9.

PROJEKTIRANJE IZGRADNJE BUOTINE

Sva teorijska razmatranja i pristupi projektiranju izrade buotine polaze od traenja realnih kompromisa u cilju zadovoljavanja geolokih i drugih, opih uvjeta koji su prisutni u kanalu buotine. U takvim razmatranjima, projektiranje izrade buotine mora da obuhvati optimalna tehniko-tehnoloka rjeenja uz istovremenu maksimalnu sigurnost, minimalnu cijenu kotanja buotine i svrsishodnost kanala buotine. osebno treba istai da sigurnost zaposlenog osoblja, a zatim buotine, predstavljaju prioritetne zadae kod projektiranja izrade buotine. !aan pokazatelj kod projektiranja izrade buotine je i cijena kotanja izrade buotine. "ostizanje konane dubine buotine ne mora znaiti i njen uspjean zavretak, tj. svrsishodnost kanala buotine iz slijedeih razloga# $ promjeri i geometrija kanala buotine mogu biti u takvom stanju da onemogue %-mjerenja ili ugradnju odgovarajue opreme u buotinu i $ produktivne zone mogu biti oteene, tj. tako zaga&ene da onemogue proizvodnju 'luida iz produktivnih naslaga. (ako&er, neophodno je naglasiti da samo dubina buotine nije i nuni uvjet za ocjenu uspjenosti njene izrade, tj. projektiranje. )uotine izme&u *.+++ - ,.+++ m mogu biti znatno tehniki sloenije za projektiranje i izradu u odnosu na one dublje -..+++-/.+++ m0, jer se i na tim dubinama javljaju slojni -porni0 tlakovi znatno vei od hidrostatikih i temperature iznad 12+ o3, te korozivni i otrovni plinovi, 345 i 65S. 7zrada relativno plitkih kosousmjerenih i vodoravnih buotina, tako&er je tehniki zahtjevna kod njihovog projektiranja. rojektiranja izrade buotine je vezano za poznavanje slijedeih stvarnih podataka# $ pornih -slojnih0 tlakova i temperature, $ tlaka 'rakturiranja -loma0 naslaga stijena, $ zalijeganja propusnih stijena u kojima se gube radni 'luidi -isplake, cementne kae, voda0, $ podruja u kojima se pojavljuju agresivni -kiseli0 plinovi345 i 65S i td. $ 8avedeni podaci potrebni su za odre&ivanje optimalne konstrukcije buotine, primjenu odgovarajue tehnologije, te pravilan izbor opreme koja omoguava sigurno izvo&enje radova. 8a taj nain se opasnost od dotoka slojnih 'luida u kanal buotine, zaglave tj. prihvata alata i gubitka isplake svode na najmanju mjeru. U tablici 9-1 je dan pokaz osnovnih podataka za izradu projekta buotine. :lementi koje mora da obuhvati projektiranje izrade buotine i koji se posebno analiziraju i tehnoekonomski optimaliziraju su# 1. geoloko-tehnika osnova, 5. priprema lokacije radilita, *. konstrukcija buotine, ,. izbor ispirnog 'luida-isplake za buenje, ;. izbor postupka cementacije zatitnih cijevi, .. izbor sigurnosne opreme -)4 0 i ispitivanje ua buotine, /. izbor alata za buenje, 2. optimalizaciju pokazatelja buenja, 9. izbor tipa buaeg postrojenja, 1+. ekonomski pokazatelji izrade buotine i 11. mjere zatite.

Tablica 9-1: okaz osnovnih podataka za izradu projekta buotine

S:7<=7%>-?:4@4?7A> S(BU%(UB> S@4A:!> 8>?7) S@4A:!> @7(4@4D%7 B4E7@7 ?B>"7A:8(7 (@>%> B><B>"> @:C7D(> ?B>"7A:8(7 (@>%> 7 (:= :B>(UB> B4 US84S( S@4A:!> S>S(>! @784!> 7 (:%UF78> 37@A )UD4(78: 7S(B>C8: B4A:%( 7S(B>C8: )UD4(78: B><B>"8: B4A:%( :%S @4>(>37AS%: )UD4(78: :%484=7A> 37A:8> )UD4(78: 37A:8> 4A:"7876 E><>

9.1. GEOLOKO-TEHNIKA OSNOVA ?eoloka svojstva stijena u kojima se predvi&a buenje buotine je podloga na kojoj se radi tehniki projekt izrade buotine. ?eoloko-tehnika osnova treba u sebi da ugradi slijedee elemente# 1. >naliza razvoja istraivanja ili razrade leita. okazivanje ovih obiljeja vri se putem# $ obrazloenja za izradu buotine koje obuhvata i rezultate istraivanja ili ispitivanja susjednih buotina, $ poloaj buotine, tj. koordinate na ustima buotine -ako je buotina planirana kao okomita0 i na dnu buotine -ako je buotina usmjerena0, $ prognozne, okomite dubine buotine, $ prognoznog litolokog stupca de'iniranog okomitim geolokim pro'ilima, strukturnim kartama i seizmikim pro'ilima, $ prognozne vrstoe stijene u odnosu na njihovu buivostG $ predvi&anja pojava tekuih i plinovitih 'luida, njihovog sastava, kao i zona sa moguim prisustvom agresivnih 'luida, 345 i 65S, $ predvi&anja maksimalnih temperatura ili temperaturnog gradijenta u kanalu buotine, $ posebnih napomena koje se odnose na moguu tehniko-tehnoloku problematiku tijekom izvo&enja radova, kao to su# nestabilne zone sklone obruavanju, gubicima isplake, zone pod velikim nagibom slojeva i drugo. 5. >naliza pornih -slojnih0 tlakova dulj kanala buotine, *. redvi&anje tlaka 'rakturiranja -loma0 'ormacija dulj kanala buotine, ,. osebni tehniki zahvati pri izradi buotine koji obuhvaaju# $ de'iniranje tipa trajektorije buotine, okomite ili usmjerene buotine, $ de'iniranje promjera eksploatacijske kolone zatitnih cijevi, $ de'iniranje naina osvajanja, ispitivanja i proizvodnje buotine i $ nain uzorkovanja i ispitivanja tijekom buenja -dijelovi slojeva za uzimanje jezgra, dijelovi i nain testiranja H"S(I, intervali %-mjerenja - %- karotana 0, kao i program %-mjerenja i drugo0.

9.1.1. ANALIZA PORNIH (SLOJNIH) TLAKOVA U KANALU BUOTINE oznavanje realnih vrijednosti pornog tlaka naslaga stijena dulj kanala buotine predstavlja jedan od glavnih pokazatelja koji utjeu na uinkovitost i uspjenost ukupnih radnji na izradi buotine. >ko porni tlakovi u 'azi projektiranja buotine nisu pravilno procijenjeni, odnosno u tijeku izrade buotine do&e do znatnih odstupanja, to moe prouzrokovati tehnike probleme kao to su# gubitak optoka, dotjecaj slojnog 'luida u kanal buotine, zaglava buaeg alata, nestabilnost kanala buotine i drugo.

Uspjenost izrade na'tnih, plinskih i geotermalnih buotina i buotina za dobivanje krutih mineralnih sirovina ovisi od spoznaje veliine pornih tlakova. 8a dovoljno istraenim lokalitetima vrijednosti pornih tlakova su poznate, to umnogome olakava i osigurava tehniki ispravno projektiranje buotine. 8a tipinim istranim lokalitetima te vrijednosti se procjenjuju i proraunavaju na osnovu geo'izikih podataka, geolokih prospekcijskih radova, korekcije susjednih bolje istranih lokaliteta i vaeih prorauna u kojima se koristi suvremena geoloka praksa. %retanje pornih tlakova naslaga stijena dulj kanala buotine pokazuje se u obliku gradijenata. ?radijent tlaka je de'iniran kao promjena tlaka po metru dubine. ?eneralno dana jedinica za gradijent tlaka je bar po metru -barJm0. ?radijent pornog tlaka predstavlja odnos pornog tlaka i dubine i odnosi se na stalni propusni sloj. U praktinoj primjeni na projektiranju izrade buotine gradijent pornog tlaka izraava se kao ekvivalent gustoe isplake slijedeom jednadbom# pp ?p K LLLLL -9-10 +,+921 M6b >psolutne vrijednosti gradijenta pornog tlaka du kanala buotine mogu znatno i promjenljivo varirati, a rijetko se doga&a da su 'unkcionalno ovisne jedino od promatrane dubine zalijeganja naslaga stijena. Upravo te promjene vrijednosti gradijenata du kanala buotine kompliciraju postupak projektiranja izrade buotine. orni tlak je u sutini tlak 'luida koji se nalazi u pornom prostoru matriksa stijena, a tipini 'luidi su# na'ta, plin i slojna voda. U naslagama stijena porni tlakovi, prema svojoj veliini, mogu biti# $ normalni porni tlakovi, $ smanjeni porni tlakovi i $ povieni porni tlakovi. Norm !"# $or"# %! & 8ormalni porni tlak u nekom sedimentacijskom leitu ekvivalentan je hidrostatikom tlaku stupca prirodnog 'luida u tom leitu. Sm "'("# $or"# %! & od smanjenim pornim tlakom, podrazumijeva se tlak manji od hidrostatikog tlaka stupca porne vode. <one sa smanjenim pornim tlakom nastaju kao posljedica iscrpljivanja slojnih 'luida iz leita, speci'inih prirodnih uvjeta i dugogodinjih erozivnih ciklusa, tj. stvaranja vika volumena pornog prostora u odnosu na 'luid. Po)#*("# $or"# %! & od povienim pornim tlakom podrazumijeva se tlak vei od hidrostatikog tlaka stupca porne vode. 4snovni uvjet za postojanje zona sa povienim pornim tlakom je prisustvo nepropusnih stijenskih barijera koje stvaraju zamke, ime se ne omoguava slobodno protjecanje 'luida u porama stijena. orastom dubine poveava se dubina sedimentacijskih stijena, a time i geostatiki tlak, tj. tlak pokrovnih stijena. 8a taj nain poveava se vrstoa matriksa, jer se poveava povrina dodira zrna u matriksu, pri emu se smanjuje poroznost uz istiskivanje 'luida iz pornog prostora. Belacija navedenih odnosa pokazana slijedeom jednadbom# ps K =p N pp -9-50

=atematiki, okomiti geostatiki tlak za sedimente prosjene gustoe, moe se izraziti slijedeom jednadbom#
z

ps K

O g MP

Md6z

-9-*0

!olumenska masa na odre&enoj dubini u 'unkciji je gustoe matriksa, gustoe 'luida u porama i poroznosti, a izraena je jednadbom# Pb K Pm M-1- 0 N P'l M -9-,0

>ko u tijeku normalnog kompakcijskog procesa, koji prati smanjenje poroznosti i istiskivanje 'luida iz pornog prostora, do&e do stvaranja nepropusnih stijenskih barijera, one mogu utjecati na stvaranje zona sa povienim pornim tlakovima. 8epropusne stijenske barijere sprijeiti e poveanje vrstine matriksa stijena, tj. smanjenje poroznosti i istiskivanja 'luida iz pornog prostora, tako da e dio ukupnog geostatikog tlaka primiti 'luid u porama stijene, to e rezultirati stvaranjem zona sa povienim pornim tlakom. od uvjetom da u procesu sedimentacije postoje nepropusne barijere, uzroci stvaranja zona sa povienim pornim tlakom uvjetovani su djelovanjem vie pokazatelja kao to su# litoloki, mineraloki, tektonska aktivnost i stupanj sedimentacije. U tablici 9-5 pokazani su uzroci stvaranja zona sa povienim pornim tlakom, po Eertlu. Tablica 9-2: Uzroci stvaranja zona sa povienim pornim tlakom - po Eertlu 0 iejzometarska razina 'luida -arteki vodeni sustav0 Strukturni oblik spremnika retakanje u plii spremnik-stijene )rzina sedimentacije i depozicijska sredina aleotlak (ektonska aktivnost $ $ $ $ $ Basjedi @aporoviti nabori Solni nabori jearske brane <emljotresi

4smotski 'enomen "ijagenetski 'enomen $ "ijageneza glinovitih sedimenata

=asivni slojevi soli (ermodinamiki i biokemijski uzroci

O%&r#) "' +o" , $o)#*("#m $or"#m %! &om (eorija o kompakciji stijenske mase, zasnovana na injenici da naslage sa povienim pornim tlakom imaju manju kompakciju i veu poroznost nego sline naslage iste dubine normalnog pornog tlaka, praktino se koriste za otkrivanje i kvantitativno de'iniranje zona sa povienim pornim tlakom. rimjenjuje se vie metoda, ali svaka od njih temeljena je na praenju, tj. mjerenju pojedinih pokazatelja koji su ovisni od promjena poroznosti 'ormacija sa dubinom. 4snovni postupak kod primjene svih metoda je prethodno odre&ivanje normalnog trenda kompakcije, a odstupanje od ovog trenda u odnosu na dubinu koristi se za otkrivanje i de'iniranje zone sa povienim pornim tlakom. relaz od trenda normalne kompakcije, odnosno izme&u zone sa normalnim pornim tlakom i zone sa povienim pornim tlakom nije otar, ve se izme&u njih rasprostire prelazna Htranzitna zonaI. 4tkrivanje i de'iniranje Htranzitne zoneI je od izuzetne vanosti za korekciju gustine isplake i siguran ulazak u zonu sa povienim pornim tlakom. <a otkrivanje i kvantitativno de'iniranje zona sa povienim pornim tlakom, uglavnom se rabe slijedee tehnike# $ analiza regionalne seizmike, $ praenje podataka za vrijeme buenja i $ analiza karotanih dijagrama sa buotina A" !#+ r(-#o" !"( ,(#+m#&( U podrujima gdje nisu obavljena istrana buenja, prisustvo zona sa povienim pornim tlakom moe se predvidjeti na osnovu rezultata seizmikih mjerenja. )rzina prostiranja seizmikih talasa sa pojedinih dijelova seizmikih pro'ila reciprona je razmaku vremena pre&enog puta. >nalizom brzine rasprostiranja, odnosno intervala vremena pre&enog puta seizmikih talasa pokazanih po dubini, otkriva se prisustvo zona sa povienim pornim tlakom. (ehnika otkrivanja zona sa povienim pornim tlakom zasniva se na injenici da se tijekom normalne kompakcije stijenske mase smanjuje poroznost, ime se i vrijeme putovanja seizmikih talasa smanjuje. oveanje poroznosti u zoni sa povienim pornim tlakom dovodi do smanjenja brzine prostiranja seizmikih talasa i do poveanja vremena putovanja. 4va metoda uspjeno se primjenjuje u laporovitim stijenama sa dijelovima pjeara, gdje magnituda odstupanja QQsintetiziranog seizmikog talasaQQ od normalnog trenda konstatiranog u laporovitim stijenama ukazuje na zone povienog pornog tlaka u intervalima slojeva pjeara. Pr .("'( $o/ % & + )r#'(m( 01*("' )uenjem kroz sedimente, u ovisnosti od geolokih pokazatelja stijenske mase, per'ormansi reima buenja i tipa dlijeta, dobivaju se indikacije koje ukazuju na promjenu pornog tlaka. raenje i registriranje pokazatelja buenja na buaem postrojenju prua osnovne podatke za otkrivanje i kvantitativno de'iniranje pornog tlaka tijekom izrade kanala buotine. okazatelji buenja na osnovu kojih se moe uoiti ulazak u zonu sa povienim pornim tlakom mogu se grupirati prema vremenu potrebnom za njihovo otkrivanje u dvije osnovne skupine# $ pokazatelji koji se odmah uoavaju i $ pokazatelji za koje je potrebno izvjesno vrijeme da bi se uoili. $ 8avedene skupine pokazatelja na osnovu kojih se moe uoiti ulazak u zonu povienog pornog tlaka pokazane su u tablici 9-*. 7ako gustoa lapora, oblik, veliina i koliina nabuenih estica, plin u isplaci, temperatura protjecanja i kloridi u isplaci predstavljaju veoma dobre indikatore povienog pornog tlaka, loa im je strana to se mogu dobiti tek vie sati nakon obavljenog buenja. 4vo se ne odnosi na mehaniku brzinu buenja, koja daje odmah indikativne podatke. (ijekom buenja mehanika brzina se uobiajeno mijenja sa promjenom naslage. od uvjetom da se bui kroz istu naslagu, mehanika brzina opada sa porastom dubine dajui gotovo linearnu ovisnost. 8eposredno iznad tranzitne zone, u sedimentima koji imaju ekstremno nisku propusnost i praktino predstavljaju zonu zaptivanja oko dijela sa povienim pornim tlakom, mehanika brzina se smanjuje. "aljim

