6.

CEMENTACIJA BUOTINA
Cementacija zatitnih cijevi predstavlja postupak ispune prostora iza kolone zatitnih cijevi cementnom otopinom koja se stvrdnjava obrazujui krutu cementnu masu. U ovisnosti od uvjeta u buotini i same namjene kolone zatitnih cijevi i buotine, cementacija se moe izvesti cijelom duinom kolone zatitnih cijevi ili samo u pojedinim intervalima. Osnovna namjena cementacije buotine je: da zatitne cijevi, cementni prsten, zid buotine i ulaz buotine, predstavljaju jedinstven sustav. aj sustav u svim svojim dijelovima, tokom predvi!eno" vremena, treba da izdri sva naprezanja koja se javljaju u eksploatacijskoj dobi buotine, da se sprije#i "ubljenje isplake ili dotok $luida u buotinu iz slojeva kroz koje se bui, izolacija pojedinih nabuenih slojeva i spre#avanje proticanja slojnih $luida ili isplake prstenastim prostorom iza kolone zatitnih cijevi, spre#avanje djelovanja korozije slojnih $luida na u"ra!ene zatitne cijevi, odvojena eksploatacija leita u"ljikovodika kao zasebnih hidrauli#nih cjelina %dva i vie slojeva&, skretanje buotine i dr. 'a cementaciju buotina izra!uju se specijalni cementi koji se nazivaju tamponani. amponani cementi pripadaju "rupi visokokvalitetnih portland cementa %(C)*+ ili (C),+&, a odlikuju se, u odnosu na obi#ni cement, boljim mehani#kim svojstvima poslije stvrdnjavanja, ubrzanim stvrdnjavanjem i dr. 'a pripremanje cementne otopine, prah portland cementa se mijea sa vodom u razli#itom masenom odnosu. Odnos mase vode i mase cementno" praha naziva se vodocementni $aktor % -.C & koji obi#no iznosi od /,, do /,0 a rje!e dostie vrijednost /,1. (ripremljena cementna otopina predstavlja itku masu, koja se poslije neko" vremena po#ne z"unjavati. 2ehani#ka svojstva tek pripremljene otopine su sli#na mehani#kim svojstvima isplake na osnovama "line. Cementna otopina se brzo po#inje z"unjavati, "ubi $luidnost i prelazi u tvrdu nepokretnu masu. aj proces naziva se vezivanje cementne otopine. -ezivanje traje obi#no nekoliko sati nakon mijeanja cementa sa vodom, zatim se cementna masa postepeno stvrdnjava, postaje #vrsta i pretvara se cementni kamen. aj proces se naziva stvrdnjavanje cementne otopine. On traje vie dana a ponekad i vie mjeseci. 2oment po#etka z"unjavanja predstavlja po#etak vezivanja. Od po#etka kraja vezivanja, cementna otopina treba da miruje, jer njeno pokretanje se odraava na #vrstou stvrdnute cementne mase. Cijeli proces cementacije treba da se zavri do po#etka vezivanja cementne otopine. 3a vrijeme vezivanja cementne otopine veliki utjecaj ima temperatura sredine, zbo" #e"a se tamponani portland cement izra!uje za 4hladne5 buotine do ,/oC, cement za 4vrue5 buotine od 1+ oC i cement za duboke visokotemperaturne buotine koje se dijele na nekoliko "rupa: za temperature 6//, 67/, 61/ i 7// oC. 8valiteta pripremljeno" i u buotinu utisnute cementne otopine a samim tim i uspjeh cementacije, u prvom redu, ovisi od poznavanja: osnovnih $izi#ko)hemijskih procesa koji nastaju u cementnoj otopini, vrste dodava#a i njihovo" djelovanja na otopinu, "eolokih svojstava slojeva kroz koje se bui, tehnike i tehnolo"ije upravljanja sloenim procesom cementacije i dr. U ovisnosti od namjene cementacije i uvjeta u buotini, cementnoj otopini se mo"u dodavati ubrziva#i vezivanja, kalcijum, ma"nezijum i natrijum klorid u koli#ini od 7 9. 'a usporavanje vezivanja cementne otopine dodaju se $erosul$ati :e7%;O,&*, polisaharidi C<=)7, eer i "ips. 'a poveavanje "ustine cementnih otopina koriste se oteiva#i kao barit i $erosul$ati, a za smanjenje "ustine olakiva#i, bentonit, materije sa porculanskim svojstvima i ekspandirani pelit. 'a

