustava koji treba biti definiran u samom poetku. 5od planiranja modifikacije ili modernizacije sustava koji je ve u upotrebi vaan je sustavni pristup kako bi se ispitali novonastali zahtjevi i dosljedno primijenila metodologija stalne provjere i poboljanja uinkovitosti rada proizvodnog procesa.

/.

1e0i!i5ija proiz-od!o" &(& a-a

Proizvodni sustav sastoji se od razliitih elemenata koji zajedno proizvode rezultat # proizvodni proces kojeg ne mogu ostvariti pojedinano. !i elementi ili dijelovi ukljuuju ljude # radnike, infrastrukturu, zgrade, ureaje, opremu, hardver, softver, transportna sredstva i dokumente. 6ezultati se izraavaju kroz kvalitetu rada na razini sustava, osobine, obiljeja, funkcije, uinak i okolinu. :rijednost sustava stvara odnos izmeu dijelova i nain njihovog meusobnog povezivanja. (a bi se proizvodni sustav, kakav je primjerice luki ili prometni terminal, mogao konceptualno osmisliti potrebno je istaknuti neka njegova bi !a obiljeja' ". $ustav se sastoji od sloene kombinacije resursa koji ine radnici, materijali, energenti, oprema, softver, objekti i zgrade, transportna sredstva, podaci, novac itd. Potrebno je napraviti dobru kombinaciju resursa na efektivan nain %to vei rezultat uz to manje resursa&. "+

). $ustav ima odreenu hijerarhiju koju treba uvaavati kod projektiranja. 7uki terminal je dio luke %u kojoj moe biti vie takvih terminala&. 7uka je dio lukog sustava neke zemlje, dio regionalne mree luka. 5opneni terminal moe biti dio logistiog centra, logistiki centar dio logistike mree u okviru opskrbnog lanca, itd. +. $ustav se moe ralaniti na podsustave i njegove komponente. Podjela na manje dijelove omoguuje jednostavniju alokaciju zahtjeva. ,. $ustav mora imati svrhu. 'ora biti funkcionalan, odgovoriti na potrebe zbog kojih se konstruirao, te mora postii projektirani cilj u odnosu na uloene resurse i trokove. Aaglasak u procesu dizajniranja %projektiranja& sustava treba staviti na funkcionalnost odnosno na potrebu da sustav bude funkcionalan i u sluaju neoekivanih dogaaja. *koliko glavni ili primarni elementi zbog nekog razloga nisu u funkciji ili je njihova funkcionalnost ograniena, potrebno je da sustav reagira npr. preraspodjelom resursa kako bi kompenzirao ispadanje primarnih elemenata. Primarni elementi sustava jesu oni kojima se odvija tehnoloki proces. !o ukljuuje primarnu opremu i ureaje, operativni softver i radnike. $ekundarni elementi jesu oni kojima se odrava funkcionalnost sustava %radnici koji rade na odravanju, oprema za mjerenje i testiranje, kontrolni softver, infrastruktura, zgrade, objekti, rezervni dijelovi&. $ustav ne moe funkcionirati bez navedenih elemenata.

7.

Ei-o !i 5i$l(& &(& a-a

Ei-o !i 5i$l(& &(& a-a obuhvaa skup aktivnosti koje zapoinju s fazom planiranja i projektiranja, fazom izgradnje, fazom eksploatacije u kojoj se odvija proizvodni proces i njegovo odravanje %ovo je ujedno najdulja faza&, a zavravaju postupnim povlaenjem i prekidom eksploatacije te u konanici demontiranjem postrojenja. $vaka od aktivnosti utjee na aktivnost drugih faza ivotnog ciklusa. 2bog toga je vano promatrati cjelokupni ivotni ciklus sustava i na toj razini ocijeniti rizike koji se javljaju u procesu odluivanja. Proizvodni proces i odravanje prometnog terminala ukljuuje i razliite oblike modernizacije %od infrastrukture, objekata, ureaja, strojeva, transportnih sredstava, informatikih komponenti, softvera i sl.&, dogradnje ili prenamjene odreene komponente. Aa slici u ivotnom ciklusu prometnog terminala posebno je istaknuta vanost odravanja funkcionalnosti sustava da obavlja tehnoloki proces. 1dravanje funkcionalnosti sustava znai da je potrebno ve u fazi projektiranja terminala sagledati utjecaj predloenog rjeenja na sposobnost sustava da odri funkcionalnost u skladu s definiranim ciljem koji se eli postii te shodno tome dizajnirati sustav odravanja. * kontekstu prometnog terminala to ukljuuje odravanje prometne infrastrukture, ali i zgrada, skladita, te transportnih sredstava. 1ve komponente imaju presudan utjecaj na odvijanje tehnolokog procesa na terminalu.

",

8.

F o je &(& a-!o pla!ira!je ili &(& a-!i i!e!jeri!" G

1snovno obiljeje sustavnog planiranja je da je to proces koji pristupa planiranju 8od vrha prema dnu8, da uzima u obzir itav ivotni ciklus sustava %od planiranja i projektiranja terminala, preko njegove izgradnje i eksploatacije do prestanka eksploatacije&, da integrira funkcije, aktivnosti i organizaciju. %(& a-!o pla!ira!je pred& a-lja pro5e& $ojim &e' !ransformiraju potrebe za proizvodnjom %proizvodnjom transportne usluge u sluaju prometnih terminala& u parametre koji odreuju uinkovitost %proizvodni rezultat& sustava i na temelju kojih se vri konfiguracija sustava %slau i dimenzioniraju pojedini elementi&. .ntegriraju tehniki parametri na nain da se ostvari kompatibilnost na fizikoj, funkcionalnoj i programskoj razini te optimizira konceptualni dizajn i projekt. .ntegriraju pouzdanost, odravanje funkcionalnosti, rukovanje, mogunost servisiranja i drugi imbenici kako bi se ispunili zahtjevi u pogledu tehnikih i tehnolokih rezultata, trokova i vremenske dinamike. Pro5e& &(& a-!o" pla!ira!ja ima &pe5i0i.!e o&obi!e od $oji, &e i& i.(' Pristup planiranju 8od vrha prema dnu8, promatranje cjelokupnosti sustava %holistiki pristup&. Aasuprot tome je pristup kod kojeg se pristupa projektiranju pojedinih komponenti %npr. graevinski projekt obale, projekt skladita, projekt informatizacije&, bez da se uzima u obzir meusobno djelovanje tih komponenti na funkcionalnost sustava. 1rijentacija na itav ivotni ciklus sustava. $ve faze ivotnog ciklusa treba uzeti u obzir u fazi planiranja i projektiranja, a ne samo fazu izgradnje terminala 5ompleksnost u definiranju poetnih zahtjeva sustava. Aedovoljno detaljan pristup ima za posljedicu izmjene pojedinog projekta u kasnijoj fazi ivotnog ciklusa sustava koje je teko uklopiti u projekte pojedinih komponenti. .nterdisciplinaran pristup ili timski rad strunjaka potreban je kroz cijeli proces sustavnog planiranja i projektiranja %graevinari, tehnolozi prometa, strojari, elektrotehniari, elektroniari, informatiari, projekt menaderi, i dr. ovisno o vrsti terminala&. Ar,i e$ (ra &(& a-a je termin koji se koristi da bi se definirao sustav na konceptualnoj razini. Hrhitektura se odnosi na konfiguraciju ili strukturu sustava i opisuje relacije izmeu njegovih pojedinih komponenti ili elemenata. %Poput konfiguracije raunala ija funkcionalnost ovisi o dobro izbalansiranim komponentama, njihovim meusobnim odnosima i usklaenostiJ& %(& a-!a a!aliza u okviru sustavnog planiranja predstavlja analitike postupke. !i postupci obuhvaaju ralanjivanje cjeline na njezine dijelove # komponente, prouavanje tih komponenti i njihovih odnosa, te stvaranje realne osnove za donoenje odluka. (rugim rijeima, u procesu sustavnog planiranja kreiraju se i razrauju razliite varijante koje je potrebno ocijeniti na neki nain. Primjerice, varijante tehnolokog procesa prekrcaja i skladitenja, alternativni naini odravanja tehnikih sredstava, razliite varijante unutranjeg transporta, razliite varijante infrastrukturnih rjeenja u sklopu terminala, razliita prostorna dispozicija terminala, stupanj automatizacije, informatizacije i kibernetizacije na terminalu, itd. "-

Proces istraivanja utjecaja tih varijanti na funkcionalnost sustava te njihovo vrednovanje na temelju definiranih kriterija, predstavlja analitiki postupak na sustavni nain ili sustavnu analizu. * sustavnoj analizi projektant koristi analitike i istraivake metode kao to su metoda simulacije, teorija redova ekanja, linearno programiranje i druge metode operacijskih istraivanja, kako bi rijeio problem na nain da pronae optimalno rjeenje %najbolju varijantu&.

9.

+rijed!o& proje$ ira!o" &(& a-a i ro6$o-i i-o !o" 5i$l(&a

Potrebno je utvrditi ukupnu vrijednost projektiranog terminala %ili vie njih ako se sustav sastoji od mree terminala& prije i za vrijeme njegove eksploatacije. Potrebno je uzeti u obzir tehnike i ekonomske imbenike koji utjeu na funkcionalnost te odrediti trokove ivotnog ciklusa. !rokovi ivotnog ciklusa sustava ukljuuju sve trokove koji nastaju u fazi planiranja i projektiranja terminala, gradnje i probnog rada, faze potpune eksploatacije te faze povlaenja i razgradnje %prenamjene& terminala. !rokovi planiranja i projektiranja obuhvaaju trokove studije izvodljivosti %8feasibiltiK studK8&, master plana, elaborata o nainu odravanja i radnim karakteristikama, trokove sustavne analize, trokove geoistranih radova i testiranja terena, glavnog projekta, provjeravanja i ocjenjivanja te trokove pratee dokumentacije. !rokovi izgradnje i nabave obuhvaaju trokove izgradnje infrastrukture, objekata i zgrada, trokove nabavke opreme i ureaja, transportnih sredstava, pomonih sredstava, rezervnih dijelova, testnih ureaja, trokove upravljakih sustava i programiranja, te trokove tehnike dokumentacije. 1perativne trokove i trokove odravanja ine trokovi rada sustava, trokovi odravanja sustava, trokovi kontrole i upravljanja, trokovi radne snage, rezervnih dijelova i zaliha materijala, trokovi opreme za ispitivanje i testiranje, trokovi odravanja i modifikacije softvera te trokovi prijenosa podataka. !rokove povlaenja i demontiranja obuhvaaju trokove postepenog prestanka odvijanja tehnolokog procesa na terminalu i povlaenja pojedinih komponenti iz tehnolokog procesa, trokove recikliranja pojedinih komponenti, trokove sanacije terena %dovoenje u prijanje stanje& ili %eventualno& trokove prenamjene prostora. 2naenje utvrivanja ukupnih trokova ivotnog ciklusa sustava je da se to je vie mogue eliminiraju skriveni trokovi, odnosno da se oni uoe i prepoznaju u ranoj fazi projekta. !o je vano zbog tonije procjene rizika o emu ovisi i donoenje odgovarajuih odluka tijekom ivotnog ciklusa lukog sustava. ;. Pro5e& &(& a-!o" pla!ira!ja

Pro5e& pla!ira!ja kontinuirana je aktivnost koja se obavlja tijekom itavog ivotnog ciklusa sustava. Planiranju i projektiranju pristupa se 8od vrha prema dnu8. !o znai od poetnog definiranja problema i korisnikih zahtjeva, analize izvodljivosti, definiranja potrebnog prostora, tehnolokih procesa, izrade funkcionalne analize, specifikacije pojedinih komponenti, raspodjele resursa, itd. "/

* okviru tog procesa kontinuirano se ponavljaju postupci ocjenjivanja i vrednovanja izvrenog posla te se na temelju toga obavljauju odgovarajua poboljanja. 5valiteta posla ovisi o razumijevanju posljedica predloenih rjeenja u poetnim fazama planiranja na fazu izgradnje i fazu eksploatacije. .sto tako velik je znaaj povratnih informacija koje se dobivaju iz pojedinih faza ivotnog ciklusa sustava i koje slue kao mjerilo %8benchmark8& za ocjenu uinka predloenih rjeenja u procesu koji predstavlja kontinuiranu aktivnost za itavo vrijeme ivotnog ciklusa sustava. $vaki put kada se postavi novi zahtjev prema sustavu, potrebno je iznova proi kroz prikazane postupke. Primjerice, povea se produktivnost kontejnerskog prekrcajnog mosta, povea se propusnost prometnica prema distribucijskom centru, uvede se novi postupak sigurnosne provjere, integrira se baza podataka na razini logistike mree terminala, itd. 6azvojne faze moraju se prilagoditi ovisno o konkretnom sluaju i vrsti terminala. !reba istaknuti da unutar definiranih postupaka %aktivnosti& postoji mnogo iteracija i uzajamnosti. !ako je uz gotovo svaku aktivnost povezano razmatranje alternativnih rjeenja.

<.

Opera i-!i za, je-i prema &(& a-(

1perativni ili radni zahtjevi odnose se na fazu eksploatacije terminala u kojoj se ostvaruje njegova osnovna namjena. * sklopu procesa planiranja potrebno je operativne zahtjeve identificirati i vrednovati to ukljuuje sljedee "& *tvrivanje prostorne dispozicije terminala, geografskog poloaja, vrste i kapaciteta komponenti %podsustava& od kojih se sastoji terminal, odnosno utvrivanje prostornog rasporeda i geografskog poloaja, vrste i kapaciteta pojedinog terminala za svaku pojedinu lokaciju ukoliko se radi o vie terminala povezanih u logistiku mreu. 1dgovara se na pitanje Cdje e se terminal %ili mrea terminala& nalazitiL )& *tvrivanje operativnog scenarija. 1dgovara se na pitanje F o treba sustav ostvariti da bi se ispunili zahtjevi korisnikaL 5ako e se ostvariti taj scenarij, na koji nain, i kakav je tehnoloki proces potrebanL 1dgovori na ova pitanja predstavljaju razliite oblike %forme& kojima se ilustrira dinaminost sustava. 5od prometnih terminala to moe biti veliina transportnog rada %uinka& u logistikom lancu, ili veliina transportnog rada izmeu pojedinih podsustava lukog terminala, ili raspodjela optereenja uslunih mjesta. +& .dentifikaciju radnih karakteristika i njihovih parametara poput nosivosti, dosega, uinka, kapaciteta, prometa, snage, duljine, teine, itd, za svaku pojedinu komponentu. 1dgovara se na pitanje Koji su kritini parametri rada sustava da bi se ostvario zadani scenarijL ,& (efiniranje eksploatacijskih zahtjeva koji se odnose na prihvaenu razinu koritenja sustava i njegovih komponenti radi ostvarivanja predvienog scenarija. 1buhvaaju sate rada terminala, pojedinih podsustava i komponenti, na dan, po smjeni, broju izmjena stanja %prijelaza stanja& sustava ";

u toku nekog vremenskog razdoblja, iskoritenost kapaciteta, i sl. Potrebno je odgovoriti na pitanje Ka$o e razliite komponente sustava biti koriteneL * ovoj analizi treba odrediti utjecaj operatera na rad sustava. -& *tvrivanje zahtjeva u pogledu efikasnosti sustava, koji se odnose na koritenje resursa %broj ljudi&, trokove, raspoloivost, pouzdanost, i sl. Apr. odreuje se srednje vrijeme izmeu kvarova ili zastoja, %engl. 8'eantime GetMeen <ailure8 # '!G<&, uestalost kvara %N&, vrijeme odravanja %8engl. maintenance doMntime8 # '(!&, iskoritenje infrastrukture %pristana, skladita i sl.& u postocima, razina znanja radnika, itd. 1dgovara se na pitanje Koli$o e sustav biti efikasanL /& *tvrivanje ivotnog ciklusa sustava ili predvieno vrijeme eksploatacije terminala . 1dgovara se na pitanje Koli$o dugo e terminal biti na raspolaganju korisnicimaL 2atim se utvruju potrebne zalihe transportnih sredstava, potronog materijala, alata, rezervnih dijelova i pomone opreme te zahtjevi u pogledu prostora gdje e ta sredstva biti smjetena ovisno o utvrenom razdoblju. ;& (efiniranje radne okoline o kojoj ovisi efikasnost tehnnolokih procesa na terminalu . Primjerice, temperatura, vjetar, vlanost, vrsta terena, kod lukih terminala utjecaj plime i oseke, vodostaja, utjecaj valova, dubina mora, prilazni putovi %kopneni i morski&. <ormuliranje operativnih zahtjeva prema sustavu predstavlja temelj sustavnog planiranja. * tom procesu potrebno je odgovoriti na sljedea pi a!ja' 5oju funkciju e terminal obavljatiL 5ada terminal treba biti u funkcijiL 0dje e terminal biti lociranL 5oliko dugo e biti u eksploatacijiL 5ako e terminal udovoljiti postavljenim ciljevimaL .ako se radi o dinamikom sustavu koji je podloan promjenama i prilagodbama, potrebno je usvojiti poetna ili inicijalna stajalita tj. definirati startnu liniju %engl. 8baseline8&. $tartnu liniju dobiva se nakon to se definiraju operativni zahtjevi i ona slui da nastavimo sa sljedeom fazom u procesu planiranja. 1perativni zahtjevi moraju se ugraditi u idejni projekt u poetku njegove izrade. Ajihovo neuvrtavanje ima za posljedicu da projektanti kreiraju tehnika rjeenja na temelju vlastitih pretpostavki ili ogranienih informacija kojima raspolau to u konanici dovodi ili do neuinkovitosti sustava koji ne udovoljava zahtjevima korisnika, ili do poveanih trokova zbog naknadnih izmjena projekta. 'oe se zakljuiti da je definiranje operativnih zahtjeva kritino podruje u sustavnom planiranju. 1perativni zahtjevi kojima sustav mora udovoljiti moraju biti dobro integrirani u procese projektiranja.

