Povodom izlaska druge knjige iz trilogije "Paganizam u teoriji i praksi" pod nazivom "Magija i vjetiarstvo", razgovaramo s autorom Iolarom.

- Svaka knjiga u vaoj trilogiji po neemu je specifina. Koje su posebnosti druge knjige "Magija i vjetiarstvo"? Prva knjiga "Doktrina paganizma" vie je filozofske i teorijske naravi, pa se stoga na prvi pogled moe initi "manje atraktivnom" od druge i tree. o, sve tri knjige zapravo sainjavaju jednu !jelinu u kojoj se raznorazni elementi viestruko prepliu. Da "ismo do"ro razumjeli sadraj druge knjige, neop#odno je da se pret#odno upoznamo s paganskom filozofijom. aime, teme su druge knjige$ magija, travarstvo, is!jeljivanje i razne divina!ijske metode poput astrologije, numerologije, tarota, runa, geomantije i sl. Povrnim razumijevanjem ti# podruja svaki znanstvenik i svaka do"ronamjerna oso"a moe zakljuiti samo jedno$ da je rije o primitivnom pogledu na svijet, glupostima i praznovjerju. - Gdje je onda legitimitet magije? %ko se sagleda iz jedne daleko ire perspektive & kao integralan dio paganizma. aime, paganska filozofija ili jo "olje & paganski pogled na svijet u kojem ivimo & temelj je magije i divina!ije. ' o"jektivnoj realnosti magiju ne moemo smatrati oz"iljnom i znanstveno opravdanom metodom. o, paganizam jednako vrednuje nau razumsku i intuitivno(emotivnu razinu. Primjeri!e, neku pjesmu moemo tumaiti ra!ionalno pa opisati njezin ritam, melodiju, tekst, pripadnost odre)enom anru i sl. ' tome emo se svi sloiti jer to naprosto jest tako. o, kako emo ju doivjeti, to emo osjetiti, kakve e emo!ije ona po"uditi, #oe li nam se uope svidjeti ili nee, to ve ovisi od oso"e do oso"e. o, ta ira!ionalna razina tako)er je stvarna jer je stvarna oso"i koja ju doivljava. *na je prema tome & iskljuivo su"jektivna. *penito je ideja paganske du#ovnosti u tome da tu nau ira!ionalnu prirodu "upogoni" na nain da ona ne "ude u suprotnosti s razumom nego da ga "oplemeni", tj. da mu da "pjesniki izraz". +nai, paganski mitovi jesu & mitovi & i tako i# pagani tre"aju tumaiti, kao prie iz davnine kojima se na umjetniki, estetski ugodan i matovit nain opisuju prirodni pro!esi, od nastanka i gra)e svemira do godinjeg ili Mjeseeva !iklusa. +a to vam ne tre"a znanstveno pokrie, "a kao to vam ne tre"a ni za to da o"jasnite zato vam se rock svi)a vie od hip hopa ili o"ratno. Dakle, paganizam je takav svjetonazor u kojemu zamiljamo i osjeamo da priroda ima i svoju viu inteligen!iju koja se onda moe personifi!irati u najrazliitijim moguim "oanskim, vilinskim i du#ovnim entitetima. Do pro"lema dolazi kad netko svoje mitske prie pone interpretirati kao o"jektivnu stvarnost. ,o je ispit na kojem su pale sve velike religije. -ad se tako sagleda, magija se svodi na iznimno kvalitetnu i neizre!ivo kreativnu psi#oterapijsku metodu rada na se"i, jaanju karizme i samopouzdanja, uinkovito snaenje volje i odlunosti, samodis!ipline, odgovornosti te suoavanja s unutarnjim i izvanjskim preprekama radosti i uspje#u. ' tom smislu, ona ne samo da ne moe "iti loa nego je i poeljna. .judi ju prakti!iraju oduvijek, u svim kulturama. *na je univerzalna. - Me utim! i" po"icije same magije! ona se obino tumai mistino! kao "preobra"ba energije". ,ako je. Maloas smo magiju tumaili na ra!ionalan nain. o, u svojoj autonomnoj pozi!iji ona je ponajprije ira!ionalna pa se na nju vie ne moe primijeniti logiki empirizam. /tovie, ona predmnijeva postojanje vie inteligen!ije, svepovezanosti, #olografskog i multidimenzionalnog svemira, #iperprostora, kolektivnu svijest, te mogunost svjesnog upravljanja takvom energijom u skladu s voljom. +ato magija ima svoja pravila ili aksiome koji se ne dokazuju, niti se moraju dokazati, nego se jednostavno pri#vaaju. Primjeri!e, njezino je osnovno "sveto pravilo" da svaki magijski postupak uvijek daje odre)eni rezultat. ,u se oituje njena mistina strana, ona koja goli!a matu, koja se otima svakom ra!ionalnom tumaenju, koja se moe samo osjetiti i

