FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU

ODS1EK ZA POVI1EST UM1ETNOSTI

KOLEGI1 UM1ETNOST ANTIKE
SKRIPTA
Zagreb, 2012.
Uvodna napomena
Kolegij Umjetnost antike obuhvaca umjetnost Grcke i Rima, odnosno gotovo tisucu
godina umjetnickog stvaralastva. Tijekom tih tisucu godina nizu se pojedina stilsko-
kulturno-povijesna razdoblja poznata pod razlicitim nazivima - arhajsko doba, klasicno
doba, helenizam, kasna antika - ali sva ta razdoblja su dio iste civilizacijske matrice
koju nam je namjera predstaviti u okviru ovog kolegija. Povijest umjetnosti pritom
preuzima dio iskustva iz drugih polja klasicnih studija, poglavito povijesti i
arheologije, ali povijesno umjetnicki pristup nije, niti moze biti izjednacen sa srodnim
disciplinama, buduci da pojedine spomenike / umjetnicka djela sagledava u kontekstu
specificnog znanstvenog aparata koji je zacet jos u 18. stoljecu s 1ohannom 1oachimom
Winckelmannom, a koji su u meduvremenu prosirile i upotpunile brojne generacije
povjesnicara umjetnosti, u svijetu i u Hrvatskoj. Na neke od njih osvrnut cemo se u
uvodnom dijelu teksta.
Skripta koju imate ispred sebe predstavlja on-line prirucnik, koji ce s vremenom
obuhvatiti sve teme ukljucene u silabus kolegija Umjetnost antike. Pri sastavljanju
on-line prirucnika namjera je bila pratiti program rada na kolegiju, uzimajuci u obzir
ogranicenja koja namece jednosemestralni studij. Za pocetak predstavljamo pregled
rimske umjetnosti, podijeljen u pet dijelova: I) Uvodna razmisljanja; II) Arhitektura i
urbanizam; III) Povijesni reljef; IV) Portret; V) Slikarstvo. Osim uvodnog, sva
poglavlja su zamisljena na slican nacin: uz uvodne napomene i odabrane dijelove iz
naslova s popisa obavezne literature u prijevodu na hrvatski, tu je i izbor iz dodatnih
tekstova i povijesnih izvora koji nude primjere analize pojedinih spomenika i umjetnina
ili dodatno pojasnjavaju odredene fenomene vazne za razumijevanje rimske umjetnosti
(npr. opis trijumfalne povorke Vespazijana i Tita ili svecanosti prigodom Pertinaksova
pogreba krajem 2. stoljeca). Vodilo se racuna da student dobije uvid u najvaznije
povijesne izvore (stare autore) i pregled osnovne literature, koja mu je najvecim dijelom
dostupna u knjiznici Filozofskog fakulteta. Prijevodi s engleskog, francuskog i
2
njemackog jezika su jednim dijelom nastali u okviru studentskih seminarskih radova na
kolegiju, u razdoblju izmedu 2002.-2008. godine; njih sam uredio i upotpunio drugim
odabranim prijevodima i objasnjenjima. Utoliko je ova skripta plod nastojanja da se
studentima odgovarajuca ispitna literatura dodatno priblizi u prijevodu na hrvatski, sto
bi trebalo doprinjeti i laksem usvajanju specificne terminologije. U biljeskama, koje su
malobrojne jer nisam zelio odvec opteretiti tekst skripte, student se upucuje na one
najvaznije naslove izvan zadane literature, koji mu stoje na raspolaganju pri izradi
seminarskih radova ili uspostavljaju odnos s odgovarajucim materijalom na tlu
Hrvatske. U svakom poglavlju student ce naici i na odabrane zadatke, koji su dio
programa rada na kolegiju.
Studenti su ovim dobili prirucnik na hrvatskom jeziku koji ce im pomoci pratiti sadrzaj
kolegija. Studentima se ne sugerira da je takav vid ucenja dostatan: nista ne moze
nadomjestiti citanje izvornih naslova (na hrvatskom i stranim jezicima). Osim toga,
studenti su pozvani konzultirati obavezne naslove na popisu literature ponajprije radi
izvornih ilustracija koje su u skripti izostavljene. Brojevi u zagradama, koji se mogu
naci u vecini prijevoda oznacavaju ilustracije u izvorniku. Dakako, postoji i internet, s
brojnim dodatnim informacijama i velikim izborom vizualnog materijala na razlicitim
web stranicama. No, pritom valja biti oprezan: osim sluzbenih stranica muzeja i
istrazivackih ili akademskih ustanova, na vecini drugih stranica ceste su pogreske i
stoga je takve izvore neophodno dodatno provjeriti. Osim toga, preko interneta se
navikavamo na nepotpun i iskrivljen dozivljaj umjetnickog djela, koji je posljedica
amaterskih fotografija i deformacija pri izradi stranica. Takav susret s umjetnickim
djelom iskljucuje mogucnost zadovoljavajuce estetske prosudbe i tjera na oprez.
U Zagrebu, rujan 2012.
Dr.sc. Dino Milinovic, docent
3
I.
Umjetnost Rima: uvodna razmisljanja
Drugima putam prvenstvo u kovanju podatne mjedi,
doputam da e ko iva iz mramora klesati stvorenja,
govor e njihov na sudu od naega vie da vrijedi,
crtat e nebeske pute i znat e kad zvijee se mijenja,
ali e Rimljanin imat za umjetnost drukiju dara,
znat e da zemljama vlada i dravni poredak stvara,
smjernima vraat e milom, a ohole krotiti silom!
"#ergilije, $neida, #%, &'()&*'+
% tako je jasno da je za dobrobit ovoga svijeta neophodna ,onarhija ili -arstvo!
"Dante, ,onarhija, %, #+
.
Rim i rimska umjetnost u kontekstu antike civilizacije zauzimaju speci/ino mjesto, i to ne
samo zbog povijesnog znaenja i uloge u irenju dominantno mediteranske kulture, kakva je
bila helenistika, na iroko podruje koje je obuhvaalo tri kontinenta0 $uropu, 1ziju i 1/riku!
Rim je u isto vrijeme naziv grada, nastalog na sedam breuljaka povrh rijeke 2iber, nekih 33)
ak kilometara od 4redozemnog mora, ali i drave koja se prostirala od 5ritanskog otoja na
sjeveru do $u/rata i 6ila na istoku i jugu! Rim je sinonim za republiku 7 uzor za pjesnike i
dravotvorce od 8etrarce do 9:taca osnivaa; 4jedinjenih amerikih drava, koji su rimski
politiki ustroj pretpostavili neposrednoj demokraciji atenskoga tipa i veliali 5ruta koji je bio
spreman za nju umrijeti! 6o, Rim je isto tako sinonim za neogranienu politiku ambiciju i
autokratsku vladavinu, gdje jedan ovjek odluuje o sudbini svojih podanika, s mogunou
da iza sebe ostavi zadivljujue spomenike moralnoga reda u arhitekturi i umjetnosti "1ugust+,
ili omraeno ime koje e njegovi nasljednici sustavno brisati iz sjeanja "6eron+! Rim je
sinonim za kulturu koja je svjesno priznala nadmo druge "grke+, preuzela njezine oblike i
sadraje, prilagodila ih svojim potrebama i primijenila u novom kontekstu! 6aposljetku, Rim
je sinonim za asimilaciju i integraciju velikog broja razliitih naroda i etniciteta u veliku,
kozmopolitsku i univerzalnu helenistiko)rimsku kulturu! 2a otvorenost, koju je $d<ard
'
=ibbon, povjesniar >&! stoljea, apostro/irao kao znak dekadencije i krivio za konanu
propast rimske drave, omoguila je pojavu novih oblika vjerske umjetnosti u doba carstva,
poglavito u krilu kranske rimske zajednice!
:penito, 9rimska umjetnost; predstavlja svojevrstan problem koji se u povijesti umjetnosti
mani/estira na tri razliite razine! 8rva se odnosi na estetske kriterije, odnosno pitanje
de/inicije 9rimskog stila;! ?naenje takvog problema za povjesniara umjetnosti ne treba
posebno objanjavati0 koncept 9stila; i 9stilske periodizacije; i danas su temeljni principi
povijesti umjetnosti kao znanosti! 8remda ju mnogi proglaavaju konvencionalnom
kategorijom i propitkuju njezinu apsolutnu vrijednost, stilska periodizacija nije proizvoljna,
niti nekorisna! @ao vrst povijesne klasi/ikacije, ona je instrument pomou kojega
rasporeujemo umjetnike predmete u vremenu i prostoru, s grupiranjem i podjelama koji
odraavaju znakovite slinosti ili razlike!
>
8ojedina umjetnika "stilska+ razdoblja, tako
primjerice 9egipatska; ili 9arhajska; umjetnost, u nama izazivaju niz asocijacija koje
proizlaze iz speci/ine unutranje strukture "mor/ologije+ likovnog jezika i koje su svojstvene
samo njima! 6o, rimska umjetnost pred nas postavlja drugaiji problem0 ne samo da se
povjesniari umjetnosti nisu uspjeli usuglasiti oko prepoznatljivih i originalnih obiljeja
rimske umjetnosti, ve nisu sloni niti oko pitanja postojanja jedinstvenog 9rimskog stila;! A
nedostatku preciznih likovnih parametara, teko je precizno rekonstruirati slijed povijesnoga
razvitka rimske umjetnosti! 6aposljetku, postavilo se i pitanje terminologije, odnosno
opravdanosti naziva 9rimska umjetnost;B prvi poznati umjetnici u Rimu morali su biti
$truani, sudei po zabiljeenim imenima "#ulka iz #eja, na primjer, koji radi skulpture za
Cupiterov hram na @apitoliju+, ali pojava skulptura na zabatima hramova ukazuje na grki
utjecajB najstariji sauvani javni spomenik nekom rimskom vojskovoi je onaj u ast $milija
8aola u Del/ima u =rkoj, podignut u ast njegove pobjede nad makedonskim kraljemB
umjetnici koji su radili za 1ugusta bili su velikim dijelom =rci ili helenizirani stanovnici
istonih provincijaB od tridesetak zabiljeenih imena majstora koji izrauju bogato ukraene
geme od poludragog kamenja, dvije treine su grka! %stovremeno, rimska ili latinska imena
su rijetka! 2akav odnos snaga ne mijenja se bitno u kasnijem carstvu0 stilska promjena
"Stilwandel+ koja nastupa u 3! stoljeu i koja nas vodi na prag 9kasne antike; zaeta je, ini
se, u speci/inom nainu rada umjetnika iz maloazijskih radionica u 1/rodizijasu! %z ,ale
>
#idi ,eDer 4chapiro, E! F! Canson i $! E! =ombrich, -riteria o/ 8eriodization in the EistorD o/ $uropean 1rt,
u0 6e< GiterarD EistorD, >, >H(3!, str! >>3)>2*!
*
1zije su vjerojatno i majstori klesari koji rade na Dioklecijanovoj palai u 4plitu! 4ve nam to
jasno govori o intenzitetu grkog utjecaja na likovnu proizvodnju u Rimu!