=.

?(!$5io!al!a a!aliza

"=

Aezaobilazni dio u sustavnoj analizi je razvoj funkcionalnog opisa sustava koji slui kao osnova za odreivanje potrebnih resursa za rad sustava. <unkcija terminala je obavljanje tehnolokih procesa transporta i skladitenja tereta ili transfera ljudi. !i procesi sastoje se od niza diskretnih dogaaja kojima se ostvaruje osnovna svrha # transport robe ili transfer ljudi iz jednog mjesta u drugo. 5ada je sustav u stanju odravanja, funkcija terminala definirana je nizom diskretnih dogaaja koji su potrebni da bi se sustav postavio u operativno %radno& stanje. (iskretni dogaaji ovise o postupcima i djelovanju ljudi, strojeva, opreme, ureaja, softvera, podataka i dr. 5od funkcionalne analize potrebno je utvrditi to je potrebno napraviti, a ne kako je potrebno napraviti. <unkcionalna analiza obuhvaa niz iteracija kojima se zahtjevi sustava ralanjuju na podsustave terminala i dalje na komponente kako bi se definirali ulazni parametri i ogranienja pojedinih elemenata potrebni za proces projektiranja. <unkcionalna analiza radi se uz pomo blok dijagrama. Glok dijagram slui da bi se zahtjevi prema sustavu strukturirali u funkcionalne cjeline koje predstavljaju u osnovi tehnoloke procese. .sto tako, pomou blok dijagrama uoavaju se meusobne veze izmeu pojedinih funkcionalnih cjelina. <unkcionalna analiza omoguuje da se u potpunosti razumije tehnoloki proces. Po"la-i o &ljedee' (a su svi tehnoloki procesi i postupci za vrijeme itavog ivotnog ciklusa terminala obuhvaeni, (a su svi elementi od kojih se sastoje podsustavi u potpunosti definirani% primarna transportna sredstva, rezervni dijelovi, ureaji i alati za odravanje, ljudski resursi, potrebni softver, itd.& (a su za svaku funkciju, odnosno tehnoloki proces, osigurana sredstva i resursi koji su potrebni. <unkcionalnom analizom strukturira se sustav, u ovom sluaju luki kontejnerski terminal, na temelju pojedinih funkcija # tehnolokih procesa. Pri tom polazite treba biti glavni plan ili master plan. !ijek procesa planiranja nastavlja se na operativnoj razini %kroz tehnoloke operacije i odravanje sustava& nakon to terminal postane funkcionalan i traje do kraja ivotnog ciklusa sustava. $ustav lukog kontejnerskog terminala moe se dalje ralaniti na pojedine podsustave i na pojedine tehnoloke procese %glavne i pomone& za koje se utvruje tijek procesa ili niz diskretnih dogaaja kojima se opisuju stanja sustava. Aakon to se izradi ovakva analiza uspostavljen je logiki slijed od opih zahtjeva koje sustav mora ispuniti %npr. zahtjev za godinjim prekrcajem -FF.FFF kontejnera& do detaljnih podataka o resursima koji su potrebni za svaku pojedinu komponentu ili aktivnost koju je potrebno izvriti da bi sustav funkcionirao. !i resursi obuhvaaju vane elemente npr. dizalice, sklopove, pojedine dijelove infrastrukture, broj blokova i kontejnerskih pozicija na slagalitu, dokumente, podatke, itd.

"E

5ada su utvreni zahtjevi za opremom, na osnovu funkcionalne analize mogue je izvriti provjeru i prilagodbu zahtjeva logikom provjerom 8od dna prema vrhu8, tj. utvruje se da li su zahtjevi za opremom sukladni sa svrhom koja se eli ostvariti. #a &-a$i od pro5e&a po reb!o je ( -rdi i' specifikaciju ulaznih zahtjeva %inputs&, oekivane rezultate %outputs&, vanjske utjecaje i ogranienja %controls O constrains&, mehanizme i resurse potrebne za izvrenje specifine funkcije %resources&. 5od projektiranja prometnih terminala, pogotovo onih u kojima su tehnoloki procesi sloeniji, sve vea pozornost pridaje se tzv. projektiranju po principu 8crne kutije8. !eite se ne stavlja na detaljno projektiranje pojedinih komponenti, ve na arhitekturu sustava koja mora objediniti projekte dijelova te cjeline %npr. projekt obale, projekt cestovno#eljeznike infrastrukture, projekt skladita ili slagalita, itd.& kako bi se kasnije, tijekom ivotnog ciklusa terminala kad se za to ukae potreba, omoguila jednostavnija nadogradnja i modifikacija. <unkcionalna analiza upravo tome slui, da se napravi dobra struktura sustava koja e olakati projektiranje i primjenu naela etapnog razvoja uz minimalne trokove. <unkcionalna analiza predstavlja kljuni proces u ranoj fazi planiranja i razvoja sustava. 1na predstavlja startnu poziciju za aktivnosti u sljedeim fazama izradu glavnih projekata infrastrukture, graevinskih, elektroenergetskih, komunalnih projekata, projekte komunikacijske i informatike mree, projekte informatike podrke tehnolokim procesima, nabavku prijevozne i prekrcajne opreme, analizu pouzdanosti transportnih sredstava, analizu vjerojatnosti kvara sustava, analizu podsustava odravanja, analizu produktivnosti, analizu tokova transportnih operacija, analizu sigurnosti rada, itd.

1>. +r& e raz-oj!i, pla!o-a l($a Planovi koje donose luka poduzea kao samostalni pravni i gospodarski subjekti mogu se podijeliti, & obzirom !a' vremensko razdoblje za koje se donose, sadraje koji se obrauju. 6azvojna politika luke ostvaruje se planovima koji se s obzirom na vremensko razdoblje za koje se planira mogu razvrstati na dugorone i srednjorone. (ugoroni i srednjoroni planovi su razvojni planovi, dok se za planiranje obnove postojeih kapaciteta, te za planiranje raznih kratkoronih akcija koriste kratkoroni planovi.

11. 1("oro.!i raz-oj!i pla!o-i l($a

)F

*tvruju opi pravac razvitka buduih kapaciteta. .zrauju se za razdoblje od )F do +F godina, a najkrai su za rok od "F godina. 1vim se planovima utvruje opa orijentacija razvitka luka, dugoroni ciljevi i pravci razvoja, kao i promjene u poslovanju. $ obzirom da imaju strateko znaenje, moraju biti usklaeni s politikom regionalnog i nacionalnog razvoja. $vaki dugoroni razvojni plan treba sadravati podatke o svjetskoj prekomorskoj trgovini i prometu, kretanju svjetskog brodarstva, obiljejima nacionalnog gospodarstva, prometne i luke politike, osnove postojeih razvojnih planova regija i zemlje, podatke o kopnenoj infrastrukturi kojom je luka vezana sa zaleem, podatke o lukoj infrastrukturi, prirodnim i ekolokim uvjetima i svim elementima relevantnim za dugoroni razvoj luka. 1*. %red!joro.!i raz-oj!i pla!o-i l($a

.zvedbeni, izvrni planovi, koji se izrauju za vremensko razdoblje od + do - godina (etaljniji od dugoronih i sadre konkretna rjeenja, toan poetak i zavretak radova, visinu investicija i svu potrebnu dokumentaciju. $astoje se od vie investicijskih programa koji se izrauju za svaki objekt posebno 5roz investicijske programe potrebno je dati konkretne odgovore i tono definirati rjeenje postavljenog problema obrazloiti potrebu izgradnje, dati gotove projekte buduih objekata s optimalnim idejnim rjeenjem i smjetajem, definirati sredstva za ostvarenje plana, potrebnu strukturu kadrova i organizaciju rada, vremenski plan %poetak i zavretak radova&, te nain, visinu i izvore financiranja. Planovi za dugorono i srednjorono razdoblje su tzv. planovi razvoja, te se nadalje mogu podijeliti na plan razvoja djelatnosti, plan razvoja investicija i kapaciteta, plan unapreenja poslovanja luke, itd.

1/.

Kra $oro.!i ili e$(i raz-oj!i pla!o-i

Pomono sredstvo realizacije srednjoronih i dugoronih planova, a obino se izrauju za vremensko razdoblje od jedne godine. * njima su detaljno razraeni zadaci utvreni srednjoronim planom i predvienim hodogramom u kojem opsegu ih treba obaviti u tekuem planskom razdoblju. Programi za unapreenje rukovoenja i obnovu postojeih kapaciteta, koje treba realizirati u razdoblju od godine dana, kao jedne od etapa srednjoronog razdoblja. * kratkorone planove ubrajaju se jo i operativni planovi za razdoblje unutar jedne godine, primjerice mjeseni, tjedni ili dnevni planovi. Planovi za kratkorona razdoblja mogu se prema sadraju podijeliti na planove realizacije, planove poslovanja i financijske planove.

17.

Raz-oj!o pla!ira!je l($a ) 0aze'

1. .zrada razvojnih programa %koncepcije razvoja& luke Hnaliza dosadanjeg razvoja i sadanjeg stanja luke )"

 Hnaliza razvojnih mogunosti luke *tvrivanje razvojne koncepcije i razvojnih ciljeva %u varijantama& Prijedlog mjera i sredstava za ostvarenje razvojnih ciljeva *. *sklaivanje razvojnih programa /. .zrada dugoronih i srednjoronih planova luke

18.

Pri$(plja!je i!0orma5ija

Planiranje razvoja luke zapoinje analizom dosadanjeg razvoja, pa stoga posebnu panju treba posvetiti prikupljanju razliitih informacija informacija o lukim kapacitetima, koliinama i strukturi tereta, zbivanjima u okruenju, regionalnim razvojnim planovima, razvojnim planovima industrijskih poduzea u zaleu, nacionalnom planiranju, razvojnim planovima konkurentnih luka, tehnikim i tehnolokim promjenama u brodarstvu itd. $akupljene informacije treba razgraniiti prema periodima planiranja, jer e postavljeni zadaci biti razliiti za kratkorono, srednjorono i dugorono planiranje. Prikupljanje informacija obino obavlja sluba statistike u lukama, ali se mogu koristiti i podaci dobiveni od razliitih specijaliziranih organizacija, npr. statistikih zavoda ili gospodarskih komora. Aa temelju prikupljenih informacija i ocjene sadanjeg stanja luke, mogue je, s odreenim stupnjem vjerojatnosti, prognozirati robne tokove i odrediti imbenike odluujue za budue poslovanje i razvoj luke. A!aliza do&ada6!je" raz-oja reba ob(,-a i i' Hnalizu poloaja luke na domaem i svjetskom tritu Hnalizu opsega i dinamike ostvarenog prometa Hnalizu ostvarenih investicija Hnalizu tehnike opremljenosti luke Hnalizu financijskog stanja luke Hnalizu kadrova, itd. Hnaliza razvojnih mogunosti potrebna je da se sagledaju i procijene imbenici %prognostiki parametri vani za daljnji razvoj luke&, $oji ob(,-aaj(' prognozu lukog prometa, prognozu razvoja tehnike i tehnologije u svjetskim razmjerima, prognozu mogunosti snabdijevanja energijom i reprodukcijskim materijalom, prognozu mogunosti razvoja kadrova, prognozu eventualnih promjena na ekonomskom, gospodarskom ili politikom planu, prognozu mogunosti ostvarivanja vlastitih ili pribavljanja domaih i inozemnih izvora financiranja programa razvoja. 19. 2&$la3i-a!je raz-oj!i, pro"rama

))

!reba provesti prije nego se pristupi razradi i donoenju planova, a to podrazumjeva usklaivanje unutar luke %po pojedinim organizacijskim jedinicama&, i izvan luke %u odnosu na svoje blie i daljnje okruje&. !o je vrlo sloen posao, jer razliiti subjekti u planiranju imaju i razliite interese. Auno je pronai rjeenje koje e barem djelomino udovoljiti svim subjektima. 2&$la3i-a!je reba da i od"o-ore !a o-a pi a!ja' vrste lukih usluga i specijalizacija poslova na pojedinim terminalima luke, izgradnja novih ili modernizacija postojeih kapaciteta da bi se izbjeglo dupliranje kapaciteta. Najz!a.aj!iji pojedi!a.!i raz-oj!i pla!o-i l($e' Plan razvoja lukih djelatnosti Plan razvoja investicija i lukih kapaciteta Plan razvoja kadrova Plan razvoja poslovanja luke 19.1. Pla! raz-oja l(.$i, djela !o& i

*tvruje se na osnovu analize trita i marketinga. 'arketing i planiranje su dvije meusobno povezane i komplementarne aktivnosti koje se nadopunjuju radi smanjivanja stihijskog djelovanja trita. $vi gospodarski subjekti, pa tako i luke, kontinuirano prate i analiziraju zahtjeve i uvjete trita, te ocjenjuju njihov utjecaj u buduem razdoblju. Pla!er mar$e i!"a po&eb!o obra3(je' analizu ponude i potranje na tritu analizu poloaja luke na tritu A!aliza po!(de i po ra!je !a pomor&$om ri6 ( ob(,-aa' fiziki obujam prometa na tritu # utvruje se na temelju podataka koje prikuplja statistiki zavod, tehniku opremljenost luke i kvalitetu ponude # utvruje se da li dostignuti nivo tehnologije i tehnike luke konkurira ponudi ostalih luka, utjecaj ponude iz inozemstva i analiza stranih trita # sva domaa prometna poduzea imaju konkurenciju inozemnih organizacija i to ne samo na stranom, ve i na domaem tritu. A!aliza poloaja pojedi!e l($e !a ri6 ( ) za, je-a !e$oli$o a!aliza' dinamiku ukupne vlastite proizvodnje usluga, dinamiku plasmana usluga na strano trite, uee u ukupnoj dravnoj ponudi, uee u ukupnoj dravnoj potronji, dinamiku vrijednosti prodaje po tekuim i stalnim cijenama, kvalitetu ponude i tehniku opremljenost luke, modernizaciju i uvoenje novih vrsta usluga na tritu, elastinost potranje. )+