doivjeti. I tako nuno dolazimo do paradoksa & to vie ra!ionalno s#vaamo magiju, toliko ona moe "iti sla"ije uinkovita. +ato u magiji vie uspje#a imaju oso"e koje sve rade intuitivno i spontano, "ez pretjeranog razmiljanja. ,ako djeluje pla!e"o & to manje zna o njegovu sastavu, "olje e djelovati. a magiaru je da uskladi o"je razine, tako da jedna ne proturjei drugoj, odnosno da se uin!i osjete i u unutarnjem i u izvanjskom svijetu. +ato se za magiju esto kae da je & umjetnost. -rajnje ezoterijski reeno, magijski je postupak "in stvaranja" u trenutku izvan vremena i na mjestu izvan prostora, negdje na grani!i dviju dimenzija. - Koji je onda smisao takvog poimanja magije? Mo#e li osoba imati koristi od nje? Prije svega tre"a rei & magija nije "self(#elp metoda", "a kao to se ni astrologija ne svodi na prognoziranje "#oete li do"iti povii!u". ,o je o"ina profana!ija koju uvi)amo u dananjem konzumerizmu gdje se na svakom koraku nude instant(rjeenja. Ipak, naravno da sve te metode moraju "iti i praktine jer u suprotnom ostaju samo filozofska spekula!ija. +ato se u knjizi navode "rojne magijske forme koje su nam tradi!ionalno najpoznatije, s "rojnim primjerima koji nam tre"aju dati ideje i poti!ati kreativnost. /to e oso"a vie vje"ati, toliko e njena magijska praksa "iti uinkovitija. 0itno je da ima jasan !ilj i da je uvjerena kako se !ilj moe ostvariti. -ako dolazi do samog ostvarenja !ilja u o"jektivnoj realnosti, to ne znamo & moemo samo spekulirati. I u tome se zadrava ta neodoljiva ar magije, njena mistina i nespoznatljiva strana. aravno, skeptik e sve pripisati sluajnosti i selektivnom ra!ionaliziranju, fanatik e u svemu vidjeti ""oanski aranman", dok se pravi magiar nee previe time zamarati. ,o "kako1" ostavit e znanstveni!ima i filozofima, a on e uivati u ostvarenju svoji# elja i nastaviti razvijati svoje magijske moi. - $ijetko koja rije i"a"iva toliko kontrover"i. Kad se spomene "magija" nekima %e prva asocijacija biti opskurni obredi! mrane! demonske! vra#je sile! silovanje djevica! #rtvovanje ljudi! ku&anje djece u loncima i sl. ,o je posljedi!a stoljetne antipaganske propagande. 'kratko, 2rkva je u srednjem vijeku polagala iskljuivo pravo na sve to je "udno" i "onostrano". 3matrala je da "natprirodno" moe imati samo dva izvora & 0oga ili 3otonu. *no to je ""oje" "ilo je i !rkveno, pa je posljedino sve ono mistino to nije "ilo pod nadzorom 2rkve moralo "iti & vraje. Me)utim, pravi razlog je mnogo du"lji. ' knjizi sam magiju ovako definirao$ "sposo"nost psi#ikog upravljanja energijom prirode 4svemira5, kako "i se postigla promjena na umnoj i6ili materijalnoj razini, u skladu s vlastitom voljom". *snovno pagansko etiko naelo pak kae$ "dok nikome ne naudite, inite to vam volja". 'oite pojam "volja"7 Dakle, smisao ivota u paganizmu jest radost i djelovanje po svojoj volji. 3 druge pak strane, monoteisti se mole svome "ogu rijeima$ "0udi volja tvoja". -akva razlika7 -akvo dijametralno suprotno miljenje7 3ad vam je jasno odakle toliki prezir prema magiji. %ko je ona "oru)e za vrenje vlastite volje", nikako se nije mogla tolerirati. *tuda potjeu sve te stereotipne gluposti koje ste na"rojali. - 'nai li to da su svi magiari etini! tj. da nikome ne ine "lo. e. %ko znate rukovati vatrenim orujem to ne znai da ete s prozora pu!ati po ljudima jer vam je dosadno. %li, dovoljan je jedan lu)ak da do toga do)e. ,ako je i s magijom. *na nije ni "!rna" ni ""ijela". ,akva je podjela posve "esmislena. *na nema svoj etiki predznak. *nakva je kakvom ju ini onaj tko se njome koristi. Moda zaista postoje pomraeni umovi koji magijskim putem ele utje!ati na druge ljude, "a!ati uroke, prokletstva i slino. %li, to nije pro"lem magije kao takve. - ( knji"i opisujete i uroke. aravno. 8a to nazivam "o"ram"ena magija" kako "i se upozorilo na to da ju pravi magiari ra"e iskljuivo u samoo"rani i o"rani oni# kojima je potre"na pomo & i to samo ako nema nikakvog drugog izlaza. 3ve je to podro"no pojanjeno u knjizi. Mislim da kada netko to proita, da mu nikad nee pasti na pamet da pokua na nekog utje!ati takvim silama. 3ve e mu se vratiti. ,o je