spre#avanje "ubljenja cementne otopine u tektonskim poremeenim i kavernoznim stijenama dodaju se punitelji: vlaknaste materije kao to su azbestna vlakna, slama, listaste i trakaste materije, zdrobljeni klasi#ni materijali, plasti#na ili prirodna vlakna i sli#no. (roces cementacije buotine u znatnoj mjeri se re"ulira $izi#ko)hemijskim svojstvima cementne otopine. (oznavanje i umijee re"uliranja tih svojstava cementnih otopina kao to su vrijeme po#etka vezivanja i o#vrivanja, reoloka svojstva i sedimentacijska stabilnost predstavlja "aranciju uspjeno" provo!enja procesa cementacije. 6.1. SVOJSTVA CEMENTNIH OTOPINA ;vojstva cementnih otopina ovise od vie $aktora. Osnovni od njih su hemijsko)mineraloki sastav, kvalitet i kvantitet punitelja, vodocementni $aktor, koli#ina i priroda hemijskih punitelja %dodava#a&, reim mijeanja, temperatura, tlak i dru"o. U onovna svojstva cementnih otopina spadaju: pokretljivost, vrijeme vezivanja, "ustina, sedimentacijska stabilnost, pokazatelji $iltracije, vrijeme o#vravanja, strukturna viskoznost, dinami#ki otpor smicanja i neka dru"a. U svojstva stvrdnute cementne mase spadaju: mehani#ka svojstva, propustljivost, obujamske promjene, koroziona stabilnost u a"resivnim sredinama, modul elasti#nosti. 3ajvanija od njih su: Pokretljivost ce e!t!e oto"i!e ili sposobnost nje"ovo" kretanja u opto#nom sustavu buotine. (okretljivost cementne otopine uvjetovana je hidrauli#kim otporima koje stvara cementna otopina pri kretanju kroz cijevi i prstenasti prostor izme!u zida buotine i kolone zatitnih cijevi. <idrauli#ki otpori mo"u se izra#unati ako su poznati reoloki parametri cementne otopine, plasti#na viskoznost i dinami#ka naprezanja na smicanje. 2jerenja ovih pokazatelja su sloena, zbo" #e"a se, pri ispitivanju cementnih otopina u prakti#nim uvjetima primjenjuje posuda u obliku usje#eno" konusa sa vrhom promjera *0 mm, donjim promjerom 0, mm i visinom 0/ mm. 8onus je izra!en od nehr!ajue" materijala #ija je unutranja povrina ispolirana %slika 0)6&. U postupku odre!ivanja pokretljivosti cementne otopine konus se, svojom irom osnovom, postavlja na vodoravnu staklenu plo#u ispod koje se nalazi papir sa ucrtanim koncentri#nim kru"ovima na odstojanju jedan od dru"o" + mm. (romjer najvee" kru"a je 7+/ mm a najmanje" 6// mm. 'a postavljanje konusa u centar, na papiru je urisan kru" promjera 0, mm koji od"ovara donjem promjeru konusa. Slika 6-1: (ribor za mjerenje pokretljivosti cementne otopine 'a utvr!ivanje pokretljivosti cementne otopine priprema se uzorak od /,+ k" portland cementa i 7+/ cm* vode. 2asa se dobro izmijea i sipa u konus do vrha, poslije #e"a se konus ravnomjerno podie uvis, uslijed #e"a dolazi do razlijevanja cementne otopine po staklenoj plo#i u obliku kru"a. 8ao mjera pokretljivosti cementne otopine uzima se kru" razlijevanja izraen u centimentrima. 8ao to se vidi, metoda je dosta "ruba. Osim to"a od promjera >kru"a razlijevanja? ne moe se prei na apsolutne pokazatelje reolokih svojstava cementne otopine, koji bi se mo"li rabiti pri hidrauli#kim prora#unima. Vrije e ve#iv$!j$ ce e!t!e oto"i!e. Upotrebljivost cementne otopine za zapunjavanje prstenasto" prostora izme!u stijenke buotine i kolone zatitnih cijevi ocjenjuje se prema vremenu po#etka vezivanja. @zvo!a#i radova na cementaciji buotina treba da znaju vrijeme za koje cementna otopina, u uvjetima date buotine, odrava pokretljivost i vrijeme nje"ovo" pretvaranja u krutu cementnu masu. Odre!ivanje po#etka i kraja vezivanja cementne otopine vri se pomou -ikatove i"le %slika 0)7&. -ikatova i"la predstavlja relativno prost ure!aj koji se sastoji od cilindri#ne metalne osovine %0& koja se slobodno pomjera u prstenastom dijelu stakla %1&.

U#vrivanje osovine na potrebnu visinu vri se pomou zavrtnja. 3a osovini se nalazi pokaziva# praenja njeno" pomjeranja u odnosu na skalu %7& pri#vrenu na stalku. 'a odre!ivanje normalne "ustine cementne otopine, u donjem dijelu osovine postavlja se metalni cilindar %,&. (od normalnom "ustinom cementne otopine smatra se kada cilindar -ikatovo" pribora prodre u rastvor +)1 mm do plo#e. 'a odre!ivanje po#etka i kraja vezivanja cementne otopine cilindar se zamijeni i"lom %A& koja ima masu /,* k". 2jerenja u intervalima 6/ minuta se vre na slijedei na#in. Uzorak cementne otopine se postavlja na postolje -ikatovo" aparata i povremeno vri proba po#etka vezivanja. (o#etkom vezivanja cementne otopine smatra se vrijeme od po#etka pripreme cementne otopine do momenta kada i"la prodre u uzorak cementne otopine 6)7 mm iznad plo#e, dok kraj vezivanja predstavlja momenat kada vrh -ikatovo" pribora ne moe da prodre u uzorak cementne otopine ili ostavi vidni tra". Slika 6-2: -ikatova i"la za odre!ivanje po#etka i kraja vezivanja cementne otopine 6)pokaziva# poloaja osovine, 7)skala, *)zavrtanj za pri#vrivanje osovine, ,)cilindar za mjerenje "ustine otopine,+)te", 0)osovina,1)stalak, A)i"la. Brzina vezivanja cementne otopine ovisi od vrste i sastava cementa, $inoe mljevenja, uvjeta i vremena skladitenja cementa, vodocementno" $aktora, kvalitete vode koja se koristi za pripremu cementne otopine, temperature i tlaka u buotini. 2no"a od ovih svojstava se ne mijenjaju. 2e!utim, svojstva koja se mo"u mijenjati imaju bitan utjecaj na kvalitetu cementne otopine. Cedan od tih $aktora je kvaliteta i kvantitet vode. -oda mora biti #ista, ne smije da sadri nikakve nepoznate primjese %kiseline i baze&. (romjena vodocementno" $aktora moe dovesti do produljenja vremena vezivanja cementne otopine ili nje"ovo" skraenja. (oveanje temperature ubrzava proces vezivanja i stvrdnjavanja cementne otopine. lak ima manji utjecaj na vrijeme vezivanje cementne otopine, ali "a ipak ubrzava. U buotini, na cementnu otopinu i o#vrslu cementnu masu mo"u da djeluju istovremeno temperatura i tlak. (ri utvr!ivanju ovisnosti vremena po#etka vezivanja u odnosu na temperaturu, u jednom slu#aju, i zajedni#ko" djelovanja temperature i tlaka, u dru"om slu#aju, vrijeme vezivanja se znatno smanjuje u dru"om slu#aju. %&sti!$ ce e!t!e oto"i!e predstavlja jednu od veoma vanih obiljeja cementne otopine. 2no"i istraiva#i smatraju da osnovni tehnoloki uvjet za uspjenu cementaciju predstavlja stro"o zadravanje zadate i ravnomjerne "ustine cementne otopine po cijeloj duljini zone cementacije. (rema tome, "ustina predstavlja jedinstven kontrolni pokazatelj kvalitete cementne otopine koji se kontrolira u procesu nje"ove pripreme i transportiranja u buotinu. 8olebanja "ustine cementne otopine ukazuje na promjenu vodocementno" $aktora to, u svakom slu#aju, dovodi do promjene i dru"ih svojstava otopine kao to su pokretljivost, vrijeme stvrdnjavanja i o#vravanja, #vrstoe stvrdnute mase i dr. 'natna kolebanja "ustine cementne otopine naruavaju tehnoloki proces cementacije to moe dovesti do poremeaja u buotini. ako na primjer, u primjeni lakih cementnih otopina, neznatno poveanje "ustine u odnosu na zadane vrijednosti dovodi do ubrzano" vezivanja otopine, smanjena pokretljivosti i poveanja tlaka pri cementaciji. ;manjenjem "ustine tekih cementnih otopina u odnosu na zadane vrijednosti, dolazi do razrje!ivanja cementne otopine, a u koloni se mo"u obrazovati neprobojni paketi od oteiva#a. Se'i e!t$cijsk$ st$(il!ost predstavlja svojstvo cementne otopine pri kojem se krute #estice otopine ne taloe u tekuini kojom je pripremljena cementna otopina. Uslijed jako razvijene me!u$azne povrine, cementna otopina predstavlja la"ano nestabilan sustav to dovodi do nje"ovo" razdvajanja na dvije sredine: vodu i tvrdu $azu. (ri tome, #vrste #estice se taloe a slobodna voda od$iltrira prema vrhu. U slu#aju nestabilnosti, cementna otopina se raslojava, tekuina se probija u slabije dijelove obrazujui kanale, usljed #e"a se naruava

