You are on page 1of 18

OSNOVNI PRINCIPI ZDRAVE ISHRANE

Pravilna i zdrava ishrana postala je jedan od najvanijih problema savremenog oveka. U modernoj porodici, u kojoj su oba roditelja zaposlena, zbog naina ivota i steenih navika, ene i mukarci nisu u mogunosti da odvoje vreme koje bi bilo neophodno svakodnevno posvetiti ovakvoj ishrani. Mi, koji smo imali sreu da odrastemo sa mamama i bakama koje nisu bile zaposlene, znamo vrednost briljivog i posveenog pripremanja svakog obroka.

ovekovo zdravlje, kreativnost, efikasnost i raspoloenje direktno su uslovljeni nainom ishrane koji svakodnevno primenjuje. Pravilna i zdrava ishrana pomae pojedincu da se lake suoi sa ivotnim tekoama i da se zatiti od mnogobrojnih fizikih i psihikih bolesti. Zdrava ishrana u porodici omoguava mnogo pravilniji fiziki i duhovni razvoj dece i vie radosti i ljubavi u medjusobnoj komunikaciji i zajednikom ivotu. Ovi redovi e pomoi svakome, a posebno onima koji poele da neto promene u svom ivotu i ishrani, i omoguiti im da saznaju, odaberu i vrlo jednostavno primene neke od navedenih principa, recepata i proizvoda.

Onakvi smo kakvu hranu uzimamo ! Od davnina je poznato da smo onakvi kakvu hranu uzimamo, jer sve to postoji na naoj planeti ima svoju vibraciju i dejstvo na okolinu. Tako, od onog to unosimo u svoj organizam zavisi funkcionisanje naeg celokupnog sistema, nae misli i oseanja, ponaanje, odnos prema celokupnom ivotu i naravno, zdravlje. Jo je poznati grki lekar

Hipokrat rekao: "Tvoja hrana bie tvoj lek". Savremena medicina je nakon decenija istraivanja dola do zakljuka da je uzrok ovekovih bolesti upravo hrana koju jede ili ona koju ne jede. Zdrava hrana je ona hrana koja u sebi ne sadri previe belanevina i masti (posebno ivotinjskog porekla, kakve se nalaze u mesu, jajima, siru, ribi), a bogata je ugljenim hidratima, vitaminima i mineralima - a to je biljna hrana, voe, integralne itarice, semenke. U Prvoj knjizi Mojsijevoj, koja se zove Postanje, kae se: "I jo ree Bog: Evo, dao sam vam sve bilje to nosi seme po svoj zemlji i sva drveta rodna koja nose seme; to e vam biti za hranu." (Postanje 1.29<D>) Zdrava ishrana znai jesti to jednostavnije, ne meati namirnice razliitog sastava (na primer: ugljene hidrate sa belanevinama), kao to zdrava ishrana takodje znai jesti u umerenim koliinama, ne prebrzo i halapljivo, ve sa sveu o vanosti unoenja hrane u organizam, vodei rauna da hrana nije suvie hladna niti suvie vrua, preslana, prekisela ili prezainjena. Uzimanje to raznovrsnije hrane, ali pravilno kombinovane, ima sutinski znaaj za pravilnu ishranu. Da bi organizam normalno i zdravo funkcionisao moraju se uneti svi sastojci neophodni za obnavljanje elija u to idealnijim koliinama. Nije svaki organizam isti i ne zahteva isti odnos hranljivih materija, pa je neophodno tzv. "oslukivanje" organizma, saradnja sa njim i potovanje njegovih potreba. Kada bismo bili u stanju da upoznamo i pratimo potrebe svog organizma i da se u skladu s tim hranimo, izbegli bismo bolesti i starenje organizma. Preteranim unoenjem namirnica (posebno mesa i mlenih proizvoda) i pogrenim odnosom prema ishrani mi nesvesno trujemo, unitavamo svoje telo i skraujemo mu prirodni vek zdravlja i trajanja. Da bismo se hranili pravilno, veoma je vano da se pridravamo odgovarajueg vremena za obrok i da ne uzimamo hranu nekontrolisano, u svako doba, bez razmiljanja. Meutim, obroke ne treba preskakati i dovoditi organizam u stanje izgladnelosti, jer tada dolazi do unitavanja odreenih modanih elija, nestabilnosti nervnog sistema i smanjenja otpornosti celokupnog organizma.

Deset saveta za pravilnu ishranu: 1. Jesti raznovrsnu hranu. 2. Odravati optimalnu teinu. 3. Smanjiti unoenje zasienih masnih kiselina (masti ivotinjskog porekla). 4. Poveati unos polinezasienih masnih kiselina (gi - preieni puter, nerafinisana hladno ceena ulja, puteri od semenki - kikiriki, suncokret, susam, badem, lenik, golicabundeva).

5. Smanjiti unos holesterola (svinjska mast, masne vrste mesa, masni sirevi, jaja). 6. Poveati unos sloenih ugljenih hidrata i dijet nih vlakana (povre, voe, integralne itarice). 7. Redovno unoenje tenosti: voda, ajevi, prirodni sokovi. 8. Smanjiti unoenje eera, naroito belog rafi-nisanog, zameniti ga medom i malteksom. 9. Smanjiti unos soli, posebno stone kuhinjske. 10. Smanjiti i izbgavati unos kafe, alkohola i duvana.