naprosto zakonitost univerzuma & to posije, to e i poeti. o, u kontekstu rasprave o magiji, jedan manji dio tog velikog poglavlja posveen je i tome, ali ponavljam & vie radi teorijskog razumijevanja. - )emu posebno poglavlje o vilama? *"ino se one doivljavaju kao "paganska verzija an)ela". o, rije je o jo jednom zanimljivom tradi!ionalnom elementu koji se protee kroz gotovo sve kulture. eki i# nazivaju vilama, a neki du#ovima prirode ili neto tako. *ne su personifi!irana "via inteligen!ija prirode" i opet i# s#vaamo u kontekstu paganskog doivljaja prirode. 3 jedne strane, ra!ionalno emo rei da "u"amare imaju toki!e po krilima jer je tako zapisano u nji#ovu D -(u. o, iz du#ovne emo perspektive rei da im upravo vile "oje kril!a. ,o to se u knjizi spominju naini kontaktiranja s vilinskim svijetom, neizostavan je dio europskog paganizma, pose"i!e engleske i kotske tradi!ije. Pagani u tome uivaju. -ad odu u umu ostavljaju darove vilama. %ko nita, nije li to predivan nain pokazivanja svog divljenja i potovanja prirode1 % opet, moda vam se vile i ukau7 - *stie se i poglavlje o vjetiarstvu. Kako ste ga definirali? ,re"a rei da vjetiarstvo nije jedna od grana unutar paganizma, niti jedna od njegovi# tradi!ija. 9jetiarstvo je stil ivota na koji se mogu odluiti pojedin!i, a javlja se u gotovo svim paganskim tradi!ijama pod razliitim nazivima. *so"a postaje vjeta u nekoliko djelatnosti$ magiji, divina!iji, travarstvu, is!jeljivanju i umjetnikim djelatnostima, a u ivotu se openito vie posveuje du#ovnosti. ,o "ismo ugru"o mogli usporediti s redovnitvom u nekim drugim religijama. o, samo & ugru"o. ' knjizi je opisana povijest vjetiarstva, razni vjetiji stilovi, putovi ini!ija!ija i samoini!ija!ija, struktura i rad kovena, ali i veoma detaljno & povijest i razvoj Wicce, kao najpoznatije novovjetije i openito neopaganske zajedni!e. - 'ato su posebna poglavlja posve%ena travarstvu i iscjeljivanju? +ato to su toliko utkani u paganizam openito, a o magiji da ne govorim, da i# je nemogue izostaviti. ,ravarstvo se razvilo iz lju"avi prema svijetu i ljudima, kako "i se otklonili "ol, "olest i patnja. +dravlje je najvee "lago koje imamo u ivotu i zato ga tre"a uvati i unapre)ivati. - ( knji"i se spominju numerologija! rune! tarot! geomantija! radieste"ija! gatanje i" alice kave! kristalne kugle i ogledala! pa ak i tumaenje snova! spiriti"am! nekromantija! eg"orci"am i stvaranje misaoni& formi. +e li mogu%e svime time ovladati na temelju samo jedne knjige? aravno da ne. 3misao je ove knjige da se oso"a ponajprije upozna s tim metodama, da s#vati nji#ovo podrijetlo i povijesni razvoj, pa i etimoloko podrijetlo pojedini# rijei. Ima dovoljno uputa da se oso"a pone "aviti "ilo kojom od ti# metoda, a onda e ve lako doi i do spe!ijalizirane literature pa e se nastaviti usavravati. +ato su u prvom dijelu knjige opisana i znaenja "oja, kristala, metala, "iljaka i ivotinja, kao i zoomorfni entiteti poput ivotinjskog vodia, ivotinje moi, totema ili familijara. - Mo#e li netko biti pagan! a da se ne bavi nijednom od ti& metoda? aravno7 *ve tri knjige ine jedinstvenu !jelinu u kojoj je prikazan paganizam u teoriji i praksi & kao to i samo ime kae. o, ime e se od svega toga oso"a zaista i "aviti & samo je na njoj. Pritom su uvijek vane dvije stvari & da ini svoju volju i da nikome ne naudi.