6o, rimska umjetnost ipak nije jednostavno nastavak grkeB procesijska povorka na
1ugustovom 9:ltaru mira;, usprkos svih /ormalnih slinosti sa slavnom 8anatenejskom
povorkom na 8artenonu u 1teni prepoznatljivo je 9rimska; "ili0 ne)grka+ u sadraju, a
spiralni relje/i 2rajanova stupa, kao i trijum/alna ikonogra/ija javnih spomenika, nemaju
prethodnih uzora u =rkoj! Aostalom, asimilacijska snaga tog starovjekog melting pot)a za
posljedicu ima ne samo eklekticizam ukusa, ve i poigravanje s naslijeenim kanonima grke
umjetnostiB portretno poprsje 9izum; je rimskog drutva, jer =rci "osim u speci/inom sluaju
hermi+ nisu naruavali savrenstvo i cjelinu ljudskog tijela! 6eke od rimskih inovacija u
kasnijim vremenima su pobuivale podsmjehB dobar primjer su skulpture znane pod imenom
ahilea 7 naga tijela grkih heroja i atleta, s portretnim glavama rimskih trgovaca 7 koje
sreemo po prvi put na otoku Delu u $gejskom moru, oko >33! g! pr!@r!, ili vremeni
suprunici u klasinom tijelu #enere i ,arsa, popularni tijekom antoninskog razdoblja "2!
st!+!
Renesansni teoretiari i umjetnici, koji su se kolovali na spomenicima rimske antike, antiku
su doivljavali kao cjelinuB za njih je to bilo divljenja vrijedno razdoblje s ijim je krajem
propala i umjetnost! ?a #asarija, 9Rimljani su doista u sebi spojili sve najbolje kvalitete
dotadanjih metoda i objedinili ih, tako da je "rimski stil+ nadmoan svima, boanski;! 1li, i
#asari je, nasluujui problem, osjetio potrebu da pojasni0 96azivam Rimljanima one koji su
nakon porobljivanja =rke doselili u Rim I;!
2
8roblem estetskog vrednovanja uistinu se
pojavio tek kada je rimska umjetnost sagledana u odnosu prema grkoj! ?a Finckelmanna,
koji je u >&! stoljeu prvi uspostavio temelje za koncept stilskog razvitka i periodizacije,
razlikujui etiri /aze antike umjetnosti 7 dvije uzlazne, dvije silazne 7 doba Rima je
posljednja /aza, /aza 9oponaatelja;, a kada i hvali neka djela nastala u tom razdoblju, tada
govori o 9grkoj umjetnosti u vrijeme Rimljana i rimskih careva;!
3
6o, i Finckelmann
izbjegava pojam 9rimske umjetnosti;, a itavim kategorijama predmeta koji su tipini za
likovnu proizvodnju rimskog doba "portreti i sarko/azi, na primjer+ posveuje malo panje!
2
=iorgio #asari, Jivoti umjetnika, ivotopis 1ndrea 8isana!
3
98ovijest umjetnosti mora nas poduiti o podrijetlu, rastu, promjenama i nazadovanju umjetnosti, zajedno s
razliitim stilovima naroda, razdoblja i umjetnika, i to mora potkrijepiti, koliko god je mogue, uvidom u
sauvane spomenike;! C! C! Finckelmann, =eschichte der @unst des 1lthertums, Dresden, >(K'!
K
2ek su pripadnici 95eke kole; krajem >H! stoljea pokuali odrediti likovne parametre
razvitka rimske umjetnosti! Lranz Fickho//, u uvodu studije o rukopisu 5eke @njige
8ostanka,
'
te parametre vidi u prijelazu iz 9stilizacije; prema 9naturalizmu; "predmeti kakvi
sutinski jesu+, te pojavi 9iluzionizma; "predmeti kakvi se priinjaju+, neke vrsti subjektivnog
naturalizma! 8rema Fickho//u, te su promjene 7 koje se mani/estiraju u speci/inom odnosu
prema prostoru 7 najlake prepoznatljive na spomenicima iz /lavijevskog razdoblja "druga
pol! >! stoljea+, poglavito na relje/ima 2itova slavoluka! ?a 1loisa Riegla ">&*&)>H3*+,
rimska umjetnost nije slabija verzija grke, niti posljednja /aza prije 9propasti umjetnosti;,
ve most izmeu antike i srednjega vijeka, izmeu grke umjetnosti i 5izanta! A skladu s
pristupom da je povijest umjetnosti zapravo povijest razliitih naina prikazivanja prostora,
Riegl je sutinske promjene u likovnom izrazu, za razliku od Fickho//a, prepoznao kao
proces prijelaza iz trodimenzionalnog koncepta 9taktilne; umjetnosti, na 9optiku; ili
dvodimenzionalnu metodu prikaza! A konanici, ta evolucija rimske umjetnosti 7 neminovna
poput kakvog prirodnog zakona i sadrana u poznatoj kovanici Kunstwollen "umjetnika
volja+ 7 dosegla je svoj vrhunac na relje/ima @onstantinova slavoluka poetkom '! stoljea,
kada su irom otvorena vrata za razvitak bizantske, odnosno srednjovjekovne umjetnosti!
*
Rim i 9rimska umjetnost; su dio procesa organike tranzicije od starog prema novom, i u tom
kontekstu Riegl nije smatrao potrebnim posebno isticati razlike izmeu 9grkog; i
9rimskog;B Fickho// je postupio suprotno i pokuao ih objasniti speci/inim 9etnikim;
iskustvom, pa je tomu pripisivao, na primjer, koncept 9individualizirajueg; portreta!
Fickho// je na taj nain usmjerio povijesno)umjetniku polemiku u novom smjeru, prema
de/iniciji speci/inog rimskog likovnog jezika uz pomo tzv! 9italske; umjetnosti! Ranuccio
5ianchi 5andinelli italsku komponentu je prepoznao u tzv! 9plebejskoj; umjetnosti, dovodei
ju u vezu s malograanskim drutvenim slojem koji je uz aristokraciju 7 patricije 7 inio
temelj rimskog drutva! 8rema 5andinelliju, speci/ini 9plebejski; osjeaj za likovnu /ormu
zasniva se na ukorijenjenoj tradiciji srednjeitalskog prostora, koja je u suprotnosti sa
so/isticiranom helenistikom kulturom viih slojeva rimskog drutva! :dnos izmeu ove dvije
struje 7 plebejske i patricijske 7 5andinelli vidi kao stalno prisutni dualizam u likovnoj
proizvodnji rimskog razdoblja! 1ko je dugo i bila u drugom planu, potisnuta iza sjajnog
izloga nadmone helenistike tradicije, plebejska struja je stalno prisutna, poglavito u
zagrobnoj umjetnosti "u kontekstu koje trebamo traiti objanjenje za /enomen rimskog
'
8oznati rukopis s ilustracijama starozavjetne @njige 8ostanka, nastao vjerojatno u @onstantinopolu u K!
stoljeu!
*
?a doznati vie o Fickho//u i Rieglu vidi A! @ultermann, 8ovijest povijesti umjetnosti, ?agreb, 2332!
(
portreta+B u umjetnosti rimskog carstva ona e sve vie dolaziti do izraaja, da bi u kasnoj
antici izbila na povrinu i odredila daljnji razvoj likovnog jezika u ranom 5izantu!
@ada bismo, dakle, pokuali dati najkrai mogui opis razvitka umjetnosti prema kraju antike,
tada bismo istaknuli da osnovnu promjenu prepoznajemo u metamor/ozi koja ide od
helenistikog koncepta /orme i oblikovanja prostora, prema 9zatvorenoj; /ormi 5izanta
"Rieglova 9optika; metoda+! :vu promjenu ne moemo, dakako, objasniti jednostavnim
antitezama kao to su 9grki; i 9rimski; osjeaj za /ormu, niti ju uvjetovati speci/inom
drutvenom podlogom "plebejska 7 patricijska umjetnost+, kako je predlagao 5andinelliB rije
je o supostojanju klasinog i ne)klasinog izraza kroz itavo rimsko razdoblje, pri emu treba
primijetiti da klasini izraz "klasicizam, aticizam+ u pravilu dolazi do izraaja onda kada se
neko doba eli prikazati kao vrijeme politike i kulturne obnove, kao to je to bio sluaj za
vladavine 1ugusta ili Eadrijana! 2aj je /enomen ujedno usko povezan s povremenim
9renesansama; u kasnoantikoj i bizantskoj umjetnosti "tako za vrijeme careva =alijena u 3!
ili 2eodozija u '! stoljeu+, to $rnst @itzinger tumai kao posljedicu 9dugovjenog
helenizma; "perennial Hellenism+!
K
9Eelenizam;, naposljetku, u stoljeima kasne antike,
postaje sinonim za sveukupnost antikih tradicija 7 u umjetnosti i kulturi openito 7 u
suprotnosti s novom mor/ologijom bizantske ili srednjovjekovne kranske umjetnosti!
..
8oetkom 23! stoljea, knjiga Cose/a 4trzDgo<skog 9%stok ili Rim; "Orient oder Rom+
ukazala je na rastue zanimanje za istonjake utjecaje u umjetnosti kasnijeg carstva! 8ojava
/rontalnosti, simetrinosti, centralne i hijeratine kompozicije te negiranje 9iluzionistikog;
prostora na spomenicima 2! stoljea 7 sve elementi strani klasinoj likovnoj tradiciji 7 za
4trzDgo<skog nisu posljedica unutranjeg razvitka umjetnosti, kao to je predlagao Riegl, ve
dokaz sve veeg utjecaja s %stoka! 2akvu interpretaciju olakavala je povijest razvoja religije u
carstvu i injenica da je najvei broj novih vjerskih pokreta 7 veinom je rije o tzv!
9misterijskim religijama; 7 pristizao s podruja %stonog ,editerana i 5liskog %stoka, to je
izazvalo rimskog pjesnika i satiriara Cuvenala da se potui kako se 9mulj iz rijeke :ront izlio
u 2iber;!
(
6o, religijska umjetnost je oduvijek bila podruje na kojemu je rimska umjetnost
pokazivala kreativnost i odmak od grkog nasljea "velikim dijelom i pod etruanskim
K
#idi $! @itzinger, 5Dzantine 1rt in the ,aking, Gondon, >H((!
(
Rije je o rijeci :ront u 4iriji!
&
utjecajem+B ovdje najbre dolazi do prilagodbe novim sadrajima, poglavito u kontekstu
ranokranske umjetnosti, koja e se javiti s poetkom 3! stoljea! 6o, protivno
4trzDgo<skom i sljedbenicima njegove teze, snaan zamah nove vjerske umjetnosti i s time
povezane promjene u likovnom jeziku ne treba poistovjetiti s utjecajem %stokaB u tom smislu
je znakovito da, bez obzira na iznimke kakve predstavljaju nalazi primitivnih /resaka u
krstionici kranske zajednice u Dura $uroposu, na krajnjem istoku carstva "sredina 3! st!+,
gotovo sve to znamo o kranskoj umjetnosti tijekom prvih nekoliko stoljea, dolazi iz
sredita carstva, a takva 9rimocentrinost; e se nastaviti i tijekom '! stoljea 7 jo dugo
nakon osnutka nove prijestolnice "Nea Roma+ na 5osporu 7 @onstantinopolisa "333!+!
Aostalom, 5ianchi 5andinelli je mogao pokazati da su mnogi likovni elementi
9orijentalizma; dio nasljea srednjeitalske, odnosno 9plebejske; likovne tradicije!