ta je zdrav ivot ? Hrana izgrauje, odrava i osnauje nae fiziko telo. Meutim, utisci koje ulima stiemo iz nae okoline, a takoe i iz naeg unutranjeg sveta - nae misli i oseanja predstavljaju takoe svojevrsnu hranu, zahvaljujui kojoj se razvija nae unutranje, odnosno duhovno bie. I ova, takozvana suptilna hrana, moe biti prirodna ili neprirodna, zdrava hrana ili nezdrava hrana. Bili mi toga svesni ili ne, na organizam i celo nae bie ima usaenu tenju da se hrani zdravo - na spoljanjem fizikom i unutranjem duhovnom nivou. Te suptilne nagovetaje koji dopiru iz unutranjosti naeg bia godinama moemo nesvesno da prenebregavamo, ili ak da ih namerno ignoriemo. Ali, tada emo se suoiti sa posledicom naruavanja prirodnog zakona, koja se ispoljava kroz opte nezadovoljstvo, oseaj frustracije, bolest i prevremeno starenje i propadanje organizma. Hrana kojom se napajaju naa spoljanja ula, veoma je vana i treba izabrati prostor i okruenje koje e nam omoguiti prirodno ivljenje. Gradska vreva i guva naseljenih mesta predstavlja, zapravo, neprirodno boravite. Sve vazduh, vibracija nezagaene prirodne okoline, planine i predeli blizu mora, jezera ili reka, mesta gde postoji mnogo parkova, prostranih polja, gde vlada mir i tiina, predstavljaju idealno boravite za oveka. Ukoliko upranjavamo sport i fizike aktivnosti, telo e nam prirodno zahtevati unoenje visokoenergetske hrane i pravilan izbor namirnica. Pravilna i zdrava ishrana podrazumeva da je u svoj nain ivota neophodno uvrstiti najmanje 20 minuta fizikih aktivnosti dnevno (gimnastika, tranje, vonja bicikla, hata joga, planinarenje, brza etnja) i to vie boraviti na sveem vazduhu, aktivno se odmarati i relaksirati. Nae ljudsko okruenje bitno utie na celokupno nae ivljenje, pa je neophodno orijentisati se na izbor drutva koje deluje harmonino, koje nam nudi mir, budi u nama oseaj mira i razvija nau prirodnu ljubav prema svetu i ljudima - a to su elementi koji su zdrava ishrana za nae duhovno bie. Zato je prisustvo duhovnih, prosvetljenih ljudi u jednoj

drutvenoj zajednici od izuzetnog znaaja za duhovno zdravlje i materijalni razvoj oveka. Izbor umetnosti, lepote, harmonije i mira kao trajne ivotne orijentacije, kako pojedinca, tako i drutva u celini, omoguava razvoj ovekovog unutranjeg bogatstva i vodi ka tome da savreno zdravlje i produenje ivotnog veka postanu realnost. Lini izbor u smislu moralnosti ivljenja, ivljenja u skladu sa istinom, ima velikog uticaja na duhovno stanje pojedinca, koje uslovljava i opte zdravstveno stanje. Nepovreivanje drugih, istinoljubivost, potenje i odsustvo pohlepe, spoljanja i unutranja istota, (istota tela i uma), oseaj zahvalnosti i zadovoljstva onim to smo dobili od ivota, u stanju je da nas uini da postanemo istinski zdravo bie. Bavljenje duhovnim ivotom i rastereenje od dogmi i predrasuda iri nae vidike, poveava toleranciju i poboljava komunikaciju sa okolinom. Svest da smo mi ti koji biramo i odluujemo u kakvim okolnostima ivimo i nae neprekidno opredeljenje za pozitivno, odreuje i nae okruenje, uslove u kojima radimo i u najirem smislu moralni, socijalni i politiki okvir u kome obitavamo. Zapravo, koren svih bolesti lei u psihikom stanju pojedinca, u njegovoj izloenosti stresnim situacijama koje izaziva uzimanje duhovno nezdrave hrane. Najvanije je imati svest da mi to moemo promeniti i da od nas, samo od nas, zavisi sve to nas okruuje. Odstranjivanje svih negativnih misli i oseanja iz naeg sistema (la, mrnja, zavist, pakost, podlost, dvolinost, strah, depresija), koji su ustvari nezdrava hrana za na duh, i svesno razvijanje plemenitih misli i osobina, kao to su nesebinost, sluenje drugim ljudima, dobrodunost, spokojstvo, hrabrost, radost i dobro raspoloenje koji su ustvari zdrava hrana za na duh, mogu postati istinski klju celokupnog naeg zdravlja i radost ivljenja. Pokuajte da uz punu svest i veru, zdrava ishrana postane vaa svakodnevnica i princip zdravog ivota u celini. Promenite svoje navike i unesete novinu u svoje ivljenje. Biete iznenaeni koliko radosti, spontanosti i zadovoljstva moe doneti poklanjanje panje sopstvenom biu, kako na fizikom, tako i na duhovnom, psiholokom i mentalnom nivou.

Prirodni ciklusi korienja hrane u organizmu Uzimanje to laganije hrane, odnosno hrane za koju je potreban krai probavni period, od velikog je znaaja ako se elimo pravilno i zdravo hraniti. Prerada hrane u elucu traje od 1 do 5 asova, zavisno od vrste hrane. Lako svarljiva hrana preradi se za 1 do 3 sata (pirina, voe, veina povra, mleko, prena jaja); dok je za varanje hleba, kuvanog krompira, maslaca, sira, kuvanih jaja, kiselog kupusa, mesa i ribe, neophodno od 3 do 5 sati. Varenje u crevima traje od 15 do 24 sata.

Hranu koja nije potpuno probavljena teko je izbaciti iz organizma, to dovodi do usporavanja metabolizma, gojaznosti i stvaranja toksinosti. Opsena istraivanja su potvrdila da je osnovni klju zdravog organizma i zadravanja optimalne teine upravo redovno izbacivanje i oslobaanje od toksinih otpadnih materija. Da bismo to postigli, ishranu treba prilagoditi biolokim procesima funkcionisanja organizma, odnosno prirodnim telesnim dnevnim ciklusima: 1. Unoenje hrane u organizam i njena probava (aproprijacija) - odvija se od podne do 8 sati uvee. 2. Asimilacija, odnosno apsorpcija i iskoritavanje hranljivih materija odvija se od 8 uvee do 4 ujutro. 3. Eliminacija, odnosno izbacivanje otpadnih materija iz tela - odvija se od 4 ujutro do podneva. Prema zastupnicima potovanja prirodnih funkcija tela, posebno je vano da se hrana ne uzima u vreme asimilacije i tokom perioda eliminacije. Tako, za doruak (period eliminacije) preporuuje se uzimanje sveeg voa, prvenstveno onog sa visokim sadrajem vode, ili prirodnih vonih sokova. Takoe, nakon 8 sati uvee (vreme asimilacije) ne preporuuje se uzimanje bilo koje druge hrane osim sveeg voa. Inae, uzimanje voa je poeljno uvek kada se oseti glad.