buenjem, tj. ulaskom u tranzitnu zonu dolazi do poveanja mehanike brzine buenja i njenog znatnog porasta u zoni povienog pornog tlaka. :mpirijski model HrotarRI buenja pokazuje se mnogobrojnim matematikim jednadbama, od jednostavnih, do krajnje kompleksnih. Sve jednadbe buenja imaju zajedniki cilj da de'iniraju utjecaj promjenljivih parametara na mehaniku brzinu buenja. Ao ;+-tih godina prolog stoljea uvedeno je da mehanika brzina buenja ovisi od di'erencijalnog tlaka isplake, tj. da isti poveava otpornost naslage na buenje mehanizmom zadravanja nabuenih estica na dnu buotine, ime se smanjuje uinkovitost dlijeta. =e&utim, ova relacija nije bila potpuno jasna dok Aordan i ShirleR nisu razvili teoriju Hd-eksponenataI. Tablica 9-3: okazatelji buenja na osnovu kojih se moe uoiti ulazak u zonu sa povienim pornim tlakom 4dmah uoeni znaajke kod normalnog p povienog raste raste raste raste raste Uoeni nakon izvjesnog vremena pokazatelji obiljeja kod buenja povienog p normalnog gustoa lapora oblik estica veliina estica koliina nabuenih estica raste opada otre, izduljene poveava se poveava se raste

pokazatelji buenja

mehanika opada brzina buenja obruavanje buotine torzija na dlijetu protjecaj isplake na izlivnoj cijevi volumen u isplanim spremnicima

U cilju de'iniranja matematikog modela procesa buenja, )ingham je koristio sljedeu jednadbu# Ed d1 !m K %' Mn

S LLLLLLL T
*,9*/ M1+ M"d
-5

-9-;0

ri pokuaju da normalizira uinak promjene optereenja na dlijeto, brzine okretaja i promjera dlijeta na mehaniku brzinu buenja, Aordan i Shirlej su nali korelaciju izme&u vrijednosti HdI i di'erencijalnog tlaka, tako da su jednadbu rijeili po H d-eksponentuI# !m 1,5. $ log LL n deUp K LLLLLLLLLLLLLL Ed 1,;2 $ log LLLLLLLL *,9*/ M1+-5 M"d

-9-.0

Aednadaba Hd-eksponentaI moe se primijeniti za otkrivanje tranzitne zone, tj. prijelaza sa normalnog na povieni porni tlak pod uvjetom da se gustina 'luida za buenje odrava na konstantnoj vrijednosti. "okazano je da ukoliko se HdeUpI proraunava u dijelovima lapora, i njegova vrijednost nanese u odnosu sa

dubinom na dijagram, rezultantni gra'ik e imati opi trend prave linije pod uvjetom da su naslage pod normalnim pornim tlakom. U tim 'ormacijama vrijednost HdeUpIima tendenciju porasta sa dubinom. Ulaskom u 'ormacije sa povienim pornim tlakom dolazi do odstupanja od normalnog trenda, tj. do smanjenja HdeUpI, sto je pokazano na slici 9-1.

Slika 9-1: (ipina HdeUpI kriva Behm i =c3lendon su 19/1.godine unijeli korekciju koja se ogleda u tome da se eliminira uinak promjene gustoe isplake uvo&enjem modi'iciranog Hdmod eksponentaI jednadbom# Pn dmod K deUp

S LL T
Pis

-9-/0

HdeUpI i modi'icirani d-eksponent -dmod0 primjenjuju se pri kvantitativnom de'iniranju povienog pornog tlaka, tako to se njihove vrijednosti oitavaju na dubini interesiranja sa ekstrapolirane linije normalnog trenda sa gra'ika modi'iciranog HdmodI eksponenta. orni tlak povezan je sa odstupanjem od linije normalnog trenda relacijom -deUpJdmod0 i izraunava se slijedeom jednadbom# deUpn pp K ps $ -ps $ ppn 0 dmod ored praenja Hd-eksponentaI tijekom buenja esto se primjenjuje i metoda HSigma-log->?7 I. HSigmalogI je metoda koja de'inira odnos izme&u pokazatelja vrstoe stijena i gradijenta pornih tlakova naslage. (o je gra'iki pokaz pokazatelja vrstoe stijene prema dubini, a daje trenutne in'ormacije o zonama pornih tlakova, rasjedima i diskordinacijama. HSigma-logI se zasniva na teoriji da se vrstoa stijena poveava sa dubinom i da negativno odstupanje od linije normalnog trenda vrstoe upuuje na poveanje poroznosti, tj. na povieni porni tlak u stijenama. A" !#+ & ro% 2"#3 /#' -r m , 01*o%#" 8akon dostizanja planirane dubine buotine izvode se %-mjerenja. 8a osnovu karotanog dijagrama koji se dobiva i interpretacije rezultata %-mjerenja, mogu se otkriti i kvantitativno de'inirati zone sa povienim pornim tlakom. 4vi karotani dijagrami prvenstveno koriste tehniku zasnovanu na elektrinoj provodljivosti, intervalu vremena putovanja zvunih talasa i gustoi stijena. romjena kompakcije stijenske mase izraena je poveanjem poroznosti koja je u korelaciji sa ponaanjem slijedeih parametara na %dijagramu# $ smanjenje speci'inog otpora -B0, $ poveanje speci'ine provodljivosti -30, $ smanjenje pokazatelja naslaga -E0, $ poveanje vremena putovanja zvunih valova -t0, $ smanjenje volumenske mase ili gustoe naslage - b0, $ poveanje indeksa neutron-vodika - 6n0, $ opadanje saliniteta vode -8a3l0, $ poveanje geotermskog gradijenta i td.

1,5

S LLL T

-9-20

Slika 9-2: Shematski pokaz razliitih karotanih dijagrama ulaska u zonu poveanih pornih tlakova - po HEertlI i H(imkoI 0 U sluaju da se navedeni pokazatelji daju u ovisnosti od dubine buotine, naslaga poveanim porozitetom uoie se na osnovu anomalija pokazanih na slici 9-5. >nomalija pri odstupanju od normalnih trendova koristi se za otkrivanje zona sa povienim pornim tlakom. 8ajei karotani dijagrami koji se primjenjuju za otkrivanje i kvantitativno de'iniranje pornog tlaka su# karota speci'inog otpora -B0, zvuni karota i karota volumenske mase -Pb0. 9.1.4. TLAKOVI 5RAKTURIRANJA (LO6A) 5OR6A7IJA Ulaskom u zonu sa povienim pornim tlakom gustoa isplake za buenje mora se poveati, tako da ukupni tlak stupca isplake bude vei od pornog tlaka u nabuenoj 'ormaciji. (ime se sprjeava dotok 'luida iz sloja u kanal buotine. =e&utim, tlak od stupca isplake mora biti ispod tlaka koji moe da izazove 'rakture, tj. lom pliih, relativno slabijih stijena neposredno ispod pete ugra&enih zatitnih cijevi. oznavanje tlaka pri kojem dolazi do 'rakturiranja -loma0 sedimenata Hp'rI na svim dubinama u buotini je jedan od osnovnih elemenata za planiranje racionalne konstrukcije buotine sa stajalita ugradnje zatitnih cijevi. 6idrauliko 'rakturiranje je kompleksan 'enomen, deava se kad tlak stupca isplake dostigne i za malo pre&e porni tlak, kako bi isplaka penetrirala u porni prostor matriksa. "aljnji porast tlaka stupca isplake izaziva sabijanje matriksa. Sabijanje matriksa je najvee u smjeru minimalnog naprezanja. %ada tlak isplake vei od vrijednosti minimalnog naprezanja matriksa i pornog tlaka, dolazi do 'rakture -loma0 matriksa i 'rakture se ire okomito na najmanje glavno naprezanje. "a bi se sprijeila 'raktura naslage uslijed djelovanja tlaka stupca isplake, kod konstrukcije zatitnih cijevi u buotini mora biti zadovoljen uvjet#
is

< Vmin N pp

-9-90

9.1.4.1. IZRAUNAVANJE TLAKA 5RAKTURIRANJA (ehnika za kvantitativno de'iniranje tlaka 'rakturiranja slojeva ukljuuje dvije metode# $ metodu predvi&anja i $ potvrdnu metodu. %onstrukcija zatitnih cijevi u buotini ovisi od tlakova 'rakturiranja koji su kvantitativno de'inirani metodom predvi&anja. 8akon ugradnje i cementacije zatitnih cijevi predvi&eni tlak 'rakturiranja, ispod pete kolone zatitnih cijevi, mora biti provjeren primjenom potvrdne metode i to prije nastavka buenja. 6(%o/ $r(/)#8 "' <a kvantitativno de'iniranje tlaka 'rakturiranja metodom predvi&anja, koriste se empirijske jednadbe i korelacije. %ako je tlak 'rakturiranja uvijek vei od pornog tlaka, prije primjene tih empirijskih jednadbi neophodno je prethodno kvantitativno de'inirati porni tlak. Uobiajene jednadbe i korelacije koje se primjenjuju za kvantitativno de'iniranje tlaka 'rakturiranja ukljuuju# $ 6ubber i Willis jednadbu $ =ettheXs i %ellR korelaciju $ )en :aton korelaciju J(/" /20 H100(r # 9#!!#,# 6ubert i Willis postavili su 'undamentalne postavke koji su jo u primjeni, kao to je# =inimalni tlak u buotini neophodan za stvaranje 'rakture, pokazan je kao potrebni tlak za savla&ivanje minimalnog glavnog naprezanja matriksa, i dat je jednadbom#

p' K Vmin N pp

-9-1+0

8a osnovu laboratorijskih oglednih analiza 6ubbert i Willis su zakljuili da u regionima neporemeenih sedimenata nastalih normalnom kompakcijom, vodoravno naprezanje matriksa predstavlja minimalno naprezanje. (ako&er su doli do saznanja da minimalno naprezanje matriksa u plitkim sedimentima priblino iznosi jednu treinu od okomitog naprezanja matriksa koje je rezultat djelovanja geostatikog tlaka, prema jednadbi# 1 Vmin K Vh K LL Vv * "e'iniranjem okomitog naprezanja matriksa -Vv 0, jednadbom# Vv K ps $ pp dobiva se gradijent 'rakturiranja 6ubbert-Willisovom jednadbom izraen# ?s N 5 M?p ?t K LLLLLL * Kor(! :#' 6 %%3(;, # K(!!< 7skustvom steenim tijekom buenja ustanovljeno je da tlak 'rakturiranja raste sa dubinom. orast tlaka 'rakturiranja sa dubinom registriran je u 'ormacijama sa normalnim pornim tlakom, tako da jednadba 9.1*. nije primjenjiva za dublje sedimente. =attheXs i %ellR zamijenili su usvojenu postavku, danu od autora 6ubbert i Willis, da minimalno naprezanje matriksa iznosi jednu treinu od okomitog naprezanja, slijedeim izrazom# Vmin K Vh K k MVv Vmin K k - ps $ pp 0 -9-1,0 -9-1*0 -9-150

-9-110

gdje je HkI koe'icijent naprezanja matriksa de'iniran iskustveno za odre&ene lokalitet. 8akon odre&ivanja koe'icijenta naprezanja matriksa -k0 iz korelacijskih krivih, gradijent tlaka 'rakturiranja dobiva se jednadbom# ?t K k - ?s $ ?p 0 N ?p -barJm0 -9-1;0

Kor(! :#' B(" E %o" H )en :atonI korelacija podrazumijeva da je odnos izme&u vodoravnog i okomitog naprezanja matriksa dat jednadbom# Y ?t K LLLL Vv 1$Y -9-1.0