Posebno je znaajna obrada i analiza podataka o usporeivanju vlastite proizvodnje usluga za domae i strano trite, s podacima o kretanju proizvodnje usluga na nacionalnoj razini, odnosno uslugama domaih i stranih konkurentnih poduzea. !ime se utvruje da li promet pojedine luke raste ili pada, bre ili sporije, odnosno da li luka zadrava svoju poziciju na tritu. 19.*. Pla! raz-oja i!-e& i5ija i l(.$i, $apa5i e a 7uke koje ele opstati na tritu i istovremeno biti konkurentne ponudom, moraju neprestanim investiranjima u svoje kapacitete, pratiti zbivanja na svjetskom prometnom tritu. 1snovni razlog za investiranjem je potreba za obnovom, zamjenom ili modernizacijom postojeih kapaciteta. Potreba se javlja i onda kada se radi o promjeni asortimana usluga ili proirivanju asortimana. Plan investicija moe biti i u sklopu godinjih planova, jer se potreba za investiranjem moe javiti iz godine u godinu. Pla! raz-oja i!-e& i5ija moe ob(,-a i i' plan zamjene postojeih kapaciteta, plan rekonstrukcije postojeih kapaciteta, plan poveanja kapaciteta luke. vrsta investicija, lokacija gdje se investira, veliina investicije u naturalnim pokazateljima, rokovi izvrenja planirane investicije, te razdoblje u kojem se odvija investiranje, iznos ulaganja %ukupno i u etapama&, vrijeme %rok& putanja u pogon, uvjetovanost realizacije investicije nekim drugim investicijskim zahvatima i rokovima, izvori financiranja, uvjeti financiranja %rokovi otplate, kamate, itd.&. $vako investiranje je svrsishodno i uspjeno samo ako je i ekonomski opravdano. 2ato je prije investiranja potrebno pripremiti detaljnu dokumentaciju s ekonomskog i tehnikog aspekta. Ta do$(me! a5ija ( pra-il( je &adra!a ( d-ije & (dije' "& investicijsko#tehnika dokumentacija, )& investicijski program. I!-e& i5ij&$o4 e,!i.$a do$(me! a5ija je studija u kojoj su sadrani projekti, nacrti, tehniko#tehnoloki opisi objekata, tehnolokih procesa i pojedinane opreme. 1va dokumentacija sadri proraune, opise i uvjete za izvoenje investicijskih radova. I!-e& i5ij&$i pro"ram je studija izraena na osnovu detaljnih i dokumentiranih analiza. * studiji su razraeni svi uvjeti izgradnje investicijskih objekata i kapaciteta, a pored toga sadri i podatke iz kojih je vidljiva ekonomska opravdanost investicija. 19./.Pla!ira!je raz-oja $adro-a l($e ),

$truktura kadrova C bitna je za svaku luku, jer u suvremenim uvjetima sve je manja potreba za nekvalificiranom radnom snagom, a vea za strunim i usko specijaliziranim i polivalentnim kadrovima. O& -ar(je &e $roz !e$oli$o za&eb!i, pla!o-a, i o' "& Plan potrebnih kadrova # izrauje se na temelju planiranog prometa i obujma poslovanja4 )& Plan gubitaka kadrova # razlozi koji uzrokuju gubitak kadrova su brojni umirovljenje, bolest, mijenjanje mjesta zaposlenja, odlazak na kolovanje, i drugo. Poduzea na temelju statistikih podatka mogu unaprijed planirati gubitke koji se mogu oekivati4 +& Plan strune izobrazbe # luka poduzea danas sama moraju voditi rauna o tome kakvi su im kadrovi potrebni i kakve e profile kolovati, glede injenice da nove tehnologije i nova sredstva za rad zahtijevaju strune usko specijalizirane, ali i polivalentne kadrove. 19.7.Pla!ira!je (!apre3e!ja po&lo-a!ja Pla!o-i (!apre3e!ja, razli.i i po &adraj(' Planiranje organizacije unapreenja poslovanja Planiranje tehnikih unapreenja Planiranje programa kvalitete Planiranje programa unapreenja rezultata poslovanja Planiranje drutveno#ekonomskih mjera koje utjeu na efikasnost i racionalnost

1;.

Rebala!&ira!je pla!o-a

6ebalansiranje planova podrazumijeva, izmjenu planova tijekom razdoblja za koji su utvreni. 1znaava ponovno uravnoteenje plana izmeu zadataka i imbenika potrebnih za ostvarenje planskih zadataka. Rebala!&ira!je pla!a !(!o je ( &l(.aj( promjene vanjskih imbenika koji djeluju na poslovanje luke, kao to su promjene na tritu, drutveno#ekonomske i politike promjene %ratno stanje& u zemlji ili u dravama s kojima se posluje, razvoj znanosti, tehnike i tehnologije, elementarne nepogode, i ostali vanjski imbenici, promjene unutarnjih imbenika u luci, kao to su promjene u kadrovskoj strukturi, promjene financijske i kreditne sposobnosti luke, itd. 1<. ?i!a!5ij&$o i e$o!om&$o -red!o-a!je pla!a

<inancijskim vrednovanjem utvruje se komercijalna isplativost budue investicije i definiraju trokovi i koristi. <inancijski trokovi predstavljaju stvarne isplate koje bi se trebale izvriti u svezi s investicijama. <inancijske koristi su prihodi koji bi se ostvarili poslovanjem novoizgraenog kapaciteta. )-

Aa rezultate financijskog vrednovanja plana najvie utjee prognoza lukog prometa i promjena tarifa. 3konomskim vrednovanjem plana utvruje se koliko je planirani objekt koristan s aspekta nacionalnog gospodarstva, jer se prihodi i trokovi u ekonomskom vrednovanju vie odnose na ostale sudionike u lukom poslovanju, nego na samu luku. 1snovne trokove za luke projekte ine zemljite, radna snaga, oprema, sredstva plaanja, izgradnja, poslovanje, odravanje i dr. Aajvee ekonomske koristi lukih investicija su utede u prometnim trokovima, skraivanje vremena koje roba provede u luci i na brodu, koristi od stimuliranja nacionalnog gospodarstva i mogunosti poveanja izvoza. 1=. Teorij&$a o&!o-a pla!ira!ja l($a i ermi!ala Plan luke mora biti prilagodljiv i usklaen s operativnim potrebama i financijskim mogunostima. 1snova planiranja razvoja luke je dugoroni plan razvoja koji moe sadravati planiranje novih kapaciteta ili proirenje postojeih lukih objekata i ureaja. Opa !a.ela $oja reba primije!i i ( pla!ira!j( l($a' Planiranje luke mora biti svrsishodno i za vie godina unaprijed predvidjeti mogunosti poveanja kapaciteta i unapreenje rada luke %akvatorij, pristani, skladine povrine, instalacije, prometnice itd.& Plan razvoja luke mora po mogunosti, initi cjelinu s planom grada, jer je luka sastavni dio podruja u kojem je smjetena Prostor luke ne smije biti ogranien razvojem grada, kao ni kapacitetom prometnica koje luku povezuju sa zaleem * planiranju instalacija i ureaja voditi rauna o njihovoj maksimalnoj efikasnosti

8. TERMINALI
1. Pojmo-!o z!a.e!je i -r& e ermi!ala

Termi!al je mjesto na kraju transportnog puta za prijelaz i prihvat putnika ili robe i rukovanje teretom i njegovom dostavom. Aa terminalu se roba zatiuje od atmosferskih utjecaja, uzdrava u ispravnom stanju i obavlja koncetracija i distribucija robe. !erminali su i imbenik ujednaenja prijevoza s obzirom na pomorske i kopnene prijevozne kapacitete. !o su ponajprije prometna vorita opremljena specijaliziranim prekrcajnim sredstvima i ureajima za primjenu odgovarajuih tehnologija prekrcaja. 1.1. +r& e ermi!ala' Termi!ali &e mo"( podijeli i !a emelj( ri $ri erija' .ntegralni i granski terminali !ehnoloko#specijalizirani terminali 7uki %pomorski& i kopneni terminali %robno#transportni centri& )/

Prema prvom kriteriju podjele, terminali mogu biti mjesta sueljavanja dvaju ili vie prometnih grana %integralni trminali& ili terminali u okviru jedne prometne grane %granski terminali&. 0ranski terminali mogu biti eljezniki, cestovni, zrani, potanski itd. .ntegralni terminali su suvremeni terminali na kojim se susreu najmanje dvije prometne grane. 2 i! e"ral!e ermi!ale mo"( &e &-r& a i' a& luko#eljezniki terminali b& luko#cestovni terminali c& luko#eljezniko#cestovni terminali d& luko#rijeno#eljezniko#cestovni terminali e& eljezniko cestovni terminali f& eljezniko#cestovno#rijeni terminali g& cestovno#rijeni terminali h& cestovno#zrani terminali,itd. 1r("i $ri erij podjele je podjela ermi!ala ( d-ije o&!o-!e &$(pi!e' terminali za unitizirane %okrupljene& terete terminali za kombinirane transporte * specijalizirane terminale za unitizirane terete mogu se svrstati kontejnerski terminali, 61#61 terminali, 7H$P#terminali, huckepack#terminali, kontejnerski@ huckepack#terminali i druge kombinacije. * specijalizirane terminale za kombinirane transporte mogu se svrstati terminali za suhe terete %ugljen, rudu, itarice i dr.&, terminali za tekue terete %naftu, kemikalije i dr.&, terminali za plinove, terminali za lako pokvarljivu robu %juno voe, riba, meso i dr.& itd. !rei kriterij podrazumijeva razvrstavanje terminala prema njihovom zemljopisnom poloaju, tj. prema tome da li se nalaze na moru ili na kopnu. Prema toj podjeli, svi terminali mogu se razvrstati u samo dvije osnovne skupine l(.$i ermi!ali i $op!e!i ermi!ali' 7uki terminali mogu se definirati kao vorite morskih i kopnenih prijevoznih putova organizirano i opremljeno za prihvat,prikupljanje, pripremu te otpremanje putnika ili velikih koliina tereta %robe& odreene vrste prekrcavanjem s morskih na kopnena prijevozna sredstva i obratno. 7uki terminali mogu biti a& vienamjenski i univerzalni terminali b& kontejnerski terminali c& 6oll#on@6oll#off %61#61& terminali d& terminali za promet teglenica %7H$P#terminali& e& terminali za suhe rasute terete %ugljen, eljezna ruda i dr.& f& terminali za prekrcaj fosfata i kalija g& terminali za prekrcaj itarica h& terminali za prekrcaj nafte i naftnih derivata i& terminali za prekrcaj ukapljenih plinova j& terminali za prekrcaj opasnih tereta k& terminali za prekrcaj drva i drvnih preraevina l& terminali za prekrcaj tekih i vrlo tekih tereta );

m& terminali za prekrcaj junog voa i prehrambenih proizvoda n& terminali za prekrcaj ivotinja %stoke& o& putniki terminali p& ostale izvedbe lukih specijaliziranih terminala.

% obzirom !a predme prije!o&a razli$(j( &e' putniki terminali teretni terminali informacijski terminali logistiki terminali

*.

2-je i za raz-oj l(.$i, ermi!ala

Po reb!i (-je i za raz-oj ermi!ala &(' 2alee, odnosno njegova veliina i gospodarska razvijenost koji imaju znaajan utjecaj na razvoj prometa, budui da robni promet ide pravcem najniih transportnih trokova. Pojam geografskog zalea izgubio je znaenje podruja na kojem neka luka ili luke koje su mu najblie, imaju apsolutnu prevlast ili ak monopol nad prekomorskim prometom. 'nogo su vaniji pri donoenju odluke ekonomski initelji i kvaliteta usluge u kojem udaljenost predstavlja samo jednu komponentu, koja u odreenim okolnostima moe imati i sporedan utjecaj.

/.

Pla!ira!je po-r6i!a za raz-i a$ ermi!ala

Planiranje smjetaja terminala s obzirom na potrebne povrine, zapoinje s idejom o izgradnji i traje sve dok se terminal ne izgradi. Planiranje povrina terminala je neprekidan proces, koji se ne zavrava ni u trenutku prvog osnovnog plana, jer njegova ograniena provedba moe imati nesagledive posljedice u daljnjem razvitku terminala. Dednom definirana ograniena povrina terminala moe u budunosti postati nepremostiva prepreka razvitku suvremenih tehnologija prekrcaja. Aamjena povrina za razvoj lukih terminala treba biti odreena prema vrsti tereta i odgovarajuem tehnolokom procesu rada. Pritom ne smije izostati mogunost eventualnog irenja, koje mora biti predvieno uzduno i okomito na obalu mora. Prije nego se pristupi izgradnji novih lukih kapaciteta, to se posebno odnosi na luke infrastrukturne objekte, potrebno je maksimalno valorizirati postojee kapacitete. .nvestiranja u specijalizirane terminale za prihvat lukog prometa za koji se pretpostavlja da je privremen i ne jami dugorone poslove nisu opravdana. Pri planiranju luka i terminala esto je poeljno planirati etapnu gradnju, kako u funkcionalnom tako i u kapacitivnom smislu )=

/.1. Po& (pa$ pla!ira!ja reba &adra-a i &ljedee 0aze' I 0aza # analiza postojee situacije Potrebno je utvrditi uska grla, uvjete koji jesu ili nisu zadovoljeni, te vrste usluga i gravitacijsko podruje terminala. 2a svaku vrstu robe mora se obaviti posebno istraivanje te utvrditi da li se radi o uvozu, izvozu ili tranzitu. Potrebno je obaviti i detaljnu analizu trokova, posebice stoga to su terminali optereeni visokim fiksnim trokovima. II 0aza # prognoza prometa Prognozu prometa potrebno je obaviti za odreeno razdoblje unaprijed %"F godina&, dok se za planerske trendove uzima i "F godina unazad. 5oriste se statistike i matematike metode, najee ekstrapolacija trenda. 1bavlja se segmentacija po vrstama tereta III 0aza # tehnika i tehnoloka rjeenja Predlau se na temelju primjene dostignua suvremenih znanstvenih i strunih spoznaja i dobivenih elemenata prognoze u procesu planiranja. I+ 0aza # ekonomsko i financijsko vrednovanje *glavnom se obavlja cost#benefit analizom' u omjer se stave trokovi koji e nastati prilikom odreenih investicija i usporede s moguim koristima. Planiranje luka i terminala je razvojni i dinamiki proces koji, prije svega, zahtijeva evaluaciju toka trokova i koristi koje se mogu usporediti u budunosti s kapitalnim investicijskim trokovima. * kontekstu takvog pristupa nuno je, pritom, pozitivno odgovoriti na pi a!ja koja se neminovno postavljaju u procesu planiranja da li je plan ekonomski i financijski opravdanL, jesu li financijska sredstva najbolje uloenaL, da li je predloena razina i vrijeme realizacije investicije meusobno usklaenoL, jesu li obavljene ekspertize razliitih podruja planiranje kao kompleksnog zadatkaL, da li je pripremljena dobra osnova znanja kao preduvjet postojanja ekspertnog sustava, i znaajan element u funkciji odluivanjaL, jesu li pri razmatranju planiranja u obzir uzeta razliita ogranienjaL postoji li potpuna pouzdanost u analizu problema kao i u izbor sredstavaL jesu li obavljene ekspertize razliitih podruja planiranje kao kompleksnog zadatkaL, da li je pripremljena dobra osnova znanja kao preduvjet postojanja ekspertnog sustava, i znaajan element u funkciji odluivanjaL, jesu li pri razmatranju planiranja u obzir uzeta razliita ogranienjaL, postoji li potpuna pouzdanost u analizu problema kao i u izbor sredstavaL /.*. Eleme! i pro5e&a pla!ira!ja .zmeu veliine prometa terminala i potrebne povrine postoji funkcijski odnos koji je izravno proporcionalan. 2ato je problem planiranja povrina terminala potrebno svestrano analizirati, ve u zaetku izrade plana.*z potrebnu morsku povrinu %akvatorij& luki terminal mora raspolagati i s odgovarajuom )E

kopnenom povrinom koja se razmatra s obzirom na namjenu koju ima u ukupnom lukom prostoru. % obzirom !a !amje!( ($(p!a $op!e!a po-r6i!a ob(,-aa' ". obalne operativne povrine koje ine pristani, obale, gatovi i lukobrani, ). skladine povrine namijenjene kratkotrajnom i dugotrajnom uskladitenju tereta, +. prometne povrine koje ine eljeznike i cestovne prometnice, cjevovodi, transporteri, parkiralita itd., ,. povrine za smjetaj i funkcioniranje luke industrije povrine za preradu, doradu i oplemenjivanje robe, transporterske i cjevovodne staze itd., -. povrine za smjetaj prekrcajnih sredstava, uslunih djelatnosti, luke operative i drugih korisnika terminala koje ine povrine za transp. sredstva, servisne stanice, radionice za odravanje, suhi dokovi itd., /. povrine za poslovne potrebe dobavljaa, skladita za dugotrajno uskladitenje i uvanje robe, agencija, carine, poslovnih zgrada, prehrane, kupatila, garaa itd. 7. Po-r6i!e za opera i-!e po rebe ermi!ala