Posebna bioloka vrednost nekih vrsta hrane Smatra se da je voe najvrednija hrana koja se moe uneti u organizam, jer sadri idealnu ravnoteu pet bitnih elemenata koji su neophodni organizmu: glukoza (90%), aminokiseline (4-5%), minerali (3-4%), masne kiseline (1%) i vitamini (do 1%). Pored toga, za njegovu probavu nije potrebna dodatna energija, to znai da tedi energiju organizma i pomae njegovom proiavanju. Takoe ima i sposobnost da neutralie tetne kiseline koje se stvaraju u telesnim sistemima. Kada se govori o vou, podrazumeva se iskljuivo voe u sveem stanju, jer, zbog svoje delikatne prirode, kuvano i preraeno voe u potpunosti gubi pomenuta svojstva i dovodi do poveanja toksinosti i kiselosti organizma. Zbog visokog sadraja vode, sve paradajz i krastavac mogu se kombinovati sa voem i uzimati i tokom perioda asimilacije i eliminacije. U periodu uzimanja hrane preporuuje se uzimanje voa i sokova najmanje 30 minuta pre ostale hrane (nikad neposredno nakon obroka), kako se hrana u elucu ne bi meala. Meanje hrane sa voem dovodi do fermentacije, kojom se gube hranljive materije, i oteava se i usporava probava. Nakon voa, najbolje je uzeti koktel sokova od sveeg povra - argarepa, cvekla, perun, celer, kupus, karfiol, keleraba, malo pare sirovog krompira (posebno je vano ne kombinovati ga sa voem). Nakon 10 minuta od uzimanja

sokova sledi sveza salata, a zatim pravilno kombinovano jelo. Nepravilno kombinovanje hrane dovodi do poremeaja ciklusa asimilacije i eliminacije. Kada se hrana pravilno kombinuje, organizam moe da je potpuno razgradi, apsorbuje i iskoristi sve hranljive materije. Svaka hrana koja nije voe ili povre naziva se koncentrisana hrana. Koncentrisana hrana se ne treba uzimati istovremeno, jer to oteava njenu probavu. Na primer: hleb (po mogustvu prepeen i napravljen od integralnih itarica) ne treba kombinovati sa krompirom, pirinem, pasuljem, grakom, boranijom, testeninama, jajima, mlekom i sirevima, niti ove namirnice meusobno treba meati. Svaka od ovih namirnica moe se kombinovati sa masnoama (gi-preieni puter, hladno ceena ulja, maslac, puteri od semenki, suncokret, bundeva, susam, kikiriki) i sirovim ili barenim povrem (salate, variva). Preporuuje se zamena sireta limunovim sokom ili vonim i jabukovim siretom. Uzimanje oraastog voa (badem, lenik, orah, kikiriki, indijski orah) i semenki (susam, bundeva, suncokret, lan, leblebija, kajsija, seme bora) veoma je vano u pravilnoj i zdravoj ishrani. Ova hrana je prebogata mineralima, vitaminima, belanevinama, ugljenim hidratima i mastima, a dovoljno je uzimati dva do tri puta nedeljno po polovinu olje. Na primer: 100 g susama sadri 630 mg kalcijuma, badema 282 mg, oraha 186 mg, a suncokreta 140 mg. Istovremeno 100 g mleka sadri 100 mg, dok razni sirevi od 250 850 mg, a perunov list 245 mg kalcijuma. Prihvatanje ovih principa, a posebno njihova praktina primena, zaposlenom oveku se ine nemoguim. Zbog dugogodinjih navika i neprilagoenosti itavog drutvenog sistema ishrane ovakvim shvatanjima, teko je odluiti da se u ishrani neto bitnije promeni. Na to nas, uglavnom, primoravaju zdravstveni problemi - naroito kada je zvanina medicina nemona, pa u pomo pozivamo prirodan nain leenja i tzv. alternativnu medicinu. Meutim, uz dobru volju i istrajnost, posebno u poetnom periodu, i organizaciju pripreme zdrave hrane, doi ete do izvanrednih rezultata. Za poetak, preporuuje se da to pokuate u toku vikenda, kada vie vremena moete posvetiti pripremanju hrane, kada ste oputeni i zadovoljni i kada vas ne pritiskaju asovnik i dnevne brige. Cilj prelaska na ovakav nain ishrane jeste i konzumiranje namirnica u sirovom stanju, koje omoguava stvaranje vee koliine energije u organizmu. Preraena hrana kuvanjem, prenjem, peenjem i si. gubi svoja prirodna svojstva i potrebna je vea koliina hrane da bi se zadovoljile dnevne potrebe organizma. Probajte neto novo i neobino; sigurno e vam se barem delimino (ako ne i u celini) dopasti, jer efekti su vidljivi ve nakon nedelju dana: oseaete se laki, vedriji, dinaminiji i kreativniji. Kada jednom uspostavite sistem unoenja sirove, svee i pravilno kombinovane hrane, primetiete veliku utedu u vremenu potrebnom za pripremanje i smanjenju koliine hrane neophodne organizmu.