>utor smatra da su oassonov odnos i gradijent geostatikog tlaka promjenljivi sa dubinom. !rijednosti za oassonov odnos -0 i gradijente geostatikog tlaka -?s0, potrebne za kvantitativno de'iniranje gradijenta tlaka 'rakturiranja, odre&uje se za pojedine lokalitete. %onani oblik jednadbe za gradijent tlaka 'rakturiranja po H)en :atonuI korelaciji glasi# Y ?t K LLLL -?s $ ?p 0 N ?p -barJm0 -9-1/0 1$Y =ora se naznaiti da je od svih metoda predvi&anja najvie u upotrebi H)en :atonI korelacija koja daje i priblino najtonije rezultate. 9.4. PRAKTIAN PRI6JER RADNJI PRI PROJEKTIRANJU BUOTINE 7nvestitor, odnosno struni predstavnici vlasnika buotina sastavljaju projektni zadatak koji predstavlja prvi osnovni korak pri projektiranju buotine. 8akon izrade projekta, njegove revizije te izdavanja odobrenje za izvo&enje radova, moe se pristupiti buenju buotine. rojekt buotina predstavlja skup jasno predstavljenih strunih odgovora na pitanja postavljena projektnim zadatkom. rojektantski tim analizira vie djelotvornih i tehniki izvodljivih varijanti a odluuje se za najprihvatljiviju. U daljnjem tekstu je dan projektni zadatak i program izgradnje za buenje istrano-eksploatacijske buotine )-// na leitu kamene soli (etima. 9.4.1. PROJEKTNI ZADATAK 4 F7 4">37 1. redmet zadatka# - 7zrada "opunskog rudarskog projekta buenja i opremanja buotine )-//. 5. 4biljeja objekta# - U prvoj 'azi istrana obiljeja, a nakon izrade i opremanja, proizvodni kapacitet za dobivanje slane vode kontroliranim otapanjem solnih naslaga ZmetodomZ bliskih stopa cijevi. roizvodni kapacitet ;+ m *Jh slanice industrijske koncentracije. *. @okacija objekta# - @eite kamene soli (etima na =ajevici. %oordinate# [ K . ;.1 +1/,*2+ \ K , 9*/ /.9,;;+ <K ,*1,+++ ,. 7nvestitor# ".". Budnik soli (uanj (uzla /; +++ (uzla, 6asana )rkia 1+,

;. @ica za vezu# 7spred 7nvestitora 7spred 7zvo&aa

U)o/"o o0r +!o2("'( 7ako je u istraivanju solnog leita (etima proveden princip multidisciplinarnosti u istraivanju -primijenjeno je vie razliitih i me&usobno neovisnih metoda0, ipak je glavna uloga pripala dubokom buenju, na osnovu ega je utvr&en prostorni poloaj solnog tijela i de'inirana njegova kvaliteta. ?ustoa istranih radova podeavana je oekivanoj kategorizaciji leita glede skupine -i podskupine0 i kategorije zaliha koje su dokazivane, te su postignuta rastojanja buotina na terenu od 19+ m do ,;+ m omoguavala svrstavanje zaliha soli u ) i 3 1 kategoriju - dakle bez zaliha > kategorije0. (ada je zauzeto stajalite da e se > kategorija zaliha osigurati naknadno budui da e leite biti eksploatirano metodama kontroliranog otapanja buotinama sa povrine terena, pri emu e me&usobno rastojanje buotina -pravilne mree istostraninih trokutova0 biti 11+ ili 15+ metaraG a u ovisnosti da li se iste nalaze na istonom ili zapadnom dijelu leita. 4va rastojanja u potpunosti zadovoljavaju kriterije ravilnika o klasi'ikaciji i kategorizaciji zaliha leita natrijevih soli, gdje su za leita druge skupine, prve podskupine, propisana rastojanja za > kategoriju od 1;+ metara -ne uzimajui u obzir dozvoljenu pogreku od 1; ] rastojanja0. 7z prednjeg proizlazi logian zakljuak da se svaka eksploatacijska buotina, u 'azi izrade, mora tretirati kao istrani objekt preko koga se moraju prikupiti svi podaci relevantni za projektiranje budue eksploatacijske buotine $ komore. (o se prije svega odnosi na# litoloki sastav nabuenog masiva, sa tonom pozicijom krovine i podine -i pripadajuim im kutovima zalijeganja0, precizno registriranje pojava podzemnih voda -sa njihovim razinama i obiljejima0, stanje neposredne krovine tj. brea i td. Kr#%(r#'# &o'( (&,$!o % :#',& 01*o%#" mor / + /o)o!'# 7strano eksploatacijska buotina )-// predstavlja estu -promatrano po slijedu izrade0 buotinu koja se bui na leitu kamene soli (etima i locirana je, kao i prethodne, u istonom reviru na kome se buotine izvode u mrei istostraninih trokuta stranice 11+ m. )uotina ima zadatak da -u 'azi buenja, to predstavlja njenu prvu etapu0 realizira odgovarajue istrane zadatke iz rograma druge 'aze dopunskih istraivanja leita kamene soli (etima -ija se odgovarajua poglavlja trebaju, u potrebnom obujmu, prenijeti u "opunski projekt0. 8akon zavrenog buenja i odgovarajuih ispitivanja i istraivanja buotinu pocijeviti, montirati buotinsku glavu i prikljuiti je na instalacije za dovod tehnoloke vode i izolanta kao i odvod slane vode. 7strano eksploatacijska buotina )-// predstavlja osnovni dio budue proizvodne komore i ona mora, prije svega, ispuniti slijedee uvjete# $ otvoriti solni sloj po projektiranoj visini komore, $ osigurati trajnu stabilnost i izolaciju -zaptivenost0 proizvodnog kanala buotine odnosno, eksploatacijske komore od povrinskih i podzemnih voda, $ osigurati promjer za smjetaj eksploatacijskih kolona i ure&aja za kontrolu razvoja komore, $ prikupiti istrane pokazatelje u 'azi izrade buotine -geoloke, hidrogeoloke, geomehanike i td.0. U naprijed navedenom tehnikom projektu buenja i opremanja istrano eksploatacijskih buotina razra&ene su, na ravnopravnoj razini, dva naina izrade buotina i to# $ izrada okomitih buotina ZrotarRZ tehnologijom i $ izrada usmjerenih buotina uz uporabu turbinske builice. )uotina )-// treba e se izgraditi kao okomita ZrotarRZ tehnologijom, a samo vee devijacije kanala buotine korigirati pomou turbinske builice.

U buotini )-//, odnosno buduoj eksploatacijskoj komori, bie primijenjena tehnologija dobivanja soli kontroliranim otapanjem uz oekivani proizvodni kapacitet od ;+ m*Jh slanice industrijske koncentracije. Ko",%r1&:#' $o:'()!'("' 01*o%#"( 7z toke 1. proizlazi da buotinu )-// treba izbuiti i opremiti za primjenu metode bliskih stopa cijevi. %onstrukcija buotine za ovu metodu i zadani kapacitet sastoji se iz slijedeih nizova cijevi# U!4"8> %4@48> -cementirana do povrine0^^^^ ;+2 mm-5+Z0 <>D(7(8> %4@48>-4S84!8> B7BU)87_%> -cementirana do povrine0 ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^.. **9,/ mm -1* *J2Z0 (:687_%> %4@48> -cementirana do povrine0^^.... 5,,,, mm -9 ;J2Z0 B!> S@4)4"84 !7S:F> %4@48>^^^^^^.... 1//,2 mm -/Z0 "BU?> S@4)4"84 !7S:F> %4@48>^^^^^..... 11,,* mm - , 1J5Z 0

%arakteristike navedenih cijevi, proizale iz odgovarajuih prorauna, koristei > 7 standarde, navedene su u narednoj tablici#

B4=A:B 37A:!7

":)@A78> S(7A:8%:

%!>@7(:(> =>(:B7A>@>

84=78>@8> =>S> 37A:!7

U8U(B>D8A7 B4=A:B 37A:!7 !BS(> 8>!4A>

!BS(> S 4A873:

-mm0

-Z0

-mm0

o> 7

kgJm

-mm0

4<8>%>

!>8AS%7 B4=A:B -mm0

;+2,+ **9,/ 5,,,, 1//,2 11,,*

5+ 1* *J2 9 ;J2 / , 1J5

;,++ 9,.; 1+,+* 2,+; /,*/

Spiralno varena A-;; A-;; A-;; A-;;

2+,/2 ;9,;, *,,5/ 19,.,

*5+,,* 55,,,5 1.1,/+ 99,.+

4krugli > 7 4krugli > 7 )uttres > 7 )uttres > 7

% % % "

*.;,15 5.9,9+ 19,,,. 15/,++

%- %B>(%>G " $ "U?>

)udui da je istranim buenjem utvr&eno visoko prisustvo plina 65S u slojnim vodama i soli -u koncentracijama od ,+-2++ =0 to moe vrlo negativno djelovati na vijek trajanja elika visoke vrstoe, sugerira se upotreba elika, za cijevi, manje vrstoe -npr. 6-,+ ili A;;, tvrdoe ispod 1, B30 jer su oni manje podloni djelovanju plina 65S -u praksi je potvr&eno da su elici ispod 55 B3 otporniji na djelovanje 65S0. S obzirom na ograniene pro'ile radnih platoa preporuuje se izbor cijevi ranga 77 -duljine od /,.5 do 1+,*. m0 radi lake manipulacije -uglavnom za cijevi /Z i , 1J5Z0. T(3"o!o-#' #+r /( 01*o%#"( )uotinu )-// treba izvesti kao okomitu, ZrotarRZ tehnologijom i to u etiri etape. :(> > > Ugradnja uvodne kolone cijevi ;+2,++ mm, do dubine od 5+ m, izvodi se metodom buenja Zna suhoZ u cilju zatite stabilnosti temelja buaeg postrojenja. %olona slui za osiguranje optoka preko vibratora u etapi buenja zatitne kolone. 8astavak buenja ove okomite

buotine izvodi se modernom tehnologijom rotacijskog buenja uz stalnu kontrolu okomitosti buotine. :(> > ) )uenje za uvodnu kolonu **9,/+ mm - 1* *J2Z0 izvodi se dlijetima ,,,,;+ mm - 1/ 1J5Z0 do dubine 12.,++ m -55 m ispod vodonosnog horizonta0. %olonom 1* *J2Z moraju se prekriti podzemne vode artekog obiljeja, koje se nalaze na prelazu iz tortona u sarmat, i iste cementacijom izolirati od kanala buotine. 4komitost kanala buotine odravati ZvisakZ stabilizacijom. 4ptereenje na dlijeto moe biti samo do ;+ ] mase tekih ipki. %apacitet ispiranja i tlak isplake moraju odgovarati promjeru i dubini kanala buotine. %ontrolu devijacije kanala buotine vriti inklinometrom svakih 12-*. m buenja. U sluaju porasta kuta nagiba buotine primijeniti ZvisakZ stabilizaciju, a samo u sluaju da ni to ne daje rezultate, korekciju nagiba izvriti turbinom. =aksimalna devijacija ne smije prekoraiti 1 ] dubine kanala buotine -na dubini mjerenja0. :(> > 3 (ehnika kolona 9 ;J2Z treba da bude stabilizirana oko 5+ m u solno tijelo, odnosno na dubinu od ,;* m -po sadanjoj prognozi0. )uenje za ugradnju tehnike kolone 5,,,,/ mm - 9 ;J2Z0 izvoditi dlijetima *11,5+ mm - 15 1J,Z 0 do odgovarajue dubine -,++ m0. 4d dubine ,++ m buotinu buiti sa jezgrovanjem. Uporabiti jezgreni aparat - 2 1J5Z ` . *J,Z 0 sa promjerom jezgra 1+1,.+ mm - , Z 0, a uz poseban reim buenja. oslije zavrenog buenja buotine, do dubine oko 55 m u solno tijelo, kanal buotine proiriti na *11,5 mm - 15 1J,Z 0,pomou dlijeta 15 1J,Z ,sa Z pilotomZ 2 1J5Z. %anal buotine odravati u dozvoljenim granicama devijacije -do 1 ]0 na jedan od slijedeih naina# ZvisakZ stabilizacijom, uporabom turbinske builice sa kosim prelazom, izmjenom reima buenja $ smanjenjem optereenja na dlijeto, ili pak drugim mjerama. "o dubine ,++ m buenje izvoditi uz koritenje bentonitske isplake iste kao u etapi ). 4d poetka jezgrovanja koristiti slanu vodu - 8a3l oko *1; kgJm* 0 sa dodacima bentonita, 3=3 i drugih neophodnih aditiva, gustine 15;+ kgJm*. <a potrebe zatite brea, solnog tijela i njegove podine od nepoeljnog djelovanja isplake, predvidjeti i razraditi i druge tipove olakanih isplaka -pjenuavci i drugo0. U svakom sluaju nuno je pratiti koliine isplake radi utvr&ivanja eventualnih gubitaka. %roz bree, solno tijelo i dio podine buiti sa isplakama to nie gustoe i najmanjim odnosno nunim tlakovima ispiranja. U tijeku izrade kanala buotine potrebno je predvidjeti da se u sluaju dotjecanja vode ili gubitka isplake, prethodnim cementacijama zabrtve upljine odnosno veze kanala buotine sa okolnim masivom, posebno breama, neposredno iznad solnog tijela. )uenje kanala buotine u soli ispod kolone - 9 ;J2Z0 moe se nastaviti 9 dana nakon izvrene cementacije. <a ovo vrijeme ne smiju se vriti nikakva ispitivanja.

:(> > " %anal buotine kroz leite soli -i dio podine0 izvesti stabiliziranim jezgro aparatom -promjer stabilizera 2 1J5Z 0 nominalnog promjera . *J,Z sa krunama 2 1J5Z -najbolje se koristiti vidija krunama u cilju izbjegavanja devijacije0 i promjerom jezgra , Z. <a ovaj dio buotine tip i reoloka svojstva isplake mogle bi biti# zasiena slana isplaka sa dodacima bentonita, 3=3 8a3l, 8a46 gustoe 15;+ - 1*++ kgJm* -u sluaju potrebe i nia0.