1snovu za ocjenu veliine operativnih povrina terminala determiniraju ri !aj-a!ija parame ra a& brod sa svojom veliinom i nosivou, b& vrsta i svojstva tereta koji se dovozi ili odvozi brodom, c& godinji promet terminala. * postupku zasnivanja veliine operativne povrine terminala kao osnova slui veliina, odnosno nosivost broda.:rijeme boravka broda u luci najveim dijelom ovisi o uinku iskrcaja ili ukrcaja tereta. *inak iskrcaja ili ukrcaja broda funkcija je veliine broda, a dobije se iz relacije H I 0 @1A gdje je Q #uinak iskrcaja ili ukrcaja broda ( #nosivost broda %(R!& 5ao to je uinak iskrcaja ili ukrcaja funkcija veliine broda tako je i operativna povrina terminala funkcija masenog protoka tereta koji se iskrcava s broda ili ukrcava na brod. 0lavnina tereta zadrava se na skladitu iji je kapacitet proporcionalan koliini tereta, pa se za veliinu povrine skladita %H& moe postaviti relacija A I 0 @1A !a relacija pokazuje da je i kapacitet skladita, odnosno njegova povrina u korelaciji s veliinom, odnosno nosivou broda. :rsta tereta, njegova fizika i kemijska svojstva bitno utjeu na definiranje potrebnog prostora za rukovanje i skladitenje u terminalu. #a de0i!ira!je po reb!o" pro& ora !(!o je poz!a-a!je 0a$ ora &$ladi6 e!ja ere a $oji o-i&i o' odnosu obujma i teine tereta, doputenom optereenju skladinih zidova, doputenoj visini slaganja%nasipni kut, vrstoa ambalae itd.&, vrsti upotrebljenog prekrcajnog sredstva, +F

 8.

veliini prostora potrebnog za razvrstavanje tereta, veliini prostora potrebnog za ukrcaj i iskrcaj kopnenih transportnih sredstava, sigurnosnom prostornom faktoru izmeu hrpa bazena, oko cisterni, te potrebnim mjerama zatite protiv zagaenja okolia.

Kop!e!e po-r6i!e za (&l(!e po rebe ermi!ala

5opnene povrine za uslune potrebe terminala obuhvaaju prometne povrine terminala, povrine za opskrbu i servisne instalacije, povrine za komercijalne aktivnosti i korisnike lukih usluga, te povrine za luku industriju. :ei dio ovih povrina sastavni je i neizostavni dio gotovo svih suvremenih terminala. Beste, eljezniki kolosijeci, cjevovodi, transporteri, staze za elektrine vodove, telefonske linije, vodovod i kanalizacija zauzimaju prostor koji se ne moe koristiti za rukovanje teretom. !akvi prostori zauzimaju oko "FI ukupne operativne povrine terminala. Poseban prostor na terminalu potrebno je osigurati i za komercijalne aktivnosti terminala i poslovnih partnera. !e aktivnosti zahtijevaju poslovni prostor za komercijalno poslovanje, prostor za obradu brodova i pediciju, prostor za agencije i prostor za carinska i specijalizirana spremita %hladnjae&. Aa prostoru terminala potrebno je predvidjeti povrine za servise luke radionice za odravanje graevina %obale, ceste, eljeznice itd.&, radionice za odravanje luke mehanizacije i prekrcajnih ureaja, radionice za odravanje instalacija %elektrine i vodovodne mree& i radionice za popravak ambalae, zatitu i pakiranje tereta. 9. Pla!ira!je po reb!o" broja pre$r5aj!i, &red& a-a za rad !a ermi!al(

Proje$ pla!ira!ja pre$r5aj!i, &red& a-a reba ob(,-a i i &ljedee' *tvrditi perspektivu prometa i prekrcaja, pri emu je dugorone procjene potrebno zasnivati na analiziranim statistikim podacima prethodnog razdoblja, te mjerodavnim pokazateljima poveanja obima prekrcajnih operacija u bliskoj budunosti. Aesigurna perspektiva upuivat e na primjenu jednostavnijih ili pak vienamjenskih prekrcajnih sredstava. *tvrditi opseg projekta, koji ovisi o potrebama i mogunostima luke. Pri donoenju odluke o opsenosti zadatka potrebno je tono definirati u kojim se granicama mogu kretati raspoloive investicije. 1drediti granice projekta prilikom definiranja zadatka potrebno je tono naznaiti podruja primjene odreene vrste prekrcajnog sredstva. *tvrditi karakteristine vrste roba i njihov udio u prekrcaju. 6aznolikost roba je velika s obzirom na vrstu i koliinu, te je stoga nuno utvrditi koje e se vrste roba veim dijelom javljati u prekrcaju. .zvriti analizu postojeeg naina prekrcaja i rezultata koji se postiu s raspoloivim prekrcajnim sredstvima, odnosno analizirati rukovanje robom, iskoristivost prekrcajnih sredstava, uposleni broj radnika, trokove rukovanja robom %po jedinici tereta&, uska grla i drugo. 1drediti mogue varijante rjeenja. Predloeni projekt treba biti razraen prema potrebama rukovanja, te fizikim i investicijskim granicama. 6azrada projekta prekrcaja treba u osnovi biti kompleksna s obuhvaanjem svih primjenjivih prekrcajnih sredstava i njihovih bitnih pokazatelja +"

%podruje rada, tehnike karakteristike, cijena, rok isporuke, mogunost nabave rezervnih dijelova, amortizacija prekrcajnog sredstva, ekoloki zahtjevi,jamstveni rok itd.& 6azraditi sustav prekrcaja. Aakon izbora najpovoljnije varijante ona se dalje detaljno razrauje, sa svim tehnikim, tehnolokim, ekonomskim i organizacijskim podacima, a po potrebi i u vidu investicijskog elaborata. Podnijeti projekt na odobrenje, pri emu je potrebno znati svotu investiranja, utede koje e se postii, te vrijeme potrebno da se investicija isplati. Poticaji za planiranje prekrcajnih kapaciteta, odnosno sredstava za rad, mogu se svrstati u jedan od sljedeih za, je-a' zamjena postojeih kapaciteta novim istih tehnolokih svojstava, modernizacija postojeih kapaciteta, proirenje kapaciteta radi poveanja opsega prometa kroz luku, izgradnja novih lukih kapaciteta. Plan kapaciteta odnosi se na prihvatni i prometni kapacitet luke, odnosno na pristane,operativne obale,skladita i na sva sredstva za rad u luci, ovisno o predmetu istraivanja. Pla! l(.$i, $apa5i e a reba od"o-ori i !a &ljedea pi a!ja' 5oji i koliki kapaciteti su potrebni za ostvarenje plana proizvodnje lukih usluga L 5oji i koliki su raspoloivi kapaciteti, tj. koliki se opseg prometa moe obavitiL 5ako rijeiti manjak, odnosno viak kapaciteta koji se utvrdi u fazi pripreme plana proizvodnje lukih uslugaL Aedovoljni luki kapaciteti, prvenstveno kapaciteti sredstava za rad, posljedica su potprojektirane luke, odnosno terminala, to usporava odvijanje prekrcajnog procesa kod svih transportnih sredstava koja sudjeluju u transportnom toku robe, te dovodi do lanane reakcije zastoja i prekida u radu. *vjet za postizanje maksimalne efikasnosti u procesu proizvodnje luke usluge, o emu ovisi i uspjenost ukupnog transportnog sustava, jest ispravno planiranje kapaciteta lukih sredstava za rad, prvenstveno obalnih prekrcajnih sredstava i svih prijevoznih i prekrcajnih sredstava koja sudjeluju u protoku tereta kroz luku.

9. KONTEJNER%KI TERMINALI

1.

Podjela $o! ej!er&$i, ermi!ala

Prema po-eza!o& i -ido-a ra!&por a' unimodalni terminali, multimodalni terminali %bimodalni, trimodalni& Prema mje& ( ( ra!&por !om la!5(' poetni ili otpremni, +)

 Prema (lozi ( o$o-ima'

krajnji ili prijemni, usputni, linijski terminali sabirni, distributivni, sabirno#distributivni, tranzitni terminali

Prema po-eza!o& i o$o-a vezuju makro i mikro tokove vezuju makro i makro tokove vezuju mikro i mikro tokove Prema -eli.i!i i 0(!$5ijama' mali C osnovne funkcije, srednji C osnovne i pratee funkcije, veliki C osnovne, pratee i dopunske funkcije, osnovne, pratee, dopunske, kompleksne funkcije Prema po$ri-e!o& i eri orija ' lokalnog karaktera, nacionalnog karaktera, meunarodno C regionalnog karaktera, mega C svijetskog karaktera Prema !a.i!( i -r& i dopreme ' homogenim blok sastavima, linijske veze izmeu terminala, grupni sastavi, pojedinane dopreme

*.

Pla!ira!je i proje$ ira!je l(.$o" $o! ej!er&$o" ermi!ala

Prilikom planiranja i projektiranja lukog kontejnerskog terminala po reb!o je (ze i ( obzir tehniki aspekt %konstrukcijske osobine prekrcajnih i prijenosnih sredstava, graditeljske parametre pristana, valobrana, krcalita, slagalita, prometnica unutarnjeg transporta te prikljuaka na magistralnu mreu prometnica i sl.&, tehnoloki aspekt %svi procesi vezani za teret, dokumente i informacije, te svi ostali procesi koji osiguravaju funkciju lukog terminala&, organizacijski aspekt %nain kako su ureeni odnosi izmeu ljudi, sredstava za rad i predmeta rada, vrsta poduzea i sl.&, ++

 ekonomski aspekt %nain financiranja, tarifna politika, pokazatelji efikasnosti poslovanja i sl.&, pravni aspekt %propisi koji reguliraju cjelokupnu funkciju lukog kontejnerskog terminala C organizacijski oblik, status zaposlenih, financijsko poslovanje, sigurnosni aspekt na terminalu i sl.&, te ekoloki aspekt %potivanje meunarodnih i dravnih zakona, te konvencija o zatiti okolia&. Aa luki terminal utjeu jo neke pojave iz okruenja znanstveni i tehniki progres, lokacija i raspoloiva povrina za gradnju terminala, broj i osobine terminala u blizini, prometna politika ukljuujui i luku politiku. 2nanstveni i tehniki progres prvenstveno diktira promjene tipa i karakteristika prekrcajno# prijevoznih sredstava, graevinskih i ostalih tehnikih rjeenja pristana,operativnih obala,skladita. 7okacija i raspoloiva povrina bi trebale omoguiti razvitak terminala kroz dulje vremensko razdoblje prema dinamici godinjeg porasta prometa. 1 lokaciji e ovisiti mogunosti prihvata brodova i povezivanje na magistralnu mreu kopnenih prometnica, dok e raspoloiva povrina determinirati oblik terminala a time i lokacijski raspored infrastrukturnih i suprastrukturnih objekata terminala. Postojanje %istovjetnih& lukih terminala u neposrednoj blizini utjecat e na odnose konkurencije izmeu njih, a to znai da e svaki terminal trebati razvijati svoje poslovanje u pravcu optimizacije ne bi li tako stekao odreenu trinu prednost u odnosu na konkurentske terminale. Prometna politika i njena sastavnica luka politika obuhvaaju metode za ostvarenje ciljeva prometa terminala, a u funkciji ostvarenja nacionalne strategije gospodarskog razvitka. Aepostojanje luke politike dovodi do stihijskog djelovanja lukog terminala, koje se moe kretati u rasponu od intenzivnog razvoja do nazadovanja C gaenja djelatnosti. *koliko je luka politika definirana, moe se kretati u rasponu od vrlo stimulativne do gotovo indiferentne ovisno o ulozi lukog terminala u gospodarstvenom sustavu zemlje. 1dnos drave prema lukim terminalima nije u korelaciji s razinom ciljeva razvitka terminala %da li je predviena vodea uloga terminala u regiji ili terminal treba zadovoljiti jedino potrebe nacionalnog gospodarstva&. Proces planiranja i projektiranja je vrlo kompleksan i kao takav se sastoji od !e$oli$o 0aza predinvesticijska studija4 idejni projekt4 investicijski program C studija4 studija opravdanosti4 donoenje investicijske odluke4 glavni projekt4 pripreme za realizaciju investicije4 realizacija investicije4 primjena rezultata investicije4 .ako planiranje i razvitak svakog kontejnerskog terminala ima svoja posebna obiljeja, iz dosadanjeg razvitka lukih kontejnerskih terminala mogu se uoiti izvjesne pra-il!o& i $oje &e po!a-ljaj('

+,

 u poetnoj fazi kontejnerski terminali pojavljuju se kao specijalizirani dio luke%najee za tu svrhu namijenjen je jedan pristan&4 nakon izvjesnog vremena pojavljuje se potreba za izgradnjom i opremanjem vienamjenskog terminala sa dijelom specijaliziran kontejnerske opreme4 poveanjem prometa kontejnera koji prema procjenama *AB!H(#a treba iznositi +FFFF do -FFFF kontejnera u prve tri godine pristupa se izgradnji, opremanju i uoj specijalizaciji u funkciji razvitka posebnog lukog kontejnerskog terminala 5omponente koje ine tipian kontejnerski terminal jesu pristan, obalne kontejnerske dizalice, parkiralina povrina, skladite za punjenje kontejnera, skladite otpreme, skladina prekrcajna mehanizacija, radionica za popravak i inspekciju kontejnera, prostor za ulaz na terminal s operativnom zgradom i dr. Gudui da kontejnerizacija podrazumijeva intermodalnost, kontejnerski terminal mora biti smjeten na nain koji e omoguiti brzi prilaz na cestovne i eljeznike prometnice. .zbor metode rukovanja kontejnerima to podrazumijeva i izbor prekrcajne opreme, a time i potrebne povrine terminala ovisi o raspoloivom prostoru i kvaliteti terena. Hko je mogue rezervirati velike povrine najbolji i najefikasniji nain rada postie se slaganjem kontejnera na jednu visinu %upotreba prikolice&. !akav nain rada posebno je pogodan na terenima koji ne podnose vea optereenja. Hko je prostor ogranien kontejnere je potrebno slagati na to veu visinu. Prednosti sustavnog pristupa pri planiranju kontejnerskog terminala mogu se pokazati na primjeru odreivanja veliine lukog kontejnerskog terminala. 1dreivanju veliine terminala prethodi odabir lokacije, a odabir lokacije nije mogu bez naznaene veliine povrine koju je potrebno osigurati za ekonomino poslovanje terminala. Aa odreivanje veliine lukog kontejnerskog terminala, pored raspoloive povrine, utjeu sljedei imbenici uestalost i koliine tereta koje pristiu brodom i otpremaju se kopnenim vozilima i obrnuto, vrijeme boravka kontejnera na terminalu, vrsta i broj prekrcajnih sredstava i nain slaganja kontejnera, brojnost i zahtjevi ostalih uslunih djelatnosti na kontejnerskom terminalu, oekivana propusna mo itd. Aa temelju navedenih imbenika potrebno je najprije odrediti veliinu onih dijelova terminala za koje se unaprijed zna da iziskuju veu povrinu, a to je ponajprije povrina operativne obale i povrina slagalita. Povrina operativne obale za jedan pristan iznosi oko +-.FFF mS, a na improviziranim kontejnerskim pristanima oko "-.FFF mS.