Danas ne razmiljamo u kontekstu antiteza koje prevladavaju u radovima starijih istraivaa,
bilo da je rije o estetskim, zemljopisnim, klasnim ili nacionalnim kategorijama! Raireno je
uvjerenje da ne postoji jedinstvena 9umjetnika volja; pomou koje bismo mogli objasniti
razvitak rimske umjetnosti, barem ne u jasnim linijama i kategorijama, kako su ga vidjeli
pripadnici 95eke kole; Riegl i Fickho//! Danas o umjetnosti Rima govorimo iz perspektive
povijesnog i drutvenog razvitka carstva, te slojevitih intelektualnih i umjetnikih strujanja,
sagledavajui "u maniri antropolokih istraivanja+ odnos zajednice i pojedinca prema
temeljnim /enomenima ljudskog iskustva, kao to su ivot i smrt, tijelo i dua, sjeanje i
identitet, obiaji, mentalitet, ideologije! 2onio EMlscher tako govori o 9jeziku slika; u smislu
semiotikih konstrukcija,
&
a 8aul ?anker o propagandnom potencijalu slike u doba 1ugusta!
H
8oglavlja u knjizi 8etera 5ro<na nose nazive poput 9Doba ambicije; ili 98olemike o
svetom;,
>3
a ona u knjizi Casa $lsnera 94lika i simboliko jedinstvo carstva; ili 94lika i ritual
u tradicionalnoj religiji; i tome slino!
>>
#elika vanost pridaje se speci/inom kontekstu0
rimsku obiteljsku kuu "domus+ i njezine ukrase "skulpture, zidne oslike i mozaike+ moemo
promiljati kao simbolino 9mjesto sjeanja; "lieu de mmoire+, s vanom ulogom u stvaranju
obiteljskog i graanskog identiteta!
>2
4agledana na taj nain, rimska umjetnost nije korpus
spomenika i umjetnina obiljeenih jedinstvenim /ormalnim jezikom "stilom+, ve predstavlja
&
2! EMlscher, RMmische 5ildsprache als semantisches 4Dstem, Eeidelberg, >H&(! "prijevod na engleski0 2he
Ganguage o/ %mages in Roman 1rt, -ambridge, 233'!+
H
8! ?anker, 1ugustus und die ,acht der 5ilder, ,Nnchen, 2333!
>3
8! 5ro<n, 2he ,aking o/ Gate 1ntiOuitD, Earvard Aniv! 8ress, >H(&!
>>
C! $lsner, %mperial Rome and -hristian 2riumph, :P/ord ) 6e< Qork, >HH&!
>2
$! @! =azda "ur!+, Roman 1rt in the 8rivate 4phere! 6e< 8erspectives on the 1rchitecture and Decor o/ the
Domus, #illa and %nsula, 1nn 1rbor, >HH>!
H
presjek likovne proizvodnje u speci/inom kontekstu i zadanim drutvenim i povijesnim
okolnostima!
..
4 vremenom se pokazalo da veina /ormalnih rjeenja koja su u prolosti bila isticana kao
primjer speci/ino rimskog osjeaja za /ormu "tako Fickho//ov 9iluzionizam;+, imaju
podrijetlo u ranijoj grkoj tradiciji ili su nastali u dodiru s njom! %stina, uvijek treba imati na
umu da je nestao velik dio, moda i ponajbolji, umjetnike proizvodnje toga vremena0 nestala
je gotovo sva najbolja skulptura u bronci, a pojedinani sauvani primjeri 7 kao to je
konjaniki kip ,arka 1urelija 7 ine taj gubitak jo bolnijimB o slikarstvu znamo samo ono
to nam govore nalazi zidnih oslika u 8ompejima i Eerkulanumu 7 dva bogata, ali
provincijska gradia 7 i /ragmenti koji su se sauvali ponajvie u podrumima 6eronove ?latne
palae "Domus aurea+ u Rimu! %pak, dobar dio sauvane skulpture iz vremena i s prostora
rimske drave jasno govori o tipolokim posudbama iz grke umjetnosti 7 od preuzimanja
osnovnih vrsta prikaza "8olikletovska /igura ili mitoloki krajolik+ i ikonogra/skih tipova
"bogovi i heroji+, do manje ili vie svjesne pre/ormulacije pojedinih uzora!
6aposljetku, tu su i mehanike kopije grkih remek)djela, koje neminovno variraju u kvaliteti
i ine upitnima procjenu izvrsnosti izgubljenog originala!
>3
8ojava i rairenost mehanike
kopije 7 po prvi puta u povijesti 7 kao da daje za pravo Finckelmannu0 94kulptura koju je
izradila ruka antikog Rimljanina u odnosu na grki uzor uvijek e biti u istom poloaju kao
#ergilijeva Didona nasuprot Eomerovoj 6ausikaji, koju latinski pjesnik pokuava
oponaati!;
>'
Lenomen kopije treba pripisati pojavi kolekcionara i trita umjetninaB slino
situaciji u $uropi i 1merici u >H! i 23! stoljeu, ta pojava govori o speci/inom drutvenom
kontekstu, u kojemu naruitelj igra izrazito veliku ulogu! Amjetnost postaje nezaobilazan
ukras u kontekstu privatne kue, ali i ogledalo tatine i bogatstva pojedinca! Amjetnine
slavnih majstora doseu astronomske cijene, a lik kolekcionara postaje popularni arhetip u
satirikoj knjievnosti, utjelovljen u 8etronijevu 2rimalhionu, skorojeviu koji pokuava sve
ne bi li se uklopio u visoko rimsko drutvo! A takvom svijetu stvaralaki genij izaziva
divljenje, ali je ono rezervirano za velikane iz prolosti0 9Cedino ti posjeduje antika remek
>3
:sim kvalitete, u obzir treba uzeti i injenicu da su kopije izvedene u mramoru, dok grki kipari za
reprezentativnu, javnu ili kultnu skulpturu najee koriste broncu! Razlika u kvaliteti kopija moemo lijepo
demonstrirati na sluaju dva sauvana bronana apoksiomena 7 onoga iz ,alog Goinja i onoga u 5eu!
>'
C! C! Finckelmann, =edanken Nber die 6achahmung der griechischen Ferke in der ,alerei und
5ildhauerkunst ">(**!+!
>3
djela ,irona, radove 8raksitela i 4kopasa, bronana djela LidijeI ;, ruga se ,arcijal jednom
takvom kolekcionaru!
>*
6asuprot tome, suvremenog umjetnika se najee izjednaava sa
zanatlijom ija jedina zadaa je dosegnuti slavne uzore, to moemo ilustrirati injenicom da
je tek manji broj njih ostao zapisan u povijesti! ?namo za nekoliko arhitekata0 tu je 1polodor,
=rk iz Damaska u 4iriji, koji je projektirao 2rajanov /orum i trnicu "to nije sprijeilo
2rajanova nasljednika Eadrijana da ga zbog povrijeene tatine skrati za glavu+B
>K
4ever i
-eler "latinska imena+ istakli su se na 6eronovoj ?latnoj palai, a Rabirije "takoer Rimljanin
ili %talac+ na palai Llavijevaca na 8alatinuB poznata su imena nekolicine mozaicista, a
jednako rijetka su i imena kipara, premda su bolje kopije esto signirane!
%pak, usprkos takvom odnosu, Rim je s vremenom postao ne samo politiko, ve i umjetniko
sredite u koje hrle umjetnici i zanatlije iz svih dijelova carstva, poglavito, dakako, iz =rke i
helenistikih zemalja na istoku! :ni u Rimu osnivaju svoje "obiteljske+ radionice i njeguju
razliite likovne tradicije0 atika kola, koja se bavi proizvodnjom mramornog pokustva
"vrtne vaze, herme ili dekorativni relje/i+, nastavlja tradiciju klasinog stila, a u kasnijim
stoljeima se istie proizvodnjom mitolokih sarko/aga! 8osebno mjesto zauzima kiparska
kola s otoka Roda "9Gizipovi sljedbenici;+, iz kasnog helenistikog razdoblja, iji serijski
proizvodi ukljuuju polugole nim/e i satire, /igure djevojaka i sl! 8ripadnici te kole za rimske
naruitelje su izradili Gaokonta "kojega potpisuju Eagesandar, 1tenador i 8olidor+ te
mitoloke skulpture u pilji 4perlonga!
>(
Cedan od poznatijih grkih umjetnika u >! stoljeu
pr!@r! je 8asitel, koji se specijalizirao za skulpture u 9strogom stilu;! 2u je i ?enodor, za
kojega 8linije kae da nije zaostajao za slavnim prethodnicimaB on je za 6erona napravio
kolosalnu skulpturu visoku >>H stopa koja je predstavljala cara u liku boga 4unca "Eelios+!
>&
4vestranost i eklektinost ovih majstora ponajbolje dolazi do izraaja u sluaju ,enodota koji
je izradio bronani kip 1polona "1polon iz 8iombina+ i 9podvalio; ga lakovjernom rimskom
kolekcionaru kao djelo iz kasnog arhajskog razdoblja! :vaj podatak se, istina, zasniva na
nepouzdanoj interpretaciji natpisa na komadu olova ugraenom u skulpturu i mogao bi
zvuati neuvjerljivo, kada ne bismo znali za popularnost arhajskog stila u doba kasne
republike! -ijenjen zbog starine i jednostavnosti 7 koja Rimljane asocira na mitsko podrijetlo
>*
,arcijal, $pigrami, %#, 3H!
>K
Dion @asije, Rimska povijest, K&, '!
>(
4perlonga je dio carskog posjeda, a skulpture su vjerojatno iz doba 2iberijaB 8linije 4t! spominje da je Gaokont
ukraavao privatne odaje cara 2ita "Eistoria 6aturalis, RRR#%, 3*)3(+, pa moemo zakljuiti da je ova kiparska
kola bila posebno cijenjena na rimskom dvoru "usp! R!R!R! 4mith, Eellenistic 4culpture, Gondon, >HH>!,
posebno str! HH)>>>+!
>&
8linije 4t!, Eistoria 6aturalis, RRR%#, >&B prema ?enodorovom kolosu dobio je ime i am/iteatar koji je u
vrijeme Llavijevaca podignut u blizini 7 @oloseum!
>>
i slavne pretke 7 arhajski stil e biti posebno na cijeni u 1ugustovo doba, kada njegovu
upotrebu moramo sagledati u kontekstu programa vjerske i moralne obnove! Aostalom,
poznata glava odlunog izraza i prodornog pogleda, koja je dobila ime po mitskom 5rutu,
osnivau republike, a koja stilski odgovara razvitku helenistike skulpture tijekom '!)3!
stoljea pr!@r!, esto se tumai kao proizvod antikizirajue klime u rimskom drutvu u >!
stoljeu pr!@r!
2olika arolikost radionica morala je stajati na putu /ormiranju jedinstvenog ili barem
dominantnog stila u umjetnosti! Sak niti 9realizam;, koji se tako esto spominje kao
inherentan rimskoj umjetnosti, nije stalna kategorijaB rije je o selektivnom /enomenu, koji je
koriten za speci/ine sadraje, kao to su teme koje iziskuju dinamine i energine prikaze,
prikazi patnje i smrti, senzualnog arma, ivotinja i krajolika, a u pojedinim razdobljima
poglavito za portret!