Bioloki kvalitet hrane Bioenergetska vrednost hrane predstavlja ivotnu energiju, vitalnost namirnica i energetski potencijal koji nam odreena hrana biljnog ili ivotinjskog porekla daje prilikom unoenja u organizam. Bioenergetska vrednost hrane zavisi, pre svega, od porekla proizvodnje namirnica (ekoloki ili konvencionalni nain proizvodnje), zatim, samog kvaliteta (vrsta, sorta) i sveine namirnica (to zavisi od naina uvanja i lagerovanja i od vremenskog razmaka izmeu branja i korienja). Ekoloka hrana ima neuporedivo veu bioloku vrednost u odnosu na namirnice proizvedene na konvencionalan nain; vei sadraj suve materije, nije vetaki naduvana vodom i u sebi sadri vei procenat vitamina i bioloki aktivnih materija uz znatno nii sadraj nitrata (koji su izazivai kancera); due odrava sveinu i sastav i moe se lake lagerovati. Na primer, ekoloki proizveden paradajz sadri 8-10% suve materije, dok hemijski 4-5% i u friideru ostaje sve due od nedelju dana, dok hemijski svega 2-3 dana. To znai da ekoloka hrana ima visoku nutritivnu i bioenergetsku vrednost; ne sadri tetne materije po nae zdravlje i daje organizmu snagu, sveinu, ima drugaiji ukus i izgled. Metoda osetljive kristalizacije na slikovit nain prikazuje ivotnu snagu u ivim organizmima. Prema ovom metodu po rasporedu kristala, koji obrazuje svaki ivi organizam, mogu se utvrditi poreklo proizvodnje i bioloki kvalitet namirnica. Tako, kod namirnica ekoloke proizvodnje kristali su izraajni, vidljivi i njihov raspored je pravilan i obrazuje harmoninu, prepoznatljivu sliku (jer se kristali grupiu po odreenom redu i prema centru), dok je kod hemijske proizvodnje taj raspored haotian i nepravilan, kristali su slabi, jedva vidljivi i ne postoji nikakav red. To znai da u prvom sluaju postoji odreena snaga koja je sposobna da kristale grupie i usmeri, dok u drugom te snage nema. To je upravo snaga koja i ljudskom organizmu daje ivotnu energiju i sposobnost rasta, razvoja i odrava i prirodni imunitet i otpornosti na bolesti. Prirodno proizvedena hrana ima svoje vidljive znake. Pre svega, njena boja je prirodnija, namirnice imaju odreenu kvalitetnu tvrdou (a ne naduvenost vodom), nepravilnijeg su oblika, a ponekad vidite i tragove crvia. Na primer, argarepu ete prepoznati tako to joj je boja tamnija, a srika u sredini ua. Ukoliko je probate ima slai, prirodniji ukus. Biodinamiari vode rauna i o tome da kosmiki principi uestvuju u procesu proizvodnje i gajenja namirnica.

Voda i njena vanost Postoji jedna namirnica koju mi uzimamo zdravo za gotovo, ali ija vanost nadilazi vanost svih drugih. To je obina, ista voda, koju neki prezrivo nazivaju "esmovaa". Ali, imajte u vidu da ovek moe da gladuje 40 dana, pa je ak bilo eksperimenata i sa 100 dana gladovanja, ali bez vode ne moe da izdri ni 10 dana. Nedovoljno unoenje vode postepeno i neprimetno menja fiziologiju organizma i dovodi do niza hroninih degenerativnih promena tkiva i organa. Verovali ili ne, ali ak i takve bolesti kao to su ir na elucu, visok pritisak, holesterol, artroza, alergije i astma mogu biti posledice konstantne dehidracije. Savremeni ovek ivi u iluziji da ne moe da dehidrira jer mu je voda uvek pri ruci - dovoljno je da okrene slavinu. Meutim, zanemarivanje iste vode i njena zamena tzv. "tenostima", kako mi volimo da nazivamo kafu, alkohol, razne "kole" i sokove, neumitno vodi dehidraciji, jer pomenuti napici ne mogu da zamene istu vodu u organizmu. A njihovo stalno konzumiranje, naalost, na kraju dovodi i do gubitka oseaja za e, i do toga da ovek zameni oseaj edji sa oseajem gladi, pa jede, umesto da pije vodu - to je pogubno po organizam. Da bismo izbegli ove nevolje, potrebno je da ustanovimo svesnu disciplinu da pijemo 2 litra ili 8 obinih aa vode dnevno, ak i ako mislimo da nismo edni.

Kakvu vodu pijemo ? Naravno, ista izvorska voda bi bila najbolji izbor - kad bi nam bila dostupna. Na nesreu, u savremenim uslovima ivota ona to nije. Flairana voda, ak i ako potie iz najistijih izvora, ima vetaki ukus, koji joj daje sama ambalaa. Sa tim ukusom u nju, naalost, dospevaju i makromolekuli plastike, to nije zdravo. Zato preporuujem da ipak koristite vodu iz esme, ali filtriranu ili struktuiranu na takav nain da je to ini znatno zdravijom. Jedan od naina struktuiranja je zaleivanje i ponovno odleivanje, uz odlivanje odreene porcije vode u kojoj su se zadrale tetne materije. Drugi nain, koji moda vie odgovara mentalitetu savremenog oveka koji nema uvek vremena da sprovodi dugotrajnije procedure, jeste se koriste impulsni magnetizatori, koji se jednostavno postave na slavinu i strukturiu vodu na isti nain kao da je bila zaleena i ponovo odleena. Jedan od proverenih je Ojas polarizator vode vajcarske firme Sovana,

i veoma je zadovoljavaju, jer menja i kvalitet i ukus obine vode iz esme - naravno, nabolje.

Hrana sa visokim sadrajem vode i njena vanost ! Za optimalno funkcionisanje organizma neophodno je pravilno uzimanje tenosti, posebno vode i osveavajuih napitaka. Poznato je da je prisutnost vode na naoj planeti preko 70% i da je ovekov organizam takoe sainjen od 70% vode. Da bismo odrali svoje zdravlje, logino je da treba da uzimamo namirnice koje u sebi takoe sadre veliki procenat vode (70%), a to su voe i povre. Nauno je dokazano da je ovek kao bie plodojed i biljojed i da mu ni organi za preradu (vilica), a ni organi za varenje (eludac i creva) nisu predvieni za konzumiranje mesa i mesnih preraevina. Normalnom zdravom organizmu odraslog oveka potrebno je 2,5 kg biljne hrane dnevno. to se tie samog unoenja vode u organizam, dnevno je oveku potrebno 35 grama vode na kilogram teine. Vodu treba uzimati izmeu obroka, a ako je neophodno, posle, a ne pre i u toku jela. Uzimanje vode u toku jela slabi na organizam i razreuje eludanu kiselinu neophodnu za pravilno varenje hrane. Meutim, ukoliko u toku dana uzmete dovoljnu koliinu hrane sa visokim sastavom vode, pijaa voda i napitci vam nee biti neophodni u veim koliinama. Kroz bubrege odrastao ovek izlui 2,2 L vode dnevno. Za regulaciju vode u organizmu vano je uzimati dovoljnu koliinu soli, jer so vezuje vodu u organizmu. Odraslom oveku prosene teine neophodno je da sa hranom unese 3,5 g soli dnevno. Pravilna i zdrava ishrana podrazumeva ogranieno, a po mogunosti i potpuno odricanje od napitaka kao to su kafa, jaki ajevi, alkoholna pia, kao i vrlo retko uzimanje mleka, okolade, sladoleda i slatkia. Ukoliko se pije kafa, treba je piti iskljuivo posle podne, ajevi treba da budu biljni, a mleko, okoladu, sladoled i slatkie uzimati na prazan eludac. Vede (staroindijski sveti spisi) kau: "Hrana je dah koji izdiemo; hrana je dah ivota koji udiemo". Zato su odnos i stav prema hrani i svest o neodvojivosti hrane od nas samih veoma vani. Nain razmiljanja i svest da u svoj organizam unosimo ivot, energiju, vitalnost i pozitivne vibracije, opredelie i na izbor namirnica. Verovanje da smo zdravi, svesno izbegavanje stresa i uivanje u hrani, bitno utiu na celokupno zdravlje. Potovanje hrane i obavljanje molitve ili meditacije pred svaki obrok pomoi e da se uravnotee nae fizike, emocionalne, mentalne i duhovne dimenzije. Estetsko serviranje hrane i prijatan ambijent takoe puno doprinose ukupnom pozitivnom efektu koji hrana ima u naem ivotu.