Pro& or $o! ej!er&$o" pri& a!a ob(,-aa ri zo!e' prostor za prekrcaj irine +F#-F m na kojem su kontejnerske obalne dizalice i kolosijeci, koji zauzima "FI ukupne povrine pristana, prostor za skladitenje, na koji se odnosi oko --I ukupne povrine, a namijenjen je za skladitenja kontejnera prostor za primanje i otpremu kopnenih transportnih sredstava koji je udaljen od obale i sastoji se od pristupnih cesta i manipulativnog prostora, a obuhvaa )+I ukupne povrine pristana. +-

Prijemno#otpremne povrine terminala slue za ukrcaj i iskrcaj kontejnera, a zauzimaju oko ;I povrine pristana. Prostor za servisne funkcije sastoji se od parkiralita osobnih automobila, garaa, radnikih trgovina, skladita alata i opreme, inspekcije, carine, ambulante i uredskih prostorija, a obuhvaa oko -I povrine pristana. 1ptimalna veliina kontejnerskog terminala ovisit e o veliini prometa, veliini brodova, neravnomjernosti dolazaka brodova, vremenu rada terminala, prekrcajnom sustavu i dr. Pri planiranju novih terminala teko je sa sigurnou odrediti budui promet. 2ato je najvanije definirati duljinu i dubinu pristana i broj kontejnerskih dizalica na pristanu, a ostali elementi terminala odreuju se naknadno, s time to se ostavlja vei prostor za izgradnju terminala pri porastu prometa. Opera i-!a po-r6i!a $o! ej!er&$o" ermi!ala Planiranje slagaline povrine kontejnerskog terminala potrebno je zasnivati na vrsti kontejnerskih brodova koji pristaju na kontejnerskom terminalu. Aajmanje potrebne povrine ovisno o vrsti kontejnerskih brodova iznose kontejnerski brodovi prve generacije od /FF do "+FF !3* " ha kontejnerski brodovi druge generacije od )FFF !3* + ha kontejnerski brodovi tree generacije od +FFF !3* , ha i vie kontejnerski brodovi etvrte generacije od ,FFF !3* oko -,- ha kontejnerski brodovi pete generacije od /,FF !3* oko ; ha kontejnerski brodovi este generacije od EFFF !3* oko "F ha 1sim ovih povrina, $o! ej!er&$i ermi!al za, ije-a od"o-araj(e pro& ore za' raniranje eljeznikih vagona, parkiranje cestovnih vozila, eljezniki i cestovni pristup, upravne zgrade, carinu, pregled i popravak oteenih kontejnera, rashladne kapacitete, radionice za odravanje vozila i prekrcajnih sredstava, postrojenja za vaganje, prostor za opasni teret, prostor za vozae itd. Tra!&por !o4ma!ip(la i-!a oprema !a $o! ej!er&$im ermi!alima' 1balne kontejnerske dizalice 7uke mobilne dizalice Portalni prijenosnik velikog raspona% !ranstainer& Portalni prijenosnik malog raspona% $traddle carrier& Goni prijenosnik Goni viliar 9eoni viliar +/

 Hutodizalica Pod&(& a-i $o! ej!er&$i, ermi!ala Teljezniki kolosijek za pretovar kontejnera Teljezniki kolosijek za pretovar hucke pack jedinica Bestovne prometnice Plato za odlaganje kontejnera u operativnoj zoni pretovarne dizalice Plato za odlaganje kontejnera van operativne zone pretovarne dizalice Plato za odlaganje praznih kontejnera Plato za odlaganje punih kontejnera Plato za odlaganje frigo kontejnera Plato za odlaganje specijalnih kontejnera Pretovarni sustav cesta# eljeznica !ransportno manipulativan mehanizacija *lazno C izlazni kontrolni punkt Podsustavi odvoza dovoza kontejnera $kladite za privremeni smjetaj robe Podsustav za punjenje i praenjenje kontejnera Podsustav za pranje i ienje kontejnera Podsustav za popravak i odravanje kontejnera Podsustav za popravak i odravanje transportno manipulativne opreme Parking prostor za teretna vozila Barinska sluba Barinsko skladite Upediterska sluba *prava terminala .nformacijski sustav !ehnika sluba $anitarna i fitopatoloka sluba

/.

Modeli za de0i!ira!je $apa5i e a $o! ej!er&$i, ermi!ala

1dreivanje kapaciteta kontejnerskog terminala posebno je vano u poetnim fazama planiranja gradnje i programiranja sadraja te definiranja geoprometnog poloaja. Aa temelju rezultata potrebno je odrediti povrine za gradnju na to utjee vie imbenika.5apacitet kontejnerskog terminala ovisi o vrsti, broju i veliini kontejnera predvienih za manipulaciju, kao i o broju ukrcajno#iskrcajnih manipulacija u satu ili u danu. !i parametri odreuju veliinu odlagalita, broj odlagalinih staza, njihovu duljinu, zatim broj eljeznikih kolosijeka, cestovnih prometnica, vrstu i broj prekrcajnih sredstava te ukupnu duljinu i irinu terminalskih staza.

+;

2a definiranje kapaciteta kontejnerskog terminala potrebno je utvrditi veliine kontejnera u manipulaciji, dnevni kapacitet, veliine odlagalita i njihov oblik, statiki i dinamiki kapacitet te duljine i propusnu mo operativne obale, cestovnih prometnica i eljeznikih kolosijeka sa svim njihovim elementima u terminalu. Pri definiranju kapaciteta, uz modele odreivanja statikog i dinamikoga kapaciteta, mogu se koristiti modeli za definiranje optimalnoga kapaciteta i radno#operativnoga kapaciteta to se odreuju u kasnijim fazama programiranja i projektiranja terminala.

7.

1e0i!ira!je -eli.i!e $o! ej!era i izmje!lji-o& i $o! ej!era ( ermi!al( '

(nevni kapacitet terminala neposredno ovisi o vrstama i veliinama kontejnera koji se u njemu obrauju. Prosjeni kapacitet izraava se u !3* %!MentK feet 3Vuivalent *nit&, odnosno kontejnerima razliitih izmjera svedenih na dvadesetstopne kontejnere. 1vi polazni parametri vani su za odreivanje statikih i dinamikih sadraja terminala i njihovu meusobnu usklaenost u funkcionalnom pogledu. Pri proraunavanju veliina i strukture kontejnera koji su predvieni za manipulacije u terminalu polazi se od pretpostavke da je odnos#punih i praznih kontejnera -F -FI. * praksi taj odnos odgovara stvarnom stanju, jer uvijek postoji potreba za vraanjem praznih kontejnera. * odnosu na veliine kontejnera polazi se od veliine kontejnerskog terminala tako da je na srednjim i velikim terminalima taj od!o& ,FI kontejnera od ,F stopa, ,FI kontejnera od )F stopa, )FI kontejnera ostalih izmjera. #a ma!je $o! ej!er&$e ermi!ale aj je od!o&' )FI kontejnera od ,F stopa, /FI kontejnera od )F stopa, )FI kontejnera ostalih izmjera. 1vi odnosi u teorijskim pretpostavkama mogu biti i drugaiji u korist )F#stopnih ili ,F#stopnih kontejnera, to ovisi o robnim tokovima i strukturi tereta koji gravitira terminalu. Potreban broj kontejnera moe se proraunati za pojedini kontejnerski terminal i za mreu terminala na jednom irem podruju %drava, republika ili pokrajina& to se koristi pri izradbi planova razvoja za ta podruja. !ako se potreban broj kontejnera za jedan terminal izraunava polazei od obujma prijevoza roba pogodnih za kontejnerski prijevoz Qk i eksploatacijskih pokazatelja rada s kontejnerima. 2 o-e po$aza elje pripadaj(' izmjenljivost kontejnera Qk, prosjeno iskoritenje nosivosti Vk, neravnomjernost pritjecanja tereta pogodnog za kontejnerski prijevoz K. 1sim toga, mogu se izraunavati parametri koji su vezani uz prijevoz praznih kontejnera, koeficijente +=

unutarnjeg transporta u terminalu i blioj okolici kao i neki drugi parametri koji mogu utjecati na broj kontejnera. Pri utvrivanju broja kontejnera polazi se od pretpostavke da taj broj predstavlja operativni park terminala koji se oznauje s Ark i inventurni park Aik izraen u !3*.

8.

Odre3i-a!je izmje!lji-o& i $o! ej!era ( ermi!al(

Pri odreivanju dnevnoga kapaciteta terminala polazi se od izmjene odnosno obrtaja kontejnera kao pokazatelja rada u odreenom vremenu. (nevni kapacitet sastoji se od niza intervala vremena koje proe od poetka jednog ukrcaja do poetka drugog ukrcaja kontejnera. 5ontejner se kao jedinica tijekom izmjene moe nai u razliitim poloajima ovisno o grani prometa koja ga transportira, i o' u prijevozu na transportnom sredstvu %vagon, polu#prikolica, brod, teglenica i dr.&, uskladiten na odlagalitu terminala, u manipulaciji %ukrcaj, iskrcaj ili prekrcaj&, u fazi punjenja ili pranjenja u skladitu i u ostalim terminalnim operacijama. .zmjenljivost kontejnera predstavlja srednje vrijeme od trenutka ukrcaja kontejnera ili njegova prihvaanja s teretom do poetka sljedeeg ukrcaja ili predaje. !o znai da u cestovnom ili eljeznikom prometu izmjenljivost predstavlja vrijeme potrebno za realizaciju dijela manipulacijskog ciklusa od trenutka ukrcaja kontejnera do poetka sljedeeg ukrcaja.

9.

Izra.(!a-a!je -eli.i!a odla"ali6 a

6azmjetaj kontejnera na privremeni deponij te skladitenje kontejnera u duljem razdoblju izravno su vezani uz tehniko#tehnoloke znaajke terminala. 1dlagalita za privremeni smjetaj vezana su uz brodske pristane, eljeznike kolosijeke i cestovne prometnice, odnosno uz operativni dio terminala ispod portalnih dizalica, pretovarnih mostova i obalnih kontejnerskih dizalica. 1dlagalita za skladitenje kontejnera vezana su po zauzetosti povrina za kontejnere i manipulacijske prostore za razliite vrste prekrcajne mehanizacije. 'oduli slaganja kontejnera u visinu vezani su uz primijenjenu prekrcajnu mehanizaciju, tako da na suvremenim terminalima postoji mogunost slaganja na povrinama ispod portalnih dizalica do razine od / kontejnera, kao i na skladitima uz uporabu frontalnih utovarivaa %front loader& dok se s portalnim prijenosnicima %straddle carrier& nove generacije postie razina slaganja od +#, kontejnera u visinu. Po tlocrtnoj zauzetosti povrina kontejneri se mogu slagati u vie odlagalinih traka koje mogu biti uz uzdunu os prometnica ili smjetene koso prema prometnicama. .zmjere odlagalita uvjetovane su irinom i duljinom traka koje opet ovise o povrini to je kontejner odreene veliine pokriva te o broju kontejnera koje treba sloiti na odlagalite, %a sve to u zavisnosti od ukupnoga kapaciteta terminala&. Uirina odlagalita vezana je uz broj odlagalinih traka pa se pri +E

dimenzioniranju polazi od irine kontejnera, koja iznosi ),+= mm, pa ako je odlagalite privremeno, uzima se prostor izmeu dizaline staze i prve trake koji je najmanje EFF mm, zatim prostor izmeu jedne i druge kontejnerske trake od ;FF mm. Aa odlagalitima s dvjema trakama irina je /=FF mm, iako moe biti i manja ako se ne ostavlja slobodan prostor izmeu traka, to ovisi o vrsti prekrcajne mehanizacije i o sprederima za zahvaanje kontejnera. (osadanja iskustva u radu mnogih terminala pokazuju da je slaganje kontejnera u pet redova po irini optimalna granica i da tada treba oblikovati druga odlagalita. (uljina odlagalinih traka ovisi o broju i vrstama kontejnera predvienih za odlaganje, vremenu zadravanja na odlagalinoj traci te o dinamici dopreme i otpreme kontejnera. .z toga proistjee da je duljina odlagalita vezana uz duljinu kranskih staza portalne dizalice, utovarno# istovarnih eljeznikih kolosijeka, brodskih pristana i cestovnih prometnica uz odlagalita. *kupna zauzetost povrina odlagalita i potrebnih komunikacija vezana je uz vrste prijevoza %koje se koriste u terminalu& i prekrcajnoj mehanizaciji.

;.

Izra.(!a-a!je & a i.$o" i di!ami.$o"a $apa5i e a

% a i.$i $apa5i e Pod & a i.$im $apa5i e om terminala razumijeva se maksimalni broj kontejnera koji se u odreenom vremenskom intervalu mogu smjestiti na trake za privremeno odlaganje. 1vaj kapacitet ovisi o broju traka za odlaganje, razini slaganja, duljini trake, vrstama kontejnera koji se odlau, a uz vrstu kontejnera vezuju se i koeficijent iskoritenja trake po duljini, jer je irina za sve standardne .$1 kontejnere jednaka. 1i!ami.$i $apa5i e 2a razliku od statikoga kapaciteta, di!ami.$i $apa5i e predstavlja propusnu sposobnost terminala koju odreuje kapacitet dizalice i veliina skladita terminala. <. Problemi raz-oja $o! ej!er&$i, ermi!ala

Obim rada' $truktura, :eliina, <rekvencija zahtjeva Mar$e i!6$i pri& (p' 5valiteta logistike usluge, Hnimacija trita, itd. ,F

+reme!&$a dime!zija *sklaenost, 5oordinacija, 6aspoloivost % (pa!j $omple$&!o& i lo"i& i.$e (&l("e 1buhvatnost, 5valiteta, Pouzdanost % (pa!j $omple$&!o& i lo"i& i.$e (&l("e 1buhvatnost, 5valiteta, Pouzdanost

,"

;. RO4RO TERMINALI
1. +r& e RO4RO ermi!ala RO4RO ermi!ali &e mo"( podijeli i ( od!o&( !a -eli.i!( l($e !a ermi!ale za' manje luke gdje je u ovisnosti o veliini brodova potreban pristan dovoljne duine i gaza kako bi mogao primiti brod odgovarajue veliine. .skrcajnu rampu posjeduje brod, pa nije potrebno istu postaviti sa strane luke. 7uka obvezno mora imati dobre prometnice do pristana i odreene povrine za parkiranje vozila, srednje luke s velikim prometom, koje moraju imati odgovarajue pristane %jedan ili dva& iskljuivo namijenjene za prijem 61#61 brodova. Povoljno je smjestiti takav pristan na kontejnerski terminal, gdje se mogu obaviti dvojne operacije %gdje pristaju i kombinirani brodovi kombiniran 61#61@71# 71&, velike luke imaju izgraene posebne terminale za prijem svih vrsta 61#61 brodova. 6azumljivo je da pristani takve duljine i dubine mogu primiti najvee 61#61 brodove.!i terminali imaju posebno izgraene obalne rampe, cestovne prometnice, eljeznike kolodvore, parkirne povrine i zatvorena skladita. Na &-je &$oj RO4RO $o!0ere!5iji ( Co ,e!b(r"( 1=</. "odi!e RO4RO ermi!ali &( raz-r& a!i ( ri o&!o-!e &$(pi!e' ". isti 61#61 ili iskljuivo 61#61 terminali %eng. Pure 61#61 !erminals4 61#61 3WclusivelK&, ). vienamjenski tzv. 61#61@71#71 terminali %eng. 61#61@71#71 'ulti Purpose !erminals&, +. specijalizirani 61#61 terminali %specialised 61#61 !erminals&.