>H
Amjesto da kroz dodir i mijeanje naslijeenih oblika nastane novi,
autentini likovni jezik, snaga tradicije pogodovala je svojevrsnom akademizmu! A traktatima
koji su nastavak helenistikih umjetnikih teorija navode se imena slavnih kipara i njihove
9jake strane;0 Lidija je najbolji u prikazu bogova, 8oliklet u prikazu heroja, a Gizip i
helenistiki umjetnici u prikazu ljudi, ivotinja, divova, satiraI 2ako su uspostavljeni
kriteriji 9dobre umjetnosti;, ali ti su se poglavito zasnivali na temi, odnosno sadraju0 u
prikazu boanstva oekivala se kvaliteta uzviene veliine "maiestas, auctoritas+, a nju je
prema ope prihvaenom sudu najbolje doarao LidijaB 8olikletov je kopljonoa, pak, idealni
mladi, 9spreman za vojnu slubu ili za vjebalite;, kako kae @vintilijan, pa je stoga
idealan uzor za prikaze mladolikih heroja i atleta!
23
Cedan od najboljih primjera do koje mjere
su Rimljani mogli biti /leksibilni "ili neosjetljivi+ u pogledu odabira jest monumentalni oltar
Domicija 1henobarba, s 9rimskim; prikazom lustracije i rtve "suovetaurilia+ u jednom dijelu
te 9helenistike; morske povorke "thiasos+ 6eptuna i 1m/itrite u drugom! Raznovrsnost
obrade i izriajnih normi vidljiva je i na :ltaru mira "Ara pacis+ iz 1ugustova doba, gdje
razliite uzore moemo prepoznati unutar istog relje/a, pa je tako, primjerice, $neja u sceni
rtvovanja krmae prikazan na klasini nain, kako bi se istaknuli njegov autoritet
"auctoritas+ i dostojanstvo "dignitas+, ali legendarni trojanski heroj pritom je smjeten u
tipini helenistiki krajolik!
>H
: semantici umjetnikih stilova u rimskoj umjetnosti vidi poglavito 2! EMlscher, 2he Ganguage o/ %mages in
Roman 1rt "bilj! (!+!
23
@vintilijan "%nst! *!>2!2>!+B advokat i govornik, autor traktata o govornitvu "oko 33!)H*!+!
>2
,eutim, zaluenost grkim remek djelima nije samo pitanje opsesije bogatog pojedinca
kolekcionara! 8linije 4tariji "23!)(H!+ u svojoj enciklopediji Historia Naturalis s divljenjem
opisuje slavne skulpture grkih umjetnika izloene na javnim mjestima u RimuB na jednome
mjestu kae i kako je na zahtjev rimskog puka car 2iberije morao vratiti Gizipovog
1poksiomena koji je stajao ispred 1gripinih termi, toliko je ovaj bio drag narodu!
2>
8oslije
svega, nije lako objasniti zato se, usprkos oduevljenju grkim umjetninama, Rimljani tako
teko odluuju za poziv umjetnikaB malo je onih koji su postali slavni, poput Lamula koji je,
kae 8linije, slikao tek nekoliko sati dnevno, i to "elegantno+ odjeven u togu, ili 1relija koji je
/igurama boica davao lica svojih ljubavnica, pa su tako 9gledajui njegove slike, svi mogli
prepoznati prostitutke koje je posjeivao;!
22
Tto je utjecalo na takav pristupU 4naga tradicije i
uroena podozrivost prema stranom utjecaju, nepovjerenje u vlastitu kreativnost ili neto
treeU 6emogue je rei, budui da je u ocjenama suvremenika stalna jedino nedosljednost0 u
svojim javnim nastupima "tako u govorima protiv #era, guvernera 4icilije, optuenog za
pronevjeru i ucjenu+, -iceron daje naslutiti da ne zna puno o umjetnosti, ali njegova prepiska
s Eerodom 1tikim u 1teni govori suprotnoB dok istie da u njega 9nema strasti za takve
stvari;, 8linije otkriva da je za jedan lijepo ukraeni stol od egzotinog drveta izdvojio pola
milijuna sestercija, to je bio itekako velik iznos u to doba!
23
% /ilozo/ 4eneka omalovaava
umjetnike usporeujui ih s kuharima, ali, kao i veina drugih rimskih patricija, posjeduje
bogatu zbirku umjetnina!
2'
?animljivo je da 8linije vie prostora posveuje grkim
skulptorima i njihovim djelima u Rimu nego znamenitostima grada, premda ga usporeuje sa
svijetom u malomB
2*
4vetonije, koji nabraja graevinske pothvate dvanaestorice careva,
gotovo ih nikada ne opisuje "iznimka je 6eronova ?latna palaa+!
2K
8linije ,lai "8linijev
neak+, koji velia 2rajana i njegove pobjede protiv Daana biranim rijeima, ne spominje
/orum i stup s relje/ima kojemu e se dva i pol stoljea kasnije diviti @onstancije %%, a grki
povjesniar 1mijan ,arcelin ga nazvati 9jedinstvenim spomenikom na svijetu;!
2(
4lino je i
kod pjesnika koji svi slave RimB u #ergilijevim ili :vidijevim djelima teko je pronai opis
neke znaajne graevine ili prepoznati ushit autora pred umjetnikim djelom nekog
suvremenika! 2im je zanimljiviji /enomen 9topogra/skog realizma; u rimskoj umjetnosti, s
pojedinanim primjerima arhitekture na novcu ili na reprezentativnim relje/ima0 tako hram
2>
8linije, Eistoria 6aturalis, knjiga RRR%#, K2 i RRR#%, 3*)3(!
22
%sto, RRR#, 3(!
23
Asp! R! 5ianchi)5andinelli, Rome, the -entre o/ 8o<er, Gondon, >H(3!, prvo poglavlje0 Roenje grada,
drutva i kulture!
2'
4eneka, 8isma Guciliju, R%, &&!
2*
8linije 4t!, Eistoria 6aturalis, RRR#%, >3>!
2K
4vetonije, Dvanaest rimskih careva, ?agreb, >H(&!
2(
1mijan ,arcelin, Res gestae, >K, >3!
>3
Cupitera @apitolijskog na relje/u iz vremena ,arka 1urelija, ili hram ,arsa Altora na 9:ltaru
pobonosti; "Ara pietatis+, a posebno relje/i iz grobnice Eaterija s nizom prepoznatljivih
javnih zgrada u Rimu, koji svi govore o vanosti velikih gradskih spomenika u svijesti
suvremenika i njihovom mjestu u ritualima koji su oduvijek predstavljali sredinji dio
rimskog svjetonazora!
..
8omodarstvo jednog 2rimalhiona ipak ne treba izjednaavati s izraenom ambicijom
Rimljana za nasljedovanjem =rke koja je, kako kae Eoracije, premda pobijeena orujem,
kulturom osvojila Rim! Az obrazovanje, religiju, mitove i knjievnost, umjetnost je pri
takvom nastojanju imala vanu ulogu! #ojskovoe koji su porobili ,akedoniju i =rku,
2&
s
ostalim plijenom u Rim su donosili i umjetniko blago, oduzimajui porobljenima ak i
kipove njihovih bogova! 1similirajui postignua poraenih 7 kako =rka, tako i $truana 7
Rimljani su kompenzirali svoju kulturnu in/eriornost, ali i usvajali obiaje poraenih! 8oslije
osvajanja grkih kolonija na jugu %talije "kraj 3! st! pr!@r!+, a potom i same =rke "2! st!
pr!@r!+, nije trebalo dugo da 7 ne bez otpora onih sklonijih tradiciji 7 rimski patriciji u
likovnom repertoaru helenistike umjetnosti prepoznaju potencijal politike promocije i
sredstvo uzdizanja pojedinca! 8oetak je to proli/eracije javne skulpture, koja postaje
produena ruka velikih magnata u borbi za presti i vrhovnu vlast nad dravom! A nastojanju
da zadobije naklonost puka, 8ompej gradi prvo stalno kazalite u Rimu "**! pr!@r!+, a -ezar
uz republikanski /orum gradi svoj /orum, s hramom #enere Roditeljice "Venus Genetri+ i
konjanikim kipom 1leksandra #elikog, prigodno trans/ormiranog u lik samog -ezara!
8ompejev portret iz @openhagena pokazuje da je i on 7 opet iz politikih razloga 7 posegnuo
za obiljejima karizmatinog makedonskog osvajaa0 na demekastom licu krumpirasta nosa
helenistiki oblikovana /rizura pokazuje slinosti s 1leksandrovim uperkom povrh ela
"anastole+, dovoljno da se i 8ompej nazove #elikim! A vrijeme sukoba s ,arkom 1ntonijem,
:ktavijan se u svojoj slubenoj umjetnosti svjesno slui likovnim jezikom koji potencira vezu
s klasinom tradicijom, dok ,arko 1ntonije, vladar %stoka, pre/erira 9azijsku kienost;
helenistikog stila, punu dramatike i patosa, koja u tradicionalnom Rimljaninu budi
asocijacije na istonjaku rasko i despotizam!
2H

2&
#idi ivotopis $milija 8aola, u0 8lutarh, Asporedni ivotopisi, ?agreb, 233H!
2H
% 6eron e biti kritiziran zato to je pokazivao veliku naklonost =rkoj, izmeu ostaloga tako to je, po uzoru
na =rke, putao bradu! 2ek e Eadrijan ">>&!)>3(!+ bez posljedica pokazivati svu svoju naklonost umjetnosti i
obiajima =rke i helenistikog %stoka!
>'
6akon punog stoljea graanskih ratova i 9konkurentskih slika; diktatora i trijumvira, s
nadolaskom carstva stvari su stavljene pod kontrolu0 od sada car polae pravo na svoje slike
"kipove+ ne samo u glavnom gradu, ve i diljem carstva, a uskoro e se ta privilegija proiriti i
na lanove carske porodice! Cedna takva carska skupina naena je u 6inu "1enona+, jo u >&!
stoljeu! :datle potjeu lijepe /igure boanskog 1ugusta i njegova nasljednika 2iberija, danas
u 1rheolokom muzeju u ?adru!
33
Co je brojnija skupina kipova 7 njih ak >K 7 naena u
hramu u 6aroni "#id kraj ,etkovia+, gdje se carevima odavala poast kao bogovima! 8rincip
postave uvijek je bio isti0 carevi vladajue dinastije "u 6aroni su to oni iz dinastije
Llavijevaca+, u drutvu bogova i slavnih prethodnika "1ugust i drugi pripadnici julio)
klaudijevske dinastije+, na koje se Llavijevci pozivaju kako bi uvrstili legitimet svoje vlasti!
6aalost, rijetke su glave iz 6arone sauvane, pa je teko utvrditi identitet svih prikazanih
careva!
3>
%zvan javne, politike arene, slika ima veliku ulogu u religijskom ivotu Rima, s kultnim
kipovima u svetitima koji najveim dijelom slijede ve kanonizirane prikaze grkih
boanstava! ,alo je novih tipova u odnosu na ve uspostavljeni helenistiki repertoar, a kada
se i javljaju, onda je najee rije o pojedinanim i brzo zaboravljenim inicijativama, kao to
je Eadrijanova opsesija da od mladog ljubavnika 1ntinoja naini boanstvo, koje e imati
izgled Dioniza "5akha+, ili :zirisa u helenistiko)egipatskom izdanju, u skladu sa sve
brojnijim sinkretistikim religijskim interpretacijama! 2u su i suludi pokuaji pojedinih
careva, kao to je kolosalna skulptura od tridesetak metara, koja je predstavljala boga 4unca s
6eronovim crtama lica ili "puno skromnije+ @omodovo poprsje u liku Eerakla, izvorno
/lankirano tritonima, danas u @apitolijskim muzejima u Rimu! 6o, pokuaji da se u likovnoj
umjetnosti nau rjeenja za boansku prirodu cara, odnosno da se na neki nain objasni
njegova privilegirana veza s boanskim zatitnicima "koja dravi garantira pobjedu,
blagostanje i mir+, predstavlja jednu od najzanimljivijih tema u rimskoj carskoj umjetnosti!