neprekidnost #vrste cementne mase. Dko se proces cementacije ostvaruje nestabilnom otopinom, postoji mo"unost da znatna koli#ina vode od$iltrira u sloj. Pok$#$telji )iltr$cije. (od djelovanjem pada tlaka, u cementnoj otopini dolazi do izdvajanja vode koji se naziva $iltracija. Brzina $iltracije u dobroj mjeri ovisi od primijenjeno" vodocementno" $aktora. Ona je obrnuto razmjerna kvadratu speci$i#ne povrine, $inoe mljevenja i kvantitetu punitelja. U slu#aju visoke $iltracije cementna otopina postaje viskozna, teko pokretljiva, ubrzava se vrijeme vezivanja uslijed #e"a, po pravilu, dolazi do poremeaja procesa cementacije. Me*$!i+k$ svojstv$ o+vrsle ce e!t!e $se. U prstenastom prostoru izme!u zatitnih cijevi i stijenke buotine stvrdnuta cementna masa pored poviene temperature, vlanosti i tlaka, moe biti izloena i djelovanju naprezanja na tlak i savijanje. Ova naprezanja mo"u djelovati istovremeno ili pojedina#no. Osim to"a, $izi#ko mehani#ki uvjeti stvrdnjavanja cementne mase po dubini buotine nisu isti, a njena #vrstoa se mijenja sa vremenom. 'ato, pri odre!ivanju mehani#kih svojstava stvrdnute cementne mase mora se uzimati u obzir vrijeme i uvjeti nje"ovo" stvrdnjavanja, kao i naprezanja nastala u procesu o"lednih ispitivanja na uzorku. 3a taj na#in, o mehani#kim svojstvima stvrdnute cementne mase mo"u se donositi zaklju#ci samo u slu#ajevima kada su uvjeti stvrdnjavanja na o"lednim uzorcima bili sli#ni uvjetima u buotini a izbor metode za ocjenu #vrstoe mora se usa"lasiti sa naprezanjima koja e djelovati na stvrdnutu cementnu masu u buotini. 2ehani#ka svojstva stvrdnute cementne mase ovise od niza $aktora a osnovni od njih su hemijsko)mineralni sastav cementa, vodocementni $aktor, speci$i#na povrina cementa, prisustvo punitelja i hemijskih dodava#a, uvjeti o#vravanja i dr. 'a protjecanje normalne reakcije hidratacije portland cementa, koja uvjetuje stvrdnjavanje cementne mase, neophodna je voda. 3edovoljna koli#ina vode usporava proces hidratacije i mijenja strukturu stvrdnute cementne mase. (oveanje temperature znatno ubrzava reakciju hidratacije minerala portland cementa, prema tome i stvrdnjavanje cementne mase. 'a stvrdnutu cementnu masu spravljenu od portland cementa najvea #vrstoa se postie u intervalu temperature od A/ do 6// oC. Ealjim poveanjem temperature smanjuje se mehani#ka #vrstoa stvrdnute cementne mase. Pro"&stljivost stvr'!&t!e ce e!t!e $se predstavlja nje"ovu sposobnost da proputa kroz sebe tekuine ili plinove pri odre!enom padu tlaka. Ea bi se ostvarilo pouzdano izdvajanje %izoliranje& slojeva, stvrdnutna cementna masa mora da posjeduje dovoljno nisku propustljivost za slojne $luide. U buotini je stvrdnuta cementna masa izloena djelovanju a"resivnih $luida, pri tome ako je prisutno i povremeno opadanje tlaka stvrdnuta cementna masa, #ak i ako posjeduje nisku propustljivost, proputae kroz sebe $luide. Cementna masa je izloena znatnom korozionom razaranju, koje e biti utoliko bre to je brzina kretanja $luida i opadanje tlaka vee. ;tupanj propustljivosti stvrdnute cementne mase ovisi od nje"ove e$ektivne poroznosti, tj. od veli#ine pora i stupnja njihove me!usobne povezanosti. 3a propustljivost stvrdnute cementne mase bitno utje#e temperatura, tlak i vrijeme stvrdnjavanja, kao i kemijsko i $izi#ko)kemijsko uzajamno djelovanje izme!u stvrdnute cementne mase i $luida koji $iltriraju. -oda, na primjer, u tijesnom kontaktu sa cementom moe umanjiti u po#etnom periodu veli#inu propustljivosti cementne mase %naro#ito ako je voda za"a!ena ili se u njoj nalaze otopljene soli&. 2e!utim, u daljem zajedni#kom djelovanju sa produktima hidratacije i otapanja slobodne soli, $iltrirajua voda poveava propustljivost cementne mase, a samim tim poveava nje"ovo razaranje.