*. Pla!ira!je RO4RO ermi!ala Pri planiranju 61#61 terminala potrebno je posebno voditi rauna da se pristan smjesti u predjelu luke koji nije izloen valovima da bi se izbjegli pokreti broda, koji mogu oteati promet vozila preko rampe. Grz obrt 61#61 brodova i mali prostor potreban za privez broda ine ovaj sustav posebno pogodnim za luke u kojima postoji kronina zakrenost. * lukama u kojima je razlika plime i oseke mala kao to su npr. luke u $redozemlju nisu potrebni posebni ureaji na obali, ve je dovoljna brodska rampa. * lukama sjeverne 3urope gdje su razlike plime i oseke znatne potrebne su posebne rampe, koje se smjeste izmeu broda i obale i slue za ublaavanje nagiba izmeu razine obale i razine palube broda. Pri planiranju potrebne povrine 61#61 terminala potrebno je uzeti u obzir da plan suvremenog 61#61 terminala zahtijeva veu povrinu od kontejnerskog terminala %ako se radi o istoj koliini tereta&, i o zbo" &ljedei, razlo"a' a& vei dio tereta ne moe se slagati u visinu, ,)

b& osnovna pretpostavka uspjenog funkcioniranja 61#61 sustava je brzina prekrcajnih operacija i zato je potrebno da povrina terminala primi itav brodski teret u nekoliko sati. .stovremeno je potrebna povrina koja e primiti, a ujedno imati i spreman teret za ukrcaj, odmah nakon obavljenog iskrcaja. * sluaju da se dodatne povrine 61#61 terminala nalaze izvan ueg podruja luke %npr. skladini prostor Ukrljevo u 6ijeci&, potrebno je i na samom pristanu imati dovoljno operativne povrine, kako ne bi dolazilo do zastoja i ekanja na teret. Preporuke *AB!H(#a idu za tim da je po jednom 61#61 pristanu potrebno imati barem "F ha parkiraline povrine.

,+

<. MARITIMNI ELA:ORAT

1. Pre"led mjera za6 i e o$oli6a !ijekom graenja i koritenja terminala potrebno je izbjegavati i smanjiti na podnoljivu mjeru sve nepovoljne utjecaje na okoli. 1.1. Mjere za6 i e o$oli6a ije$om pla!ira!ja "rad!je

* pripremnoj fazi realizacije gradnje terminala, a prije dobivanja graevinske dozvole za graenje mora se organizirati i izraditi niz elaborata i projekata. Potrebno je primijeniti i provoditi kroz projekte u svim fazama, odredbe propisa 6epublike Prvatske kao i provoditi odredbe meunarodnih propisa i konvencija koji se odnose na oneienje zraka, oneienje mora, manipulaciju otpadom, utjecaja buke te sigurnosti prometa na kopnu i na moru. 1.*.. %ma!je!je !e"a i-!o" ( je5aja !a &i"(r!o& pomor&$o" prome a Promet na moru u zoni terminala treba regulirati na osnovi postojeih zakona i pravila za pomorski promet i obveznoj izradi 'aritimnog elaborata za uplovljavanje i isplovljavanje sa terminala. 1./. %ma!je!je !e"a i-!i, ( je5aja !a $-ali e ( mora Prije izda-a!ja !a.el!e ili "ra3e-i!&$e doz-ole' .zrada projekta instalacija na kopnu za odlaganje zauljenih voda s brodova u luci .zraditi i usvojiti detaljni plan razvoja sustava za provoenje mjera radi smanjenja teta u okoliu izazvanih iznenadni oneienjima u luci .zraditi projekt sustava za pranjenje i ienje vagona i kamiona sa kontroliranim odvoenjem otpadnih i zauljenih voda te njihovo proiavanje .zraditi projekt zauljene kanalizacije pogona za odravanje luke mehanizacije i transportnih sredstava tako da se sva zauljena voda proisti na separatoru#taloniku prije putanja u more .zraditi projekt kanalizacionog sustava terminala kao razdjelni kanalizacijski sustav za sanitarno#fekalnu otpadnu vodu, otpadnu oborinsku vodu s prometnih i operativnih povrina luke i XistuY oborinsku C krovnu .zraditi projekt koji e definirati organizaciju i postupke u sluaju nepredvienih dogaaja koji se odnose na rukovanje opasnim tvarima. Projektom je potrebno definirati organizaciju sustava, pripremu planova za provoenje interventnih mjera, monitoring i izvjetavanje, mjesto za uvanje opasnih tvari, operativne postupke i obuavanje i uvjebavanje osoblja .zrada projekta za izgradnju,sanaciju ili rekonstukciju kolektora

,,

2 0azi proje$ ira!ja izradi i elabora e' Politika upravljana okoliem Pregled stanja okolia Program upravljanja okoliem Projektirati trafostanice Projektirati tehnoloka rijeenja strojarske i druge opreme, tako da u normalnim okolnostima emitiraju minimalne razine zvune snage Kroz "la-!e proje$ e pro-e& i mjere za6 i e -iz(al!o" iz"leda $ao 6 o &(' Posebnu panju tijekom projektiranja posvetiti estetskom izgledu luke, osobito u pogledu s mora na urbanu strukturu grada u pozadini, s posebnim naglaskom na fiziku strukturu teretne luke u oblikovnom smislu te odabir boja i tonova za sve elemente luke %obalu i manipulativni prostor, sve graevine i sva postrojenja za manipulaciju tereta&, pri emu treba iskljuiti sive i njoj sline boje i tonove. .zraditi projekt ureenja krajobraza Projektom odrediti nain povrinske obrade objekata, obala i obalnih povrina *. Mjere za6 i e o$oli6a ije$om "rad!je *.1. %ma!je!je !e"a i-!i, ( je5aja b($e Pro-e& i mjere za6 i e od ( je5aja poja.a!e razi!e b($e' Pribaviti miljenje i odobrenje nadlene inspekcijske slube za radove koji se po prirodi svoga tehnolokog postupka i procesa moraju odvijati neprekidno danju i nou %i praznikom&. 1graniiti vrijeme izvoenja radova svakodnevno, prije svega u vremenu od / do )+ sata * fazi izgradnje, izvoditelj radova mora zadovoljiti ope mjere zatite lokacije zahvata od irenja buke s gradilita%ogranienje emitirane zvune snage koju smije imati oprema izvoditelja& 1baveza je izvoditelja izrada plana ureenja i organizacije gradilita sa jasno i razumljivim trokovnikom i specifikacijama za provoenje mjera zatite okolia prema postavljenim kriterijima koje e morati zadovoljiti pri izgradnji, a sve u skladu sa propisima, konvencijama i ostalim odredbama. Provesti nadzor tijekom izvoenja radova i to ne samo tehniki nadzor, nego i povremeni ili stalni nadzor inspekcijskih slubi za vrijeme mjerenja buke ovlatenih tvrtki. !ransportnim tvrtkama koje e obavljati transport u dolasku i odlasku, uvjetovati suradnju ukljuivanjem najsuvremenijih transportnih sredstava %cestovnih i eljeznikih&. *.*. %ma!je!je !e"a i-!i, ( je5aja od o pada Pro-e& i mjere za6 i e od ( je5aja o pada ije$om "ra3e!ja' Hmbalani otpad mora se odvojeno sakupljati i posebno oznaivati. ,-

 5omunalni i drugi slini otpad mora se sakupljati u za to posebno namijenjene spremnike i redovito odvoziti. *./. %ma!je!je !e"a i-!i, ( je5aja od !a&ipa-a!ja ( mor( Aasipavanje provoditi nezagaenim, anorganskim geolokim materijalom %od iskopa terena& po mogunosti istim kamenim materijalomsa maksimalno -I sadraja muljevitih estica te drugim inertnim materijalima. $trogo kontrolirati i zabraniti bilo kakvo odlaganje mulja te drugog otpada, posebno opasnog, zajedno s materijalom kojim se nasipava more *.7. Mjere za6 i e o$oli6a ije$om $ori6 e!ja 1baveza je korisnika obala i terminala izrada tehnolokog plana ureenja i organizacije koritenja obalnih povrina i obala sa jasnim i razumljivim specifikacijama za provoenje mjera zatite okolia prema postavljenim kriterijima koje e morati zadovoljiti pri koritenju, a sve u skladu sa propisima, konvencijama i ostalim odredbama.

/.Pro-e& i mjere za6 i e od ( je5aja poja.a!e razi!e b($e Provoenje arhitektonskih mjera zatite od buke tehnolokim razmjetajem tereta i prekrcajne opreme tako da one svojim dimenzijama predstavljaju pogodno lociranu barijeru irenju buke najjaih izvora. !ehnologiju prilagoditi strojevima i ureajima za koje ponua moe dokazati da razvija najnie razine emitirane buke. !ransportnim tvrtkama koje e obavljati transport u dolasku i odlasku, uvjetovati suradnju ukljuivanjem najsuvremenijih transportnih sredstava %cestovnih i eljeznikih&. $va strojarska i ostala oprema, koja se koristi u tehnologiji odvijanja procesa, mora biti u ispravnom stanju.

7.

Pro-e& i mjere za6 i e od ( je5aja o pada

$av opasni otpad nastao na podruju luke, mora se odvojeno skupljati i za njega se mora osigurati odvojeno skladitenje koje mora ispunjavati propisane tehniko#tehnoloke uvjete. Hmbalani otpad mora se odvojeno sakupljati i posebno oznaivati. 5omunalni i drugi slini otpad mora se sakupljati u za to posebno namijenjene spremnike i redovito odvoziti.

8.

Pro-e& i mjere &pre.a-a!ja i (blaa-a!ja po&ljedi5a mo"(i, e$olo6$i, !e&rea

!ijekom koritenja predmnijevanog zahvata, osim ve spomenutih elemenata mogueg optereenja okolia, mogue bi ekoloke nesree mogle nastupiti jedino u sluaju elementarnih nepogoda u obliku potresa te poara veih razmjera. ,/

'ogunost potresa prikazana je seizmikim karakteristikama prostora. * sluaju poara, mjerama i postupcima protupoarne zatite moe se lokalizirati nesrea koja bi kratkotrajno optereivala neposrednu okolinu C urbanu sredinu.

9.

Pro-e& i mjere za6 i e od ( je5aja prome a !a $op!( i !a mor( ije$om $ori6 e!ja

$va vozila koja ulaze ili izlaze u zonu novog terminala, moraju biti opremljena u skladu sa zakonima koji su na snazi. $vi brodovi koji pristaju u luku na terminal, moraju potivati odredbe zakona koji su vaei.

;.

%prje.a-a!je i (blaa-a!je po&ljedi5a mo"(i, e$olo6$i, !e&rea

?aza iz"rad!je za,-a a !ijekom izgradnje novog objekta ne predviaju se elementi nastanka ekoloke nesree, pa se stoga ne predviaju nikakvi rizici izvan uobiajene graevinske prakse. ?aza $ori6 e!ja za,-a a !ijekom koritenja predmnijevanog zahvata, osim ve spomenutih elemenata mogueg optereenja okolia, mogue bi ekoloke nesree mogle nastupiti jedino u sluaju elementarnih nepogoda u obliku potresa te poara veih razmjera. 'ogunost potresa prikazana je seizmikim karakteristikama prostora. * sluaju poara, mjerama i postupcima protupoarne zatite moe se lokalizirati nesrea koja bi kratkotrajno optereivala neposrednu okolinu C urbanu sredinu. ?aza pre& a!$a $ori6 e!ja za,-a a * situaciji prestanka koritenja zahvata ne predviaju se nikakve posljedice za okoli, osim kratkotrajna uinka na okoli zbog mogueg ruenja objekta.

,;

=. POJE1INABNI RA#+OJI PLANO+I

1. Pla!ira!je raz-oja l($e Rije$a Ma& er pla! l($e Rije$a ob(,-aa' ". Prva faza $anacija kontejnerskog terminala # Grajdica4 $anacija terminala za rasute terete C Gakar4 $anacija naftnog terminal C 1mialj4 $anacija luke 6aa4 6ekonstrukcija Gekog pristanita4 6ekonstrukcija 1rlandov gat C istok. ). (ruga faza Preseljenje rasutih tereta sa $uaka na terminal za rasute terete u Gakar4 Proirenje 61#61 terminala u Gakru#0oranin, na plato eW koksare4 6ekonstrukcija silosa4 .zgradnja skladita za soju4 .zgradnja konane faze kontejnerskog terminala Grajdica4 Preseljenje drva sa (elte na zapad rijekog bazena %prva faza&4 1bnova obalnih dizalica i prekrcajnih ureaja. +. !rea faza <ormiranje putnikog terminala na lukobranu 6ijeka4 <ormiranje novih sadraja u luci Garo i na (elti4 61#61 6aa4 6ekonstrukcija Gudimpetanskog pristanita4 .zgradnja 2agrebakog pristanita %prva faza&4 Preseljenje drva sa $uaka na zapad rijekog bazena4 (istributivni centar C sjeverna Grajdica4 1prema C nabava prekrcajnih ureaja %silos, Gakar, kont. terminal&

P( !i.$i ermi!al 'odernizacija putnikog terminala u luci 6ijeka planira se u dvije faze ".faza postavljanje druge rampe za trajekte ).faza ureenje parkiralinog prostora i koplementiranje terminala

,=

* modernizaciju putnike luke 6ijeka bit e uloeno /,- milijuna Z. Geneficije koje donosi izgradnja putnikog terminala su protok veeg broja putnika ime je mogue poveanje profita sa turistikog aspekta. 1("oro.!a -izija Prostorna koncepcija razvoja lukog podruja 6ijeka dugorono predvia funkcioniranje rijekog prometnog pravca na slijedeim tehnolokim lokacijskim cjelinama Rije.$o ) %(6a.$i baze! 5ontejnerski terminal Grajdica u konanoj veliini4 $jeverna Grajdica kao distributivni centar4 predstavlja prelazni dio izmeu luke i grada4 Putnika luka i nautiki centar u luci Garo sa popratnim sadrajima na (elti4 !erminal za generalne terete u rijekom bazenu4 !erminal za itarice %silos&4 2agrebako pristanite kao vienamjenski terminal i terminal za drvo. :aze! :a$ar !erminal za rasute terete Podbok4 kao vienamjenski terminal rasutih tereta %eljezna rudaa, ugljen, fosfati, [&4 Prostor 0oranin %eW koksara& kao prekrcajni punkt roba $lobodne zone Ukrljevo. :aze! Ra6a !erminal za stoku Grica4 61 C 61 terminal Grica. Aa kontejnerskom i 6o#ro terminalu planira se proirenje skladinog prostora i produenje postojeeg pristanita. Aa terminalu za konvencionalni teret planira se modernizacija i rekonstrukcija lukih obalnih i mobilnih dizalica. Pozadinska skladita na Ukrljevu proirit e se izgradnjom novih.Planira se i sanacija silosa koja obuhvaa stare i nove transportne puteve te izgradnja nove prekrcajne stanice za vagone. !akoer nuna je zamjena stare opreme za ukrcaj brodova novom radi prevelike koncentarcije praine. <rigo terminal bit e proiren izgradnjom nove hladnjae koja bi bila centar za transport junog voa prema susjednim zemljama. * planu je proirenje terminala za rasuti teret u Gakru i to kroz izgradnju novih transportnih puteva,pristanita i natkrivenog skladinog prostora ime bi se omoguio i prihvat sipkog tereta. !erminal za drvo preselio bi se sa (elte na novo izgraeni vienamjenski terminal na zagrebakom pristanitu. Gez obzira na poveanje prometa te modernizaciju luke infra suprastrukture, ako izostanu mjere prometne politike i izgradnja odgovarajue prometne infrastrukture koja e ih pratiti, svi koraci biti e neuspjeni. Prometna politika treba omoguiti izgradnju modernih i brzih prometnica koje e osigurati optimalno funkcioniranje rijeke luke te njezino povezivanje s gospodarskim partnerima u zemlji i izvan nje. .ntegracijom i koordinacijom luke i prometne politike mogue je postii optimalne uvjete razvoja lukog sustava te omoguiti luci ispunjavanje osnovnog zadataka i svrhe postojanja, a to je povezivanje kopnenog i ,E

pomorskog prometa radi irenja gospodarske djelatnosti na to vea prostranstva svijeta. .ntegracijom i koordinacijom lukog i prometnog sustava luka i skladno uklopljen luki sustav moi e ostvariti povratni efekt koji se ogleda u poticanju gospodarskog razvitka zalea, te razvitku prometnih i gospodarskih djelatnosti cijele drave.