Dovoljno je u tom smislu uputiti na niz relje/a, kao to su reprezentativni prikazi apoteoze 7
onaj carice 4abine, Eadrijanove ene, ili 1ntonina 8ija i Laustine!
Amjetnost nema samo javnu namjenu velianja caraB ona je takoer neizostavni dio
aristokratskog ideala 7 brino osmiljene dokolice "otium+ na ladanjskim imanjima izvan
33
#idi 6! -ambi, %mago animi, 4plit, >HHH!, kat!br! 2')2*!
3>
#idi $! ,arin et al!, 2he Rise and Lall o/ an %mperial 4hrine, 4plit, 233'!B usp! takoer ,! 8rusac, 2he ,issing
8ortraits /rom the 1ugusteum at 6arona, u0 @ai, ?bornik u ast $milija ,arina, 4plit, 233H!)23>>!
>*
grada, koja slui za itanje i pisanje "vita contemplativa+ ili, pak, za razbibrigu dostojnu
aristokracije 7 lov ili gozbe u prirodi! Otium za Rimljane ima koliko klasno toliko i
intelektualno znaenjeB prepoznajemo ga u sadraju brojnih likovnih prikaza u gotovo svim
tehnikama, bilo da je rije o skulpturama i relje/ima "dobar primjer je vila u /rancuskom
-hiraganu+, o skupocjenim predmetima od srebra "kakav je poznati 4eusov pladanj na kojemu
je u sredinjem medaljonu prikazana gozba u prirodi 7 !"te galante+, o raskonim 9tepisima;
polikromnog mozaika "posebno brojnih i kvalitetnih u 4jevernoj 1/rici+! %deal dobro
proivljenog ivota naao je put i u zagrobni kontekst 7 jo jedno podruje na kojemu rimska
umjetnost postie zavidnu kreativnostB na relje/ima sarko/aga odabrane epizode utjelovljuju
osnovne vrijednosti drutva i vrline "virtus+ pokojnika! Sesti su prikazi borbe s barbarima ili
lova 7 koje bismo oekivali u sluaju tradicionalnog Rimljanina 7 ali i oni na kojima vidimo
pokojnika zadubljenog u misli nad nekim tekstom ili kako slua slatki pjev ,uze! #eliki broj
takvih sarko/aga iskljuuje mogunost da je rije o ukopu kakvog /ilozo/a ili pedagogaB
rimski aristokrat polagao je pravo na cjelokupno helenistiko naslijee i nije to proputao
naglasiti u svakoj, makar i potpuno neprimjerenoj prilici!
32
Aostalom, i djeca mogu biti
prikazana poput odraslih, sa svitkom "rotulus+ u ruci 7 simbolom nauka i obrazovanja 7 kao
to je to djeak 2it 1urelije 1urelijan na nadgrobnom mozaiku iz 4alone "danas u
1rheolokom muzeju u 4plitu+, pri emu slika aludira na budunost koju mali 1urelijan
"umro u devetoj godini+ nije nikada doekao! :biteljsku slogu, tako vanu za rimsko
poimanje drutva, simbolizira scena 9spajanja ruku; "detrarum iunctio+ dvoje suprunika,
koji su esto prikazani u poluleeem poloaju i na poklopcu sarko/aga!
1ristokratski ideal, dakako, nije zamisliv bez grkog jezika, kulture i obrazovanja! #aideia 7
ta suma antikoga znanja i privilegija helenistiko)rimske civilizacije 7 najveim je dijelom
naslijeena od =rke! Asprkos protivljenjima tradicionalista, rimska elita alje svoje sinove na
nauk u 1tenu ili im nalazi grke pedagoge u Rimu, a @vintilijan preporua da u koli prvo
ue grki, a tek onda latinski, jer 9moraju biti podueni u helenskim disciplinama, iz kojih su
nastale nae;! =ovornitvo, na velikoj cijeni kod Rimljana, takoer je tekovina kulture polisa!
4ve, pa ak i koncept prolaznosti i smrti, ovjekovjeeni su u oblicima naslijeenima iz =rke0
tako onaj pokojnik iz :stije, za ivota kova, koji je pokopan u sarko/agu s prikazom
,eleagrova lova, ili nepoznati naruitelj iz 4alone, koji je za svoje posljednje poivalite
izabrao sarko/ag s temom nepriline ljubavi Eipolita i Ledre, kao alegoriju na neumoljivu
32
2ako 4imah, koji krajem '! stoljea sebe usporeuje sa 4okratom, opisujui kako je stoiki podnio 9izdaju;
barbara koji su se trebali boriti kao gladijatori u areni na roendan njegova sina, a umjesto toga su se potajice
meusobno poubijali!
>K
krutost prirodnih zakona! % tema i stil ovih relje/a, esto i njihovo podrijetlo, su vezani uz
=rkuB ali, rimski naruitelj ne pree od postupka koji bi se =rcima bez sumnje uinio poput
svetogra0 idealizirane glave mitolokih junaka i junakinja na sarko/agu on esto supstituira s
portretnim glavama pokojnika i pokojnice!
33
2rebamo li iz toga zakljuiti da postoji neka veza
izmeu kovaa iz :stije i ,eleagra ili prie o nesretnoj strasti maehe "Ledre+ prema posinku
"Eipolitu+ i pokojnika u spomenutom sarko/agu iz 4alone "danas u 1rheolokom muzeju u
4plitu+U Amjesto da pod svaku cijenu traimo simbolinu interpretaciju, moda e biti
dovoljno ako zakljuimo da je odabirom posljednjeg poivalita i njegovim dekorom 7 nekom
vrsti likovnog testamenta 7 pokojnik elio jo jednom potvrditi svoj identitet i pokazati
pripadnost krugu kultivirane elite i helenistikim vrijednostima! 6a isti zakljuak navodi
oprema bogatijih obiteljskih kua0 galerije portreta grkih /ilozo/a i pisaca ili podni mozaik s
prikazom 1leksandrove pobjede nad perzijskim kraljem Darijem u kui Launa u 8ompejima
sraunati su da pokau ne samo dobar ukus vlasnika kue, ve i njegove pretenzije na
odreeni 9intelektualni; status! ?idne slike u rimskoj kui 7 koje se nisu sauvale u velikom
broju, ali ih zato moemo sustavno pratiti tijekom >! stoljea pr!@r!, pa sve do (H! godine,
zahvaljujui sudbini 8ompeja i Eerkulanuma 7 osim idilinih krajolika najee prikazuju
mitoloke ili povijesne epizode, koje nastoje pobuditi sjeanje na dobro poznate prie! :datle
i vanost literarnih re/erenci, prije svega Eomera, potom 4o/okla, $uripida i drugih
9klasinih; autora koji predstavljaju osnovni 9silabus; antikoga znanja, to dolazi do
izraaja u prologu Lilostratova opisa 9galerije slika;, gdje autor slavi slikarstvo, jer 9ne
voljeti slikarstvo, znai prezirati istinuV;!
3'

Sesto je, dakako, rije o lanim pretenzijamaB 8etronije se ruga hvalisavim neznalicama u liku
2rimalhiona, a 1mijan ,arcelin daje porazan opis rimske elite, koju ine /rivolni paraziti
okrueni armijom robova!
3*
8a ipak, u krugu aristokracije klasino obrazovanje i kultura
imaju status religije i predstavljaju protuteu barbarizaciji "ili 9demokratizaciji;+ drutva, koja
se s vremenom sve vie osjea! -ivilizacijsko 9pobratimstvo; dolazi do izraaja u jednom
pismu 8linija ,laeg "poetak 2! st!+, koji trai za svoga prijatelja kolekcionara kopije slavnih
linosti, pa moli pomo od lokalnog magistrata, jer 9vi volite svoju zemlju, a tako i sve one
33
2o je rjeenje zagonetke brojnih sarko/aga s nedovrenim glavama glavnih /igura!
3'
Lilostrat "4tariji+ je so/ist koji djeluje u razdoblju dinastije 4evera! 6jegovi opisi zidnih slika pod jednim
javnim trijemom u 6apulju, primjer su speci/inog literarnog anra 7 ekphrasis "opis+ 7 koji se sastoji u opisu
predmeta i njegova ukrasa! :pis 1hilovog tita kod Eomera je prethodnik ovoga anra!
3*
1mijan ,arcelin, Res gestae, >', K!B o 9simptomima dekompozicije; tradicionalnog obrazovanja ve u 2!
stoljeu usp! C! -arcopino, DailD Gi/e in 1ncient Rome, Gondon, >HH>! "izv! izdanje na /rancuskom jeziku
>H'>!+, str! >>K)>*(!
>(
koji su joj pronijeli slavu;B 8linije se pritom, iskreno ili iz obine kurtoazije, poziva na
njegovu 9predanost uenju; i 9kult obrazovanih;!
3K
6aposljetku, helenistika kultura e biti i
posljednja linija obrane tradicionalnih politeista u odnosu na sve dominantnije kranstvo, pa
e i sam naziv 9helenistiki; meu kranima postati sinonim za poganina!
..
Akras obiteljske kue, vrijedno pokustvo i predmeti od plemenitih materijala, zbirke grkih
skulptura ili mozaici koji imitiraju slavne slike 7 velik dio rimske umjetnosti je namijenjen
naruitelju i njegovom osobnom zadovoljstvu! 6o, rimska drava je najvaniji naruitelj i kao
takva diktira osnovne linije umjetnikog razvoja, kako u doba republike, tako i u doba carstva!
A tom smislu, slobodno moemo rei da je rimska umjetnost povijest jednoga naroda
zapisana u kamenu! 8ovijesni relje/i na proeljima javnih spomenika su likovno tumaenje
simbolikih stupova drutva 7 ba kao to su to i personi/ikacije provincija na postolju hrama
posveenog boanskom Eadrijanu u blizini 8anteona u Rimu, ili niz relje/a iz vremena ,arka
1urelija s prikazom carevih vrlina "virtus+, koje dolaze do izraaja u odnosu prema vojsci
"adlocutio+, milosti prema pobijeenima "clementia+, dareljivosti "largitio+, a ponajprije u
potivanju drevnih rimskih obiaja i pobonosti "lustratio W pietas+! Rim je, uostalom, prvi
razvio repertoar i tipologiju slika koje ilustriraju uspjehe i vrline naroda koji je postao
gospodarom 9na nebu i na zemlji;0 od slika s detaljnim prikazima ratovanja, koje su se nosile
kroz grad tijekom trijum/alne povorke, pa do relje/a na slavolucima i stupovima koji
komemoriraju carske pobjede i osvajanja "na kojima je poivalo itavo to bogatstvo+!