Vitamini i minerali Vitamini su organske materije neophodne za normalno funkcionisanje naeg tela. Od njih zavise rast, regulacija metabolizma, krepkost, aktivnost i dobro zdravlje. Nedostatak ak i samo jednog vitamina moe dovesti u opasnost itav ljudski organizam. Vitamini su jedan od est osnovnih hranljivih sastojaka, kao to su to i ugljeni hidrati, masti, proteini, minerali i voda. Ove materije su neophodne za stvaranje energije, funkcionisanje organa, iskoriavanje hrane i pravilan rast elija. Vitamini su oznaeni slovima od A do U, a njihova asimilacija i dejstvo u organizmu direktno je uslovljena odreenim mineralima. est osnovnih minerala potrebnih naem telu su: kalcijum, jod, gvoe, magnezijum, fosfor i cink; a pored njih od bitne vanosti su: biotin, inozit, hlor, hrom, bakar, kalijum, niacin, selen i dr. Vitamini i minerali deluju zdrueno, i bez minerala organizam nema nikakve koristi ni od vitamina. Vitamini su prirodne supstance koje se nalaze u razliitim namirnicama u razliitoj koliini. Potrebe svakog pojedinog organizma za vitaminima su razliite i svako treba da uzima onu koliinu odreenog vitamina koja mu je neophodna. U sledeoj tabeli dat je pregled namirnica u kojima se mogu nai odreeni vitamini i minerali, kao i koje su indikacije nedostatka ovih hranljivih materija na organizam:

Nalazi se u argarepa, zeleno i uto povre, jaja, uto voe, mleko i mleni proizvodi vitamin B1 Suvi kvasac, pirinane Ijuspe, integralna penica, kikiriki, povre, mekinje, mleko vitamin B2 Mleko, kvasac, sir, lisnato zeleno povre, jaja vitamin B6 Pivski kvasac, mekinje, penine klice, dinja, kupus, mleko, jaja (termiki nestabilan) vitamin B12 Jaja, mleko, sir

Naziv vitamin A

Povoljno deluje na Slab vid, one tegobe i nono slepilo, neotpornost disajnih organa, slab imunitet Problemi sa nervima, problemi sa srcem Lo kvalitet kose, noktiju kao i lo vid Anemija, nervni poremeaji, grevi u nogama, nono grenje miia Nervi, slaba koncentracija, poremeaji

Biotin Bakar vitamin C

Cink vitamin D vitamin E

Jezgrasti plodovi, voe, pivski kvasac, umance, integralni pirina, mleko Mahunarke, graak, ljive, integralna penica Agrumi, jagodasto voe, zeleno i lisnato povre, paradajz, karfiol, krompir, med (termiki nestabilan i reaguje na svetlost) Penine klice, semenke, jaja, senf, mleko u prahu Mleko i mleni proizvodi Soja, penine klice, biljna ulja, prokelj, zeleni spana, integralne itarice, jaja, (osetljiv na niske temperature) Biljna ulja, lan, suncokret, soja, kikiriki, orasi, badem, avokado Integralne itarice, jaja, semenke, jezgrasti plodovi argarepa, kvasac, umance, dinja, kajsija, bundeva, pasulj, avokado, integralna penica, crno raano brano umance, jezgrasti plodovi, pasulj, zob, suve breskve Masline

ravnotee Miini problemi, elavost, seda kosa Anemija, tumori Stvara kolagen koji obnavlja telesna tkiva, desni, krvne sudove, kosti, zube, zaceljuje rane, opekotine, sniava holesterol, pomae apsorpciju gvodja Nokti, pege Rahitis, omekavanje kostiju, konjuktivitis, krvarenje zuba Usporava starenje elija, izdrljivost, ublaava umor, rastvara ugruke krvi, lei opekotine, ublaava grenje u nogama i miiima Koa, kosa Energija i snaga, desni, zubi Stvara crvena krvna zrnca, titi od trovanja hranom, ublaava bolove, pojaava apetit, spreava anemiju, deluje blagotvorno na kou Otpornost, zamor, anemija

vitamin F Fosfor Folna kiselina Gvoe Hlor

Varenje, gipkost, opadanje kose, ispadanje zuba Kukuruzno ulje Sniava krvni pritisak Hrom Crni luk Kosa, zubi, koa, mentalna aktivnost, Jod titna lezda Spreava opadanje kose, hrani Dinja, grejpfrut, suvo groe, Inozit penine klice, kikiriki, kupus modane elije, sniava holesterol, smiruje nervni sistem vitamin K Jogurt, lucerka, umance, sojino ulje Spreava unutranja krvarenja, lisnato zeleno povre zgruava krv Kalcijum Integralne itarice, mekinje, enine Gradnja elija, kostiju, zuba, nervnog klice, zeleno povre, jezgrasti sistema, zaceljuje rane, gradi antitela, plodovi, mleko i mleni proizvodi, spreava zamor orasi, susam suncokret, soja, kikiriki Agrumi, dinja, paradajz, jabukovo Alergije, regulie krvni pritisak Kalijum sire, salata, nana, suncokret, suve kajsije, banane, krompir Magnezijum Smokve, limun, grejpfrut, kukuruz, Nervi, miii, pretvara eer u krvi u