7majui u vidu okomitost, buenje voditi sa ZvisakZ stabilizacijom pri minimalnom optereenju na krunu -1-5 tone zbog toga to kamena sol ima vrlo malu tvrdou na trenje0 i pri odre&enom malom broju obrtaja. )uenje zavriti oko 1+ m ispod podine leita. %anal buotine u podinskim stijenama, sa oko ; m kanala buotine u soli, zapuniti $ likvidirati pomou cementne kae ija svojstva odgovaraju cementnoj kai koritenoj za cementaciju kolone a 9 ;J2Z. 7(m("% :#' 01*o%#"( # #,$#%#) "'( + $%#)("o,%# olazei od dosadanjih negativnih iskustava ve realiziranih pet istrano eksploatacijskih buotina na (etimi, ovaj dio se u "opunskom rudarskom projektu mora posebno obraditi, vodei rauna o slijedeem# - sve cijevi, a posebno navojne spojeve, detaljno pregledati prije ugradnje, a na cijevima predvidjeti uporabu centralizera i skreera, - sve cijevi se moraju pri ugradnji dotezati prema > 7 standardu, a izvo&a mora izvriti izbor kvalitetne masti za podmazivanje -jer je poznato da osim dobrog momenta dotezanja i od toga dosta ovisi zaptivenost kolone0, - propisati obavezu ispiranja buotine slanicom prije cementacije kolone 9 ;J2ZG - pri cementaciji kolone 1* *J2Z -koja mora kako je naprijed navedeno prekriti arteku izdan koja se nalazi izme&u tortona i sarmata0, izabrati sul'atno otporne cemente i odrediti vrijeme -* dana0 nakon koga se pristupa ispitivanju zaptivenosti ove kolone i ispitne tlakove -i za kolonu cijevi i za ispitivanje zaptivenosti cementacijskog plata0G - gustoa cementnih kaa, za cementiranje kolone 9 ;J2Z podesiti prema stvarnim uvjetima u masivu, izbjegavajui da se prevelikom gustoom cementnih kaa i neadekvatnim tlakovima potiskivanja ne 'rakturiraju bree ili masiv u drugim oslabljenim zonama. U tom cilju razraditi primjenu olakanih cementnih kaa za gornji dio buotine -ZvrniZ0. <a donji dio cementacije -ZrepniZ0 predvidjeti cementnu kau koja odgovara uvjetima cementacije buotina za skladitenje na'te, - predloiti nain ispitivanja zaptivenosti svih kolona uz napomenu da se to ne smije izvoditi agregatom na buaem postrojenju, ve runom crpkom na buotini koja je zapunjena slanom vodom, - predvidjeti da se ispitivanja zaptivenosti navojnih spojeva kolone a 1* *J2Z vri nakon buenja cementnog epa do 1 m ispod posljednjeg navojnog spoja -koji povezuje dvije cijevi0, - predloiti kriterije kod kojih se moe smatrati da je unutranja zaptivenost kolone -navojnih spojeva0 zadovoljavajua, - ispitni tlak na glavi buotine ne bi trebao da bude vei za vie od 1+ ] od nuno potrebnog tlaka koji e vladati u buotini u toku eksploatacije i koji je potreban da se zatvori optoni krug tehnolokih medija -tehnoloke i slane vode0 na potezu# crpna postaja, razdjelno sabirna postaja, buotina )-//, ponovno sabirno razdjelna postaja i spremnici slanice na industrijskom krugu, - nakon ugradnje kolone 9 ;J2Z u buotinu, ispitivanja zaptivenosti buotine, odnosno njezinog cementnog plata prema okolnom masivu, ne smije se vriti prije 51 dan -od dana zavrene cementacije0 i to nakon buenja cementnog epa za 1m ispod stope kolone cijevi, a pri zapunjenoj buotini slanom vodomG ispitni tlak za cementni plat -nakon cementacije kolone a 9 ;J2Z0 mora biti minimalno potreban. (o znai da ispitni tlak na glavi buotine moe biti uvean za 1+ ] od nuno potrebnog tlaka za zatvaranje optonog kruga tehnolokih medija -tehnoloke i slane vode0 na potezu# crpna postaja, razdjelno sabirna postaja, buotina )-//, ponovno sabirno razdjelna postaja i spremnici slanice na industrijskom kruguG

glede gubitka isplake u buotini, tijekom buenja, a to moe imati negativan utjecaj na kasnije cementacije, bitno je predvidjeti da se tip i reoloke osobine mogu podeavati prema aktualnom stanju masiva. (o znai da se u sluaju manjih gubitaka predvidi uporabu olakanih isplaka uz dodatke punila -celo'anski listii, obasil, repini rezanci i sl.0, a u teim sluajevima predvidjeti polaganje cementnih epova uz dodatke punila i ubrzivaa vezivanjaG dio kanala buotine, koji je probuio podinu radi de'iniranja odre&enih istranih pokazatelja, nakon ispiranja zasienom slanicom, likvidirati postavljanjem kvalitetnog cementnog epa i poslije likvidacije donjeg dijela kanala buotine -minimalno nakon * dana0 izvriti ispitivanje cijele buotine sa tlakom 1+ ] veim od maksimalnog tlaka predvi&enog u tijeku otapanja.

O&)#r"# $! " #,$#%#) "' # #,%r 2#) "' " 01*o%#"# B-== 7spitivanja i istraivanja u tijeku buenja# a0 ?eo'iziki karota

%ompleksna karotana mjerenja obavit e se u tri etape u otvorenom kanalu buotine, prije ugradnje kolona a 1* *J2Z, a 9 ;J2Z i po zavretku buenja. =jerenja e obuhvatiti# - prirodnu radioaktivnost - b 0G - neutron -c - b 0G - temperaturuG - promjer buotineG - devijaciju buotine i - akustini karota -samo za cementaciju kolone a 9 ;J2Z 0. 8akon ugradnje i cementacije kolona izvriti 3)@ snimanja ili druga alternativna mjerenja -Ba izotop uz kontinuirano mjerenje temperatura0 budui da je, zbog velikog promjera kolone uspjenost kvantitativne interpretacije 3)@-a na donjoj granici. b0 6idrogeoloka ispitivanja

U zoni 1++-5++ m oekuje se gubitak isplake ili priliv podzemnih voda. o potrebi nadzorni organ e odrediti koja ispitivanja da se izvre. 8a kontaktu masivni lapor-brea, kao i u neposrednoj podini soli i laporima, eventualne pojave podzemnih voda treba ispitati "S( metodom. c0 Aezgrovanje %ontinuirano jezgrovanje poinje od ,++ m do zavretka buotine. 4stala ispitivanja vriti prema nalogu nadzornog organa.

9.>.PROGRA6 IZGRADNJE BUOTINE B-== 9.>.1. 7ILJ IZRADE PROGRA6A

4bveza izrade QQ rograma izgradnje buotine )-// na leitu soli (etimaQQ proistjee iz Ugovora za izgradnju buotine )-// zakljuenog izme&u ".". Budnik soli QQ(uanjQQ kao investitora i QQ3B4S34QQ, 8a'tni servisi d.o.o. $<agreb kao izvo&aa. rogram je izgra&en na temelju rjeenja danih u#
1. Z(:687_%4= B4A:%(U )UD:8A> 7 4 B:=>8A> :%S @4>(>374876 )UD4(78> <> :%S @4>(>37AU @:C7D(> %>=:8: S4@7 (:(7=> S> 4!BD78: (:B:8>Z, izra&enom 1922. godine od strane Z?:4(:687%>-<>?B:) 44UB-a za specijalne gra&evinske i hidroloke radoveZ QQ"4 U8S%4= BU">BS%4= B4A:%(U )UD:8A> 7 4 B:=>8A> 7S(B>C84 :%S @4>(>3748: )UD4(78: )-// 8> @:C7D(U %>=:8: S4@7 (:(7=>QQ, izra&enom u kolovozu 5++*. godine od strane ".". Budnik soli (uanj (uzla

5.

U QQ rogramuQQ su ugra&eni rezultati i iskustva dobivena tijekom izrade prvih ; eksploatacijskih buotina u istonom dijelu leita (etima, te dani granini uvjeti pojedinih tehnolokih pokazatelja u odnosu na etape izgradnje buotine )- //. )uotina odgovara namjeni ako se uz traenu okomitost postigne i zaptivenost sustava. 7sto tako, da bi se osigurala projektirana eksploatacijska dob buotine potrebno je da se cementacija oblonih kolona cijevi izvede od pete kolone cijevi pa sve do povrine terena. reporua se 7nvestitoru da se u tijeku izgradnje kanala buotine 15 dQQ i 2 dQQ laboratorijskim pokusima utvrde de'ormacijska svojstva neposredne krovine solnog tijela, solnog tijela i podine. 8akon dobivanja stvarnih podataka mogu se tono utvrditi 'rakturni tlak, ispitni tlak i radni tlak za buotinu )- //. @ikvidaciji podinskog dijela buotine izvesti samo u sluaju da su de'ormacijska svojstva podine nepovoljnija nego de'ormacijski pokazatelji solnog masiva. )uotine za proizvodnju slane vode kontroliranim otapanjem solnih naslaga po svojoj se konstrukciji, u sutini, ne razlikuju od slinih za dobivanje na'te, plina vode i dr. <bog svojevrsnosti procesa otapanja solnih naslaga u podzemnim komorama, eksploatacijske buotine treba da ispune slijedee uvjete# - de'iniranje eksploatacijske visine sloja, - dobivanje potrebnih hidrogeolokih podataka, - dobivanje geomehanikih, kemijskih i 'izikih svojstava soli, - osiguranje sigurne izolacije okna od povrine, - odre&enu okomitost buotine, - de'iniranje promjene temperature masiva po dubini i - potreban vijek eksploatacije. Suvremene metode eksploatacije leita soli kontroliranim otapanjem kroz buotine obuhvaa uporabu dviju pokretnih kolona cijevi -sredinja i vanjska0, dok se postupci eksploatacije s jednom pokretnom kolonom cijevi rabe samo izuzetno. romjeri, razmjetaj i ugradnja pokretnih kolona cijevi trebaju osigurati povratni optok tekuine -uz mogunost promjene smjera optoka0, a prstenasti prostor iza vanjske pokretne kolone mogunost ubacivanja i izvlaenja izolanta. U praksi se susreu razliiti promjeri kolona cijevi, izabrani na temelju najpovoljnije brzine -oko 1 mJs0 strujanja tekuine za oekivani kapacitet, ali promjer oblone kolone ne prelazi +,*, m. O0!o2" &o!o" :#'()# se ugra&uje i zaptiva od razine projektiranog stropa komore -dubina krovine solnog tijela plus visina stropne police0 do povrine terena. )rtvljenje prstenastog prostora izme&u oblone kolone cijevi i kanala buotine izvodi se postupkom utiskivanja cementne kae. ri tome je bitno da se ispunjavanje ovog prostora izvede do povrine terena a suprotan postupak, obino dovodi do gubljenja zabrtvljenosti u normalnoj proizvodnji. 3ementna kaa treba da ispuni uvjete dobre penetracije, dobre adhezije sa kolonom cijevi i okolnim masivom, te postojanosti cementnog kamena otpornog na agresivna svojstva nadsolnih voda i slane vode. 4dre&ivanje istoe vode, postojanosti i vodopropusnosti cementnog kamena ispituje se u laboratoriju

%onstrukciju buotine odre&uje oekivana produktivnost komore, na temelju koje se odre&uje promjer okna i razmjetaj oblonih i pokretnih kolona cijevi -slika 9-*0.

Slika 9-3: 4snovni modeli eksploatacijskih buotina a- klasian postupak, b-priuvni postupak 1- eksploatacijska glava, 5- uvodna kolona cijevi, *-oblona kolona cijevi, ,- vanjska pokretna kolona cijevi, ;- sredinja pokretna kolona cijevi N m'(" (&,$!o % :#',&#3 01*o%#" )uotine odgovaraju svojoj namjeni ako se uz traenu okomitost kanala osigura i zabrtvljenost cjelokupnog hidraulikog sustava. ored navedenog, izradom eksploatacijskih buotina po razliitim postupcima, dobiju se podaci za de'iniranje eksploatacijskih pokazatelja. :ksploatacijska visina sloja odre&uje se na osnovi detaljnog geolokog pro'ila buotine izra&enoga na osnovu dobivene jezgre po cijeloj visini solnog tijela. ?eoloki pro'il svake buotine treba da ima# - kutove zalijeganja slojeva soli, podine i krovine solnog tijela i laporastih proslojaka unutar solnog tijela, - teksturu i strukturu solnog tijela, - poloaj i debljinu laporastih proslojaka unutar solnog tijela, - odnos soli i laporastih proslojaka u solnom tijelu, - eventualne diskontinuitete u solnom tijelu i - temeljne znaajke krovinskih naslaga -do povrine0 i neposredne podine solnog tijela. olazei od injenice da leita kamene soli uvijek prate pojave vode, nuno je da se geo'izikim i hidrogeolokim ispitivanjima za svaku buotinu, utvrde sve zone priliva ili gubitka tekuine, prazni prostori, kemijski sastav vode itd. odaci slue za izbor cementne kae i razradu postupka cementacije oblone kolone cijevi. %emijska i 'izika svojstva solnog tijela utvr&uju se razliitim ispitivanjima uzoraka jezgra soli po cijeloj visini solnog tijela. Eizika svojstva# - volumena masa - speci'ina masa - vlanost - poroznost i pokazatelj pora - brzina prostiranja elastinih talasa

%emijska svojstva soli koje se utvr&uju su# - srednji sadraj soli u solnom tijelu - sadraj ostalih topljivih primjesa - sadraj netopljivih primjesa - prognozni sastav slane vode - koncentracija zasienja slane vode u ovisnosti o temperaturi - ovisnost gustoe i koncentracije slane vode. =ehanika svojstva soli dobiju se utvr&ivanjem ovih pokazatelja# - otpornosti na jednoosni tlak - otpornosti na zatezanje - otpornosti na savijanje - mehanike otpornosti i veliina sloenog naponskog stanja - reolokih svojstava - kohezije i kuta unutranjeg trenja i dr. "e'ormacijska svojstva# - modul elastinosti - modul de'ormacije oassonov pokazatelj %od utvr&ivanja tehnolokih pokazatelja neizostavno se utvrdi veliina radnog tlaka u komori -metodom predvi&anja ili pokusima0. 4sim utvr&ivanja navedenih pokazatelja u 'azi izgradnje buotine treba registrirati sve pojave izdvajanja plinova te utvrditi temperaturni gradijent. 8ajvie srednje odstupanje kanala buotine od projektiranog smjera doputa se do 1] uz mjesni otklon do *o. !ea iskrivljenja kanala buotine oteavaju, ponekad i spreavaju, ugradnju i izgradnju pokretnih kolona cijevi, sputanje ure&aja za nadzor i znatno utjeu na razvoj komore, i u pojedinim poprenim presjecima, tako i po cijeloj visini komore. 9.>.4. OSNOVNI POKAZATELJI BUENJA BUOTINA NA LE?ITU KA6ENE SOLI TETI6A >nalizom pokazatelja buenja prvih pet buotina na leitu soli H(etimaI -usmjerene i okomite0 -tablica 9-10 utvr&eno je da# - vrijeme izrade buotina je oko *+ dana. !ie vremena je utroeno na sanaciju gubitaka optoka -na (-9/ oko *+ dana0 ili radi zastoja zbog kvarova na postrojenjima i ekanja na cementaciju ili :% mjerenjaG - djelotvornost buenja je vea kod usmjerenog buenja, jer se moe primijeniti pogodniji reim -rezultati (-9/0G - u svim okomitim buotinama primijenjen je sustav tzv. turbo-usmjerenog buenja radi dovo&enja kanala buotine na odstupanje manje od 1] od okomite dubine. 8ove sisaljke ?>B"8:B ":8W:B, *./ 1+* W, pokazale su dobre rezultateG - primjena optimalnih tipova dlijeta pridonosi veim uincima buenja. U buotinama (-95 i (-2/ primijenjena su neodgovarajua dlijeta, to je smanjilo brzinu turbobuenja. 4ptimalni tip dlijeta je S-* -34":-1-*-.0, a mogla bi se primijeniti i ona je'tinija -34":-1110G - broj mjernih toaka za praenje odstupanja od okomice, jednak je kod okomitih i usmjerenih buotina, tj. utroak vremena je istiG - uzimanje jezgara izvo&eno je ure&ajem H36I +,1/1-+,1+5 m, krunama od +,51. m s dijamantima , zrna po karatu s jednom ili dvije sekcije. "obiveno je 9+ do 1++] jezgre soli bez zaklinjavanja. <a uinkovitije uzimanje jezgara treba primijeniti krunu H "3I, kojom bi se postizale * do , puta vee brzine. - dubina ugradnje kolone promjera +,*, m znatno utjee na utroak cijevi, pa je u (-9/ ova kolona ugra&ena do /2 m dubine i ute&eno je oko . e 1+* kg cijevi.

