8.

DEVIJACIJA BUOTINA
Za uinkovitu izradu buotina neophodno je djelovanje osnog tlaka na dlijeto. Iz prakse je poznato da primjena velikih osnih tlakova uzrokuje ugibanje kolone tekih ipki i jedan je od uzroka krivljenja i devijacije buotine. Prekomjerno iskrivljenje buotine donosi brojne komplikacije i esto havarije. U komplikacije prouzrokovane prekomjernim otklonom ose buotine od okomice ili promjenom azimuta krivljenja buotine, treba ubrajati: otkidanje bua ih ipki i navojnih spojeva tekih ipki, !ormiranje korita u stijenki buotine od bua ih ipki "to uzrokuje stezanja # ukljetenja bua eg alata$ kao i pove ano habanje bua eg alata kod sputanja i izvlaenja dlijeta. %eophodno je analiziranje geolokih uvjeta i tehnikih uzroka i utvrditi u kojem stupnju oni utjeu na primjenu preporuenih vrijednosti osnog tlaka, uz istovremenu pretpostavku, da iskrivljenje i otklon dna buotine budu odr&ani u dozvoljenim granicama. Iskrivljenja buotina, ra'enih rotacijskom metodom, mogu prouzrokovati geoloki i tehniki !aktori. U geoloke !aktore koji utjeu na iskrivljenje buotine ubraja se rast ugla pada slojeva, promjene tvrdo e, anizotropije, vrsto e i buivosti stijena kao i lokalne promjene nejednorodnosti stijena "tvrde stijene u mekim naslagama, pukotine, kaverne$. U tehnike uzroke koji pogoduju, ili izazivaju nastanak iskrivljenja buotina, spadaju: (. necentrino postavljanje u&etnih koturova na kruni bua eg tornja u odnosu na os preleta u bua em stolu, ). nagnuto postavljanje bua eg stola, *. koso postavljanje ili sputanje u buotinu krive uvodne kolone ili vode e kolone, +. buenje krivom radnom ipkom ili djelovanje prekomjernog tlaka, to uzrokuje poprene vibracije radne ipke i isplane glave, ,. buenje krivim tekim ipkama, ili bua im ipkama, -. primjenjivanje neodgovaraju ih brojeva obrtaja stola i osnih tlakova na dlijeto, .. primjenjivanje bua ih ipki i tekih ipki male krutosti, /. neodgovaraju i odnos promjera buotine prema promjeru upotrijebljenih tekih ipki, 0. neodgovaraju i tip dlijeta i loe i enje dna buotine itd. Prva etiri !aktora utjeu na iskrivljavanje buotine samo kod izrade buotine koja e biti pocijevljena vode om kolonom. Ipak, zapoinjanje otklona osi buotine od vertikale, mo&e kod njenog daljnjeg produbljivanja biti uzrok odr&avanja ili narastanja iskrivljenja buotine. Intenzitet prirasta iskrivljenosti, kao i azimut otklona ose buotine od okomice, ovisi od naina buenja, tvrdo e stijena, ugla pada slojeva i od tipa i stupnja habanja dlijeta. 1od stolnog buenja, u sluaju vodoravnog zalijeganja slojeva, smjer iskrivljenja buotine mo&e biti proizvoljan. 2ko stijene zalije&u pod uglom od +3 3, to os buotine prima skoro okomit polo&aj na ravninu pada slojeva. 1od kuta pada stijena od ,3 do -3 3, otklon buotine nastupa u smjeru uzvienja "uzdizanja$ sloja. 1od stijena sa kutom pada ve im od kritine vrijednosti -33, krivljenje buotine nastaje u smjeru pada slojeva. %a uvjete buenja, osim kuta otklona ose buotine od okomice, utjee tako'er promjena azimuta krivljenja "devijacija$.

1od stolnog i turbinskog buenja azimut krivljenja buotine razlikuje se od ,3 do 03 3 i usmjeren je u desno, gledaju i u smjeru uzdizanja sloja. 4o zapa&anje je va&no kod estih promjena naina buenja. 2zimut krivljenja buotine, kod buenja dlijetima re&u eg tipa, mijenja se kod prelaska na dlijeto &rvanjskog tipa od *3 do -33 u smjeru koji je suprotan smjeru kazaljki na satu. %a krivljenje buotine utjeu i konstrukcija i stupanj habanja zubi dlijeta. Iz prakse znamo da dlijeta raznih konstrukcija drukije utjeu na krivljenje buotine ak i u istim stijenama. U konstrukciji &rvanjskih dlijeta najve i utjecaj na nastajanje sila okomitih na os dlijeta ima geometrija elemenata &rvnjeva, koji kalibriraju stjenke buotine. 5eometrijski oblik &rvnja ovisi uglavnom od ugla nagiba ose epa ape dlijeta i veliine njenog pomjeranja od sredine dlijeta. 6abanje dlijeta pogoduje otklonu ose buotine. 1od projektiranja oblika povrine &rvnjeva, koja kalibrira stjenku buotine, treba uzeti u obzir upisivanje konusa zasi enog &rvnja u promjeru dlijeta, habanja &rvnjeva s obzirom na gubitke promjera. 6abanje stra&njih zubi na vanjskom stocu &rvnjeva vodi ka pove anju radijalnog optere enja na &rvanj i do preoptere enja malog le&aja. U mjeri njegovog unitavanja, kao rezultat di!erencijacije rasporeda tlakova ubrzava se habanje preostalih redova le&ajeva, koji tako'er brzo podlije&u unitavanju. U sluaju prekomjernog habanja kuglinog le&aja mo&e do i do uzajamnog zakaivanja zubi susjednih &rvnjeva. 7adi izbjegavanja iskrivljenja buotine izra'uje se u &rvanjskim dlijetima, na vanjskom vijencu zubi, prorez "izrez$ od strane dna buotine, a kao rezultat toga na dnu buotine ostaje !ormiran u stijeni usmjeren "smjerni$ prsten, koji preuzima poprene sile koje djeluju na kalibracijsku povrinu stra&njeg stoca &rvnjeva. 8.1. UZROCI NASTAJANJA DEVIJACIJE Za vrijeme izrade buotine na dlijeto djeluje osni tlak, bone sile, e!ekt okomitosti, uvjetovan dijelom mase tekih ipki, kao i reakcija stijene na te sile, od kojih je jedna usmjerena usporedno, a druga okomito na os buotine. 8eliine tih sila ovise od krutosti i mase donjeg dijela kolone tekih ipki, kuta devijacije buotine, prstenastog prostora izme'u tekih ipki i stjenki buotine, od osnog tlaka na dlijeto, !iziko9mehanikih svojstava stijena "prije svega od odnosa pokazatelja buivosti u pravcu okomitom i paralelnom na slojevitost$, kao i od sklonosti stijena devijaciji. 2ko sile koje izazivaju e!ekt okomitosti ose buotine nadvisuju otpor koji pru&a vrsto a stijene, to se kut otklona buotine od okomice smanjuje. :ada ne postoji tano objanjenje uzroka otklona ose buotine od okomice. U literaturi je poznato nekoliko teorija koje objanjavaju pojavu nastajanja devijacije. Zahvaljuju i tim teorijama mogu se rijeiti neki problemi devijacije u sluajevima otklanjanja ose buotine bez istovremene promjene azimuta. :lojevite anizotropne sedimentne stijene odlikuju se razliitom buivo u i pravcima paralelnim i okomitim na ravninu zalijeganja sloja. 1oe!icijent anizotropije ne ovisi iskljuivo od speci!inih svojstava stijene nego je empirijska konstanta, odre'ena u procesu buenja. ;nogi istra&ivai objanjavaju promjenu ugla otklona ose buotine od okomice di!erencijom mehanike brzine buenja, pri prelasku od mekih stijena do tvrdih u sluaju njihovog zalijeganja pod nekim kutom pada "slika /9( a$, kriterij objanjenja toga je premisa da se osni tlak na dlijeto raspore'uje ravnomjerno na dno buotine. U vezi s tom teorijom os