*. Pla!ira!je raz-oja l($e Plo.e 6ealizacijom plana razvoja luke Ploe moraju se stvoriti uvjeti za pruanje kvalitetne usluge svim njezinim korisnicima. Pla! bi &e &a& ojao od -i6e 0aza' ". Program obnove # luka komponenta ). Plan sanacije # luke infra i suprastrukture +. Plan razvoja # .zgradnja novih lukih kapaciteta O-im pla!om pred-i3e!a je &a!a5ijaJre$o!& r($5ija' 5olosjenih kapaciteta@ranirne skupine i interni kolosijeci, 1balnih konstrukcija koje nisu bile predviene Planom obnove, 3nergetskog sustava#elemenata, Prometnica i otvorenih skladinih povrina, $ustava vatrodojave i telefonije i :odovodne mree i odvodnje Plan razvoja, tj. izgradnja novih lukih kapaciteta u svim varijantama razvoja luke Ploe ima kljunu ulogu. Podrazumijeva izgradnju kontejnerskog terminala, te terminala za rasute terete. .zgradnja kontejnerskog terminala u ijem bi sklopu bio i 61#61 terminal smatra se prioritetom luke Ploe, a poetak gradnje se planira u fazama koje su vezane uz promet kontejnera. !ako se prva faza predvia ve kod prometa od "/ FFF !3*#a, jer ve sad s relativno malim prometom kontejnera luka Ploe ima problema sa prekrcajem i skladitenjem kontejnera. Aabavkom vienamjenske portalne dizalice, dok se ne izgradi terminal, luka bi se osposobila za prekrcaj kontejnerskih brodova 71#71 tehnologijom, a ista bi se koristila i za prekrcaj rasutih i generalnih tereta. .zgradnjom kontejnerskog terminala luka bi oslobodila obalu i skladini prostor od +-.FFF m) za prekrcaj rasutih i generalnih tereta.

/. Pla!ira!je i proje$ ira!je l($e #adar Opi& pla!ira!o" za,-a a !rajektni terminal 2adar spada u luke povrine namijenjene transportu roba i putnika u domaem i inozemnom prometu.Aove povrine za cjelokupni terminal, kao i obale za pristajanje brodova izgradit e se u lukom podruju luke 2adar nasipavanjem mora.Aovoureeni !rajektni terminal 2adar zauzimat e povrinu od ukupno )+; )FF m) % ),, ha& na kopnu i +)" +FF m) % +,) ha& na moru, odnosno ukupno --= -FF m) % -,/ ha&. -F

.zgradnja trajektnog terminala predviena je u dvije etape. Pr-a e apa realizira e &e ( pe 0aza' <H2H ". Aasipavanje obala i povrina iza samog podruj a zahvata <H2H ). .zgradnja svih pomorskih objekata i obalne linije <H2H +.*reenje svih povrina terminala zakljuno do kote \).,Fmnm s potrebnom infrastrukturom <H2H ,. .zgradnju lukobrana na Punti Gajlo <H2H -. .zgradnju pilazne longitudinalne prometnice Gibinjska cesta C kruni tok 1r("a e apa realizira e &e ( .e ri 0aze' <H2H ". .zgradnja zgrade terminala sa svim funkcijama . dijelom podzemne garae <H2H ). .zgradnja drugog dijela podzemne garae s ureenjem zelene povrine parka <H2H +. .zgradnja skKMaKs <H2H ,. .zgradnja komercijalnog centra s vieetanim parkiralitem

Obrazloe!je !ajpri$lad!ije -arija! e Planiranom izgradnjom novog trajektnog terminala 2adar u luci 2adar, (!( ar po& ojee" l(.$o" podr(.ja pla!ira &e iz"rad!ja' otokog trajektnog terminala s luko operativnim povrinama, obalama i zaobalnim povrinama terminala duobalne plovidbe s luko operativnim povrinama, obalama i zaobalnim povrinama meunarodnog terminala s luko operativnim povrinama, obalama i zaobalnim povrinama suterenskog parkiralita skaKMaj#sa za pristup brodovima komercijalnog centra s vieetanim parkiralitem navigacionog kontrolnog tornja parkovnih povrina izgradnja prometnica na terminalu pristupnih prometnica terminalu infrastrukturnih objekata na terminalu opskrba vodom, kanalizacija, napajanje elektroenergijom, telekomunikacije i instalacije grijanja s centralnom toplanom Predloe!a -arija! a za,-a a pri$lad!a je zbo" !iza razlo"a, od $oji, &( !aj-a!i &ljedei' 7uka 2adar proglaena je lukom od posebnog znaaja za dravu, upaniju i grad za putniki promet Prostorno#planskom dokumentacijom predvieno je graenje trajektnog terminala 2adar. Hnalizirajui mogue utjecaje na okoli, moe se zakljuiti da e izgradnja novoga trajektnog terminala u luci 2adar u postojeoj i planiranoj luko#transportnoj i industrijskoj zoni, ujedno znaiti poboljanje postojeeg stanja u uem i irem okruenju lukog podruja Kilje-i pro& or!o" (re3e!ja -"

 Prostorno#prometna organizacija lukog prostora po najsuvremenijim tehnolokim standardima te oblikovanje koherentnog obalnog urbanog tkiva jasne i prepoznatljive fizionomije. 2a sam grad 2adar premjetaj !rajektne luke na novu lokaciju dugorono rjeava ozbiljno prostorno#prometne i ekolke probleme, naroito stare gradske jezgre 6azdvajanje trajektnih linija i brodskih linija koje prevoze cestovna vozila od brzih turistikih putnikih linija 1slobaanje Poluotoka od velikog broja vozila. !ime e se oslobodit prostori na Poluotoku za kvalitetnije prometno rjeenje i restriktivniji prometni reim na korist stanovnika i posjetitelja povijesne jezgre, * akvatoriju postojee putnike luke oslobodit e se velike obalne povrine za prihvat putnikih, izletnikih i nautikih brodova i stvoriti atraktivan obalni ambijent privlaan pjeacima i turistima koji posjeuju povijesnu jezgru, $manjit e se zagaenje zraka od ispuina motora %automobila i brodova& i njihovo negativno djelovanje na ljude i spomenike kulture Aa novoj lokaciji !rajektne luke i poslovnog parka stvara se nova urbana struktura koja e poticati daljnji razvoj ili restrukturiranje gospodarstva te initi jako uporite gradskog, upanijskog i dravnog gospodarskog razvoja. 9itav niz novih lukih funkcija uz i u samoj novoj luci te prodor gradskihcentralnih i stambenih funkcija u zoni poslovnog parka, osigurava ravnoteu prostornog razvoja gradske aglomeracije bez ogranienja *spostavom novog sustava u povezivanju otoka sa veim brojem dnevnih linija pospjeit e gospodarski i ukupan razvoj otoka te njihovo integriranje sa zadarskim zaleem. 6azvojem sustava terminala, lukih i kopnenih, stvaraju se preduvjeti za kvalitetno povezivanje na interregionalne prometnice dravnog i meudravnog znaaja.

7. Pla!ira!je ermi!ala ($aplje!o" prirod!o" pli!a !a mor( 7.1. +r& e pri,-a !i, ermi!ala 2PP4a Pri,-a !i ermi!ali 2PP4a !a mor( razli$(j( &e prema' izvedbi spoja s morskim dnom %vrsti, fleksibilni& opremljenosti terminala C mogunostima za obavljanje odreenih funkcija pri manipulaciji *PP#om %skladitenje, isparavanje& nainu sidrenja tankera *PP#a uz terminal %bono, eonoA (vije su osnovne skupine prihvatnih *PP terminala#a na moru koje se razlikuju prema nainu sidrenja osnovne konstrukcije. !o su fiksni terminali koji ostvaruju vrstu vezu s morskim dnom i plutajui terminali koji ostvaruju fleksibilnu vezu s morskim dnom. <iksne terminale mogue je izvesti koritenjem vlastite teine konstrukcije terminala %GravityBase Structure - GBS& ili na posebnoj konstrukciji temeljenoj na morskom dnu. Plutajui terminali su veinom izvedeni kao usidreni brodovi *PP#a %modificirani tankeri& ili -)

razliiti tipovi plutajuih platformi %konstrukcija&, koje su fleksibilnim izvedbama sidrenja povezane s morskim dnom. .zvedbe prihvatnih *PP terminala na moru mogue je grupirati i prema ugraenoj opremi i prema funkcijama koje mogu obavljati pri manipulaciji *PP#om. <iksni *PP terminali izvedeni na principu gravitacijske konstrukcije imaju mogunosti skladitenja *PP#a. 5od fiksnih terminala baziranog na platformskoj konstrukciji postoje varijante sa i bez spremnika *PP#a. !erminali bez spremnika za *PP funkcioniraju tako da se prilikom iskrcavanja tankera kontinuirano odvija isparavanje *PP#a koji se alje izravno u plinski sustav. * tom sluaju svaki poremeaj u dopremi *PP#a rezultirat e poremeajem u isporuci plina. Plutajui terminal izveden na brodskoj konstrukciji % Floating Storage Regasification Unit -FSRU& s gledita manipulacije *PP#om slian je terminalu izvedenom na principu gravitacijske konstrukcije, dakle postoje mogunosti skladitenja *PP#a i prirodnog plina. 1visno o vremenskim uvjetima poloaj tankera *PP#a u odnosu na plutajui terminal % FSRU& pri iskrcavanju moe biti boni %Side by Side& ili eoni %Tandem&. Gono sidrenje je predvieno za blae uvjete, a eono sidrenje za pogorane uvjete na moru. Plutajue platforme s postrojenjem za isparavanje % Floating Regasification Unit - FRS& uglavnom nemaju ugradene spremnike za skladitenje *PP#a. 1sim standardnih tankera *PP#a, postoje i tankeri@terminali *PP#a koji imaju ugraeno postrojenje za isparavanje *PP#a. 2a njihovo pristajanje koristi se posebna plutaa usidrena na odreenoj lokaciji u moru.

7.*. Izbor lo$a5ije 2PP ermi!ala Kri eriji $oje &e razma raj( prili$om izbora lo$a5ije za 2PP @($aplje!i prirod!i pli!A ermi!al !a mor( &(: dubina moru, udaljenost od mogueg spoja na kopneni plinski sustav, maritimni i meteoroloki uvjeti geoloke i seizmoloke znaajke morskog dna utjecaj na okoli i sigurnost. (ubina mora je osnovni kriterij prilikom izbora tehnologije terminala *PP#a na moru. !emeljem ovog kriterija odreduje se mogunost izvedivosti fiksnog ili plutajueg terminala. .zvedivost *PP terminala na principu gravitacijske konstrukcije ili fiksiranoj platformi znatno ovisi o karakteristikama podmorskog tla te seizmikim karakteristikama. 0eotehnikom analizom podataka dobiva se ocjena o podobnosti lokacije za izgradnju fiksiranog *PP terminala. 5od lokacija s veim dubinama mora jedan od problema je dobivanje odgovarajuih podataka za ocjenu lokacije. Plutajui *PP terminali su usidreni sustavom koji osigurava odredenu fleksibilnost terminala. $ takvim sustavom kompenzirane su i seizmike aktivnosti podmorja, te se one ne prenose na plutajuu konstrukciju. 'aritimne i meteoroloke karakteristike obuhvaaju valovitost, morske struje te vjetrovitost na lokaciji i o njima uglavnom ovisi raspoloivost terminala. !e su karakteristike, pored dubine mora, glavni kriteriji -+

temeljem kojih se za odabranu lokaciju bira tehnologija terminala. Prema maritimnim i meteorolokim karakteristikama lokacije odreduje sa nain sidrenja plutajueg terminala, nain prihvata i iskrcavanja tankera *PP#a te vrsta spoja terminala i podmorskog plinovoda.