:vdje lee i temelji rimskog 9realizma;0 ako je /izionomijski portret nastao iz obiteljske
tradicije posmrtnih maski, realistini prikazi ratovanja 7 od impresivnih inenjerijskih
podviga rimskih trupa, do krvavih zloina prilikom osvajanja neprijateljskih uporita koje
9dokumentiraju; relje/i na trijum/alnim stupovima 2rajana i ,arka 1urelija 7 podsjeaju na
opise slubenih kroniara ili dnevnik generaltaba pobjednike vojske! 6astojanje Rimljana
da u likovnom mediju ovjekovjee stvarne dogaaje i rituale ponajbolje dolazi do izraaja
ukoliko usporedimo relje/e s 2itova slavoluka u Rimu "o! &3!+ s opisom trijum/alne povorke
#espazijana i 2ita iz pera idovskog povjesniara Cosipa Llavija!
3(
98ovijesni relje/;, koji su
mnogi istraivai isticali kao izvorni doprinos rimske umjetnosti, nesumnjivo mnogo duguje
3K
8linije ,l!, 8isma, %#, 2&!
3(
Cosip Llavije "33!) oko >33!+, Jidovski rat, #%%, *!
>&
helenistikim prikazima, poglavito pergamskoj umjetnosti "skupine 9#eliki; i 9,ali =ali;+, a
relje/i 1ugustova :ltara mira su, to se /ormalnog jezika tie, posve klasini u karakteruB
ipak, smisao i elja Rimljana za zapisom stvarnih dogaaja 7 res gestae 7 suprotni su po
naravi grkim prikazima koji za temu imaju mitoloke i mitske prikaze gigantomahije,
kentauromahije, amazonomahije ili 2rojanskoga rata! %z takve potrebe, a od 1ugusta nadalje i
iz potrebe za novim ustrojem drave "prijelaz iz republike u carstvo+, razvit e se i speci/ina
umjetnost koju emo doista moi nazvati 9rimskom;! @oliko god se trudili, nitko jo nije
naao neposredni uzor za spiralne relje/e trijum/alnih stupova 2rajana i ,arka 1urelija "koje
e nekoliko stoljea kasnije oponaati bizantski carevi 1rkadije i 2eodozije %%! u
@onstantinopolu+B sinteza grandioznih graevina i likovnih ukrasa navesti e =rka 1mijana
,arcelina da 2rajanov /orum proglasi 9najveim udom;, kojemu nita na svijetu nije ravno!
4vijest o vanosti i neponovljivosti toga vremena doi e do punog izraaja u preuzimanju
relje/a sa spomenika 2rajana, Eadrijana i ,arka 1urelija na @onstantinovom slavoluku "3>*!+
te u brojnim spolijama koje e tijekom srednjega vijeka imati gotovo magina svojstva! 1ko
se 8anatenejskoj povorci s 8artenona divimo zbog utjelovljenja jednog ideala, nevezanog za
prostor i vrijeme, onda je upravo svijest o vanosti trenutka i mjesta 7 percipiranih kroz
vanost institucija jednog drutva 7 ono to obiljeava najbolja djela rimske umjetnosti!
$arpe diemV
Dino ,ilinovi, doc!
>H
II.
RIMSKI URBANIZAM I ARHITEKTURA
23
Rimski urbanizam i arhitektura
Uvodna napomena
U Kapitolijskim muzejima u Rimu nalazi se reljef s prikazom cara Marka Aurelija kako
prinosi zrtvu, jedan od nekoliko iz serije reljefa koji su izvorno ukrasavali izgubljeni
slavoluk podignut u cast ovoga vladara.
38
Reljef je gotovo matematicki precizno
podijeljen u dvije polovice: dok su u donjoj polovici prikazani Marko Aurelije, zajedno s
pratnjom, zrtvenom zivotinjom i personifikacijom Rimskog Senata, u gornjoj je
prikazan hram, zajedno sa svojim skulpturalnim ukrasom. Zahvaljujuci detaljnom
prikazu, moguce je prepoznati hram 1upitera Kapitolijskog, vrhovnog bozanstva i
zastitnika rimske drzave. Prikaz hrama na reljefu je toliko precizan (govorimo o
fenomenu topografskog realizma), da namjera umjetnika ne moze biti dovedena u
pitanje: arhitektura je tu da bi nam potvrdila vaznost mjesta na kojem se odvija cin
zrtvovanja, taj sredisnji vjerski ritual u zivotu carstva. Prikaz na reljefu, toliko razlicit
od obrazaca grcke umjetnosti, ukazuje i na vaznost arhitekture u osmisljavanju javnih
ceremonija. Zapravo, mogli bismo reci da je rimska arhitektura upravo to: umijece
osmisljavanja prostora koje proizlazi iz sklonosti rimskog duha da iskustvo i
svakodnevnicu pretvara u rituale. 1edan od najzanimljivih takvih rituala, koji
vjerojatno vuce podrijetlo iz drevnih, dijelom etruscanskih magijskih obreda, vezan je
upravo za osnivanje gradova.
Urbanizacija je mozda najvaznija civilizacijska tekovina rimske drzave i glavno orude
romanizacije, sto je ostroumno prepoznao rimski povjesnicar Tacit u svome Agrikoli,
objasnjavajuci prirodu rimske vlasti u Britaniji; osnivanjem kolonija i uspostavljanjem
obrazaca urbanog zivota, Rim je anticku civilizaciju polisa prosirio na veliko podrucje,
postavljajuci temelje svoje vlasti, ali i kulturnog identiteta i zajednistva danasnje
Europe. Osim osnovnih principa organizacije rimskog grada, u narednom poglavlju se
posebno osvrcemo na ulogu i urese foruma, koji je upravno, vjersko i trgovacko srediste
3&
#idi D! $! $! @leiner, Roman 4culpture, Qale AniversitD 8ress, >HH2!, sl! 2K2!
2>
rimskoga grada. Dakako, pritom cemo se dulje zadrzati na forumima u samome Rimu
(Forum Romanum i kasniji carski forumi), koji sa svojom arhitekturom i javnim
spomenicima predstavljaju drzavu u malom. Dva su razdoblja posebno istaknuta: jedno
poglavlje govori o razvitku rimske arhitekture u vrijeme Augusta, a drugo prikaz
rimske arhitektonske revolucije u razdoblju izmedu Nerona i Hadrijana.
Napomena: uz prijevode u skripti ne donosimo ilustracije; studenti ce stoga konzultirati
izvorna izdanja radi popratnog vizualnog materijala. Pritom se, dakako, mogu posluziti
i drugim naslovima (na listi literature, ili izvan nje), kako bi stekli bolji uvid u
spomenuta djela i spomenike.
VAZNO: U PO1EDINIM POGLAVL1IMA, STUDENT CE NAICI NA SEMINARSKE
ZADATKE KO1E OBRADU1E TI1EKOM SEMESTRA. SEMINARSKI ZADACI
UV1ET SU ZA IZLAZAK NA USMENI ISPIT IZ KOLEGI1A.
22
I.
1) Arhitektura kao moralni red
Rimsko carstvo je prije svega moralni red, izgraen na vrijednostima koje su nastale u Rimu
da bi kasnije bile prihvaene u svim zemljama koje su u Rimu vidjele svoj glavni grad! 2aj se
red ostvarivao putem institucija koje su oblikovale ideje i djela ljudi od sredita, sve do
krajnjih rubova carstva! 5io je to red zasnovan na ovjeku, opravdan ljudskom prirodom i
njegovim svemirom, red unutar kojega je grka "spekulativna+ misao prerasla u rimski osjeaj
za "empirijsku+ stvarnost! A doba 1ugusta, pred kraj stare ere, nametnula se ideja carstva kao
neophodnog za mir i blagostanje civiliziranog svijeta! 1rhitektura 7 rimska arhitektura 7
izrasla je u prostorni red iji su oblici trebali utjeloviti moralni red i izraziti sigurnost i
blagostanje carstva! 1rhitektura je tako istovremeno utjelovila mo drave i nametnula
poslunost i potivanje njezinih rituala! -arstvo je bilo zbroj urbaniziranih sredina, a njegovo
ureenje bilo je nalik ureenju grada! 8rvo stoljee carstva je razdoblje tijekom kojega se
grade novi i obnavljaju stari gradovi! 8ritom je princip organizacije posvuda isti0 bio je to
koncept grada kao sustava diskretnih, /unkcionalnih jedinica prostora, meusobno povezanih
arterijama i kanalima! @anali su bili ulice i avenije, koje su u carskom razdoblju praktiki
postale samostalne prostorne jedinice! :meena kolonadama ili arkadama trjemova,
obiljeena okomicama njihovih stupova, ulica je postala nalik tunelu i prerasla u konstruktivni
element za sebe 7 javna graevina sa sredinjim prometnim dijelom izloenim svjetlu i
pokrajnjim alejama u sjeni trjemova ispod kojih se, u duanima i uredima, koncentrirao
ekonomski ivot grada, podreujui njenim prostornim zakonitostima dnevnu rutinu gradskog
ivota!
"Prema0 L!$! 5ro<n, Roman 1rchitectureB za puni naslov vidi popis literature na kraju+
1rhitektura se razvija poglavito unutar urbanog okvira, iako je postojala i ruralna arhitektura,
iji je tipini proizvod rimska vila! 1rheologija, koja je na ovom podruju esto na
najpouzdaniji izvor in/ormacija, davno je rekonstruirala principe koje su slijedili tvorci
rimskog urbanizma! 6jihovo podrijetlo treba traiti u grkom svijetu! $truani su bili ti koji
su ih prvi preuzeli u dodiru s =rcima, te ih proslijedili Rimljanima! 8ri osnivanju gradova, kad
23
god je to bilo mogue, bile su zacrtane dvije osi, jedna okomita na drugu0 cardo, orijentiran u
smjeru sjever 7 jug i decumanus, u smjeru istok 7 zapad! 4ekundarne osi, na jednakoj
udaljenosti, oblikovale su pravilni raspored u obliku ahovske ploe! 2ako dobivena mrea
upisuje se u kvadrat koji moe biti okruen zidinama s etvoro gradskih vrata! :va ema je u
temelju najjednostavnijeg mogueg urbanizma, ali nije uvijek strogo primjenjivana, pa su
primjeri pravilnog urbanizma relativno rijetki! :penito gledajui, gradovi u zapadnim
provincijama se vie pribliavaju idealnoj koncepciji, dok je na istoku, pa ak i u %taliji, njena
realizacija nepotpuna!
"Prema0 4ources dXhistoire romaine+
ZADATAK br. 1: student na primjeru istrazenih naselja i urbanih sredista treba sagledati
povijest rimske urbanizacije na tlu Hrvatske (vidi literaturu na kraju skripte).
2'
2) Osnivanje gradova
:bredne knjige 9etrurske discipline; ukljuivale su obrede predviene prigodom osnivanja
grada, obiljeavanja teritorijalnih granica i posveivanja hramova i oltara!
3H
=ranica budueg
grada bila je obiljeena pomou pluga od bronce u koji su bili upregnuti bik ili krava!
Rimljani su ovaj obred preuzeli od $truana tako rano da je njihova tradicija zabiljeila kako
je i sam Rim osnovan prema etrurskom obredu! :sniva grada zaorao bi duboku brazdu du
zacrtanih granica dok su oni koji su ga slijedili morali paziti da grumeni zemlje koje je plug
izbacio budu s unutranje strane brazde! =dje god su bila predviena vrata, plug je podignut i
prenesen preko cijele irine vrata kako bi se prekinuo sveti krug "zida+ i omoguio nesmetan
iznos i unos 9potrebnih, ali neistih stvari;! Anutar te magine brazde nalazio se prostor koji
9nije smio biti koriten za oranje;, nazvan pomerij "pomoerium+! A Rimu samo su djevice
#estalke mogle biti pokopane unutar pomerija dok su se groblja nalazila izvan gradskih
zidina, uz ceste koje su vodile iz grada !!!