buotine se treba otkloniti u pravcu suprotnom padu pri prelasku iz mekih u tvrde stijene i saglasno sa pravcem pada slojeva pri prelasku iz tvrdih u meke slojeve. Slika 8-1: <tkloni ose buotine u stijenama a$ promjene otklona "devijacije$ ose buotine u stijenama sa promjenljivom tvrdo om, b$ devijacija ose buotine u stijenama koje zalije&u pod kutom pada. 7ezultati dobiveni iz nekih istra&ivanja upu uju na zakljuak da se kod buenja u stijenama koje zalije&u pod nekim kutom pada pojavljuje pucanje stijene okomito na ravninu pada, to uzrokuje otklanjanje ose buotine od okomice na gore od pada "slika /9(a$. 4a teorija ipak ni u kakvom sluaju ne objanjava otklanjanje ose buotine od okomice u stranu pada slojeva u strmo zalije&u im stijenama. <tklon ose buotine od okomice, pri prelasku iz mekih u tvrde stijene, mo&e se objasniti nastupanjem dodatnog momenta s obzirom na neravnomjeran raspored na dno buotine osnog tlaka vrenog preko dlijeta, zbog ega je ve i dio optere enja od dlijeta preuzet od strane tvrdih stijena. <visno od geolokih uvjeta i !iziko9mehanikih svojstava, stijene se odlikuju razliitom sklono u ka otklanjanju ose buotine od okomice. =ogovorna mjera intenziteta prirasta krivljenja buotine u danim uvjetima je osni tlak na jedinicu povrine, koji pripada na ( cm promjera dlijeta. Za normirani osni tlak uzeto je optere enje na dlijeto od kolone tekih ipki - > ina u buotini promjera (/, mm. 8rijednosti jedininog dozvoljenog osnog tlaka, pri kojem otklon buotine ne prekorauje vrijednost *o, za stijene sa razliitom sklono u ka devijaciji sastavljene su u tablici /9( 1od otklanjanja ose buotine od okomice, veliku ulogu ima ugibanje kolone tekih ipki. Ugibanje kolone tekih ipki mo&e prouzrokovati znatnu devijaciju buotine, ak i kod buenja u jednorodnoj stijeni. Zbog toga neki buai, radi izbjegavanja devijacije, primjenjuju vrlo male osne tlakove na dlijeto, pri kojima kolona tekih ipki odr&ava skoro pravolinijski oblik. 4akav nain buenja je vrlo neekonomian, jer se pri njegovoj primjeni posti&e vrlo niska vrijednost mehanike brzine buenja, kako u tvrdim tako i u mekim stijenama. Tablica 8-1: Podjela stijena s obzirom na sklonost ka devijaciji :klonost stijena ka devijaciji 8rlo velika 8elika :rednja ;ala 8rlo mala =ozvoljena osna sila na dlijeto promjera (/, mm "k%$ )0 ,+ 0( (*))?edinini pritisak na ( cm promjera buotine "k% cm9($ (,),0 ,,0 . (),,

8.2. UGIBANJE DONJEG DIJELA KOLONE BUAEG ALATA 2ko je buotina okomita, a na dlijeto ne djeluje osni tlak, to je kolona bua eg alata pravolinijska. Pri dovoljno malom pritisku na dlijeto kolona bua eg alata ne podlije&e ugibanju.