Selen

badem, jabuke, semenke, jezgrasti plodovi, tamno zeleno povre Mekinje, penine klice, crni luk, paradajz, prokelj, brazilski orah

energiju, srce, zubi Tkivo

Pravilno pripremanje voa i povra Da bi se u namirnicama maksimalno zadrali hranjivi sastojci, vano je da se tokom pripremanja hrane pridravamo odreenih pravila: Voe i povre treba dobro oprati pre nego to pristupimo njegovoj daljoj obradi ljutenju, seenju, kuvanju i slino. Da bi se zadrali vitamini B i C, namirnice ne teba potapati. Treba ih oprati pre guljenja da bismo otklonili vibraciju i prljavtinu, koja bi se inae prenela na deo koji se jede, a zatim oljutiti, oistiti i ponovo dobro oprati. Poto se vitamini nalaze tik ispod kore, ukoliko je neophodno oguliti namirnicu, to treba da bude veoma paljivo, da kora bude to tanja. Krompir je najbolje oguliti finom icom za posue (koja se koristi samo za ienje povra i voa) ili ga kuvati i pei sa ljuskom. argarepu, takoe, ne treba guliti, ve blago izribati icom ili etkicom za povre. Prilikom seenja i guljenja voa i povra treba upotrebiti otar no, jer prilikom nagnjeenja tkiva dolazi do unitavanja vitamina A i C. Voe i povre treba uzimati to vie u sirovom stanju, u obliku salata, koje treba pripremati neposredno pred jelo, jer iseeno voe i povre stajanjem gubi vitamine. Ne bacajte spoljanje, grubo, lie zelene salate, jer je bogatije vitaminima, kalcijumom i gvoem nego unutranje. Seckani perunov list i celerov list dodati jelu (posebno supama i orbama) kada prestane da vri i kad se skine sa vatre, da se ne bi unitili vitamini.

Pre dinstanja luka ne zagrevati ulje, ve u hladno dodati iseckan luk i malo vode, koju treba postepeno dolivati dok luk ne omeka. Voe i povre treba odmah po kupovini pohraniti u friider, jer toplota utie na dehidraciju i gubljenje sveine. Bolje je koristiti zamrznuto nego konzervirano ili od stajanja uvelo voe i povre. Zamrzavanjem ono zadrava hranljive sastojke i energetsku vrednost koja je postojala u momentu zamrzavanja.Prilikom kuvanja ne treba prethodno odmrzavati namirnice, ve ih naliti hladnom vodom i postepeno zagrevati. Prilikom kuvanja koristiti to manje vode, slabiju temperaturu i kuvati hranu to je mogue krae. Poeljno je koristiti AMC, ZEPTER ili neko slino posue od nerajueg elika ili emajla sa duplim dnom. Kuvanje u teflonskim, bakarnim i gvozdenim posudama unitava odreene minerale i vitamine. Ne bacajte vodu u kojoj ste kuvali povre; iskoristite je za pripremanje supe, sosova, napitaka. Korienje sode bikarbone prilikom kuvanja povra nije poeljno, jer unitava vitamin B1 i vitamin C. Pripremajte i kuvajte hranu istog dana kada je i uzimate, jer nakon 48 asova kuvana hrana gubi svoju bioenergetsku vrednost. Dok pripremate hranu, budite u molitvi ili posveenom, meditativnom stanju svesti, raspoloeni i sreni, jer e se tako pridodati najvea koliina ljubavi u jelo koje pravite. Kae se Ljubav je najvaniji zain i bez tog zaina ni jedno jelo nema dobar ukus.

Lekovito dejstvo povra Visok procenat sloenih ugljenih hidrata svrstava povre u energetski visoko kvalitetnu hranu, a enzimi, vitamini, minerali i belanevine od povra ine graditelja elija odgovornog za obnovu organizma. Povre ima izuzetno lekovito dejstvo i veoma je vano da se svakodnevno konzumira. Najbolje ga je uzimati u sirovom stanju, u obliku salata, ceenih ili kaastih sokova, zatim blago obareno u to manjoj koliini vode i kuvano, ali tako da se zadre svi hranljivi sastojci. Povre se dobro kombinuje sa svom ostalom hranom (itaricama, belanevinama, mastima i dr.) osim sa voem, pa je poeljno da se prilikom pripremanja jela, posebno sokova, voe i povre ne meaju. Izuzetak su paradajz i krastavac, zbog izuzetno visokog sadraja vode, pa se mogu uzimati i sa voem. Paradajz je stigao u Evropu tek nakon otkria Amerike. Spada meu bioloki najvrednije povrtne biljke. Ima izuzetno visok procenat vode, zatim vitamina i minerala, posebno vit C (kao limun i pomoranda) i karotina koji stvara vit A, kao i vit B, E, K, PP. Bogat je mineralima i u svom sastavu ima kalijum (250-300 mg), natrijum, magnezijum, kalcijum