6.,. METO-E CEMENTACIJA BUOTINA U praksi "eoloko" istrano" buenja kao i buotina za istraivanje i eksploataciju leita na$te, plina, termomineralnih voda i krutih mineralnih sirovina primjenjuje se nekoliko metoda cementacije buotina, me!u kojima najiru primjenu imaju: primarne cementacije, cementacije pod tlakom i postavljanje cementnih #epova i mostova.

6.,.1. P.IMA.NE CEMENTACIJE (rimarne cementacije se izvode u cilju cementacije u"ra!ene kolone zatitnih cijevi cijelom duljinom ili samo jedno" dijela kolone. -eina metoda primarnih cementacija izvodi se potiskivanjem cementne otopine kroz kolonu zatitnih cijevi u prstenasti prostor. (ostoji vie na#ina izvo!enja primarnih cementacija od kojih se naj#ee primjenjuju: Cednostepena cementacija, Evostepena cementacija i Cementacija kroz buae ipke. Je'!ost&"$!jsk$ ce e!t$cij$ predstavlja potiskivanje cementne otopine do projektirane visine u prstenastom prostoru izme!u kolone zatitnih cijevi i zida buotine jednim postupkom. Cednostepena cementacija kolone zatitnih cijevi obi#no se izvodi pomou dva #epa. ;am proces cementacije izvodi se na slijedei na#in %slika 0)*&: kolona zatitnih cijevi podi"ne se iznad dna buotine za visinu prvo" %donje"& #epa. 'atim se na "ornji kraj kolone zatitnih cijevi montira cementacijska "lava kroz koju se isplakom, sa unaprijed odre!enim svojstvima, vri #ienje kanala buotine od zaostalih #estica stijena i "line koja je sa zidova buotine skinuta stru"a#ima i centrircima. (oslije ispiranja buotine, u kolonu zatitnih cijevi ispunjenu isplakom, iz cementne "lave se isputa prvo %donji& #ep a zatim, pod tlakom, utiskuje prora#unata koli#ina cementne otopine %u ovisnosti od visine dizanja cementne otopine u prstenastom prostoru&, koja prvi #ep potiskuje na dole %slika 0)* a&. 8ada je cementna otopina utisnuta u buotinu, osloba!a se dru"i %"ornji& #ep. @znad "ornje" #epa u buotini se utiskuje isplaka %slika 0)* b&, koja dru"i #ep potiskuje na dole, dru"i #ep potiskuje cementnu otopinu koji se nalazi izme!u dva #epa, cementna otopina potiskuje prvi #ep a ovaj isplaku ispred sebe. 8ada se prvi #ep spusti do zaustavne %"rani#ne& plo#e, dotle dru"i #ep pod tlakom isplake produava kretanje. Uslijed poveanja tlaka izme!u dva #epa "umena dija$ra"ma na prvom #epu se kida. ime je otvoren prolaz cementnoj otopini u prostor ispod zaustavno" prstena i po#inje potiskivanje cementne otopine u prstenasti prostor iza kolone zatitnih cijevi %slika 0)* c&. (restanak utiskivanja cementne otopine u prstenasti prostor iza kolone zatitnih cijevi nastupie u trenutku naslanjanja dru"o" %"ornje"& #epa na prvi %donji& #ep, to se re"istrira na"lim poveanjem tlaka na manometru crpke %slika 0)* d&. (ri ovome, ukoliko je pravilno prora#unata koli#ina cementne otopine i predvi!ena je cementacija cijele duljine kolone zatitnih cijevi, na ulazu buotine treba da se pojavi cementna otopina. ;a ovim se zavrava proces cementacije, zatvaraju se slavine na cementacijskoj "lavi i buotina ostavi da miruje do o#vravanja cementne otopine. Slika 6-3: Cednostupanjska cementacija metodom dva #epa 6)cementaciona "lava, 7) cementF *)prvi #epF ,)dru"i #ep, +) isplakaF 0)zaustavni prsten, 1)peta