Tablica 9-1: okazatelji rezultata buenja prvih pet solnih buotina -usmjerene i okomite0 na leitu soli QQ(etimaQQ -istoni revir

9.>.>. OSNOVNI PODA7I BUOTINE B-== )uotina )-// izvodi se kao esta u istonom dijelu leita soli (etima. %oordinate izabrane lokacije za buotinu )-// su # - R K . ;.1 +1/,*2+ - U K , 9*/ /.9,;;+ - zK ,*1,+++ <emljite iznad leita je brdovito, umovito, slabo naseljeno, topogra'ski veoma sloeno sa velikim padinama, uz postojanje mnogih plitkih klizita. 4vakvi povrinski uvjeti stvaraju velike potekoe kod izgradnje radnih platoa za buenje i pristupnih putova, u transportu buaeg postrojenja na lokaciju buenja, u transportu cijevi za pocjevljenje buotine i svih materijala koji su neophodni u toku izgradnje buotina. Pro-"o+"# -(o!o*&# $ro@#! 01*o%#"( B-== )uotina )-// locirana je u istonom reviru leita (etima na kojem je prethodno izbueno ; istrano eksploatacijskih buotina# )-/2, )-2., )-2/, )-95 i )-9/. 8a temelju podataka iz ovih buotina, a tako&er i podataka iz istrane buotine ("-11 izra&en je prognozni geoloki pro'il buotine )-// -slika 9-,0, u kojem su izdvojeni slijedei karakteristini slojevi# - +-2/ m pjear i lapor u izmjeni. jear kompaktan, lapor laminirani -panon0G - 2/-1., m lapor i pjear u izmjeni. @apor tamno-siv kompaktan, pjearG - 1.,-*55 m lapor tamno-siv i kompaktan, sa rijetkim proslojcima pjeara i vapnenca -gornji torton0G - *55-,12 m lapor tamno- siv i sme&, masivan i kompaktan -donji torton0G

,12-,** m brea od trakastog lapora i pelita sa vezivom od sivog lapora -potencijalni vodonosni horizont sa mogunostima postojanja dodira0G - ,**-;9; m sol kamena siva i bijela, sitno do krupna zrna sa uklopcima i proslojcima trakastog ispucanog lapora 1 mm $ 1 cm veliine. U podini trakasti anhridit do 1+ cm -budigal i helvet0G - ;9; m lapor trakast siv i sivo-sme& -djelomino vodonosni $ zaostale vode0, tektonsko poremeen. roslojci unutar kamene soli djelomino su tektonski poremeeni i pod razliitim nagibima koji doseu i do /+o .

Slika 9-4: rognozni geoloki pro'il buotine )- //

9.>.A. OSNOVNA SVOJSTVA 5RAKTURIRANIH LE?ITA 7zuavanje 'rakturiranih leita zahtijeva uspostavu korelacijskog odnosa izme&u mehanizma 'rakturiranja i geolokih posljedica koje nastaju. Bezultat treba da bude odre&ivanje pouzdane teorije procesa 'rakturiranja i tonih dijagnoza osobina 'raktura u 'rakturiranom leitu. Suvremene metode projektiranja eksploatacije leita pomou buotina podrazumijevaju dobivanje svih podataka o stijenama i 'luidima u leitu. 8avedeni podaci se ekstrapoliraju na cijelo leite. %od postupka utvr&ivanja geometrijskih i tehnolokih pokazatelja kod buotinske eksploatacije mineralnih sirovina -):=S0 u osnovne podatke, izme&u ostalih, spadaju # o 'rakturni tlak -p'0, o tlak utiskivanja -pu0, o ispitni tlak -pi0 i o radni tlak -pr0. 5r &%1r 4visno od stajalita dane su razliite de'inicije. 8a primjer, gledano sa geomehanikog stajalita, 'raktura je povrina na kojoj je nastupio gubitak kohezije. @omljenjem materijala dolazi do gubitka kohezije, a tada je 'raktura posljedica lomljenja. Erakture mogu biti # o prirodne i o izazvane B7B4"8: E>%(UB: najee su posljedica tektonike nastale nabiranjem ili rasjedanjem. Erakturiranje ponekad moe biti izazvano razliitim brzinama dijageneze i liti'ikacije. Erakture mogu nastati kao posljedica promjene volumena stijene -gubitak vode iz ejla, promjena temperature eruptivnih stijena0. 7<><!>8: EB>%(UB: nastaju kao posljedica djelovanja na jezgro mehanikih naprezanja, a u leitu, odnosno buotini ili komori, uslijed povienog tlaka tekuine, ponekad i plina. Stupanj 'rakturiranja se de'inira utvr&ivanjem slijedeih pokazatelja # o otvorenou, o veliinom, o distribucijom i o usmjerenou 'raktura. 8aravno, ovi pokazatelji ovise od naprezanja, tipa stijene -lako lomljive ili elastine0, strukturnih uvjeta, geostatskog tlaka -dubine zalijeganja0, litologije, debljine sloja i dr. Erakture kod kojih se de'inira relativno pomjeranje nazivamo rasjedi, dok se 'rakture u kojima nema pomjeranja de'iniraju kao pukotine. =e&utim, 'rakture se mogu de'inirati kao diskontinuitet koji razdvaja stijenu u blokove dulj pukotina, prslina, dulj kojih nema pomjeranja usporednim ravnima diskontinuiteta. Uopeno se moe prihvatiti postavka da se sve pukotine u stijeni mogu zvati 'rakturama. ?eoloka sredina odre&uje sve pokazatelje u procesu 'rakturiranja. 8ajlake se 'rakturiranju leita sa lomljivim kolektor stijenama male poroznosti. U ovom sluaju 'rakture su velike i veoma rasprostranjene. %od manje lomljivih stijena i koje imaju visoku integralnu poroznost, 'rakture su obino ogranienog prostiranja i male otvorenosti. 8a slici 9-; je dan primjer sedimentnog solnog leita sa 'rakturiranim slojem u podini.

Z o n a A

k a rs t If Ik a c Ije

.. . . .. . . . .
.

Slika 9-5: Shema solnog leita -)0, sa ne'raktuiranim ->0 i 'rakturiranim -30 slojevima Gr "#B"# 1)'(%# @r &%1r#r "' okazalo se da su kratkotrajni triaksijalni pokusi kompresije u laboratorijskim uvjetima, kod odre&ivanja svojstava stijena, nesigurni. Stoga se u zadnje vrijeme koristi granica elastinosti, odnosno koristi se injenica da na krivoj napon $ de'ormacija postoji granini napon preko kojeg linearni odnos napon $ de'ormacija vie ne vai. 4va granica, koja se predstavlja jasnom nelinearnou na krivoj napon $ de'ormacija, poinje prije 'rakturiranja, kao rezultat procesa stvaranja mikropukotina u stijeni. %ada se narisa razlika 1 - * u ovisnosti od geostatskog tlaka, kako je dano na krivoj -slika 9.0, dobiva se kriva 'rakturiranja stijene. %riva je predstavljena u pojednostavljenom obliku pomou dvije prave crte, gdje promjena nagiba odgovara prijelazu izme&u zone lomljenja i elastinosti. =inimalni napon, potreban za stvaranje 'rakture, izraava se odnosom izme&u glavnog napona 1, modula elastinosti :, monosti 6 i zavoja B #
d 5z E H 1 > dx 5

gdje#
d 5z H 5 dx

ima znaajke pseudo krivine.

%ritina vrijednost pseudo krivine za vapnence, pri kojoj dolazi do 'rakturiranja kree se u podruju 1+ -, . 8a temelju ovih empirijskih granica moe se oekivati pojava 'rakturiranja u svakom momentu kada je ispunjen odnos #
1 > 1+ - , E

1 500

10 4
1

"

9 ,8 1

1 000

D if e r e n c ija ln i n a ! o n ,

500

5 =*
0 200 1 000

400 G e o s t a t s k i t la k

600

800

9 ,8 1

10

Slika 9-6: "i'erencijalni napon u ovisnosti od geostatskog tlaka -za krenjake0 Erakturiranje stijena je sloena pojava i kod izrade buotina ili u buotinskoj eksploataciji se deava kada je tlak isplake ili tekuine -pulpe0 jednak ili vei od minimalnog tlaka matriksa. ri ovom tlaku tekuina penetrira u porni prostor matriksa. "aljnji porast tlaka izaziva sabijanje matriksa. Sabijanje matriksa je najvee u smjeru minimalnog naprezanja. %ada tlak tekuine pre&e vrijednost minimalnog naprezanja matriksa i pornog tlaka, dolazi do 'rakture matriksa i 'raktura se iri normalno na najmanje glavno naprezanje. "a bi se sprijeila 'raktura, tlak tekuine -pt0 treba da bude# pt < v N pp !odoravno naprezanje matriksa ovisi od okomitog naprezanja -o0 i ako se problem pojednostavi moe se dobiti na temelju izraza#
v = o 1

ostoji vie metoda predvi&anja 'rakturnog tlaka, kao # 6ubbert $ Willis -ova jednadba =attheXs $ %ellR -eva korelacija )en :aton -ova korelacija

o H100(r% C 9#!!#, -ovoj jednadbi, tlak 'rakturiranja -p'0 iznosi#

pf = ps + 5 p p *

6 %3(;, # K(!!< su utvrdili da tlak 'rakturiranja ne zadovoljava uvijek relaciju da je# p' K min N pp , ve da min ovisi i od dubine zalijeganja sloja, odnosno#
min = F O

<a slojeve do dubine 1 5++ m E +,* $ +,;. B(" C E %o"-ova korelacija u konanom obliku glasi#
pf =

( ps p p ) + p p

T! & @r &%1r#r "' D @r &%1r"# -r /#'("% # %! & 1%#,&#) "' (lak 'rakturiranja je tlak na kome dolazi do gubitka kohezije stijene -loma0. %od pojave loma stijene tekuina -isplaka, pulpa0 se utiskuje u stijenu -kolektor0. Erakturni gradijent se izraava# kgJm*, gustoa stupca tekuine barJm, porast tlaka sa dubinom bar za 6, vrijednost 'rakturnog tlaka na danoj dubini 6 !rijednost 'rakturnog gradijenta -'g0 ovisi o dubini i tipu sedimenata, i priblino iznosi# 'g K +,1*. $ +,12+ barJm -dubina 1- ;++ m0 <a dublje, normalno konsolidirane slojeve -lapori, gline, soli, anhidrit i dr.0 # 'g K +,55. barJm %od odre&ivanja radnog tlaka mora se zadovoljiti odnos # pr f pi f p' Erakturni tlak se odre&uje# metodama previ&anja laboratorijskim pokusima ispitivanjima tlakom $ @4( postupak -QQ@eak $ o'' testQQ0 7spitni tlak treba da je manji ili najvie jednak 'rakturnom tlaku. 7spitivanja tlakom se ograniavaju vremenski -*+ minuta0 i veliinom koja je manja od 2+ ] unutranje granice naprezanja najslabijih dijelova oblone kolone cijevi. 7spitivanja u otvorenom kanalu buotine izvode se tlakom koji je manji od 'rakturnog tlaka.

7spitivanja zaptivenosti podzemnih komora su znatno kompleksnija i temelje se na mjerenjima tlaka, odnosa ulazne i izlazne koliine tekuine ili plina i vizualnom promatranju. =ora se ukljuiti i utjecaj konvergencije, divergencije, temperature, promjene volumena i dr. Badni tlak treba da bude manji od ispitnog tlaka za vrijednost pokazatelja sigurnosti, i to u granicama oko 5+ ]. 7spitivanje postojanja prirodnih 'aktura izvodi se tijekom izgradnje buotina, i to za# o krovinske sedimente -slojeve0, o eksploatacijski sloj i o podinski sloj. 7spitivanja se izvode na temelju snimanja dobivenog jezgra iz buotine i ekstrapoliraju na cijelo leite. %od postojanja prirodnih 'aktura utvr&uje se njihova otvorenost, veliina, distribucija i usmjerenost. 5r &%1r"# # r /"# %! & + !(2#*%( ,o!# EET(%#m EE U projektnoj dokumentaciji eksploatacije leita kamene soli QQ(etimaQQ nije utvr&en 'rakturni, odnosno radni tlak. Eiziko $ mehanika svojstva krovnih naslaga i soli ra&ena su u laboratorijima, na uzorcima iz istranih i istrano $ eksploatacijskih buotina -tablica 9-50. Tablica 9-2: Eiziko-mehanika svojstva krovnih naslaga i soli
!isoka krovina )uotina (" - 51 (" $ 55 ) $ 2. ) $ 95 ) - 9/ min maU sr 8eposredna krovina min @> 4B maU sr 8eposredna krovina min +,1, +,1. +,1/ +,1. ; +,*+ ; +,*1 +,,, +,*5 +,*2 1 +,*1 , +,,1 +,,1 +,,, +,,, +,,* +,,1 ; +,*. +,,+ +,*/ +,** +,** +,55 )B:_> maU +,5/ +,5. sr +,5+ ; +,5, min +,,* . +,,, Sol maU +,,, +,,, 5 +,,+ +,*9 sr +,,*2 +,,,1 +,*; +,*,

"e'ormacijska svojstva -modul elastinosti, modul de'ormacije i oassonov pokazatelj0 ra&ena su za buotine )-2/, )-95 i )-9/, i to za solno tijelo i neposrednu krovinu -brea i lapor0. 7spitivanja de'ormacijskih svojstava za podinu nisu ra&ena, dok su za visoku krovinu ra&ena samo kod istrane buotine ("-55 -tablica 9-50. Erakturni tlak dobivamo iz jednadbe#
p f = v + pp = +

+ pp 1

11

U ovisnosti od konstrukcije i geolokog pro'ila buotine 'rakturne tlakove, odnosno 'rakturne gradijente utvrditi emo posebno za visoku krovinu -do dubine 1.+mvodonosni horizont0 i za solno tijelo na dubini pete kolone cijevi 9 ;J2QQ -,;*m0. %anal 1/ dQQ g vodonosni sloj 6 K 1.+ m
pf = g H