=ranice gradskog teritorija u Rimu su odreivali agrimensoriB njihova znanost, kako kae
rimski pisac #aron, potjee iz $trurije! 4rea je to posjedujemo dio prijevoda jedne drevne
etrurske knjige koja govori o 9nauku; o granicama! $vo to je, prema toj knjizi, nim/a
#egonija otkrila nekom 1rrunsu #eltumnusu0 9?naj da je Cupiter, kada je prisvojio za sebe
zemlju $truana, odluio izmjeriti njenu veliinu i omeiti njezina poljaI; #itruvije, pak,
kae da su prema pravilima etrurske discipline hramovi #enere, #ulkana i ,arsa morali biti
podignuti izvan zidina grada kako mladi ljudi i ene ne bi bili zavedeni armom #enere i kako
grad ne bi bio u opasnosti od poara "#ulkan+ ili nesloge graana ",ars+! 2ako su i u rimskim
gradovima, prema #itruviju, hramovi ,arsa i #enere trebali stajati izvan pomerija, ,arsov
na ,arsovu polju, a #enerin u luci I
'3
:snivaki ceremonijal pri posveenju hramova spominje 2acit "Historiae, '!*3!+, koji opisuje
ponovno posveenje Cupiterova hrama na @apitoliju za #espazijanove vladavine!
'>
:bred je
bio etrurski, budui da su vraevi iz $trurije "haruspiciB lat! haruspe+ bili ti koji su propisali
3H
Disciplina etrusca0 drevna zbirka maginih obreda koje su Rimljani pripisivali $truanima!
'3
%sti sluaj e se ponoviti sa svetitima orijentalnih boanstava, koja dugo nee biti priputena unutar granica
grada!
'>
6akon to je veliki poar za 6erona, u K'! g! n!@r!, progutao staro svetite!
2*
pravilnu tehniku obrednog posveenja, to je utjecalo i na izgled obnovljenog hrama0 95ogovi
ne ele da se stari oblik hrama mijenja, ali dozvoljavaju da bude vii!; 2ako je hram na
@apitoliju ostao, prema izvornom planu, toskanski hram s tri cele, prema #itruvijevoj
de/iniciji! 8rema njemu, hram je podignut krajem K! stoljea pr!@r!0 svetita su u $truriji
graena i prije toga, ali nije nam poznat niti jedan primjer koji bi bio raniji od posljednje
etvrtine K! stoljea! 8rethodno su $truani, kao i njihovi susjedi %talci, svoje bogove sigurno
slavili u otvorenim svetitima I
"Prema0 1! Richardson, 2he $truscans+
A doba carstva, odluka o osnivanju novoga grada ovisila je iskljuivo o carskoj inicijativi!
2ako gotovo istovremeni osnutak ezdesetak gradova u =aliji u vrijeme 1ugusta treba
pripisati odluci samoga cara! 6akon osnutka, zadatak je guvernera provincije nadzirati
razvitak gradskih sredita! :n je taj koji procjenjuje neophodnost obnavljanja postojeih
javnih graevina ili gradnje novih, ali tek nakon to je o tome obavijestio cara! Revni
guverner e izbliza pratiti naine /inanciranja i izdatke koji mogu ugroziti blagajnu provincije!
%nvesticije privatnog kapitala su sustavno poticane, ak i uzdignute na razinu pravila!
=uverner mora biti upoznat s pravnim osnovama kao i s tehnikim potekoama koje se
pritom mogu pojaviti! 1li, vijenici u gradovima u kojima se obavljaju takvi radovi moraju se
pobrinuti za radnu snagu! A krajevima gdje su stacionirane rimske trupe, obino se koristi
vojska umjesto civilne radne snage!
Ga% #lini%e caru &ra%anu'
Gospodaru( )a %edan akvadukt gra*ani Nikomedi%e utro+ili su ,(,-.'/// sesterci%a' Akvadukt
ni%e dovr+en( a sada %e )apu+ten i d%elomice uni+ten' 0a novi akvadukt su ponovo utro+ili
1//'/// sesterci%a' Ova% %e tako*er )apu+ten' #otre2an %e novi kredit kako 2i voda stigla do
l%udi ko%i su u)alud potro+ili tolike novce' O2i+ao sam %edan 3isti i)vor odakle( 3ini mi se(
tre2a u)eti vodu i dovesti %u( kako se isprva poku+alo( pomo4u konstrukci%e na lukovima 5
Neki od posto%e4ih lukova su %o+ uvi%ek upotre2l%ivi( a neki se dadu i)raditi od o2ra*enog
kamena u)etog s prethodnih gradili+ta' 6edan dio 2i prema meni tre2ao 2iti napravl%en od
opeke( +to %e lak+e i %e!tini%e' Ali( 2ilo 2i neophodno da nam po+al%e+ in7en%era )a vodu ili
arhitekta( kako 2ismo i)2%egli da se ponove isti pro2lemi' 8ogu ti potvrditi da 2i korist od
takvog d%ela i n%egova l%epota u potpunosti 2ili dosto%ni tvo%e vladavine' "8linije ,lai, 8isma,
R, 3()3&!+
'2
'2
8linije ,lai "K2!)oko >>3!+, neak 8linija 4tarijeg, guverner u ,aloj 1ziji u vrijeme vladavine cara 2rajana!
2K
Dobri i uspjeni carevi nisu samo brinuli za ukraavanje gradova novim graevinama, ili
dovravanje ve zapoetih, ve i prozivali odgovorne za propuste, na to upuuje 2rajanov
odgovor 8liniju!
&ra%an #lini%u'
8ora+ se po2rinuti da voda stigne do Nikomedi%e' Siguran sam da 4e+ se posvetiti ovom
)adatku s potre2nim marom' Ali( s istim marom mora+ se posvetiti tra7en%u onih ko%i su krivi
+to su Nikome*ani do danas potro+ili tolike novce9 ne smi%e se dogoditi da su )apo3eli i
napustili i)gradn%u akvadukta( podi%eliv+i novce i)me*u se2e'
"Prema0 4ources dXhistoire romaine+
2(
3) Konstrukcije i materijali
Nista ne oslikava bolje umijece rimskih graditelja od funkcionalnosti i trajnosti njihovih
ostvarenja. 1os i danas, diljem bivsih provincija carstva, nailazimo na njihove tragove.
Neki od najmonumentalnijih su akvadukti, medu kojima se ocuvanoscu istice onaj u
Nimesu, na jugu Francuske. U predgradu Splita i danas su vidljivi dijelovi akvadukta
koji je vodom opskrbljivao Salonu i Dioklecijanovu palacu. Taj je sustav i u 19. stoljecu
bio u upotrebi (odnosno nanovo stavljen u upotrebu), dokazujuci i na taj nacin da je
europska civilizacija u brojnim segmentima tek u moderno doba dostigla ostvarenja
starih Rimljana! Rimljani su u akvaduktima i slicnim graditeljskim pothvatima vidjeli
trijumf nad svojim prethodnicima: S tolikim brojem vaznih gradevina koje nose velike
kolicine vode, usporedi piramide ili razna slavna, ali beskorisna djela Grka!
43
Ponos
jednog takvog graditelja-inzenjera jasno dolazi do izrazaja na natpisu iz Sjeverne
Afrike: Podijelio sam ravnomjerno posao izmeu vojnika mornarice i pomonih eta i tako
su se svi dali na probijanje planine. Ja sam prvi tono izmjerio potrebne razine i uspostavio
trasu (vodovoda i ja sam taj koji je or!anizirao !radili"te prema nacrtu koji sam izradio za
prokuratora Petronija #elera.
44
Ili natpis na hramu podignutom u blizini mosta preko
rijeke Tago, kod Alcantare u Spanjolskoj: Posveeno caru $rajanu #ezaru %u!ustu &
ovaj hram' na stijeni nad $a!om' obitavali"te nebeskih bo!ova i (ivo! #ezara & tko !a je
podi!ao i iz koje! razlo!a (zavjeta' upitat e se mo(da radoznali putnik. $aj most' iz!raen
da traje do vjenosti' onoliko koliko i sam svemir' tko !a je iz!radio) *io je to +acer' slavan
zbo! svojih bo(anskih sposobnosti' isti koji je podi!ao i hram .
45
Akvadukti su graditeljski odgovor na drustveni i ekonomski razvitak Rima i pokazatelj
tehnicke revolucije koju je omogucila primjena novih konstrukcijskih tehnika i novih
gradevnih materijala. U carsko doba grad Rim opskrbljuje cak 11 akvadukata: %,ua
%ppia je dug 16 km; %nio vetus 64 km, %,ua -arcia cak 91 km itd. Najveci su mogli
sprovoditi do 190 tisuca kubicnih metara vode dnevno. Upravo akvadukti mogu
posluziti kao ilustracija za neka od najvaznijih obiljezja rimske arhitekture, iz kojih ce
nam biti jasnije razlike u odnosu na grcka ostvarenja. Najvaznija je novina kombinacija
'3
Culije Lrontin "oko 33!)>33!+, De A:uis ;r2is Romae, %, >K!B senator i povjerenik "curator+ za vode!
''
$<= "$orpus <nscriptionum =atinorum+, #%%%, 2(2&! "prema0 4ources dXhistoire romaine, str! *KH+!
'*
8rema0 R! ,enendez 8idal "ur!+, Eistoria de $spana, %%, $spana romana, ,adrid, >HK2!, str! *((!
2&
luka i svoda u konstrukciji od betona s oplatom od cigle ili kamena, koja je omogucila
pravu revoluciju u graditeljstvu. I dok je rimska arhitektura od grcke preuzela tri reda
- dorski, jonski i korintski - koji nastavljaju definirati procelje i vanjstinu zgrade,
unutrasnji prostor tek u rimskoj arhitekturi dobiva znacajnu ulogu i postaje kljucnim
cimbenikom arhitektonskog plana.
`
#e je bilo rijei o snanom grkom utjecaju na rimsku umjetnost! 1rhitektura je, vie nego
druge grane rimske umjetnosti, bila u mogunosti odgovoriti na helenistiki kulturni utjecaj
na stvaralaki nain! 2o je bio rezultat kako duge tradicije zanatstva, tako i temeljitog
poznavanja lokalnih graevnih materijala i njihove upotrebljivosti! Atjecaji s grkog podruja
su, naravno, ostavili traga na rimskoj arhitekturi, ali na manje dramatian i neposredan nain
nego to je to bio sluaj s gomilom opljakane skulpture i srebrnine, pristiglih u Rim nakon
osvajanja helenistikih prostora na %stoku! 8ostaje sve jasnije da je @ampanija, blia davno
uspostavljenim grkim kolonijama u junoj %taliji i na 4iciliji nego Rim, pritom odigrala
vanu ulogu, poglavito u razdoblju kasne republike! 2ako je bazilika na /orumu u 8ompejima
izgraena otprilike istodobno kad i najranije graevine tog tipa u Rimu 7 bazilike 8orcia,
$milia i 4empronia, koje su podignute izmeu >&'! i >KH! godine pr!@r! 8ompejanski
am/iteatar pripada vremenu osnivanja kolonije "4ula+, a pompejansko kazalite bilo je
preoblikovano u rimski tip kazalita samo dvadesetak godina nakon to je 8ompej izgradio
prvo kameno kazalite u Rimu **! godine pr!@r! Sini se takoer vrlo vjerojatnim da se
arhitektura termi "kupalita+ prvotno razvila u gradovima @ampanije, a po mjestu 8uteoli su
nazvane vulkanske naslage pijeska s tog podruja ) pulvis puteolanus "ili po))olana(
pucolanska )eml%a+, nuan element za nastanak rimskog betona!