-vost&"$!jsk$ ce e!t$cij$ se primjenjuje kod izrade buotina veih dubina kada se cementna otopina ne moe podii do projektirane visine uslijed razli#itih "eoloko)tehni#kih uzroka kao to su: velika duljina kolone zatitnih cijevi, prisustvo slojeva u kojima se moe o#ekivati "ubljenje cementne otopine, visoke temperatura u zoni podizanja cementne otopine, to znatno ubrzava nje"ovo vezivanje u niim dijelovima buotine, visoki slojni tlakovi i dr. Cementacija kolone zatitnih cijevi se u ovim slu#ajevima izvodi iz dva dijela, tako da se prvo vri cementacija donje" dijela prstenasto" prostora kolone zatitnih cijevi a zatim "ornje" dijela. (ri tome se primjenjuje specijalni ure!aj za dvostepenu cementaciju tzv. >E- ure!aj> % Ei$erential valve multiple sta"e cementer&, koji se postavlja u kolonu zatitnih cijevi na unaprijed izabranom intervalu buotine %u ta#ki odvajanja donje" i "ornje" intervala koji se cementiraju&. Ure!aj se sastoji od kuita cilindri#no" oblika, na kome se nalaze opto#ni otvori. Unutar kuita u"ra!eni su donji i "ornji cilindri sa sjeditima za nalije"anje #epova. U procesu cementacije donje" dijela kolone zatitnih cijevi opto#ni otvori se zatvaraju. U cilju me!usobno" odvajanja cementne otopine i isplake, otvaranja i zatvaranja opto#nih otvora na E- ure!aju kao i dobivanja si"nala zavreno" procesa potiskivanja cementne otopine, primjenjuju se #epovi specijalnih konstrukcija. 8od pojedinih modela ure!aja %na primjer $irme <aliburton& primjenjuju se po dva #epa za svaki stupanj optoka %slika 0),&. 2e!utim, kod konstrukcija pojedinih ruskih ure!aja primjenjuju se samo dva #epa i to za dru"i stupanj cementacije. Slika 6-4: 2etoda dvostupanjske cementacije buotine. a&istiskivanje cementa prvo" stupnja cementacije buotine, b& sputanje #epa otvara#a c& istiskivanje cementa dru"o" stupnja cementacije, d& zatvaranje E- ure!aja. Evostupanjska cementacija sa primjenom po dva #epa za svaki stupanj cementacije izvodi se na slijedei na#in: poslije detaljno" ispiranja buotine, iza prvo" #epa, prvo" stupnja cementacije, u buotinu se utiskuje prora#unata koli#ina cementne otopine koja e popuniti interval prstenasto" prostora izme!u stijenke buotine i kolone zatetnih cijevi, od >pete? do odre!ene visine ispod Eure!aja. 'atim se puta dru"i #ep, prvo" stupnja cementacije, a za njim se utiskuje isplaka %u koli#ini koja e popuniti donji dio buotine&. 8ada dru"i #ep, prvo" stepena cementacije, nale"ne na prvi #ep zavrava se pvi stepen cementacije %slika 0), a&. 3akon utiskivanja isplake, u buotinu se sputa trei specijalni #ep otvara# %slika 0), b&, predvi!en za otvaranje opto#nih otvora neposredno po zavretku cementacije donje" dijela kolone zatitnih cijevi. U trenutku kada dru"i #ep nale"ne na prvi, u isto vrijeme trei #ep %otvara#& se zaustavlja na sjeditu donje" cilindra E- ure!aja, uslijed #e"a se, potiskivanjem cilindra na dole, otvaraju opto#ni otvori i uspostavlja optok isplake kroz ure!aj u cilju ispiranja cementa koji se eventualno podi"ao iznad E- ure!aja. 3akon ispiranja prstenasto" prostora "ornje" dijela zatitnih cijevi, utiskuje se nova prora#unata koli#ina cementne otopine za cementaciju "ornje" dijela prstenasto" prostora %slika 0), c&, koja se potiskuje #etvrtim #epom) zatvara#em. (oslije potpuno" istiskivanja cementne otopine kroz opto#ne otvore, #etvrti #ep %zatvara#& nalijee na sjedite "ornje" cilindra, kida nipl uslijed #e"a se cilindar kree na dole i zatvara opto#ne otvore na E- ure!aju %slika 0), d&. Ovim je zavren proces cementacije dru"o" dijela. (o isteku predvi!eno" vremena o#vravanja cementne otopine pristupa se buenju #epova.

Ce e!t$cij$ kro# (&/$0e /i"ke se primjenjuje kad se radi o kolonama zatitnih cijevi veliko" promjera. 3a taj se na#in smanjuje vrijeme trajanja cementacije, smanjuje volumen cementne otopine koji #ep potiskuje i znatno se smanjuje stupac cementno" kamena u prstenastom prostoru u nizu zatitnih cijevi. (ored to"a, za potiskivanje cementne otopine primjenjuju se #epovi manje" promjera. 6.,.,. CEMENTACIJA PO- T1A2OM Cementacija pod tlakom predstavlja potiskivanje cementne otopine u odre!ene dijelove buotine u cilju otklanjanja "ubljenja isplake, stabiliziranja nestabilnih dijelova stijenki buotine, otklanjanja "reaka kod neuspjelih primarnih cementacija, otklanjanja oteenja kolone zatitnih cijevi. 'a cementaciju pojedinih dijelova buotine koriste se pakeri. Dko se cementacija pakerima izvodi bez kolone zatitnih cijevi uz potiskivanje cementne otopine pod tlakom, primjenjuje se u"lavnom dva tipa pakera: pakeri sa "umenim cilindri#nim prstenom koji se, u cilju postizanja zaptivenosti, ire djelovanjem osovinsko" tlaka koji se prenosi kolonom buaih ipki i pakeri sa "umenim komorama u koje se utiskuje pod tlakom vode ili zraka, da bi se ostvarilo irenje "umene komore. U oba slu#aja "uma mora #vrsto da nale"ne na stijenku buotine, pa i u slu#ajevima kada stijenka buotine nije ravna. Cementacija pod tlakom, metodom pakera, moe se izvesti sa jednim ili dva pakera. Slika 6-5: ;hematski prikaz metode cementacije pod tlakom %metoda pakera& a& cementacija sa jednim pakeromF b& cementacija sa dva pakera. 6)kolona buaih ipki, 7)donji %prvi& paker, *)"ornji %dru"i& paker, ,)sloj koji se izolira ;a jednim pakerom cementacija se izvodi na dnu buotine na slijedei na#in %slika 0)+ a&: paker se, pomou kolone buaih ipki sputa neposredno iznad krovinsko" dijela sloja koji se cementira. U ovisnosti od konstrukcije pakera, "umeni prsten ili "umena komora, dovodi se u poloaj da #vrsto nale"ne na stijenku buotine. 'atim se kroz kolonu buaih ipki utiskuje, pod tlakom, cementna otopina u zonu koja se cementira. Cementna otopina uslijed visoko" tlaka prodire u pukotine, upljine odnosno kaverne. 'a izoliranje pojedinih intervala stijenke buotine koriste se dva pakera. U buotinu se sputa kolona buaih ipki tako da prvi %donji& paker zauzima poloaj u podini a dru"i %"ornji& u krovini sloja koji se cementira %slika 0)+ b&. 3a ovaj na#in izdvajaju se tri dijela buotine %dio ispod prvo" pakera, dio iznad dru"o" pakera i dio izme!u dva pakera koji se cementira&. 8roz kolonu buaih ipki utiskuje se cementa otopina u prostoru izme!u dva pakera, kao u predhodnom slu#aju, pod tlakom prodire u upljine i pukotine, popunjava ih stvarajui nepropusni sloj. 6.3. TAMPONA4A BUOTINA amponaom se nazivaju radovi na izoliranju odvojenih dijelova buotina. Ona se izvodi kod buenja na istraivanju leita #vrstih mineralnih sirovina %plitkih buotina&, u cilju sprje#avanja odronjavanja stijenke buotine ispiranja stijena iza kolone zatitnih cijevi, izoliranja vodonosnih i dru"ih horizonata u cilju njihovo" izu#avanja, sprje#avanja dotoka $luida u buotinu, sprje#avanje "ubljena isplake iz buotine, prekrivanja pukotina, upljina ili kaverni kao i zatite okoline od za"a!enja i dru"im slu#ajevima.