+ v g H 1

<amjenom vrijednosti dobivamo p' K 55,1+ bara ili 'g K +,1*2 barJm 8a dubini ugradnje pete kolone 9 ;J2QQ $ 6 K ,;* m, p p K +, pa 'rakturni tlak ima vrijednost vodoravnog naprezanja matriksa, odnosno#
v = + 1

<amjenom vrijednosti dobivamo#

v v

min

= ;,,5. bara = /*,,; bara

maU

v = .*,2; bara
sr

Erakturni gradijenti 'g imaju vrijednosti# 'g min K +,15 barJm 'g maU K +,1. barJm 'g sr K +,1, barJm Erakturni tlak i 'rakturni gradijent za buotinu )-// raunati su za vrijednosti oassonovog pokazatelja za buotinu )-2. -tablica 9-50, ija je lokacija neposredno do lokacije buotine )-//.. ?radijent cementne kae gustoe 1 ,++ kgJm* i uz optone otpore oko 1+ bara -kolona 9 ;J2QQ0 i oko ; bara -kolona 1* *J2QQ0# ' ck K +,1;9 barJm -9 ;J2QQ0 ' ck K +,1., barJm -1* *J2QQ0 ?radijent cementne kae za cementaciju kolone 1* *J2QQ je# ' ck K +,1;9 barJm h 'g K +,1*2 barJm ?radijent cementne kae za cementaciju kolone 9 ;J2QQ je# 'g min K +,15 barJm f ' ck K +,1;9 barJm f 'g maU K +,1.+ barJm ?radijent isplake za gustou od 1 5++ kgJm* je# ' is K +,112 barJm 4ve vrijednosti gradijenta isplake i kada tlak u tlanom vodu ne prelazi vrijednosti optonih otpora tijekom izrade kanala buotine nee prouzroiti 'rakturiranje slojeva.
15

:ventualni djelomini ili potpuni gubitak optoka moe biti posljedica nailaska kanala buotine na porozne ili karsti'icirane sredine. O$%oB"# o%$or# $r# 01*("'1 )uenje dlijetima %anal 1/ dQQ -,,; mm0 g i K 5 .++ lJmin, 6 K 12. m 4tpori# - kroz buae ipke -;QQ0 - kroz teke ipke -*+ m0 - kroz mlaznice dlijeta - kroz tlani vod - anularni otpori U%U 84 5,** bara *,.; bara *,,++ bara ;,++ bara 1,++ bar AFD9G 0 r

%anal 15 jQQ -*11 mm0 g i K 5 ,++ lJmin, 6 K ,;* m 4tpori# - kroz buae ipke -;QQ0 - kroz teke ipke -;; m0 - kroz mlaznice dlijeta - kroz tlani vod - anularni otpori U%U 84 2,. bara ;,+ bara *;,+ bara ,,+ bara *,+ bar FFDH 0 r

%anal 2 dQQ -51. mm0 g i K 1 ;++ lJmin, 6 K .+; m 4tpori# - kroz buae ipke -;QQ0 - kroz teke ipke -;; m0 - kroz mlaznice dlijeta - kroz tlani vod - anularni otpori U%U 84 ;,+ bara /,; bara ,;,+ bara *,+ bara ,,; bar HFDI 0 r

T1r0o 01*("'( 4ptoni otpori kod turbo buenja su vei nego kod izrade kanala dlijetima. (o je posljedica veih otpora u turbo builici nego u mlaznicama dlijeta. 4ptoni otpori turbo builice iznose# 1/ dQQ -,,; mm0G i K 5 .++ lJminG / dQQ U /; ............. ,; bara
1*

Ukupni otpori ovise o dubini buotine i treba da budu do FF 0 r .

15 jQQ -*11 mm0G i K 5 ,++ lJminG / dQQ U /+ .............. *2 bara

Ukupni otpori ovise o dubini kanala buotine i kreu se do FG 0 r 2 dQQ -51. mm0G i K 1 ;++ lJminG . dQQ U .+ ................ ,/ bara

Ukupni otpori ovise o dubini buotine i kreu se do H4 0 r . N $om(" J Ukupna vrijednost optonih otpora daje veliinu tlaka u tlanom vodu isplane crpke.

9.>.F. KONSTRUK7IJA BUOTINE I NJENO PO7JEVLJENJE

1,

34/.5678 9:4P;85/503875 <=>8/375 <-''

Dubina [m] Debljina Prognozni geoloki profil [m] acijevljenja kanal ! dlijeto "# $ cementni kamen casing "%$ kanal ! dlijeto &' &!"$ cementni kamen
Sarmat ;apor i pjear u izmjeni. ;apor tamno siv, pjear sitno do srednje zrn. .ijetki proslojci silifikovanog krenjaka.

%
Panon. Pjear i lapor u izmjeni. Pjear kompaktan, lapor laminiran

"%m

)'

&#-

&'-m

casing &( (!)$ *+-,,, ,-,, lbs!ft, ./0 1 Nota: mjerenje vertikalnosti svake dve (tri) buae ipke kanal ! dlijeto &" &!-$ cementni kamen casing 2 ,!)$ *+-,,, -% lbs!ft, ./0 1

Gornji Torton lapor tamno sivi kompaktan, sa rijetkim proslojcima pjeara i krenjaka

(""
Doni Torton lapor tamno siv i sme?, masivan i kompaktan

-&) -((
<re@a od trakastog laporca i pelita, vezivo od sivog laporca

Nota: buenje sa dlijetom 12 1/4" do 400m od 400m do 453 m jez rovanje te proirivanje na 12 1/4"

-,(m
SO KAMENA siva i bijela, sitno do krupno zrna sa uklopcima i proslojcima trakastog (od 433 do 494 m)

+ezgrovanje od -%% - #%( m kanal ! dlijeto ) &!"$

,2, #%%

;5P8.50 trakast siv i sivo sme?

#%( m

;ikvidacioni cementni ep &, m. *&% m ispod podine A , m leBita soli1

S!#& 9-=J %onstrukcija buotine )-// %onstrukcija buotine 5+QQ U1* *J2QQ U 9 ;J2QQ U /QQ U ,dQQ obuhvaa ugradnju * oblone kolone cijevi i dvije slobodno visee eksploatacijske kolone cijevi -slika 9-/0.
1;

Uvodna cijev ;+2 mm -5+ QQ0, ugra&uje se do dubine 5+ m i betonira do povrine. 4blona kolona cijevi 7 *,+ mm -1* *J2QQ0 ima za cilj prekrivanje pliih nestabilnih stijena i vodonosnih horizonata. 4blona kolona cijevi 77 5,; mm -9 ;J20 treba osigurati zaptivenost kanala buotine i sprijeiti bilo kakvo me&uslojno komuniciranje plinovitih i tekuih 'luida. 4va kolona se ugra&uje 5+ metara u krovinu slojnog masiva i cementira se do povrine. Slobodnovisee eksploatacijske kolone 1/2 mm -/QQ0 i 11, mm -, dQQ0 trebaju da osiguraju nesmetani optok tehnoloke i slane vode, a prstenasti prostor iza vanjske pokretne kolone cijevi mogunost manipuliranja ubacivanja i izvlaenja izolanta. T 0!#: 9-># okazatelji cijevi $ > 7 standard
U8U(>B8A7 B4=A:B 37A:!7 !BS(> 8>!4A> -mm0 -Z0 -mm0 o> 7 kgJm -mm0 4<8>%> !>8AS%7 B4=A:B -mm0 ;+2,+ **9,/ 5,,,, 1//,2 11,,* 5+ 1*
*

B4=A:B 37A:!7

":)@A78> S(7A:8%:

%!>@7(:(> =>(:B7A>@>

84=78>@8> =>S> 37A:!7

!BS(> S 4A873:

;,++ 9,.; 1+,+* 2,+; /,*/

Spiralno varena

4krugli

J2 J2

A-;; A-;; A-;; A-;;

2+,/2 ;9,;, *,,5/ 19,.,

*5+,,* 55,,,5 1.1,/+ 99,.+

> 7 4krugli > 7 )uttres > 7 )uttres > 7

% % % "

*.;,15 5.9,9+ 19,,,. 15/,++

9
;

/ ,
1

J5

9.>.H.TEHNOLOGIJA BUENJA 9.>.H.1. TEHNOLOGIJA BUENJA KANALA BUOTINE ZA UVODNU KOLONU

%anal buotine za uvodnu kolonu 2++ - 1+++ mm izvodi se metodom buenja QQna suhoQQ, kako bi se izbjeglo kvaenje podloge temelja buaeg postrojenja. 4va kolona osigurava protjecaj isplake preko vibratora kod buenja za oblonu kolonu cijevi 7. 8akon izrade kanala, uvodna kolona se u buotinu postavlja okomito i cementira do povrine.

1.

9.>.H.4.TEHNOLOGIJA BUENJA KANALA BUOTINE 1= KEE (AAADF mm) 7zrada kanala buotine za oblonu kolonu cijevi 7 *,+ mm -1* *J2QQ0 izvodi se dlijetima 1/ dQQ -,,,,; mm0, do dubine 12.,+ m -1+ m ispod vodonosnog sloja0. Sastav alata# - dlijeto, rvanjsko 1/ dQQG - stabilizator 1/ dQQG - nemagnetska teka ipka 2 *J,QQ -; d QQ 7E0G - stabilizator 1/ dQQ G - teke ipke 2 *J,QQ -; d QQ 7E0G - teke ipke /QQ, 5 kom. -, dQQ 7E0G - buae ipke ;QQG Ukupna masa krutog alata u isplaci gustoe ] tog alata izvodi se optereenje na dlijeto. Beim buenja# - optereenje na dlijeto - broj okretaja dlijeta - kapacitet sisaljke - tlak u tlanom vodu Pro-r m #,$! &(J <a izradu 9 ]-tne bentonitske suspenzije potrebno je ;++ kg bentonita, ;+ kg kaustine sode i ;+ kg pinosoli. otreba reoloka svojstva isplake su# - gustoa 1 111 $ 1 5++ kgJm*G - viskozitet po =arshu# ,; $ .+ sG - plastina viskoznost 15 $ *+ m a sG - granica teenja# ) $ 1; aG - postotak pijeska prije ugradnje kolone# ispod 5 ]. N $om(" J osebnu pozornost posvetiti prilikom manevriranja alatom, kako ne bi dolo do klipovanja. U$1%( + r /J rije poetka radova na izradi isplake potrebno je isplani laboratorij na lokaciji snabdjeti sa svim uzorcima aditiva, koji su predvi&eni za izradu buotine. 7sto tako u isplanom laboratoriju se moraju nalaziti svi instrumenti i oprema, koji su predvi&eni > 7 standardima 1* B)-1, kako bi se mogla svakodnevno raditi analiza isplake i pilot testovi. rije nego se pristupi izradi isplake, treba izmjeriti koliinu 3a i 8a3l u vodi namijenjenoj za izradu isplake. Ukoliko voda sadri vie od 15+ mgJl 3a, potrebno ju je obraditi kalciniranom sodom. 7splaku je potrebno izraditi 5, sata prije poetka radova na buenju, kako bi se postiglo optimalno bubrenje bentonita. 1 5++ kgJm* iznosi priblino 11 t, i sa 9+ 1 $ 9 tG 2+ $ 15+ min-1 5 .++ lJminG do ,;,92 baraG

"a bi se sprijeilo zaga&enje povrinskih voda za buenje je potrebno koristiti bentonitnu suspenziju bez tetnih kemijskih dodataka. Beoloka svojstva isplake odravati po programu za isplaku, a po potrebi podesiti ih prema stvarnoj situaciji u kanalu buotine. otrebne koliine isplanog materijala i aditiva osigurati na buotini u sukladno sa potrebama i programom za isplaku. Po%r(0" o$r(m + B#*.("'( " 01*("#3 B(,%#: J Badi to boljeg ienja isplake od nabuenih estica neophodna je uporaba odgovarajuih sita na vibratoru to ovisi o reolokim svojstvima isplake. <a buenje ovog kanala buotine predvi&ena su sita na vibratoru od 5+ $ 2+ mesha. 4sim toga, u svrhu to boljeg ienja isplake, koristiti e se # desander i desilter. _ienje isplake od nabruenog materijala potrebno je obavljati stalno . Ko"%ro! o&om#%o,%# & " ! 01*o%#"( %ontrolu okomitosti kanala buotine treba pratiti ili vriti snimanjem 'otoinklinometrom svakih 12 m kanala buotine. 8eophodno je pratiti i kut i smjer kanala buotine. Ukoliko bi kut narastao na *o, treba pristupiti korekciji okomitosti kanala buotine uporabom turbinskih builica. K ro% 2" m'(r("' & " ! 01*o%#"( =jerenja treba izvesti u otvorenom kanalu buotine, i to# "7E@ ?B =@J3>@

Pr#$r(m # 1-r /"' &o!o"( 1> >LGEE <naajke kolone su# - promjer - debljina stjenke - kvaliteta materijala - nominalna masa cijevi - unutarnji promjer cijevi - navoj - spojnica - vanjski promjer spojnice - tlak gnjeenja - dozvoljeni unutarnji tlak **9,/ mm -1* *J2QQ0G 9,.; mmG A-;;G 2+,/2 kgJmG *5+,,* mmG okrugli > 7G %G *.;,15 mmG /2 bara 195 bara

%olonu zatitnih cijevi treba opremiti ugradnjom cementacijske pete, protupovratnog ventila i centralizera koji se ugra&uju na polovini cijevi ugradnjom zaustavnih prstenova. 8a prvoj cijevi ugraditi dva centralizera, od ega prvi postaviti na 1 $ 1,; m od pete, a drugi na k duljine od pete i dalje na sredini svake druge cijevi do povrine terena.