U mjeri pove anja osnog tlaka na dlijeto do odre'ene vrijednosti, kolona bua eg alata podlije&e izvijanju i dodiruje se u odre'enoj taki sa stjenkom buotine. Pri daljnjem rastu osnog tlaka, kolona bua eg alata podlije&e ponovo ugibanju, a osni tlak posti&e novu karakteristinu vrijednost pri kojoj se pojavljuje popreno ugibanje drugog stepena. 1od jo viih osnih tlakova na dlijeto, nastaje ugibanje tre eg i viih stupnjeva. U taki dodira kolone bua eg alata sa stijenom buotine pojavljuju se sile trenja, pod ijim utjecajem, za vrijeme izrade buotine u slabo zbijenim stijenama, nastaju kaverne. Utjecaj trenja ugnute kolone na kavernizaciju buotine doga'a se tim intenzivnije to se vie pove avaju sile uzajamnog utjecaja ugnute kolone bua eg alata i stjenki buotine. :tupanj kavernizacije buotine ima tako'er utjecaj na vrsto u "izdr&ljivost$ bua eg alata. Pri okretanju bua eg alata, u koloni bua ih ipki i tekih ipki nastaju naprezanja sa suprotnim znacima, koja rastu pri pove anju promjera buotine i doga'aju se kao uzrok zamornog uvrtanja bua ih ipki i tekih ipki. 1rutost bua eg alata tako'er utjee na devijaciju buotine. 2ko ak u pravolinijskoj buotini nastane ugibanje kolone bua eg alata, to os dlijeta gubi okomiti pravac, a izrada okomite buotine postaje nemogu a. Pri izradi okomitih buotina i buotina koje imaju ograniene vrijednosti doputenog iskrivljenja i otklona dna buotine od okomice, va&no je odre'ivanje kritinog osnog tlaka na dlijeto, pri kojem nastupa ugibanje kolone bua eg alata. 8a&no je tako'er upoznavanje oblika koji prima kolona u buotini, kao i mjesta u kojem se nalazi dodir kolone tekih ipki sa stjenkom buotine. U problemima vrsto e va&no je odrediti gdje nastupa maksimum naprezanja i kako je velika reakcija ugnute kolone na stjenku buotine. Za upoznavanje uzroka nastanka otklona ose buotine od okomice neophodno je poznavanje kuta nagiba ose dlijeta i pravca rezultante sile koja djeluje na dlijeto. 7adi savladavanja iskrivljenja buotine neophodno je poznavanje naina koji spreavaju popreno ugibanje kolone tekih ipki, kao i odre'ivanje neutralnog presjeka u koloni bua eg alata. %eutralni presjek ovisi od dimenzija bua eg alata, osnog tlaka primijenjenog na dlijeto i od gustine isplake. 4reba razlikovati neutralni presjek od presjeka u koloni, u kojem se ne pojavljuju tlana i istezna naprezanja. Polo&aj takvog presjeka mijenja se pod utjecajem hidrostatikog tlaka isplake i tlaka isplane crpke. 8.3. PREDIMENZIONIRANE TEKE IPKE Znatno otklanjanje buotine od okomice je est uzrok raznovrsnih komplikacija pri buenju. %ajjednostavnije mjere za izbjegavanje krivljenja buotine je izbor i primjena pravilne tehnologije buenja. Za odre'ivanje optimalnih veliina osnog tlaka mogu poslu&iti nomogrami, koji uzimaju u obzir slijede e !aktore i podatke: promjer buotine i tekih ipki, kut pada slojeva, otklon buotine od okomice i doputeni osni tlak za odr&avanje zadane devijacije buotine u dozvoljenim granicama. %a veliinu iskrivljenja buotine znatan utjecaj ima krutost primijenjenih tekih ipki i prstenasti prostor izme'u tekih ipki i stjenki buotine. U stijenama sa ve om tendencijom krivljenja utjecaj prstenastog prostora na veliinu jedinine osne sile, koja uvjetuje doputeno iskrivljenje buotine, vrlo je mali "dijagram a, slika /9)$. U stijenama sa malom i vrlo malom tendencijom krivljenja, optimalne vrijednosti prstenastog prostora iznose ), do (/ mm.

Slika 8-2: Utjecaj prstenastog prostora izme'u stijenke buotine i kolone tekih ipki na vrijednost doputenog osnog tlaka na dlijeto pri doputenom iskrivljenju buotine *o, za stijene sa razliitom tendencijom krivljenja: a$ tendencija stijena ka otklanjanju ose buotine vrlo velika, b$ velika, c$ srednja, d$ mala. <visnost veliine jedinine sile na dlijeto od promjera tekih ipki za uvjete odr&avanja iskrivljenja *o, kod vrijednosti prstenastog prostora (,,+ mm, predstavljena je na slici ((./. Iz dijagrama proizlazi da se u mjeri pove anja promjera tekih ipki mo&e pove ati jedinina sila na dlijeto, uz ouvanje stepena iskrivljenja u dozvoljenim granicama.

Slika 8-3: Utjecaj promjera tekih ipki na veliinu doputene jedinine sile kod razliitih tendencija stijena ka otklanjanju ose buotine od okomice@ ( # tendencija stijena ka otklanjanju osi buotine vrlo velika, ) # velika, * # srednja, + # mala, , # vrlo mala. Pove anje promjera tekih ipki pogoduje izradi pravolinijskih i okomitih buotina, jer krutost bua eg alata raste sa etvrtom pozicijom u odnosu na njegov promjer, a masa kolone sa kvadratom. U stijenama sa velikom tendencijom ka krivljenju e!ektna izrada buotine mogu a je samo dlijetima sa konvencionalnim promjerima. :manjenje promjera buotine iskljuuje mogu nost primjene dovoljno krutih tekih ipki i ote&ava odr&avanje okomitosti buotine. :manjuje se tako'er e!ektivnost buenja, jer se sni&ava vrijednost doputene osne sile. U rejonima gdje iskrivljenje buotine ote&ava proces buenja preporuuje se buenje dlijetima sa normalnim dimenzijama i ne prela&enje na izradu buotina dlijetima smanjenih promjera. 8.4. STABILIZACIJA BUAEG ALATA I DLIJETA

;e'u zahtjevima postavljenim kod izrade buotina na na!tu i zemni plin, veliku ulogu, izme'u ostalih, ima odr&avanje otklona buotine i okomice, i to od * do ,o. U slojevima sa velikom tendencijom krivljenja vrlo esto je teko uspjeno raditi okomitu buotinu, primjenjuju i ak i teke ipke sa velikim promjerima "predimenzionirane teke ipke$. U tom sluaju doputena veliina osne sile na dlijeto mo&e se znatno pove ati primjenom stabilizatora razliitog tipa, odr&avaju i pri tom iskrivljenje buotine u dozvoljenim granicama. :mjetanje u koloni tekih ipki na odgovaraju em mjestu ak samo jednog stabilizatora mo&e umnogome smanjiti otklon ose buotine od okomice. :mjetanjem u koloni tekih ipki nekoliko stabilizatora, jo se vie poboljavaju uvjeti rada bua eg alata. <p enito treba konstatirati da korisnost primjene stabilizatora ovisi od tendencije stijena ka krivljenju buotine i veliine prstenastog prostora izme'u tekih ipki i stjenke buotine. <sim toga, podinjena je nastupaju em krivljenju buotine i od veliine primijenjene osne sile.