(rema duljini djelovanja, razlikuje se privremeno, stalno i likvidacijsko tamponiranje buotina. 'a tamponau se rabe "lina, "linene ili cementne otopine a u posljednje vrijeme i razli#ite brzovezujue smjee. (rivremeno tamponiranje primjenjuje se za veinu nabrojanih vrsta tamponiranja na odre!eno vrijeme. 2aterijal za tamponau nej#ee je kvalitetna "lina ili otopina bentonitske "line. ;talno tamponiranje izvodi se u slu#ajevima due" izu#avanja buotine. 'a tamponau se rabe cementne otopine. Gikvidacijsko tamponiranje izvodi se po zavretku buotine zapunjavanjem kanala buotine "linom, "linenom ili cementnom otopinom i dru"im tvarima. 6.3.1. TAMPONA4A %1INOM amponaa "linom primjenjuje se u pliim buotinama kada vodonosni slojevi nemaju visoke tlakove. =azlikuju se slijedei metodi tamponiranja "linom: tamponiranje na dnu buotine bez kolone zatitnih cijevi, tamponiranje utiskivanjem kolone zatitnih cijevi u sloj "line i tamponiranje prstenasto" prostora izme!u stijenki buotine i kolone zatitnih cijevi $ormiranjem vjeta#ko" sloja "line. (rvi na#in se koristi za stabiliziranje stijenke buotine radi sprje#avanja "ubljenja isplake, izoliranja vodonosnih i dru"ih horizonata, kao i pri likvidacijskom tamponiranju. Eru"a dva na#ina u"lavnom se primjenjuju za izoliranje prstenasto" prostora izme!u stijenki buotine i kolone zatitnih cijevi u cilju sprje#avanja mijeanja podzemnih voda i isplake. 8od tamponae dna buotine, od "usto" tijesta "line prave se ku"lice i ubacuju u buotinu. U dubljim buotinama, ku"lice se mo"u sputati kaikom sa preklopnom klapnom. 'atim se svakih 6) 7 m ku"lice sabijaju te"om koji se sputa na dno buotine kolonom buaih ipki, poslije #e"a se buotina produbljuje. (ri produbljivanju, "lina prodire u pore, pukotine, kaverne i dovodi do njihovo" popunjavanja i izoliranja. 'aptivenost prostora iza kolone zatitnih cijevi, kada se bui kroz slojeve "line, postie se na taj na#in, to se nabui sloj "line, u intervalu najmanje 7)* m, slijedeim manjim promjerom po standardima. 'atim se kolona zatitnih cijevi utiskuje u manji promjer, na dubini 6,+)7 m. (ri tome se stvara "lineni tampon u prstenastom prostoru iza kolone zatitnih cijevi. Ukoliko u "ra!i stijena, na dnu buotine, ne u#estvuju "line poeljno je da se buotina pri dnu prethodno proiri, zatim spusti potrebna koli#ina "line na na#in koji je ve opisan. U ovom slu#aju kolona zatitnih cijevi utiskuje se u vjeta#ki sloj "line. (ouzdaniji metod utiskivanja "line u prostor iza zatitnih cijevi na veu visinu, predstavlja tamponaa kolonom zatitnih cijevi primjenom donje" ili "ornje" #epa. amponiranje sa donjim #epom vri se na slijedei na#in: (ri stabiliziranju buotine u"ra!ivanjem kolone zatitnih cijevi, na petu se u#vrsti drveni #ep. 8olona zatitnih cijevi se sputa u buotinu i utiskuje u prethodno uba#enu "linu, koja se pri tome potiskuje, na znatnu visinu, u prstenasti prostor iza zatitnih cijevi. amponaa se "ornjim #epom izvodi se na slijedei na#in: buotina se napuni ku"licama "line koje se sabijaju dok se ne obrazuje #ep visine +)0 m. 'atim se provjerava zaptivenost buotine. 'aptivenost se provjerava kontrolom razine isplake na ulazu buotineF ako se razina isplake ne mijenja, zna#i da je buotina zaptivena. ada se na "ornji dio kolone zatitnih cijevi navre "lava i kolona se sputa u buotinu, do razine #epa od "line. Obzirom da se tekuina ne sabija, ona preuzima ulo"u "ornje" #epa utiskujui "linu u prostor iza kolone zatitnih cijevi.