Z 3%'()# + :(m("% :#'1J rije ugradnje kolone zatitnih cijevi buotinu optokom oistiti od estica nabruenog materijala i glinenog obloga, " &o" 1-r /"'( &o!o"( + *%#%"#3 :#'()# #,$! &1 $r#$r(m#%# + 1)'(%( &) !#%(%"( :(m("% :#'(. %olonu zatitnih cijevi ugra&ivati prema programu i tehnikim uputstvima za ugradnju zatitnih cijevi. %olonu nadopunjavati kod svake ugra&ene cijevi, a kod svake pete ugra&ene cijevi kolonu nadopuniti do vrha. ratiti istisninu ugra&ene kolone i biljeiti podatak kod svakih ; ugra&enih kolona. <abiljeiti masu svakih ; ugra&enih kolona i rezultate upisati u program ugradnje kolone. 8akon ugradnje kolone zatitnih cijevi i cementacije, a prije poetka vezivanja cementa, potrebno je obaviti centriranje ugra&ene kolone zatitnih cijevi unutar buaeg stola. O$(r %#)"o #+)(/0("# $ro-r m :(m("% :#'( &o!o"( + *%#%"#3 :#'()# $rom'(r >>9D= mm (1> >LGM) 1. 5. odaci o buotini# rethodna kolona# 6b K 1/, 6kK 5* m m "dl K ,,,,; mm "k K ;+2 mm -1* *J2Z0 -1/ 1J5Z0 - 5+I 0

odaci o dubini ugradnje i opremanje kolone# 6k do 1/, m "k K **9,/ mm

*.

odaci za pripremu spremnika i dodataka za mijeanje cementa# pripremiti iste vode za vrnu cementnu kau# 1. voda# 1*,; m* 5. )entonit# 55; kg *. )"3-+,*# 1+ kg ,. 8E-.# 5 lit pripremiti iste vode za repnu cementnu kau# 1. voda# 5,, m* 5. 3a3l5# 1++ kg pripremiti iste vode za razdjelnicu i pranje 3># 2 m*

;. rogramirani stupac podizanja cementne kae iza kolone zat. cijevi# 4d pete do ua repna cem. kaa# od 1/, $ 15, m vrna cem. kaa# od 15, $ +,++ m .. 3ementacija_: 4= 4 :B%78SU, S B:(64"87= 7 8>64"87= ?U=:87=

/. "odavanjem .+ ] na nominalni promjer buotine, za cementaciju programirane visine dizanja potrebno je 19 m* cem. kae. 2. odaci o razdjelnici isplaka - cementna kaa# 1. voda# 5 m*

5. cem. kaa gustoe 1*;+ kg m* * m* 9. odaci o cementu i cementnoj kai# masa cementne mjeavine# obujam cementne kae# programirana obujamska masa# vodocementni omjer# vrijeme pumpabilnosti cementne kae# ekanje na cementni kamen -(W430# 1+. Sredstva rada pri izradi cementne kae# silosi# cikloni# kompresori cementacijski agregati# centri'ugalne crpke za vodu s minimalnom dobavom# !BD8> 1++++ kg 1,,. m* 1,,+ kgJm* 1,5 55+ min ,2 h B: 8> ;+++ , 12++ +,; 15+ 5+

19

1 kom 1 kom 1 kom 1 kom +,+5 m*Js

11. 4bujamski protok pri istiskivanju cementne kae iz kolone zatitnih cijevi# +,++.. m*Js N $om(" J !rijeme vezivanja cementne kae treba odrediti u laboratoriji prije cementacije i na uzorcima cementne kae uzetih u tijeku cementacije. O$r(m "'( 1*. 01*o%#"( 8akon stvrdnjavanja cementa izvriti montau )4 -a za nastavak buenja za tehniku kolonu cijevi 77 9 ;J2QQ, koji se sastoji od s'erinog preventera 1* ;J2QQ * =.

I,$#%#) "'( + $%#)("o,%# o0!o2"( &o!o"( :#'()# I Ko!o" J <aptivenost kolone zatitnih cijevi i ispitati tlakom od *+ bara - is K 15++ kgJm*0 u trajanju od *+ minuta.

"ozvoljeni pad tlaka je 1+] od vrijednosti ispitnog tlaka. 8a gra'ikom prikazu ispitivanja zaptivenosti mora biti vidljiva stabilizacija tlaka. 8akon vremena predvi&enog za stvrdnjavanje cementa treba provjeriti zaptivenost oblone kolone cijevi. 7spitni tlak mora biti manji od vrijednosti 2+ ] od unutarnje granice naprezanja na pucanje za najslabije mjesto kolone oblonih cijevi. 7spitivanje se izvodi tako to se utiskuje isplaka u koracima porasta tlaka od ; bara za dva minuta, sve do konanog ispitnog tlaka. otrebno je napraviti gra'iki prikaz porasta tlaka i koliine utisnute tekuine. 4va ovisnost ima linearne znaajke kod zaptivenog sustava. Smatra se da je zaptivenost dobra ako ispitni tlak ne padne vie od 1+ ] za *+ minuta. Bastereenje -smanjenje tlaka0 treba isto obaviti u koracima od ; bara za dva minuta, kako bi se sprijeio hidrauliki udar. 7sto tako, pri rastereenju treba mjeriti koliine istisnute tekuine, koja bi trebala da odgovara koliini utisnute tekuine, ako je zaptivenost dobra.
5+

T! B"# )o/o)# , $r#$ / '1.#m )("%#!#m D PPV # &(!!< :oo&. <aptivenost tlanih vodova s pripadajuim ventilima, ! i kellR cook , ispitati tlakom od *+ bar. !rijeme ispitivanja je 5 U 1; minuta, a pad tlaka nije dozvoljen. A"1! r"# $r()("%(rJ <aptivenost anularnog preventera ispitati tlakom od *+ bar -i K 15++ kgJm*0 u trajanju od 1; minuta. "ozvoljeni pad tlaka je 1+] od vrijednosti ispitnog tlaka. Po,(0" " $om(" J "ozvoljeni pad tlaka od 1+] ne podrazumijeva proputanje opreme, brtvila ili kolone, ve toleranciju zbog eventualno zaostalog zraka u sustavu. 8a dijagramu ispitivanja zaptivenosti mora biti vidljiva stabilizacija tlaka. 9.>.H.>.TEHNOLOGIJA BUENJA KANALA BUOTINE 14 N EE 7zrada kanala buotine za oblonu kolonu cijevi 77 5,; mm -9 ;J2QQ0 izvodi se dlijetima *11 mm -15 jQQ0. Sastav alata# - dlijeto rvanjsko 15 j QQ -* U 12J*5 QQ0G - stabilizator 15 jQQ -spiralni0G - nemagnetska teka ipka 2 kQQ -; dQQ 7E0G - stabilizator 15 jQQ -spiralni0G - teka ipka 2 kQQ , pet kom. -; dQQ 7E0G - teke ipke . dQQ, dva kom. -, dQQ 7E0G Ukupna masa krutog alata u isplaci gustoe 1 *++ kgJm* iznosi 1* tona. Beim buenja# - optereenje na dlijeto * $ 15 tG - broje okretaja dlijeta .+ $ 1++ min-1G

kapacitet sisaljke tlak u tlanom vodu

5 ,++ lJminG do ;;,. bara.

Pro-r m #,$! &( <a izradu ovog kanala buotine koristit e se obra&ena bentonitska suspenzija i zasiena slana isplaka. <a bentonitsku suspenziju potreban je slijedei materijal# - bentonit 1. +++ kg - lucel $ , ili 3=3 7! * +++ kg - kaustina soda ;++ kg - soda bikarbona 1;+ kg - pinosol 5 +++ kg - obasil -epivi materijal0 .++ kg - repini rezanci -epivi materijal0 ,++ kg - 8a3l /; +++ kg otrebna reoloka svojstva isplake su# - gustoa# 1+.+ $ 15;+ kgJm* - viskoznost po =arshu# ,+ $ ;+ s - 'iltracija po > 7# do 1+ ml - plastina viskoznost # 15 $ 5+ m a s - granica teenja# 5 $ 1+ a - p6# 9 $ 1+,; - ] pijeska# drati to nie - 8a3l $ 5;+ kg J m* <a zasienu slanu isplaku potreban je slijedei materijal# - bentonit . +++ kg - lucel $ , ili 3=3 7! , +++ kg - 8a3l *+ +++ kg - kaustina soda 5++ kg - pinosol ;++ kg otrebna reoloka obiljeja isplake su# - gustoa# 1+5+ $ 1*++ kgJl - viskoznost po =arshu# ,+ $ ,; s - 'iltracija po > 7# do 1+ ml - plastina viskoznost # 15 $ 12 m a s - granica teenja# 5$2 a - p6# 2$9 - ] pijeska# do 1 ] - 8a3l $ vie od *++ kgJm* )uenje kanala buotine 15 jQQ sa bentonitskom suspenzijom izvodi se sve do krovine bree, kada se pristupa zamjeni postojee isplake sa zasienom slanom isplakom. 8apomena# <a spravljanje bentonitske suspenzije i zasiene slane isplake moe se koristiti slana voda iz postojeih buotina, ija je koncentracija vea od *++ kgJm*.

U$1%( + r /J <a buenje dlijetom 15 jI koristiti e se isplaka iz prethodne 'aze buenja. <a buenje cementnog mosta neophodno je isplaku obraditi sodom bikarbonom. rije svake izrade i obrade isplake potrebno je napraviti probni test u laboratoriju na lokaciji buotine, radi odre&ivanja optimalne koliine aditiva i izbjegavanja tetnih promjena u isplaci. Beoloka svojstva isplake odravati po programu za isplaku, a po potrebi podesiti ih prema stvarnom stanju u kanalu buotine. otrebne koliine isplanog materijala i aditiva osigurati na buotini u skladu sa potrebama i programom za isplaku. Po%r(0" o$r(m + B#*.("'( " 01*("#3 B(,%#: J Badi to boljeg ienja isplake od nabuenih estica neophodna je uporaba odgovarajuih sita na vibratoru to ovisi o reolokim svojstvima isplake. <a buenje ovog kanala buotine preporuamo sita na vibratoru od 2+ $ 15+ mesha, te rad desandera i desiltera. _ienje isplake potrebno je obavljati kontinuirano . J(+-ro) "'( "aljnje buenje se izvodi uz kontinuirano jezgrovanje sa krunom 2 dQQ. Sastav alata u toku jezgrovanja je# - dijamanska kruna 2 dQQ U , QQG - jezgroaparat . kQQ -jedno ili dvosekcijski0G - teke ipke . jQQ, , komada -, 7E0G - buae ipke ;QQG Beim jezgrovanja# - kapacitet ispiranja .++ $ 2++ lJminG - optereenje krune * $ . tG - broj okretaja krune ,+ $ /+ min $1G - tlak u tlanom vodu do .; bara 8apomena# U sluaju da pri izradi ovog dijela kanala do&e do gubitka isplake, obavezno treba izvriti sanaciju gubitka. Sanaciju izvesti na temelju rograma, koji e se naknadno izraditi. Pro*#r#) "'( 01*o%#"( 8akon jezgrovanja neophodno je postojei kanal buotine 2 dQQ proiriti na promjer 15 jQQ i pripremiti kanal buotine za ugradnju kolone 9 ;J2QQ. 8apomena# Svrsishodno bi bilo da se zasiena slana isplaka pripremi bez dodatka bentonita, kako bi eliminirali mogunost stvaranja isplanog obloga na stjenci buotine i time osigurati bolji spoj cementnog kamena i stjenke buotine. O&om#%o,% & " ! 01*o%#"(

4komitost kanala buotine pratiti snimanjem 'otoinklinometrima svakih 12 m, pri emu je neophodno utvrditi kut i smjer kanala buotine. %orekciju okomitosti kanala buotine, u sluaju otklona vie od 1 ] dubine, izvriti usmjerenim turbinskim buenjem, a dubinu korekcije odrediti prema podacima mjerenja. 8apomena# 8astojati da kanal buotine u breu u&e sa to manjim odstupanjem od okomice, jer se naredni interval bui stalno jezgrovanje. K ro% 2" m'(r("' 1 & " !1 01*o%#"( U otvorenom kanalu buotine 15 1J, QQ treba izvriti slijedea :% mjerenja# - "7E@ - ?B - =@J3>@ - >3 DST m'(r("' (ijekom izgradnje prvih ; eksploatacijskih buotina pokualo se izvriti "S( mjerenja, me&utim bez rezultata, jer se pakerima nije uspjela osigurati zabrtvljenost dijela kanala buotine. 7nae, ovakva mjerenja se provode u kanalima buotina izgra&enim u vrstim stijenama, u kojima je mogue osigurati zabrtvljenost dijela kanala. Stoga se preporua da se ova mjerenja na buotini )-// ne izvode. Pr#$r(m # 1-r /"' &o!o"( 9 FLGEE 4blona kolona cijevi 77 ima slijedee znaajke# - promjer# 5,,,,+ mm -9 ;J2QQ0, - debljina stjenke# 1+,+* mm, - kvaliteta materijala# A-;;G - nominalna masa cijevi# ;9,;, kgJm, - unutranji promjer cijevi# 55,,,5 mm, - navoj# okrugli > 7, - spojnica# kratka, - vanjski promjer spojnice# 5.9,9 mm, - tlak gnjeenja 5+. bara i - dozvoljeni unutarnji tlak */9 bara. rije ugradnje kolonu treba opremiti sa cementacijskom petom, protupovratnim ventilom, centralizerima. Baspored ugradnje centralizera# rvi centralizer postaviti na 1 $ 1,; m od pete i ome&iti sa dva prstena, a drugi na k duljine od pete, ome&en sa dva prstena. U dijelu solnog tijela i bree dalje centralizere postaviti na sredini svake cijevi, a u ostalom dijelu kanala buotine centralizere postaviti na sredini svake druge cijevi. QQ ositiveQQ centralizere ugraditi na zadnje dvije cijevi. Ugradnja#

%olonu zatitnih cijevi ugra&ivati prema programu i tehnikim uputstvima za ugradnju zatitnih cijevi. (ijekom ugradnje kolone zatitnih cijevi, voditi dijagram sila nasjedanja i zadizanja kolone i po potrebi izvriti me&uoptok, u cilju ienja anulara od obloga i smanjenja trenja tijekom ugradnje. %olonu nadopunjavati kod svake ugra&ene cijevi a kod svake pete ugra&ene cijevi kolonu nadopuniti do vrha. ratiti istisninu ugra&ene kolone i biljeiti podatak kod svakih ; ugra&enih kolona. <abiljeiti masu svakih pet ugra&enih kolona -Xeight up J Xeight doXn0 i rezultate upisati u program za ugradnju kolone. %olona se odsjeda u uu buotine klinovima i pakira primarnim i sekundarnim gumenim brtvljenjem . N &o" 1-r /"'( &o!o"( + *%#%"#3 :#'()# # :(m("% :#'(D $r#'( $oB(%& )(+ "' :(m("% D $o%r(0"o '( o0 )#%# :("%r#r "'( 1-r 8("( &o!o"( + *%#%"#3 :#'()#. Z 3%'()# + :(m("% :#'1J rije ugradnje kolone zatitnih cijevi buotinu optokom oistiti od estica nabuenog materijala i glinenog obloga, a nakon ugradnje kolone zatitnih cijevi isplaku pripremiti za uvjete kvalitetne cementacije . <a cementaciju pripremiti 1+ m* iste vode. 8apomena# 4sigurati prihvat isplake tijekom protiskivanja cementa, koliko to uvjeti na postrojenju dozvoljavaju, te istu proistiti. Ostale napomene <a cementaciju 9 ;J2Z kolone potrebno je dva dana prije cementacije dostaviti traene i laboratorijski dobivene rezultate o cementnoj kai, posebno reoloke podatke kako bi se opredijelili za reim protiskivanja cementne kae -vrtloni ili epoliki0, ovisno o podacima izbuene buotine, svojstvima cementne kae i raspoloivim sredstvima rada Ukoliko se laboratorijskom pripremom neki od pokazatelja naruava kod podeavanja nekog drugog pokazatelja cementne kae, u dogovoru sa projektantom odredit e se vaniji parametar za buotinu. O$(r %#)"o #+)(/0("# $ro-r m :(m("% :#'( &o!o"( + *%#%"#3 :#'()# $rom'(r 4AADF mm (9 FLGM) 1. odaci o buotini# 6b K ,;* m rethodna kolona# 6k K 1/, m "dl K *11,++ mm "k K **9,/+ mm -15 1J,Z0 -1* *J2Z0