U sluaju malih prstenastih prostora osna sila se kod primjene jednog stabilizatora mo&e pove ati za *3 do +3 A, a u sluaju velikih prstenastih prostora za +3 do /3 A i odr&ati iskrivljenje buotine u istim granicama. :manjenje stupnja krivljenja buotine mo&e se posti i ili putem smjetanja jednog ili nekoliko stabilizatora u koloni tekih ipki. :mjetanje jednog stabilizatora u koloni tekih ipki na odgovaraju oj visini od dlijeta ima za cilj iskoritenje e!ekta okomitosti odsjeka bua eg alata "duljina tekih ipki raunata od dlijeta do prvog dodira sa stjenkom buotine$ za buenje to je mogu e bli&e okomitom polo&aju buotine, ili za smanjenje stupnja prirasta krivljenja buotine. 4u je iskoriten princip njihala. Upotreba kombinacije stabilizatora u koloni tekih ipki izaziva stabilizaciju dlijeta i kolone tekih ipki u buotini. <sim toga, ona dozvoljava izradu pravolinijskih buotina, suzbija nagli prirast krivljenja buotine "pojavljivanje koljena$, te omogu ava probuenje stijena sa velikom tendencijom krivljenja bez znatnog otklona buotine od okomice. Uinkovita izrada buotina u slojevima sa velikom tendencijom krivljenja je mogu a samo kod primjene tekih ipki sa velikim promjerom i spiralnih tekih ipki. Uinkovitost koritenja tekih ipki pove anih dimenzija, kao i spiralnih, pove ava se u sluaju istovremene primjene stabilizatora ili kombinacije stabilizatora "gumenih ili drugog tipa$, sa proirenim &rvnjevima. 4o omogu ava pove anja doputenih osnih sila na dlijeto, uz istovremeno odr&avanje krivljenja buotine u doputenim granicama. Za velike vrijednosti osne sile na dlijeto, primjenjuju i teke ipke kvadratnog presjeka u spoju sa stabilizatorima, mo&e se ograniiti iskrivljenje buotine ili raditi buotinu vie pravolinijski ili okomito. :mjetaju i grupu stabilizatora u koloni tekih ipki u blizini dlijeta utjee se istovremeno na mogu nost izrade pravolinijske buotine i suzbija prekomjerno habanje tekih ipki kvadratnog presjeka i ugnu e kolone tekih ipki, znatno smanjuju i broj sluajeva uvrtanja i otkidanja navojnih spojeva tekih ipki. 8eliku perspektivu ima primjena blizanevog stabilizatora u blizini dlijeta, a iznad njega jedna ili nekoliko tekih ipki velikog promjera i stabilizatora. 8.4.1. STABILIZATORI Poznati su brojni naini koji imaju za cilj odr&avanje smjera buenja ili postizanje okomitosti buotine. U velikom opsegu primjenjuju se teke ipke s pove anim promjerima i stabilizatori. <ni se ubrajaju u uinkovita sredstva, pa ipak s take gledita postizanja okomitosti buotine ubrojeni su u pasivna sredstva. :prave i ure'aji koji otklanjaju os buotine u zadanom smjeru primjenjivane kod rotacijsko9stolnog i turbinskog buenja sa krivim spojkama, ubrajaju se u aktivna sredstva. :mjetanje stabilizatora u koloni tekih ipki ima, prije svega, za cilj: # smanjenje stupnja prirasta iskrivljenja, # izradu to je mogu e vie pravolinijskih buotina, # izradu buotina sa malim otklonom od okomice, # omogu avanje buenja stijena sa velikom tendencijom krivljenja, uz ouvanje stupnja krivljenja u doputenim granicama, bez neophodnosti sni&enja osnih sila na dlijeto, # pove anje brzine buenja primjenom viih vrijednosti osnih sila na dlijeto, bez bojazni od znatnog odstupanja ose buotine,

Slika 8-4: Primjena jednog stabilizatora u koloni tekih ipki: a$ kolona bez stabilizatora, b$ sa jednim stabilizatorom, B # odsjek okomitizacije, c$ primjena u koloni bua eg alata dva stabilizatora i teke ipke sa kvadratnim presjekom, ( # stabilizator, ) # teka ipka, d$ primjene stabilizatora u koloni tekih ipki, ( # gumeni stabilizator, ) # stabilizator proiriva &rvanjskog tipa, * # teka ipka. <granienje odstupanja buotine od okomice i smanjenje stupnja prirasta krivljenja buotine mo&e se posti i putem smjetanja u koloni tekih ipki jednog ili nekoliko stabilizatora. :mjetanje stabilizatora u idealni polo&aj pomie prema gore taku dodira tekih ipki ve ih promjera sa stjenkom buotine "slika /9+$, ime se pove a korisna komponenta tlaka na dlijeto. 4reba imati na umu da smjetanje stabilizatora previsoko iznad dlijeta, na udaljenosti ve oj nego to zahtijeva idealni polo&aj, mo&e dovesti do toga da se teke ipke dodirnu sa stjenkom buotine ispod stabilizatora i tada se gubi e!ekat primjene stabilizatora. 4ako'er nepravilno pribli&enje stabilizatora ka dlijetu smanjuje e!ekat stabilizacije bua eg alata. Zbog toga postoji optimalni polo&aj stabilizatora pri kojem e njegovo djelovanje biti najuinkovitije. :mjetanje u kolonu tekih ipki dva ili vie stabilizatora "slika /9+c$ uzrokuje kako stabilizaciju dlijeta, tako i tekih ipki u buotini i dozvoljava izradu pravolinijskih buotina. Postavljanje stabilizatora u blizini dlijeta suzbija naglo iskrivljenje ose buotine "stvaranje koljena$. :astav nekoliko stabilizatora omogu ava probuivanje stijena nevelike debljine, sa velikom tendencijom krivljenja, uz ouvanje prirasta otklona buotine u doputenim granicama. Uinkovito buenje stijena velike debljine, koje se odlikuju tendencijom krivljenja, mogu e je samo uz upotrebu tekih ipki velikog promjera sa istovremenom primjenom stabilizatora ili kombinacije stabilizatora sa proirivaima &rvanjskog tipa "slika /9+a$. Uinkovitost primjene tog sastava zasniva se na mogu nosti pove anja doputenih osnih tlakova, uz istovremeno odr&avanje krivljenja buotine u odre'enim granicama. Pri smjetanju stabilizatora u kolonu tekih ipki treba uzeti u obzir veliinu prstenastog prostora izme'u stabilizatora i stjenke buotine, kao i utvrditi doputeni osni tlak koji mo&e biti vren za vrijeme buenja pri datom iskrivljenju buotine, bez primjene stabilizatora. :ile ili smanjenja ugla iskrivljenja buotine kod primjene jednog stabilizatora iznosi *3 do +3 A. Za velike prstenaste prostore "kod primjene malih promjera tekih ipki u odnosu na promjer dlijeta$ mogu nost pove anja osne sile na dlijeto, bez bojazni od znatnog odstupanja buotine od okomice, iznosi od +3 do /3 A. Idealno mjesto postavljanja stabilizatora premjeta se prema dole, tako'er pri porastu stupnja krivljenja buotine. Pove anje vrijednosti osne sile u sluaju primjene stabilizatora smanjuje se onda kad stabilizator pove a prstenasti prostor s obzirom na smanjenje promjera. 1od jednakih prstenastih prostora izme'u stabilizatora i stjenke buotine, stupanj smanjenja rezerve osnog tlaka je ve i kod malih prstenastih prostora bua eg alata nego u buotinama sa ve im prstenastim prostorima. 2ko prstenasti prostor izme'u buotine i tekih ipki ne prekorauje ), mm, to u mjeri pove anja prstenastog prostora izme'u stabilizatora i stjenke buotine idealan polo&aj stabilizatora premjeta se prema dole. Za prstenaste prostore ve e od ,3 mm izme'u tekih ipki i stjenke buotine utjecaj gubitka promjera stabilizatora gubi se, i kod velikih vrijednosti osnog tlaka skoro i ne postoji. 2ko se udaljenost stabilizatora od dlijeta nalazi iznad ili ispod idealne pozicije njegovog smjetaja, to se kod primjene malih vrijednosti osne sile mogu nost rasta optere enja na dlijeto