7./. Pred!o& i i !edo& a5i pri,-a !o" 2PP ermi!ala !a mor( (vije osnovne varijante izvedbi *PP terminala proizlaze iz lokacije njihova smjetaja. !erminali na kopnu svojim manjim dijelom zauzimaju obalno morsko podruje, gdje se smjetaju elementi za prihvat i iskrcavanje tankera *PP#a %pristan za tanker *PP#a, iskrcajne rampe,cjevovod za *PP&. *PP terminali na moru itavom su svojom povrinom smjeteni na moru, a jedina dodirna toka s kopnom je na prijelazu otpremnog plinovoda u kopneni dio. 'eusobnom usporedbom dviju osnovnih varijanti terminala, dan je pregled prednosti i nedostataka *PP terminala na moru u odnosu na terminal na kopnu. O&!o-!e pred!o& i' minimalni rizik od nepovoljnog utjecaja na izgraena podruja na kopnu manji utjecaj na okoli jednostavniji postupak licenciranja istovremeno graenje i ishoenje dozvola mogunost koritenja postojeih objekata i koridora na moru jednostavnije zatvaranje i razgradnja objekta O&!o-!i !edo& a5i' poveana udaljenost do kopnenog plinskog sustava oteano pristajanje broda zbog loijih maritimnih uvjeta osobito ako se radi o plutajuim izvedbama ne postoji razvijena odgovarajua regulativa povean rizik od havarije vea investicija od investicije u ekvivalentni terminal na kopnu, kompliciranije odravanje kvaliteta lokacije bitno ovisi o raspoloivim dubinama mora nova tehnologija jo u fazi razvoja vrlo ograniena eksploatacijska iskustva u mnogim pojedinostima ne mogu se upotrijebiti klasina rjeenja oteani uvjeti istranih radova pri veim dubinama mora manja raspoloivost u odnosu na terminale na kopnu

7.7. Mo"(e lo$a5ije 2PP ermi!ala !a &je-er!om Jadra!(

-,

(ubina mora na hrvatskom podruju sjevernog Dadrana iznosi uglavnom izmedu ,F i -F metara. 5ako je dubina mora glavni kriterij za izbor tehnologije *PP terminala moe se zakljuiti da je izvedba gravitacijske konstrukcije tehniki izvediva, ali prema iskustvima s obraivanih projekata ekonomski neopravdana za tu dubinu mora. 1staje dakle izvjesna mogunost smjetaja *PP terminala u moru na podruju plinskih eksploatacijskih polja, gdje postoje odre3e!e po-olj!o& i' provedena ispitivanja morskog dna provedena ispitivanja morskih i meteorolokih uvjeta postojei koridor otpremnog podmorskog plinovoda blizina koridora magistralnog plinovoda Pula # 5arlovac Potrebno je naglasiti da ove izvedbe terminala, s obzirom na mogunosti skladitenja *PP#a,nisu ekvivalentne kopnenim terminalima to je znaajan nedostatak. 'edutim, ogromni problemi su povezani s maritimnim uvjetima. :alovi u $jevernom Dadranu, za juga, doseu visinu i do ") metara, a mogui su i vei. Aita manji problemi nisu s olujnim vjetrom. 2bog toga bi pristajanje broda u znatnom dijelu godine %vjerojatno i preko +F dana godinje& bilo vrlo oteano. Ai jedan planirani *PP terminal na moru, koliko je poznato iz raspoloive literature, nije projektiran za valovitost od preko ") metara. 8. Prije-oz!i pla! Aakon to se istrai prijevozno trite i kada su tokovi putnika i roba poznati, istom tada je mogue planirati. Aaime, planiranje slijedi nakon istraivanja jer se temelji na rezultatima istraivake aktivnosti. Proces planiranja u osnovi je meusobni slijed faze informiranja i faze odluivanja. 1bje faze dopunjuju se tako to se u obzir uzimaju uinci i utjecaj prethodne faze, a potom se obje faze poveu u kontinuitetu. .straivanjem se ustanovljuje i kvantificira potranja za prijevoznim sredstvom, a zadaa je planiranje da se proizvodne mogunosti usklade s potrebama i zahtjevima korisnika. !o znai da se nakon spoznaje veliine potranje moe odrediti ponuda, i to po koliini i kvaliteti. 1-i&!o o -reme!&$oj dime!ziji razli$(j( &e' dugoroni planovi srednjoroni planovi godinji planovi. 1("oro.!i pla! je plan koji obino obuhvaa razdoblje od pet godina. !im planom utvruju se mjesto i zadaa pojedine prometne grane u prometnom sustavu. %red!joro.!i pla! je plan koji obuhvaa vrijeme od tri do pet godina. * tome planu sadrani su opi razvojni ciljevi utvreni dugoronim planom. $rednjoroni plan blii je stvarnosti jer u njemu su sadrani programi, sredstva, rokovi, izvritelji itd. Codi6!ji pla! je plan u kojemu se razrauje dinamika za razdoblje od jedne godine. !aj plan je najprecizniji jer u njemu se potanko razrauju ciljevi, faze izvrenja i izvori sredstava.

--

$ustavni dio planske aktivnosti jest i analiza ostvarenja planova da bi se vidjelo u kojoj mjeri je udovoljeno potranji i kakav je poslovni uspjeh postignut. 1snova analize jesu kvalitativni i kvantitativni pokazatelji izvrenja rada. % obzirom !a lo"i.$i &lijed izrade pla!ira!je ob(,-aa' plan obujma rada plan osnovnih sredstava plan radne snage plan izdataka %rashoda& po vrsti i vremenu plan prihoda po strukturi i vremenu plan nabave plan raspodjele plan pokazatelja uspjenosti poslovanja itd.

17.KE%TO+NI TERMINALI

".

Pla!ira!je iz"rad!je p( !i.$o" ermi!ala D#apad!a Eabi5aD

Prostor trga Tabica oduvijek je imao ulogu terminala. * prolosti se s njega, konjskim zapregama, razvozio teret koji je brodovima stizao u luku. 2a planiranje autobusnog terminala predvia se ire podruje 2apadne Tabice kojim danas dominiraju luka skladita broj +" i +). Aovi zemaljski putniki terminal 82apadna Tabica8 bit e smjeten zapadno od istoimenog trga. 2auzimat e prostor 82grade Teljeznice8 izgraene uoi Prvog svjetskog rata u stilu maarske secesije, starih eljeznikih skladita i njihovih dvorita. *kupno, povrinu od -,- hektara. Dedna od glavnih prednosti lokacije terminala jeste njegova blizina i jednostavna povezanost sa eljeznikim i pomorskim terminalom te centrom grada. !akoer idejnim arhitektonskim rjeenjem potpuno se uklapa u urbano tkivo i blokove graevina u tom dijela grada.:e postojee i budue povrine terminala namijenjen su izgradnji i ureenju ugostiteljskih, hotelskih, uslunih i poslovno#stambenih sadraja. Aa autobusnom kolodvoru planira se ureenje "= perona te postavljanje rampe za ukrcaj automobila na auto# vlak.Putnici odnosno pjeaci u kolodvoru, potpuno e biti odvojeni pothodnicima i pjeakim stazama od kolodvorskih i okolnih kolnika. !erminal e imati garau za autobuse i javnu garau sa "FFF parkirnih mjesta te i time osloboditigatove i rivu pjeacima. . luko podruje uz rub terminala i trg Tabica pretrpjeti e izmjene jer e preko njega prei dio produene ulice 6iva. 1na e do ulaza u kolodvor biti nadzemna etverotrana prometnica a potom e tunelom proi ispod eljeznikih kolosijeka i izai ponovno na 'laku. Ajezin zavretak bit e spoj na buduu dravnu cestu (#,F+.

*.

O&!o-!e 0(!$5ije rob!o4 ra!&por !o" 5e! ra -/

Rob!o ra!&por !i 5e! ri imaj( .e iri o&!o-!e 0(!$5ije' prometnu, industrijsku, javno#skladinu, zbirno#distribucijsku. Prometna funkcija robno#transportnog centra obuhvaa sve transportno#skladine operacije koje se obavljaju radi daljnje otpreme prispjele robe, obino drugim prijevoznim sredstvima u kombiniranom prijevozu. .ndustrijska funkcija robno#transportnih centara dolazi do izraaja u uvjetima kada se ukrcaj ili iskrcaj tereta na makrolokaciji 6!B#a obavlja za raun odreenog industrijskog poduzea ili proizvodnje # industrijske prerade. Davno#skladina funkcija 6!B#a podrazumjeva prihvaanje tue robe na skladitenje i uvanje, bilo da se radi o sirovinama, poluproizvodima ili gotovim proizvodima koji ekaju da iz procesa proizvodnje prijeu u prometni %trgovaki& proces potronje. Aa taj se nain 8amortiziraju8 prostorno#vremenske neusklaenosti izmeu proizvodnje i potronje roba. 2birno#distribucijska funkcija 6!B#a sastoji se u tome da se roba skuplja u gravitacijskom podruju 6!B#a, da bi se nakon odgovarajue obrade, otpremila na vee udaljenosti, odnosno u udaljenija potroaka sredita. * tom sluaju esto postoji i reciprocitet to se tie smjera izvozno#uvoznih robnih tokova. Uira lepeza aktivnosti robno#transportnog centra uglavnom se svodi na primarnu i sekundarnu funkciju rada. 2 primar!( 0(!$5ij( rada RTK4a &-r& a-a &e' izvravanje robnih operacija %ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj& prvenstveno na vlastitoj lokaciji, ali i izvan prostora 6!B#a, skladitenje i distribucija domae, carinske i konsignacijske robe, eksploatacija i plasman sirovina, djelomino iznajmljivanje vlastitog skladinog prostora treim osobama, obrada, dorada, razvrstavanje, pakiranje, prepakiranje, etiketiranje, paletiziranje i kontejnerizacija robe, 2birno#distribucijski promet temeljen na koncentraciji i okrupnjavanju poiljaka za potrebe izvoznog prometa. $ekundarne funkcije rada 6!B#a ne svrstavaju se u osnovne djelatnosti 6!B#a, ali pridonose kvalitetnijem i kompletnijem izvravanju ponuenih usluga. %e$(!dar!e 0(!$5ije ob(,-aaj( &ljedee po&lo-e' voenje zastupnikih, otpremnikih i posrednikih usluga, priprema robe i dokumentacije za carinsko posredovanje pri izvozu i tranzitu robe, pakiranje, servisiranje i opskrbljivanje cestovnih teretnih vozila, te prihvat voznog i prateeg osoblja %motel, radionice&,ugostiteljske usluge,itd. -;

/.

Kri eriji pla!ira!ja i proje$ ira!ja raz-oja RTK4a

Polazei od pretpostavke funkcioniranja svjetskog trita, u suvremenim uvjetima postoji izraena tendencija formiranja mree 6!B#a. 2ajednika znaajka tih centara je objedinjavanje bitnih logistikih djelatnosti u prijevozu i distribuciji roba s ciljem koncentracije transporta optimalnim prijevozom robe. Pri planiranju i projektiranju 6!B#a u osnovi treba polaziti, ne samo od kompleksne gospodarske funkcije koja se moe bitno unaprijediti sustavom kombiniranog transporta i principima logistike, ve i od prometnog znaenja izraenog algoritmom metodologije planiranja 6!B#a. * postupku projektiranja 6!B#a, inicijalnu fazu predstavlja sagledavanje zahtjeva pripadajue regije %upanija, grad, opina&, njezinih transportnih podsustava i mogunosti koje se stvaraju eventualnim optimiziranjem. Pored sagledavanja teorijskih i metodolokih postavki, te definiranja sadraja 6!B#a, pri njegovom uspostavljanju poseban znaaj se daje viekriterijskom vrednovanju, prema unaprijed utvrenim kriterijima. * okviru kriterija %"& potrebno je kvantificirati podatke o robi pogodnoj za odreene manipulacije, carinski pregled ili carinsko skladitenje, za klasino skladitenje, distribuciju, te za sortiranje, pakiranje, doradu, dozrijevanje i sl. * okviru kriterija %)& podaci se kvantificiraju prema vrsti prijevoza, odnosno po prometnim granama. 2a kriterij %+& podaci se odnose na postojee, ve razvijene 6!B#e, vezane za kopneni, kopneno#morski ili kopneno#rijeni promet. 5riterij %,& obuhvaa podatke vezane za djelomino postojee elemente 6!B#a, kao to su javna skladita, kontejnerski terminali, luke i razne robne postaje. 5riterij %-& odnosi se na urbanistike i druge uvjete za formiranje i razvoj 6!B#a, a mora uvaavati podatke o urbanistikim planovima i predvienim povrinama za perspektivno irenje 6!B#a. * okviru kriterija %/& nuno je kvantificirati podatke o velikim organizacijama i sredstvima prijevoznika raznih prometnih grana, zatim organizacijama pretovara, pedicije, distribucije robe i dr. 5riterij %;& obuhvaa stupanj razvijenosti potencijalnog razvoja gospodarstva kojem gravitira planirani 6!B. 5riterij %=& obuhvaa poloaj 6!B#a u odnosu na meunarodne robne tokove s podacima s graninih prijelaza razliitih prometnih grana.

7.

2 -r3i-a!je lo$a5ije i &adraja RTK4a

-=

Pri utvrivanju lokacije uz uvaavanje svih ostalih kriterija, najvanije je definiranje poloaja na prometnoj mrei. Pritom je od osobite vanosti sagledati mogunosti i kapacitete svih prometnih pravaca, ponajprije cestovnog i eljeznikog prometa vezanog za morske, rijene i zrane luke, te gradske aglomeracije.

.zbor lokacije 6!B#a treba biti rezultat globalnog cilja 8poveanja uinkovitosti transportnog procesa8 pri .em( &( pojedi!a.!i 5ilje-i' optimiziranje transportnog lanca, optimiziranje procesa carinjenja robe, minimiziranje ukupnih trokova distribucije roba, poveanje brzine distribucije roba, ope poveanje kvalitete usluga, poveanje konkurentnosti robe na tritu, smanjenje oteenja, rasipanja i otuenja roba, poveanje stupnja iskoristivosti kapaciteta transportnih sredstava, poveanje stupnja informatizacije, poveanje stupnja mehanizacije, poboljanje humanizacije rada, unapreenje zatite ovjekova okolia i dr.

8.

Pla!ira!je R1 ermi!ala

Planiranje robno distribucijskih terminala sadri odabir lokacije planiranje namijene povrina izgradnju objekata izgradnju pristupnih cestovnih prometnica i parkiralita investiranje u nabavku adekvatnih informatikih i elektronikih tehnologija Prilikom izgradnje 6( terminala potrebno je voditi rauna o izboru lokacije samog terminala,tj4o povoljnosti poloaja u prostoru %npr4 blizina industrijskih postrojenja&. Poeljno je da 6( terminal bude smjeten u neposrednoj blizini glavnih prometnih pravaca,kako cestovnih tako i eljeznikih. *pravo zbog smjeataja na takvu lokaciju smanjuje se broj tekih teretnih vozila u samome gradu to je povoljno i sa ekolokog aspekta jer se tako znatno umanjuje koncentracija tetnih plinova te stupanj buke. 2a izgradnju 6( terminala potrebne su velike povrine ija namjena ukljuuje &lijedee' manipulativno#operativne povrine parkiralini prostor za kamione i osobna vozila %djelatnika& posebno izgraen odjeljak za cisterne objekte carinske uprave %carina, pediteri& povrine namijenjene carinskom skladitu -E

$kladita koja se nalaze na terminalu moraju u potpunosti odgovarati carinskim propisima o uvanju i kontroli robe s toga to se na terminalu vri carinski pregled, carinjenje robe, kontrola i plombiranje vozila za provoz te skladitenje robe. 5ao i na svim terminalima tako i u sklopu 6( terminala nalaze se ugostiteljski objekti te razni inspektorati %fitopatoloki, sanitarni, veterinarski& koji su os sporedne vanosti ali takoer ukljueni u izradu plana i projekta 6d terminala.

9.

Rob!o di& rib(5ij&$i ermi!ali

Rob!o di& rib(5ij&$i ermi!ali baziraj( &e !a' konsolidaciji robnih tokova monim logistikim i poslovnim mreama intermodalnom transportu novim informatikim tehnologijama Ko!&olida5ija rob!i, o$o-a podraz(mije-a' sakupljanje pojedinanih komadnih %manjih& poiljki od komitenta u gravitacijskom podruju %tritu& otpreme dostava poiljki do robno distribucijskog terminala %sabirni transport& razvrstavanje i grupiranje poiljki prema pravcima, mjestima isporuke i komitentima formiranje teretnih i transportnih jedinica utovar i otprema robe u daljinskom transportu razvrstavanje robe i isporuka korisniku. Rob!o di& rib(5ij&$i ermi!ali razli$(j( &e po' makro i mikrolokacijskom poloaju, strukturi funkcija i podsustava, stupnju razvijenosti, organizaciji i tehnologiji, ali je svima zajedniko da objedinjuju razliite podsustave i pruaju kompleksne logistike usluge. 2&l("e rob!o di& rib(5ij&$i ermi!ala &(' *sluge vazane za opsluivanje robnih tokova *sluge vezane za opsluivanje transportnih tokova *sluge vezane za opsluivanje personala %usluge ljudima& *sluge informiranja, posredovanja i pripreme dokumenata *sluge vezane za financijske poslove /F

 dodatne usluge %stvaraju dodatnu vrijednost robi& Gazine ideje formiranja i razvoja robno distribucijskih terminala mogu se iskazati kroz slijedee 5ilje-e pruanje kompletne logistike usluge uvoenje savremenih logistikih tehnologija poveanje ekonominosti i efikasnosti transporta koncentracija robnog rada i logistikih aktivnosti smanjenje vezanog kapitala kreiranje uvjeta za efikasan razvoj O&!o-!e $ara$ eri& i$e rob!o di& rib(5ij&$i, ermi!ala' multimodalnost otvorenost multifunkcionalnost kompletna logistika usluga kompleksna struktura rad u mrei kooperacija informiranost visok nivo tehnologije

/"