6.3.,. TAMPONA4A CEMENTNIM OTOPINAMA I B.5OVE5UJU6IM SMJEAMA amponaa cementnim otopinama u procesu istraivanja leita #vrstih mineralnih sirovina primjenjuje se samo u slu#ajevima ako se u#inci ne mo"u postii kvalitetnom isplakom ili "linom, jer po pravilu, cementiran prostor iza kolone zatitnih cijevi isklju#uje mo"unost izvla#enja kolone zatitnih cijevi pri njenoj likvidaciji. U novije vrijeme, u praksi "eoloko" istrano" buenja, sve veu primjenu imaju brzovezujue, brzostvrdnjavajue i nestvrdnjavajue smjee, u cilju sprje#avanja "ubljenja isplake, stabiliziranja pojedinih intervala stijenke buotine ili dna buotine iza kolone zatitnih cijevi, tamponiranje ispod dna buotine %kada tamponaa napreduje ispred buenja& u cilju dobivanja vee" postotka jez"ra u rasjednim i zdrobljenim zonama i dr. Ove tamponane smjee posjeduju svojstva da se moe re"ulirati njihovo vezivanje i stvrdnjavanje u razli#itim vremenskim intervalima. 3ajiru primjenu imaju brzovezujue cementne otopine -.C H /,+ sa dodatkom razli#itih ubrziva#a: CaCl7, 3aO<, 3a7;iO* i dr. 8oriste se i tamponirajue otopine "ipsa pri -.C H /,0)/,1 sa dodatkom 6, 9 poliakrilamida ili 67 9 tripoli$os$ata natrija. (ored ovih, u "eolokom istranom buenju leita #vrstih mineralnih sirovina, perspektivne su i brzovezujue smjee na osnovama akrilamida, karboidnih, $enolno)$ormaldehidnih i epoksidnih smola. e smole su lako pokretljive, ne vezuju se brzo, zbo" #e"a posjeduju visoku sposobnost prodiranja u porozne i ispucale stijene, dok stvrdnjavanje traje od nekoliko minuta do nekoliko sati u svim vrstama stijena. (ri izradi tamponanih otopina na osnovama karbomidnih smola za re"ulisanje stvrdnjavanja primjenjuje se solna kiselina za hitno %neodlono& stvrdnjavanje i oksalna kiselina za usporeno stvrdnjavanje. 3a osnovama epoksidne smole, mo"u se dobiti otopine koje re"uliraju vrijeme stvrdnjavanja od +)0/ minuta do jedno" dana. (ored nabrojanih smjea, koje se rabe za tamponau u istranom buenju, #esto se primjenjuju brzovezujue smjee u kombinaciji: polimercementne smjese, polikrilamidcementne, metasocementne,cementnolateksne koje predstavljaju smjee cementne otopine, otopine polimera i kloritsko" kalcija i "linaste otopine za stvrdnjavanje dobivaju se dodatkom sinteti#kih smola sa otvrdnjiva#em. 3avedene brzovezujue i brzostvrdnjavajue smjee sputaju se u buotinu u vidu jednokomponentne smjee kroz buae cijevi, ako je vrijeme stvrdnjavanja dulje, ili se sputaju tamponanom kolonom u vidu dvokomponentne smjee, koje se mijeaju na dnu buotine ako je vrijeme stvrdnjavanja ubrzano. ;uhe brzovezujue smjee, dobivene od praha tamponanih materijala i punitelja, sputaju se u buotinu u vodonepropusnim polietilenskim paketima koji se na dnu buotine otvaraju specijalnim priborom. 'a vrijeme otvaranja paketa sa suhom smjeom obustavlja se cirkulacija isplake. 3aj#eu primjenu imaju smjee od ,/)+/ 9 tamponano" cementa i +/)0/ 9 "ipsa. (rimjenjuju se i polimercementne smjese, sastavljene od cementa i prakaste sinteti#ke smole. 3estvrdnjavajue smjee primjenjuju se na osnovama bitumena sa razli#itim dodacima i puniteljima, kao i na osnovama sinteti#kih materijala na primjer, poliakrilamida, sinteti#kih smola i tehni#kih $ormalina. U buotinu se ovaj materijal sputa u polietilenskim paketima. (oslije zavretka buenja, posebno vano mjesto pri likvidaciji buotine zauzima i pitanje likvidacijsko" tamponiranja. Ova se operacija izvodi radi:: sprje#avanja mijeanja vode pri spoju buotinom dva vodonosna horizonta razli#itih kvaliteta,