smanjuje za polovinu. 1od velike osne sile na dlijeto korisno je smjetanje stabilizatora ispod idealne pozicije. 1od malih prstenastih prostora bua eg alata "manji od ), mm$ ta preporuka je va&na tek kod vrlo velikih vrijednosti osne sile na dlijeto. Preporuene primjene udaljenosti smjetaja stabilizatora iznad dlijeta u buotinama promjera *3/, )(- i (+*mm predstavljene su u tablicama /9), /9* i /9+. Tablica 8-2:Udaljenost smjetaja stabilizatora od dlijeta kod primjene tekih ipki - ,C/ ina ")3*,3 D //,0 mm$ u buotini promjera *3/ mm Primijenjena osna sila na dlijeto, k% 39+ +90 0 9 (* (* 9 (/ (/ 9 )) )) 9 ). ). 9 *Udaljenost stabilizatora od dlijeta kod odstupanja buotine, "m$ )3 *3 +3 -3 (33 +( **+ *( )0 ), )( **+ *) *3 )/ ), )( *+ ** *3 )/ ). ), )( *3 )0 )/ )), ), )( ). )), )+ )* )) )(

Tablica 8-3:Udaljenost smjetaja stabilizatora od dlijeta kod primjene tekih ipki, , 0C(- in "(..,/ D//,0 mm$ u buotini promjera )(- mm Primijenjena osnasila na dlijeto, k% 39+ +90 0 9 (* (* 9 (/ (/ 9 )) )) 9 ). ). 9 *Udaljenost stabilizatora od dlijeta kod odstupanja buotine , "m$ )3 *3 +3 -3 (33 *3 ). ))+ )( (0 (. ). ))+ )* )( (0 (. ), )* )) )( )3 (0 (. )* )) )( )3 (0 (/ (. )3 (0 (/ (. ((, (+

7adi omogu avanja promjene polo&aja stabilizatora u koloni tekih ipki, ovisno od primijenjene osne sile i kuta iskrivljenja buotine, na bua oj garnituri moraju biti bar dvije spojnice razliite duljine. 1od odabiranja duljine spojnica treba se rukovoditi principom da stabilizator treba smjestiti radije (3 A ispod idealne pozicije nego iznad.

Tabela 8-4:Udaljenost smjetaja stabilizatora od dlijeta kod primjene tekih ipki * E in "((/ D ,.,3 mm$ u buotini prenika (+* mm Primijenjena osna sila na dlijeto k% 39) )9+ +9-90 0 9 () Udaljenost stabilizatora od dlijeta kod odstupanja buotine "m$ )3 *3 +3 -3 (33 )* )( (/ (. (, )( (0 (. ((+ )3 (/ ((, (* (/ (. (, (+ () ((, (+ (* ((

Pri buenju stijena sa velikom tendencijom krivljenja ose buotine, mo&e se upotrijebiti vie stabilizatora. U takvom sluaju primjenjuje se kombinacija stabilizatora sa predimenzioniranim tekim ipkama. :ada se primjenjuje kruto sastavljanje donjeg dijela kolone bua eg alata, koje se sastoji od neposredno iznad dlijeta smjetenog stabilizatora # &rvanjskog proirivaa, kratkog odsjeka predimenzioniranih tekih ipki i gornjeg stabilizatora "gumenog$. U stijenama sa srednjom tendencijom ka krivljenju buotine primjenjuje se bua i alat u kojem prvi odsjek predstavlja predimenzionirana teka ipka duljine od *,3 do *,- m, iznad nje je smjetena teka ipka normalnog promjera, duljine 0m i stabilizator. 4rajna stabilizacija bua eg alata kod upotrebe nekoliko stabilizatora mo&e biti uspjeno primijenjena na manjim intervalima buotine u stijenama sa velikom sklono u ka krivljenju buotine tada kad je zahtijevan mali prirast krivljenja buotine. U sluaju kad se pri buenju doputa mali stalni prirast kuta otklona buotine od okomice sve do granine vrijednosti, mo&e se primijeniti nain trajne "konstantne$ stabilizacije i vriti znatne osne sile. 2ko se stabilizator nalazi u idealnom polo&aju, to preostali stabilizatori u koloni tekih ipki imaju mali utjecaj na krivljenje buotina. :vrsishodnost primjene stabilizatora koji se nalaze iznad ipak je korisno zato to oni mogu smanjiti gubitke promjera stabilizatora smjetenog neto ni&e, kao i smanjiti broj navojnih spojeva tekih ipki. 1ontinuirana stabilizacija bue eg alata i dlijeta suzbija naglo odstupanja buotine od okomice ili od zadanog smjera. Posljedice naglih prirasta iskrivljenja ili promjene azimuta otklona ose buotine zapa&aju se nakon odbuenja nekoliko stotina metara buotine ispod mjesta iskrivljenja. 1olona bua eg alata, nalaze i se pod naponom, prouzrokuje ugibanje u stjenke buotine spojnica bua ih ipki i bua ih ipki sa velikom silom, to mo&e biti uzrokom njihovog prekomjernog habanja, stvaranja korita u stjenkama buotine, presijecanja zatitne kolone i stezanja "ukljetenja$ bua ega alata. ;aksimalni ugao iskrivljenja do ,o ne osigurava uvijek izradu buotine povoljne za kasniju eksploataciju horizonta "slika /9, a$. %agla promjena krivljenja buotine "slika /9, c$, ak pri ouvanju otklona dna buotine +)* m u oblasti doputene veliine ugla iskrivljenja pri vrhu ,o, ote&ava vie koritenju horizonta nego primjena prekomjernog pove anja vrijednosti doputenog ugla otklona buotine od okomice. Postepeno narastanje ugla otklona ose buotine ak do /o, pri ranijem uzimanju u obzir pomijeranja dna buotine u stijenama koje su naklonjene krivljenju buotina, osigurava pravilnu izradu buotine "slika /9, d$.