5. odaci o dubini ugradnje i opremanje kolone# - 6k do ,;* m "k K **9,/ mm -9 ;J2Z0 *. odaci za pripremu spremnika i dodataka za mijeanje cementa# - pripremiti iste vode za vrnu cementnu kau# 1+ u vodu dodati# 8a3l 5,.+ kg 8E-. 1. l " $ 1.2@ 12+ l =icroblock 12++ l m*

- pripremiti iste vode za repnu cementnu kau# u vodu dodati# 8a3l ..+ kg 3EB-* ,+ l 8E-1 , l - pripremiti iste vode za razdjelnicu i pranje 3>#

5,5

m*

1+

m*

,. rogramirani stupac podizanja cementne kae iza kolone zat. cijevi# 4d pete do +,++ m repna cem. kaa# od ,;* $ *2+ m vrna cem. kaa# od *2+ $ +,++ m ;. 3ementacija $ _: 4= 4 :B%78SU, S B:(64"87= i 8>64"87= ?U=:87=

.. "odavanjem .+] na nominalni promjer otvorenog kanala buotine, za cementaciju programirane visine, potrebno je 5+ m* cementne kae. /. odaci o razdjelnici isplaka $ cementna kaa# 1. voda# 5 m* 5. cem. kaa gustoe 1*;+ kgJm*# 5 m* 2. odaci o cementu i cementnoj kai# - masa cementaJmjeavine# kg - obujam cementne kae# m* - programirana obujamska masa# kgJm* - vodocementni omjer# - vrijeme pumpabilnosti cementne kae# min - ekanje na cementni kamen -(W430# !BD8> 9;++ 1. 1*/+ 1,*+ 1,+ *+ 5 1 5 1 1 U +,+5 kom kom kom kom m*Js B: 8> ;;++ , 192+ +,,+ 11+ h

9. Sredstva rada pri izradi cementne kae# - silosi# - cikloni# - kompresori - cementacijski agregati# - centri'ugalne crpke za vodu s minimalnom dobavom#

1+. 4bujamski protok pri istiskivanju cementne kae iz kolone zatitnih cijevi# +,+5; m*Js 8apomena# za spravljanje cementne kae moe se koristiti zasiena slana voda iz postojeih buotina, pod uvjetom da primjese nemaju nikakav utjecaj na svojstva cementnog kamena -izvo&a treba osigurati dokaz0G vrijeme vezivanja cementne kae treba odrediti u laboratoriji prije cementacije i na uzorcima cementne kae uzetih u tijeku cementacije.

I,$#%#) "'( + $%#)("o,%# &o!o"( 9 FLGEE Opremanje ua buotine <a ispitivanje i nastavak buenja za proizvodnu kolonu /I na uu buotine montirati prirubnicu 9 ;J2QQ kolone 11Z ; +++ U 1* ;J2Z *= -preventerski sklop0. Ispitivanje zaptivenosti Brtvila i brtveni prsten: <aptivenost primarnog i sekundarnog brtvila te brtvenog prstena ispitati tlakom od *+ bara. 7spitivanje se izvodi 5 U 1; minuta, a pad tlaka nije dozvoljen. Kolona <aptivenost kolone zatitnih cijevi ispitati tlakom od *+ bar -is K 15++ kgJm*0 u trajanju od *+ minuta. "ozvoljeni pad tlaka je 1+] od vrijednosti ispitnog tlaka. 8apomena# 7spitivanje zaptivenosti kolone 9;J2QQ izvodi se po istom postupku kao i kolone 1* *J2QQ. Uloci za buae ipke eljusnog preventera i ventili na uu# <aptivenost uloaka za buae ipke eljusnog preventera i ventila na uu ispitati sa Hcup testeromI, tlakom od *+ bara, u trajanju od 1; minuta. ad tlaka nije dozvoljen. >nularni preventer# <aptivenost anularnog preventera ispitati tlakom od *+ bara u trajanju od 1; minuta. "ozvoljeni pad tlaka je 1+] od vrijednosti ispitnog tlaka. Bazdjelni ure&aj -3hoke =ani'old0# <aptivenost tlanog voda do choke mani'olda, unutarnjih i vanjskih ventila, ispitati sa tlakom od *+ bara. !rijeme ispitivanja je 1; minuta, a pad tlaka nije dozvoljen. (lani vodovi s pripadajuim ventilima, ! <aptivenost tlanih vodova s pripadajuim ventilima, ! ispitati tlakom od *+ bara. !rijeme ispitivanja je 1; minuta, a pad tlaka nije dozvoljen. 8apomena# <a sva ispitivanja zaptivenosti treba da postoji zapisnik o provedenom ispitivanju, ovjeren od nadzornog organa i odgovorne osobe izvo&aa radova. Po,(0" " $om(" J Do+)o!'("# $ / %! & o/ 1I OD "( $o/r +1m#'() $ro$1*% "'( o$r(m(D 0r%)#! #!# &o!o"(D )(. %o!(r ":#'1 +0o- ()("%1 !"o + o,% !o- +r & 1 ,1,% )1D #!# "(1'(/" B("( -1,%o.( #,$! &(. N /#' -r m1 #,$#%#) "' + $%#)("o,%# mor 0#%# )#/!'#) ,% 0#!#+ :#' %! & .
5.

B1*("'( :(m("%"o- B($ )uenje cementnog epa treba izvesti dlijetom 2 dQQ, 1 $ 5 m ispod pete kolone. I,$#%#) "'( + $%#)("o,%# :(m("%"o- & m(" 7spitivanje zaptivenosti cementnog kamena izvodi se po istom postupku kao i ispitivanje zaptivenosti oblonih kolona cijevi. 7spitivanje treba izvesti sa potpuno zasienom slanom vodom. 7spitni tlak ovisi o znaajki solnog masiva, a odre&ujemo ga na temelju slijedeeg izraza# pi K g - 1.++ - is 0 6b < p' $ g i 6b pi K 9,21-1.++ $ 15++ 0,;* 1+ $; K 12 bara 8apomena# (onu veliinu ispitnog tlaka treba odrediti nakon analize pokazatelja cementacije i na temelju stvarnih de'ormacijskih svojstava solnog masiva za buotinu )-//.

9.>.H.A.TEHNOLOGIJA IZRADE 6ASIVU I 1I m U PODINI

KANALA

BUOTINE

SOLNO6

4vaj kanal se jezgruje stabiliziranim jezgroaparatom -promjer stabilizera je 2 dQQ0 $ nominalnog promjera . kQQ s krunama -dijamantnim0 2 dQQ i promjerom jezgre ,QQ. Sastav alata# - dijamantska kruna 2 dQQ U ,QQ - jezgroaparat . kQQ -jedno ili dvosekcijski0 - teke ipke . jQQ, , kom. -,QQ 7E0 - buae ipke ;QQ Beim jezgrovanja - kapacitet ispiranja .++ $ 2++ lJmin - optereenje krune *$.t - broj okretaja krune ,+ $ /+ min-1 - tlak u tlanom vodu do .; bara O&om#%o,% & " ! 01*o%#"( 4komitost kanala buotine pratiti snimanjem 'otoinklinometrima svakih 12 m, pri emu je neophodno utvrditi kut i smjer kanala buotine. %orekciju okomitosti kanala buotine, u sluaju otklona vie od 1 ] dubine, izvriti usmjerenim turbinskim buenjem, a dubinu korekcije odrediti prema podacima mjerenja. 8apomena#

U sluaju potrebe korekcije kanala buotine obavezno likvidirati cementnom ispunom dio kanala za koji se vri korekcija okomitosti. K ro% 2" m'(r("' U otvorenom kanalu buotine izvriti slijedea mjerenja# - "7E@ - ?B - S@ - =@J3>@ - 38@J3"@ - >3 - 6B"7 - (6 - 3)@ u koloni 9 ;J2QQ PNN m'(r("' Sa mjernom opremom 88 -buotinski mjerni ure&aj i povrinski mjerni sustav $ :% jedinica, kabel, raunalo0 mogue je de'inirati proslojke koji su zasieni plinom, na'tom, vodom i soli $ kao i odrediti njihove dubine kontakta. 8a kvalitetu mjerenja ne utjee porozitet 'ormacija. 4dluku, da li e se raditi ova mjerenja, donosi investitor. I+r / :(m("%"o- B($ " /"1 01*o%#"( 7zrada cementnog epa# 3ementni ep na dnu buotine se izra&uje s ciljem likvidacije dijela buotine u podini -oko 1+ metara i ; metara u soli0. Sastav cementne kae je isti kao kod repne cementne kae za kolonu cijevi 9 ;J2QQ 8apomena# 4dluku o izradi cementnog epa donijeti nakon analize de'ormacijskih svojstava i pokazatelja buenja podine. _ep postaviti samo u sluaju kada su de'ormacijska svojstva podine nepovoljnija od de'ormacijskih pokazatelja solnog masiva. I,$#%#) "'( + $%#)("o,%# 01*o%#"( 7spitivanje hermetinosti otvorenog kanala buotine treba izvesti po istom postupku kao i ispitivanje zaptivenosti cementnog kamena ispod pete kolone 9 ;J2QQ. 7spitni tlak je isti kao i kod gore spomenutog ispitivanja. Pr#$r(m # mo"% 2 (&,$!o % :#',&( o$r(m( 8akon zavretka izgradnje kanala buotine neophodno je pripremiti za ugradnju# - buotinsku eksploatacijsku glavu, - slobodno viseu kolonu cijevi /QQ -1//,2 mm0, - slobodno viseu kolonu cijevi , dQQ -11,,* mm0. Slobodno visea kolona cijevi , dQQ ugra&uje se do dubine 1 m iznad dna buotine, a slobodno visea kolona cijevi /QQ ugra&uje se do dubine 1; m iznad dubine ugradnje prethodne kolone

-, dQQ0. 9.>.H.F. 6JERE TEHNIKE ZATITE =jere tehnike zatite prilikom realiziranja ovog programa biti e provedene prema vaeoj zakonskoj regulativi, pravilnicima i pravilima propisanih za rudarstvo, za tehniku zatitu, zatitu na radu, zatitu od poara i zatitu ovjekove okoline . <a vrijeme radova posebnu pozornost posvetiti spreavanju zaga&enja radnog prostora i okoline. Sav otpad -kruti otpad, stara ulja0 treba otpremiti u za to predvi&ene deponije. Strogo voditi brigu oko uskladitenja tetnih kemikalija i goriva . U deponij nabuenog materijala na lokaciji nije dozvoljeno odlaganje ugljikovodika, ulja i krutog otpadnog materijala. U sluaju pojave erupcije, poara ili neke druge nepogode bilo kojom vezom -U%!, tele'on0 obavijestiti upravu 3rosco d.o.o a u nedostatku veze najhitnije zatraiti pomo preko najblieg =U -a. =jere zatite -tehnike zatitne mjere pod tokom 90 propisane u Z(ehnikom projektu buenja i opremanja eksploatacijskih buotina za eksploataciju leita kamene soli (etima sa povrine terenaZ primijenit e se u Z"4 U8S%4= BU">BS%4= B4A:%(U )UD:8A> 7S(B>C84 $ :%S @4>(>37AS%: )UD4(78: )-//Z i B4?B>=U 7<?B>"8A: )UD4(78: )-// 8> @:C7D(U %>=:8: S4@7 (:(7=>. Sve gore navedeno odnosi se na izvo&enje rudarskih radova u normalnom tehnolokom procesu. U sluaju nastanka akcidentnog stanja operativno se donosi Z lan mjera zatiteZ za akcidentno stanje, a na osnovi tehnolokog stanja, utvr&enog stupnja akcidentnog stanja i de'iniranih izvora opasnosti. Z lan mjera zatiteZ izra&uju tehnolozi, strune osobe za zatitu na radu izvo&aa rudarskih radova i Sluba zatite okolia i sigurnosti na radu. lan mjera zatiteZ za akcidentno stanje ovjerava i odobrava odgovorna osoba na razini oduzea.

Tablica 9-4: redvi&eno vrijeme trajanja izgradnje buotine QQ)-//QQ

Eaza buenja 4pis radova Sati "ana

)uenje promjera 2++ $ 1+++ mm, do dubine od 5+ m riprema i ugradnja uvodne kolone ;+2 mm, do dubine 5+ m -radove izvesti bagerom i lavirkom QQna suhoQQ da se ne izazove klizite0 3ementacija Stvrdnjavanje cementa JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ 1/ dQQ Sastav alata i izrada isplake . )uenje do dubine od 1/, m, uz kontrolu okomitosti kanala , :%= ; riprema i ugradnja kolone 1* *J2QQ 1. 3ementacija , Stvrdnjavanje cementa 1 =ontaa ua buotine ; 7spitivanje zaptivenosti ua buotine * =jerenje kuta 5 A1 4 = JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ 15 jQQ Sastav alata , )uenje cementnog epa 5 )uenje do ,++ m, mjerenje okomitosti, korekcija okomitosti turbinskom / builicom 7zrada slane isplake i zamjena , Sastav alata za kontinuirano jezgrovanje 1 %ontinuirano jezgrovanje intervala ,++ $ ,;* m -bree i krovina soli0 5 roirivanje jezgrovanog intervala 1 :%= 1+ riprema i ugradnja kolone 9 ;J2QQ 55 3ementacija * Stvrdnjavanje cementa 1 =ontaa ua buotine . 7spitivanje zaptivenosti ua buotine - rogram0 * =jerenje kuta * F= 4 1A JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ 2 dQQ Sastav alata za kontinuirano jezgrovanje . %ontinuirano jezgrovanje intervala ,;* $ .+; m ; ostavljanje cementnog epa na dubini .+; m , Stvrdnjavanje cementa 5 :%= 1+ riprema i ugradnja kolone /QQ 2 riprema i ugradnja kolone , dQQ 2 7spitivanje zaptivenosti ua buotine , AI 4 9 >I U K U P N O