i gvoe. Poznat je po maloj kalorinoj vrednosti, moe se uzimati u svako doba i kombinovati sa svakom hranom. Lekovita svojstva paradajza: jaa otpornost i imunitet organizma, protiv kalja i plunih bolesti, bolesti mokranih organa, sniava visok krvni pritisak, dobar je za poboljanje probave, lei dijabetes, bolesti jetre, reume, pomae izbacivanju tenosti iz organizma. Krastavac je korien jo pre 5000 godina na Himalajima. Izuzetno je bogat vitaminima i mineralima (oko 400 mg), naroito sadri kalijum (141 mg), zatim, kalcijum, fosfor, natrijum, jod, mangan i gvoe. Ima izuzetno visok sastav vode (95%) i zbog toga krastavac spada u hranu najmanje energetske vrednosti, ali je zbog minerala i vitamina izuzetno lekovit. Lekovita svojstva krastavca: Koristi se protiv bolesti eluca i creva, upala koe, konog osipa, ujeda insekata, za proiavanje krvi, bolji rad bubrega i leenje mokranih organa, ireva i hemoroida. Posebno se koristi u kozmetici, za ulepavanje i osveavanje koe lica. Kupus je izuzetno znaajna namirnica u ishrani na naem podneblju. Bere se od maja do novembra. Gaji se kao beli kupus i kao crveni kupus, koji je kvalitetniji. Izuzetno je bogat mineralima (800 mg), posebno sadri kalijum (266 mg) i kalcijum, zatim gvoe, magnezijum, sumpor, bakar i fosfor) bogat je i vitaminima, naroito vitamin C, kojeg ima isto koliko ga sadre limun i pomoranda, kao i vitamin U, vitamin B, vitamin B1, vitamin B6, vitamin B12, provitamin A. U ishrani ga je najbolje koristiti u sirovom ili ukiseljenom stanju, jer kuvanjem gubi svoja najvrednija svojstva. tetan je ako se pri ili dinsta na masti ili ulju. Lekovita svojstva kupusa: lei ir na elucu (procediti i piti sok), kao i ir na dvanaestopalanom crevu. Spreava skorbut, lei hronini zatvor, jaa odbrambeni mehanizam organizma, lei reumu, malokrvnost, plune bolesti, artritis, proirene vene, deluje antiseptino. Posebno su delotvorne obloge od zagrejanih listova kupusa protiv glavobolje, iijasa, rana, ireva, upala, opekotina, reume, uboda insekata. Raso se koristi kao lek za zastareli kaalj, kao preventiva za manjak kiseline u elucu, kao i za jaanje sluha.

Paprika je stigla u Evropu iz June Amerike, a zbog svojih izuzetnih svojstava poznata je i kao hrana i kao lek, a koristi se i kao zain. Crvena paprika je bogatija hranljivim sastojcima od zelene paprike. Pored visokog sastava minerala (700 mg) i vitamina, bogata je ugljenim hidratima (8%), belanevinama i mastima. Najvaniji sastojak paprike jeste vitamin C (do 400 mg), koga ima dva puta vie nego u limunu i pomorandi i nalazi se u vrhu po sadraju vitamina C, odmah iza namirnica kao to su (ipak, borovnica i perun). Od vitamina znaajni su vitamin B1, vitamin B2 i provitamin A. Bogata je kalcijumom, fosforom, gvoem, kalijumom (212 mg). Lekovita svojstva paprike: Protiv ateroskleroze, upale grla i raznih upala koe, opadanja kose, groznice, poboljava probavu, iri kapilare, otvara apetit i otklanja mamurluk. argarepa spada u najlekovitije povre, praktino predstavlja pravu malu prirodnu apoteku. Najvredniji sastojak argarepe jeste karotin, koji stvara provitamin A - sadri ga najvie od sveg povra. Pored karotina, bogata je mineralima i vitaminima, a u svom sastavu ima eterina ulja, belanevine, celulozu, skrob i eer, jabunu kiselinu i panteonsku kiselinu, pektinom, sluz, fitosterinom, glutaminom, galaktanom, inozitolom, pentozanom, kalijum i ostale mineralime. Od vitamina su najvie zastupljeni vitamini B grupe, vitamini D grupe, vitamini PP grupe, vitamini E grupe i vitamini H grupe. Lekovita svojstva argarepe: Poznato je da se redovnim uzimanjem argarepe moe spreiti pojava mnogih oboljenja i da se njom lei preko trideset bolesti. Sadri osnovne sastojke potrebne za rast, razvoj i jaanje organizma, uva i poboljava vid, spreava anemiju, goruicu, otekline od vodene bolesti, poboljava varenje, olakava izluivanje mokrae, spreava opadanje kose, njom se lei eerna bolest, reuma, giht, upala krajnika, bolesti disajnih organa, rane i opekotine, proiava krv i odstranjuje otrovne materije iz organizma, u kombinaciji sa cveklom pomae za leenje karcinoma u poetnim fazama, otklanja umor od umnog rada, moe bitno pojaati koncentraciju. Da bi se sauvali svi hranljivi sastojci ne treba je guliti, ve je dobro oprati etkicom za povre. Perun se koristi kao lekovita biljka u narodnoj medicini, a kao zain i hrana, jer se upotrebljava i koren i lie. Izuzetno bogatstvo

mineralima i vitaminima svrstava ga u najlekovitije biljke. Po sadraju vitamina C daleko premauje limun i pomorandu - u 100g perunovog lista ima 166 mg. Vitamina C. Sadri puno i provitamina A i grupu B vitamina, ak i B12 vitamina. Od minerala, kojih u 100 g lista ima 1630 mg, najvie sadri kalijum (1000 mg), gvoe (8 mg), kalcijum (245 mg), fosfor (128 mg), magnezijum, mangan i bakar. Lekovita svojstva peruna: Koristi se za poboljanje cirkulacije, za probleme mokranih kanala (aj), za umirenje nerava, za otklanjanje naduvenosti, za ublaavanje bolova, za proiavanje krvi, a pomae stvaranje crvenih krvnih zrnaca, blagotvoran je za otklanjanje groznice, upala oiju, bolesti bubrega, sunane mrlje i jetrene mrlje na koi, za ubode i ujede insekata i srane tegobe. Cvekla vodi poreklo sa obala Sredozemnog mora. Smatra se da je jedna od najkorisnijih i najlekovitijih namirnica. Izuzetno je bogata belanevinama, ugljenim hidratima i mastima, a u sebi sadri skoro sve minerale: kalijum (336 mg), kalcijum, natrijum (86 mg), magnezijum, betain, betanin, fosfor, gvoe, bakar, mangan, brom, sumpor, jod... i vitamin B1, vitamin B2, vitamin BI2, vitamin C i vitamin P. Lekovita svojstva cvekle: osnov lekovitosti ove biljke jesu betanin i betain, koji su odgovorni za ubrzavanje razmene materija, odravanje krvnih sudova, regulisanje krvnog pritiska, smanjenje holesterola, podsticanje rada jetre. Zbog svog sastava cvekla deluje antikancerogeno, blagotvorna je takodje za spreavanje tumora i leukemije, ateroskleroze, lei grip, nizak krvni pritisak, sniava holesterol, utie na nerve i mozak, cvekla proiava krv i deluje na stvaranje crvenih krvnih zrnaca, njenom upotrebom se usporava starenje, a odlina je zatita od radioaktivnosti i zraenja. Cvekla je najzdravija kad se uzima kao sok. Od 1 kg cvekle dobije se 700 g soka. Veoma je ukusan kada se sa njim iskombinuje argarepa, celer, perun i limun. Celer se koristio jo u starom Egiptu. Danas je poznat kao hrana, zain i lek. Koristi se i koren i list. Veoma je bogat jer sadri limonen, eterina ulja, masna ulja, kao i apin, asparagin, kolin, tirozin, pentosan, eer i masti. Pored toga, sadri i belanevine, ugljene hidrate, celulozu, kalcijum, natrijum (77 mg), kalijum (321 mg), fosfor (80 mg). Lekovita svojstva celera: Koristi se kao lek za astmu, lek za nerve, lek za mokrane puteve, lek za katar plua, lek za bubrege, lek za reumu i lek za giht. Spreava probavne smetnje, pospeuje razmenu materija, poboljava apetit, jaa eludac, regulie varenje, koristi se i kao diuretik (aj). Crni luk je poreklom iz Azije, a rasprostranjen je po itavom svetu. Pored vitamina i minerala, izuzetno je bogat ugljenim hidratima (9,6 g). Od mineralnih soli najvie sadri kalijum (175 mg) i sumpor, a od vitamina B1, B2, C, E, H, K, P, karotina (provitamin A).