Slika 8-5: %aini regulacije otklona ose buotine od okomice s obzirom na zadani polo&aj zone dna buotine: a$ stalni polupromjer iskrivljenja ,3, b$ poetno iskrivljenje )3, a slijede e +3, c$ prirast iskrivljenja buotine od *3 do /3, zatim smanjenje otklona ose buotine na 30, d) postepeni prirast iskrivljenja buotine od 20 do 80 Primjena stabilizatora je uspjenija metoda borbe sa krivljenjem buotina nego metoda koja se zasniva na smanjenju osne sile na dlijeto. U praksi je ponekad neophodna primjena kombinacije stabilizatora s proirivaem, naje e u slijede em sastavu: iznad dlijeta smjeta se dvostruki stabilizator # proiriva &rvanjski, nad kojim kratka teka ipka sa pove anim promjerom i stabilizator konvencionalnog tipa. Ponekad u sastav ulazi jo jedna teka ipka duljine 0 m zajedno sa slijede im stabilizatorom. 4akav sastav donjeg dijela kolone bua eg alata dozvoljava odr&avanje u uskim granicama skoro stalnog otklona buotine od okomice i iskljuuje mogu nost stvaranja naglih pregiba osi buotine u slojevima sa promjenljivim uglom pada. U buotinama u kojima je iskrivljenje prekorailo doputene granice i nastaje istovremeno mogu nost zaobila&enja strukture, ili se planira daljnja izrada buotine do znatne dubine, treba zapoeti ispravljanje buotine iznad intervala gdje je zapoelo njeno prekomjerno krivljenje. Pri ispravljanju se preporuuje upotreba jednog stabilizatora smjetenog na odgovaraju oj udaljenosti od dlijeta. %aglo ispravljanje ose buotine u intervalu u kojem je nastupilo prekomjerno iskrivljenje zbog znatnog sni&enja vrijednosti prethodno primljenih osnih sila i ogranienja brzine buenja, vodi ka nastajanju pregiba u obliku koljena i do pogoranja tehnikog stanja buotine. U tom sluaju iskrivljenje buotine treba smanjivati vrlo oprezno. =obro je odr&ati konstantan prirast iskrivljenja putem odr&avanja pokazatelja buenja na stalnoj razini, kao i koristiti mogu nost kontinuirane stabilizacije dlijeta i bua eg alata smjetanjem u sastav kolone tekih ipki nekoliko stabilizatora. 8.4.2. TEKE SPIRALNE IPKE SA KVADRATNIM PRESJEKOM Izrada buotina u stijenama sa velikom sklono u ka krivljenju kod pove anih vrijednosti osnih sila na dlijeto uzrokuje "u poreme enim zonama, u stijenskim slojevima koji zalije&u pod velikim uglom pada, kao i u proslojcima tvrdih i mekih stijena$ znatno i brzo otklanjanje ose buotine od okomice. U tim uvjetima primjena konvencionalnih stabilizatora ne daje uvijek &eljeni uinak. : obzirom na esto pojavljivanje proslojaka mekih i tvrdih stijena teko je utvrditi pravilno mjesto postavljanja stabilizatora. U mnogo sluajeva upotreba stabilizatora dozvoljava samo ispravljanje buotine u okomitom smjeru. U tom sluaju mogu se posti i dobri rezultati primjenom predimenzioniranih tekih ipki sa malim prstenastim prostorom izme'u njih i stijenki buotine u odnosu na promjer buotine gdje imaju okomita ili spiralna rebra. :ada se upotrebljavaju spiralne teke ipke "slika /9- a$ izvedene od okruglih tekih ipki glodanjem na njihovoj povrini tri spiralna kanala razmjetena pod kutom ()3o. U dubokim buotinama, radi izbjegavanja stezanja "uklijetavanja$ bua eg alata prouzrokovanih razlikom hidrostatikog tlaka isplake i tlaka u le&itu, veoma uspjeno mogu biti primijenjene spiralne teke ipke. :tabilizacija donjeg dijela kolone bua eg alata posti&e se

primjenom tekih ipki sa kvadratnim presjekom. Upotreba tih tekih ipki daje uinak samo u onim sluajevima kada glavni kriterij nije minimalno odstupanje buotine od okomice, nego je odr&avanje prirasta iskrivljenja buotine u uskim granicama. 1od primjene kvadratnih tekih ipki, koje djeluju slino kao dugi stabilizator, posti&e se mogu nost dobivanja velikih vrijednosti osne sile na dlijeto, eliminiraju se nagli prirasti iskrivljenja i promjene azimuta iskrivljenja. <sim toga, podlije&e smanjenju broj havarija prouzrokovanih stezanjem bua eg alata.