sprje#avanja samoizlivanja vode na povrinu pri presijecanju buotinom horizonta vode pod tlakom, izoliranju rudnih tijela, u slu#ajevima kada buotina presijeca vodonosne horizonte u krovini ili podini rudno" tijela i dr. Gikvidacijsko tamponiranje buotine naj#ee se izvodi cijelim kanalom buotine ili samo duinom pojedinih intervala. U ovisnosti od uvjeta, tamponiranje se izvodi kvalitetnom "linom, "ustom otopinom "line ili cementnom otopinom. (ri likvidaciji suhih ali plitkih buotina tamponaa se izvodi zalijevanjem buotina "ustom otopinom od "line uz istovremeno izvla#enje kolone zatitnih cijevi. Dko je buotinom presje#en vodonosni horizont u kome je voda pod tlakom, tamponaa se izvodi ubacivanjem ku"lica "line u buotinu. 8u"lice se pripremaju od mjeavine pijeska i kvalitetno ljepljive "line. (romjer ku"lica "line treba da bude *), cm manji od promjera buotine. Buotina se napuni ku"licama "line na duljini 6)6,+ m a zatim se sabiju. Ove se operacije ponavljaju do potpuno" tamponiranja kanala buotine. U cilju utede vremena, tamponaa ku"licama izvodi se samo u u"roenim intervalima, dok se ostali dijelovi kanala buotine ispunjavaju "ustom otopinom "line. Slika 6-6: amponaa cementnom otopinomom cijelo" pro$ila kanala buotine kroz buae ipke amponaa buotine cementnom otopinom izvodi se kroz buae ipke tako da se buae ipke spuste na dno buotine, a zatim se vri ispiranje buotine. Utiskivanje tamponane cementne otopine %smjea cementa i pijeska 6:6 i 6:7&, vri se kroz kolonu buaih ipki. amponau buotine cementnom otopinom treba izvesti u kontinuitetu zbo" #e"a donji kraj buaih ipki treba da bude uronjen 6/)6+ m u tamponanu cementnu otopinu %slika 0)0&. Usporedno sa poveanjem razine cementne otopine podie se kolona buaih ipki do potpuno" tamponiranja buotine. 6.7. P.O.A8UN CEMENTACIJE BUOTINE 'a uspjenu cementaciju potrebno je sa velikom ta#nou odrediti: visinu dizanja cementne otopine, koli#inu cementno" materijala %cement, kemijski rea"ensi& i vode za pripremu cementne otopine, koli#inu isplake za potiskivanje cementne otopine, hidrauli#ke tlakove i vrijeme potrebno za realiziranje postupka cementacije. Visi!$ 'i#$!j$ ce e!t!e oto"i!e, tj.visina stupca cementa u kanalu buotine je jedan od osnovnih pokazatelja za izbor metode cementacije. Opredjeljenje za primjenu metode cementacije %jednostepena, dvostepena i dr.& zasniva se na sprje#avanju loma %$rakture& najslabije stjenske mase u kanalu buotine. ;prje#avanje loma stijenske mase u $unkciji je visine dizanja cementne otopine koja se odre!uje na osnovu ravnotee tlakova ostvarenih u procesu cementacije %slika 0)1& slijedeim jednadbama: %:" Iect& J<s J/,/KA6 H /,/KA6 J%Icr JL M Ii JN& %0)6&

<s J% Icr :" M Iect & NH OOOOOOOOOO Icr ) Ii

%0)7&

LH <s N <c H %<b <s&ML

%0)*& %0),&

I#(or ce e!t!o9 $terij$l$ #$ ce e!t$cij& kolone zatitnih cijevi ovisi od temperature sredine, "ustine isplake za potiskivanje cementne otopine, slojno" tlaka, tlaka $rakturiranja stijena i visine dizanja cementne otopine. 8od izbora materijala za cementaciju sprovodi se laboratorijsko ispitivanje i izbor vrste cementne otopine. 3a osnovu vrijednosti "ustine tvrde $aze %cementa i punitelja& i izabrano" vodocementno" $aktora odre!uje se "ustina cementne otopine slijedeom jednadbom: %6 M m& JIc JIv Icr H OOOOOOO Iv M m JIc %0)+&

-olumen cementne otopine neophodne za popunjavanje prstenasto" prostora visine < o i cementno" stupca unutar kolone zatitnih cijevi h %slika 0)1& odre!uje se slijedeim obrascima: )ako nije snimljen pro$il kanala buotine %kaverno"ram& P -cr H OO Q%k J%Eb7 Es7& J<c M Eu7 JhR , ) kada je snimljen pro$il kanala buotine -crH%: ) /,1A+ JE7ss& J<c M /,1A+ JE7su Jh %0)1& %0)0&

Slika 6-7: ;hematski prikaz cementacije buotine 2oli+i!$ s&*o9 ce e!t$ #$ "ri"re & 1 Ic JIv Sc H OOOOO Iv M m JIc
3

ce e!t!e oto"i!e:

%0)A&

Ukupna koli#ina suho" cementa za pripremu cementne otopine neophodne za cementaciju kolone zatitnih cijevi odre!uje se sljedeom jednadbom:

Sc H k6 J-cr JSc -olumen vode za pripremu cementne otopine : m JSc -v H k7 OOOOO Iv

%0)K&

%0)6/&

8oli#ina kemijskih rea"enasa neophodnih za obradu 6 m* vode za pripremu cementne otopine, odre!uje se jednadbom: Thr H 6/ JSc Ja %0)66&

Ukupna koli#ina kemijskih rea"enasa za obradu ukupno" volumena vode za pripremu cementne otopine: Skr H Thr J-v 'apremina isplake za potiskivanje cementno" rastvora u prstenasti prostor: P JE7u -i H OOOOO %< h& , %0)67&

%0)6*&

o#niji prora#un volumena isplake moe se odrediti primjenom slijedee jedna#ine:

n

P JE7ui

P JE7u

-i H k* J

OOOO li OOOO Jh iHl , ,

%0)6,&

-rijeme trajanja procesa cementacije iznosi: -cr M -i tc H OOOOO M t6 W %0)6+&

-eli#ina maksimalno" tlaka na kraju procesa cementacije buotina odre!uje se sljedeim izrazom:

(maX H p6 M p7

%0)6+&

lak koji nastaje uslijed razlike "ustine cementne otopine i isplake izra#unava se sljedeim obrascem: p6 H % <)N)h & J%Ic Iv& J/,/KA6 %0)6+&

lak za savla!ivanje hidrauli#kih otpora teko je ta#no prora#unati, ali se u praksi #esto koriste slijedei iskustveni obrazci: ) za buotine dubine do 6/// m p7 H /,//6 J< M /,A %2(a&.

) za buotine dubine preko 6/// m p7 H /,//6 J< M 6,0 %2(a&.

(oslije cementacije vri se kontrola radi utvr!ivanja uspjenosti cementacije. 8ontrola se moe vriti na vie na#ina u ovisnosti od namjene cementacije.Dko cementacija nije uspjela, mora se pronai uzrok i izvriti popravak. (opravak cementacije kolone zatitnih cijevi je sloen i zahtijeva posebnu pripremu.