Pored toga, sadri glikozid, eterina ulja, u njemu se nalaze biljni hormoni slini insulinu i bakterostatici. Lekovita svojstva crnog luka: Sniava visok krvni pritisak, jaa srce, regulie eer u krvi, otklanja nervozu i nesanicu, olakava iskaljavanje, pomae kod varenja, lek je za upalu krajnika i promuklost, spreava zgruavanje krvi, opadanje kose, sniava visoku temperaturu, deluje kao diuretik. Beli luk potie iz centralne Azije. Za Stare Egipane je beli luk sveta biljka, za Kineze je izuzetno lekovita biljka, a Persijanci su ga preporuivali kao lek za poboljanje cirkulacije. Bogat mineralima (kalcijum, sumpor, fosfor, gvoe), ugljenim hidratima (27,5 g ), u sebi sadri sumporna eterina ulja, alicin, azotne materije, alin, fermente i vitamine doprinosi popularnom nazivu "prirodni antibiotik". Lekovita svojstva belog luka: lei visok krvni pritisak, koristi se za razlaganje masnoe u krvi, lei aterosklerozu, eernu bolest, srana oboljenja, reume, glavobolje, neuroze, umor, bronhitis, veliki kaalj, astmu, tuberkolozu, tifus, koleru, besnilo, pomae za leenje groznice i malarije, za izbacivanje toksina iz organizma, ienje creva i leenje crevnih glista, kao i za poboljanje cirkulacije. Rotkva je poreklom iz Azije i jedna je od najstarijih kultivisanih biljaka u svetu. Nalazi se i na crteima grobnica starih Egipana, koji su smatralida je rotkva udotvorna biljka i lekovita biljka. Veoma je rasprostranjena i koristi se kao salata, zain ili lek. Gaji se kao bela rotkva i crna rotkva. Nema neke posebne prehrambene vrednosti, ali ima znaajna gurmanska i lekovita svojstva. Ljuto gorkog je ukusa, to uslovljava goruiavo ulje. Pored toga, sadri i natrijum, kalijum, magnezijum, vitamine, nigrosin, rafanol, sumporne heterozide, gorke i ljute materije. Najbolje je uzimati sok od rotkve ili je sitno narendati kao salatu. Lekovita svojstva rotkve: Blagotvorno deluje na probavne organe, pojaava luenje u elucu, otvara apetit, okrepljuje, podstie rad disajnih organa i bronhija, lei oboljenje ui i une puteve, koristi se protiv pojave peska i kamenca u ui, bolesti bubrega, kod smanjene funkcije jetre, za izbacivanje kamena iz mokranog mehura, lei katar creva, proliv, skorbut, reumu, iijas, promuklost, kaalj, gliste, opadanje kose, koristi se za ienje rana i kao diuretik. Krompir je poreklom iz Perua i ilea; rasprostranjen je u celom svetu, a najvie se gaji u Evropi. Po svojoj bioenergetskoj vrednosti spada u najhranljivije namirnice. Bogatstvo krompira su ugljeni

hidrati (19 g), posebno sadri skrob, belanevine, masti, vitamine (C, B1, B2) i minerale, a naroito kalijum (523 mg). Lekovita svojstva krompira: spreava skorbut, ublaava bolove od katara eluca, lei ir na elucu i ir na dvanaestopalanom crevu, lei uljeve, odstranjuje glavobolju i visoku temperaturu, viak eludane kiseline, podstie rad srca, pomae kod akutnog artritisa, reume, bronhitisa, promrzlina, opekotina, ekcema, deluje kao diuretik. Pasulj je poreklom iz Amerike. Ima izuzetnu bioloku i kalorinu vrednost. Ugljeni hidrati (52%), belanevine (26%) i masti (2,1%) sadri i vane aminokiseline, lecitin, pektin, kalijum, kalcijum, fosfor, gvoe. 100 g pasulja ima 143 kalorije. Pasulj je teak za varenje, pa ga treba preko noi potopiti i prvu vodu kad prokuva procediti, pa tek onda kuvati. Moe mu se dodati nekoliko listia svee ili suene nane, umesto uobiajene soda bikarbone koja unitava vitamine i minerale. Osobama koje imaju eludane ili sline probleme preporuuje se uzimanje pasulja pasiranog kao pire od pasulja, u obliku supe ili kae. Lekovita svojstva pasulja: pomae kod leenja eerne bolesti, upale bubrega, upale mokranih kanala, bolesti uha, glavobolje, ireva, krvarenja iz nosa, besnila i svraba.

You might also like