Slika 8-6: 4eke ipke: a$ spiralne, b$ sa kvadratnim presjekom 1vadratne teke ipke se izra'uju kovanjem ipki kvadratnog presjeka. %akon stvaranja okruglog otvora iznutra obra'uju se vanjske ivice, pretoivi ih na promjer manji za (,- mm od promjera buotine. U gornjem dijelu teke ipke izvodi se zakaka za hvatanje teke ipke alatima za spaavanje u sluaju njenog ostajanja u buotini. U donjem dijelu teke ipke, na udaljenosti oko .- cm od ela teke ipke, izvede se jo jedna zakaka za strojarski klju. %a oba kraja teke ipke nare&e se navojni spoj. 7adi smanjenja habanja tekih ipki izvri se napajanje ivica teke ipke tvrdom legurom. : tim ciljem !rezuju se posebni kanali dubine *,) mm i duljine (,) mm. 1vadratna teka ipka "slika /9- b$ smjeta se, obino, neposredno iznad dlijeta, ili se primjenjuje u kombinaciji sa stabilizatorima. =u&ina teke ipke iznosi 0 do () m. =odiruju i se za vrijeme buenja svojim ivicama sa stjenkom buotine slu&i kao vodilica donjeg dlijeta kolone bua eg alata i ne dozvoljava njeno ugibanje u buotini. :lobodni prostor izme'u ivica teke ipke i stjenke buotine iznosi obino (,, do ) mm. :manjeni prostor izme'u buotine i ivice teke ipke, kao i znatna krutost kvadratnog presjeka, suzbija ugibanje donjeg dijela kolone bue eg alata pod utjecajem osnih tlakova i ne dozvoljava naglu promjenu smjera ose buotine. Fone ravnine kvadratne teke ipke osiguravaju dovoljan slobodan prostor za protok isplake. 5lavna komplikacija kod primjene kvadratnih tekih ipki je njihovo brzo habanje na ivicama i mogu nost uklinjavanja u buotini u sluaju gubitka promjera dlijeta. 2ko se dimenzije po dijagonali teke ipke smanje za oko - mm u usporedbi sa promjerom dlijeta, to nestaje korist koja proizlazi iz primjene kvadratnih tekih ipki. 1rutost kvadratnih tekih ipki iznosi -,A idealne krutosti, ili krutosti okruglih tekih ipki dimenzija koje odgovaraju promjeru dlijeta. Slika 8-7: :hema primjene raznih kombinacija sastava donjeg dijela kolone tekih ipki a$ teke ipke malih promjera, b$ teke ipke konvencionalnih dimenzija, c$ teke ipke konvencionalnih dimenzija sa stabilizatorom, d$ predimenzionirane teke ipke, e$ predimenzionirane teke ipke sa stabilizatorom, !$ spiralne teke ipke sa vrlo malim prstenastim prostorom i stabilizatorom, g$ kombinacija tekih ipki sa konvencionalnim i &rvanjskim stabilizatorom, h$ kombinacija dva &rvanjska stabilizatora i teke ipke kvadratnog

presjeka, i$ teke ipke sa stabilizatorima blizancima@ ( # okrugla teka ipka, ) # kvadratna teka ipka, * # konvencionalni stabilizator, + # &rvanjski stabilizator, , # stabilizator blizanac, - # spiralna teka ipka. 7adi ogranienja smanjenja habanja kvadratnih tekih ipki i poboljanja uvjeta rada preporuuje se postavljanje &rvanjskog proirivaa izme'u teke ipke i dlijeta, a iznad teke ipke stabilizatora "slika /9. h$. 8a&na odlika kvadratne teke ipke je mala povrina dodira sa stjenkom buotine. 1od buenja poroznih stijena na ve im dubinama buotine, kvadratna teka ipka se u manjem stupnju priljepljuje za stjenku buotine nego teke ipke izra'ene od okruglih cijevi. =a bi se smanjila mogu nost stezanja "uklijetenja$ kvadratne teke ipke talogom iz buotine, koji pada odozgo, postavljaju se iznad teke ipke rebrasti ili gumeni stabilizatori. %a taj se nain osigurava saosnost teke ipke. 1vadratne teke ipke ne treba postavljati u kolonu bua eg alata nakon izrade ve eg intervala buotine. U buotini, u kojoj prethodno nije radila kvadratna teka ipka "s obzirom na razliitu saosnost buotine i teke ipke i zbog nejednakosti stjenke$ mo&e nastupiti znatno pove anje obrtnog momenta bua eg alata. U buakoj praksi poznati su sluajevi postavljanja dvije teke ipke kvadratnog presjeka iznad dlijeta. 8.4.3. STABILIZATORI BLIZANCI %apravljene industrijske probe sastava donjeg dijela kolone bua eg alata, uz upotrebu stabilizatora blizanaca spojenih specijalnim spojem, dale su dobre rezultate stabilizacije bua eg alata kod primjene velikih osnih sila na dlijeto. %a ovaj nain obra'ena je vrlo uspjena metoda stabilizacije dlijeta i bua ega alata, koja se zasniva na postavljanju neposredno iznad dlijeta stabilizatora blizanca sa tri ili etiri okomita u&ljebljenja, izra'ena na vanjskoj povrini stabilizatora, od strane stjenke buotine, za omogu avanje protoka isplake. :astav donjeg dijela kolone tekih ipki sastoji se od dva elina stabilizatora, svaki duljine oko -(3 mm, spojenih me'usobno spojkom s pove anim promjerom. Iznad stabilizatora postavlja se teka ipka duljine 0,( m i normalni stabilizator "gumeni, rebrasti, ili &rvanjski$. =uljina sastava iznosi oko (+,- m. Polo&aj gornjeg stabilizatora ovisan je od veliine primijenjenih osnih sila. U sluaju primjene pove anih osnih sila na dlijeto, iznad elinih stabilizatora blizanaca, a ispred gornjeg konvencionalnog stabilizatora, postavljaju se dvije ili tri teke ipke duljine 0 ili () m. <pisane konstrukcije poboljanog sastava donjeg dijela kolone bua ih ipki uz upotrebu elinih stabilizatora blizanaca, u usporedbi sa sastavom od kvadratne teke ipke, ima slijede e pogodnosti: # posti&e se ve a krutost donjeg dijela kolone bua eg alata za oko +3 A, # stabilizatori blizanci imaju u usporedbi sa normalnim stabilizatorima pove anu povrinu oslona "upora$ za oko * puta, zbog ega se smanjuje mogu nost stvaranja &ljebova i stijenki buotine, # pove ava se otpornost habanju radne povrine stabilizatora putem mogu nosti njihovog napajanja tvrdom legurom vol!rama u posebnim za to izra'enim kanalima,

promjena posredne spojnice pove anog promjera, koja spaja dva elementa stabilizatora blizanca, pove ava znatno krutost cijelog sistema, # olakan je protok taloga iz buotine i manjih komadi a metala, # smanjuju se gubici tlaka zbog mnogo pogodnijeg odnosa obima vla&enja u prstenastom prostoru itd. %ovi sustav sastava donjeg dijela kolone tekih ipki osigurava suzbijanje otklanjanja ose buotine od okomice, ili od zadanog smjera putem preuzimanja sila koje djeluju na bono pomjeranje dlijeta. :matra se da kod jednakih dimenzija stabilizatora i buotine, dovoljne duljine i velike krutosti sustava, kao i kod nastupanja apsolutnog oslonca na stjenke buotine, os buotine se ne treba otklanjati od odre'enog smjera. Uslijed izvjesnog pove anja promjera buotine u procesu buenja "koji malo ve i od promjera dlijeta$, ispiranja stijenki i mogu nosti habanja stabilizatora, opisani sustav mo&e ipak posti i izvjesno ugibanje pri djelovanju znatnih bonih sila. 7aspored stabilizatora u sustavu je tako proraunat da to ugibanje bude minimalno. 8elike poprene dimenzije stabilizatora i spojki pove avaju krutost sustava. Prvi sastavi stabilizatora blizanaca imali su stabilizatore # spojke kvadratnog presjeka. 1alibracijski promjer stabilizatora bio je jednak dijagonali kvadrata. %ajni&e smjeteni stabilizator imao je duljinu (,3- m "uz duljinu povrine oslona 3,-( m$, a drugi stabilizator # (,*. i 3,-. m. Povrine oslona stabilizatora bile su snabdjevene umecima od vol!ramove tvrde legure. U sastav se esto postavlja okrugla teka ipka duljine 0,(+ m, iji je promjer blizak prelaznoj spojki. Iznad teke ipke nalazi se stabilizator # proiriva. <vaj sustav je dao dobre rezultate u praksi, a postignuti rezultati kod promjene oblika povrine stabilizatora blizanaca dozvolili su postignu e relativno visokih pokazatelja buenja i dugog vremena rada cjeline sustava donjeg dijela kolone bua eg alata. Ui !" #$i%&' ' ()!*i+i,!)-$! *+i,! !.!. 1od buenja u stijenama koje imaju proslojke kriljaca i pjeara pojavljuje se znaajnije odstupanje buotine od okomice, nego u jednorodnim stijenama. Pri tom se opa&a stvaranje udubljenja u stijeni pri prelasku dlijeta iz jednog sloja u drugi. <no je uzrok pojavljivanja bonih sila koje djeluju na dlijeto. U mjeri udubljenja dlijeta u stijenu, kut otklona ose buotine e se pove avati tako dugo, dok ne bude jednak kutu pada slojeva, uz uvjet neuestvovanja ogranienja prouzrokovanog bonim silama. 1od velikih osnih sila na dlijeto pojavljuju se velike sile, zbog ega nastupa brzi prirast kuta otklona osi buotine. 1ao rezultat toga nastupa ne samo otklon osi buotine, nego i smanjenje njenih dimenzija. :ustav koji se sastoji od stabilizatora blizanaca i kolone tekih ipki odr&ava dlijeto u njegovom poetnom polo&aju do tog vremena, dok glavni dio istupa stvorenog pri drobljenju stijena ne bude izbuen. U tom sluaju donji stabilizator ograniava bonu toleranciju dlijeta, a sredinji stabilizator mu poma&e preuzeti bone sile tlaka stijene na dlijeto. U stvarnosti uvijek postoji mali prstenasti prostor me'u stjenkom buotine i stabilizatorima i zato se opa&a neznatno odstupanje ose buotine od okomice. 4empo prirasta devijacije ipak je manji nego kad nema stabilizatora. <pisani sastav sputen u okomitu buotinu e suzbijati otklanjanje ose buotine od okomice. 5ornji stabilizator preuzima glavni dio bonih sila, nastalih uslijed ugibanja tekih ipki smjetenih iznad sastava. :redinji stabilizator preuzima bone sile nastale pri ugibanju tekih ipki i poma&e suzbijanje bonih sila predanih od dlijeta koloni prema gore. =onji stabilizator preuzima bone sile koje djeluju na dlijeto.

1od izrade usmjerenih buotina "otklonjenih od okomice$ ovaj sastav e suzbijati otklanjanje osi buotine u smjeru ka okomici, to ipak djelomino mo&e nastupiti s obzirom na prisustvo malog prstenastog prostora, naravno uz uvjet da sile koje otklanjaju dlijeto prema gore od upada slojeva budu manje od sila koje nastoje ispraviti buotinu. :astav donjeg dijela kolone tekih ipki suprotstavlja se znatnom pove anju otklona ose buotine, pri pove anom kutu pada slojeva, smanjuju i do minimuma prirast devijacije i uklanjaju i mogu nost nagle promjene smjera ose buotine. 1od izrade usmjerenih buotina "otklonjenih od okomice$ u stijenama iji se kut pada slojeva smanjuje "pa se zato javlja tendencija ispravljanja buotine u smjeru okomice$, gornje ue e ograniava brzinu smanjivanja kuta otklona ose buotine od okomice. U tom sluaju moment savijanja koji djeluje na sastav donjeg dijela kolone tekih ipki, usmjeren od otpora stijene protiv bilo koje bone sile, prenoen je preko sredinjeg stabilizatora. =onji stabilizator suzbija tako'er ispravljanje osi buotine.%a taj nain poboljani sustav dozvoljava samo postepeno smanjivanje kuta otklona buotine od okomice i suzbija nagle promjene smjera osi buotine. :tabilizatori blizanci koji imaju kvadratni presjek u ve ini sluajeva brzo se habaju zbog smanjenja vanjskog promjera i rijetko se primjenjuju. <krugli stabilizatori blizanci sa produ&enim &ljebovima imaju bolju konstrukciju, ako se radi o otpornosti na habanje, jer kod gubitka promjera mogu biti ponovo upotrijebljeni nakon spajanja s tvrdom legurom.