Rimljani nisu izmislili buku, kao ni luk niti bavasti svod' 8osljednja dva elementa davno
prije Rima koristila je mezopotamska arhitektura, ali u gradnji glinenom opekom! 2ek u '!
stoljeu pr!@r! ih povremeno nalazimo u upotrebi na kamenim graevinama u Coniji i
kontinentalnoj =rkoj! 8o svoj prilici je i poznavanje buke po prvi put dospjelo u %taliju
zahvaljujui =rcima! %zvanredan doprinos Rimljana u povijesti arhitekture je otkrie
potencijala sadranog u kombinaciji tih triju elemenata! 8ritom je najvanije bilo otkriti kako
nainiti dovoljno vrstu smjesu od kamene mase, povezane bukom, i to ne samo u /unkciji
2H
materijala za popunu prostora izmeu vanjskih "kamenih+ slojeva /asade, ve i kao samostalan
graevinski element koji e moi nositi velike terete! 6o, u praksi je rimski zid od betona
redovito bivao obloen kamenom oplatom ili opekom! Rimljani su konstrukciju od ovog
materijala nazvali opus caementicium, podrazumijevajui komade sitnijeg amor/nog kamenja
"caementa+ pomijeane s vapnenakom bukom! ,i emo ga nazvati jednostavno 9beton;,
iako je nuno primijetiti da je rimski beton bio polagan u slojevima, a ne lijevan i u tom
smislu nije istovjetan s modernim graevnim materijalom istog naziva!
6ajraniju upotrebu betona susreemo u nadogradnji zidova rimske kolonije -ose, gdje su
donji slojevi izgraeni od poligonalnih kamenih blokova! ?idine su izgraene ubrzo nakon to
su Rimljani osnovali koloniju 2(3! pr!@r! 8rvi primjer upotrebe betona u samom Rimu,
ujedno i prva zabiljeena upotreba u konstrukciji svoda je, ini se, veliko trgovako skladite
uz rijeku 2iber! 1ko je identi/ikacija s trijemom $milijevaca "#orticus Aemilia+ tona, tada je
ono preureeno u >('! godini pr!@r! =raevina se sastojala od tri para bavastih svodova to
su se u terasama sputali prema rijeci, a nosili su ih betonski zidovi obloeni kamenjem
nepravilne strukture "opus incertum+, na bonim stranama rastvoreni lukovima! 2ijekom 2!
stoljea pr!@r!, ako ne i ranije, rimski graditelji su primijetili da smjesa od po))olane ima
speci/ino svojstvo stvrdnjavanja pod vodom i da je vra od one na osnovu morskog ili
rijenog pijeska! Do ovog otkria se moglo doi jedino putem mnogobrojnih pokuaja i
pogreaka, jer nije svaki pijesak "harena !osicia, kako ga naziva #itruvije+ u sebi sadravao
dovoljno visok stupanj silicijeve kiseline, koja je neophodna za potrebnu kemijsku reakciju!
8ojedinosti iz ove rane /aze razvoja konstrukcije od betona su jo uvijek prilino nejasne, ali
zato poetkom >! stoljea pr!@r! u Gaciju imamo niz primjera za njegovu vjetu upotrebu! 2o
su prije svega svetita podignuta na velikim nadsvoenim plat/ormama i ukopana u stjenovita
brda, koja nude karakteristine primjere potivanja komplementarnosti krajolika i graditeljske
kreacije "npr! svetite Lortune 8rimigenije u 8renesti ili Eeraklovo svetite u 2ivoliju+!
.
Co jedan materijal posjeduje sline prednosti 7 opeka! Ce/tina je, lako se proizvodi i
transportira "masovno e ju proizvoditi legijske, odnosno carske radionice+! :peka,
primjerice, pomae smanjiti optereenja na zid upotrebom rasteretnih lukova i omoguuje
izgradnju zahtjevnih graevina i spomenika! -arska arhitektura ju sve vie koristi poevi od
2! stoljea n!@r! :peka je katkada pokrivana mramornom oplatom "npr! na 8anteonu+, no
33
najee ostaje vidljiva! 6aposljetku, vano je napomenuti da arhitektura velikim dijelom
ovisi o upotrebi lokalnih materijala0 u Rimu su to vrste kamena travertin i tu/a, u 4iriji crni
bazaltni kamen, u $giptu por/ir!
'K
4 vremenom je najcjenjeniji materijal za ukraavanje
"stupovlje, kapiteli, elementi /riza+, kao i u =rkoj, postao mramor! A Rimu ga nalazimo od
prve polovice 2! stoljea pr!@r!, no budui da je bio dosta skup, esto ga zamjenjuje manje
plemeniti kamen! %skoritavanje mramora ubrzo je stavljeno pod nadzor drave, to znai da
je proizvodnja bila organizirana na visokoj razini! 8okretanjem kamenoloma u -arrari Rim je
rijeio pitanje nestaica, a mramor je dao peat brojnim projektima obnove i izgradnje u doba
1ugusta! 8onekad se pri dovrenju arhitektonskih elemenata koristi povrinska tukatura!
Sesta ukrasna tehnika je tzv! opus sectile, koji nastaje slaganjem komada raznobojnog
mramora u razliite dekorativne oblike! @asetirani svodovi reprezentativnih graevina "npr!
8anteon+ ukraeni su pozlaenim bronanim oplatama ili mozaicima! 8odni mozaici esti su
ukras u privatnim gradskim kuama "domus+ i vilama te u graevinama kao to su terme, gdje
i prikazane teme "morski prizori i morska boanstva+, odgovaraju namjeni prostorije ili
graevine! ?idno slikarstvo ima ponajprije dekorativnu ulogu! 2zv! 9etiri pompejanska
stila;, koja predstavljaju kronologiju rimskog slikarstva na primjeru nalaza u 8ompejima,
jasno pokazuju da je osnovna zadaa slikarstva u unutranjem prostoru rimske kue "pa i
carske palae, sudei po ostacima u 6eronovoj 9?latnoj kui;+, stvoriti iluziju prostora,
odnosno ukloniti zid kao /iziku prepreku pogledu "i mati+!
"Prema0 ,! Eenig "ur!+, 1 Eandbook o/ Roman 1rt i L! 5aratte, GXart Romain+
'K
?a istonu obalu Cadrana usp! etvrto poglavlje u knjizi ,! 4uia, 1ntiki grad na istonom Cadranu( ?agreb,
2333!, str! >(3)>&3 "6ova iskustva+ i str! 2&()2HK "2eorija i praksa+!
3>
4) Primjer analize:
svetiste Fortune Primigenije u Palestrini (Praeneste)
"Prema0 Ge commentaire de documents en histoire+
Najraniji veliki spomenik na kojemu su primijenjene nove mogucnosti rimske
arhitekture jest svetiste Fortune Primigenije u Prenesti, nedaleko od Rima. To golemo
svetiste s kraja 2. stoljeca pr.Kr. koje se prostire na nekoliko terasa i zavrsava s malim
kruznim hramom (tolos) na vrhu, otkriva utjecaj uzora iz helenistickog svijeta, ali su
konstrukcijske tehnike prepoznatljivo rimske. Rekonstrukcija tlocrta otkriva prisustvo
razlicitih elemenata, od kojih su mnogi jos uvijek prepoznatljivi na licu mjesta. Analiza
namece pitanja vezana uz prepoznavanje sadrzaja i kronologiju, a ta nas poticu da
razmislimo o specificnoj namjeni pojedinih gradevina i njihovom ukrasu, o organizaciji
kulta bozice Fortune koja se ovdje stovala i vaznosti svetista u zivotu i razvitku grada. U
proucavanju arhitektonskog kompleksa mogu nam pomoci razliciti dokumenti,
arheoloski nalazi, tlocrti, aksonometrijski plan, kao i opisi suvremenika ili kasnijih
povjesnicara. Neobicno je pritom vazno svjedocanstvo Marka Tulija Cicerona, koji u
jednom tekstu govori o korijenima i razvoju kulta Fortune na ovom mjestu.
Kronike i) #reneste navode da %e Numeri%e Su!usti%e( 3astan 3ov%ek i) do2re o2itel%i( u 3estim(
na%posli%e i pri%ete4im snovima( do2io nared2u da na %ednom m%estu iskopa rupu u sti%eni'
0astra+en snovima( dao se na posao usprkos rugan%u svo%ih sugra*ana' Kada %e tako otvorio
sti%enu( i) n%e su ispale kocke od hrastova drveta na ko%ima su 2ila )apisana drevna slova' &o
m%esto( ko%e pose2no +tu%u po2o7ne ma%ke( danas %e ogra*eno sveti+te kra% kapele 6upitera
D%eteta( ko%i %e prika)an kako s%edi )a%edno s 6unonom na kol%enima >ortune i pru7a ruke
prema n%enim grudima' Stare kronike ka7u da %e u istom trenutku( na m%estu gd%e se danas
nala)i sveti+te >ortune( i) %edne masline potekao med' Haruspici su i)%avili da hrastove kocke
ima%u vrlo veliku va7nost( pa %e prema n%ihovu nalogu od drveta masline napravl%ena kuti%a i
u n%u pohran%ene kocke ko%e se danas 2aca%u u ime >ortune 5 #remda danas ne v%eru%emo u
takav na3in prorican%a( l%epota i starost sveti+ta su ra)log )2og ko%ih kocke i) #reneste %o+
uvi%ek u o2i3nom narodu ima%u veliko )na3en%e I (-iceron, : proricanju, %%!, &*)&K+!
32
i) Opis i namjena svetista
Lortunin hram u 8renesti, najuveniji u %taliji, ini veliki kompleks koji je sustavno istraivan
jo od >H! stoljea! =rad 8alestrina nalazi se na 3( kilometara udaljenosti od Rima, a hram, s
najviim vrhom na (KK m nadmorske visine, dominira dolinom Gacija! 8repoznatljiva su dva
dijela kompleksa, koja se u strunoj literaturi esto navode kao 9donji; i 9gornji; hram!
4uperponirane terase /ormiraju piramidu visine H3 m, s krunim hramom na vrhu! 9=ornji;
hram, slabo poznat sve do >H''! godine, kada su nakon jednog bombardiranja otkriveni
njegovi temelji, ugraen je u renesansnu palau 5arberini! Donji dio, u sreditu modernoga
grada, smjeten je na '>* metara nadmorske visine!
:vaj jedinstveni kompleks ine, dakle, dvije zasebne cjeline "vidi tlocrt+0
>! =raevine donjeg dijela "1+ oko katedrale 4an 1gapito dio su /oruma grada 8reneste i
obuhvaaju0
) tzv! 9pilju proricanja;, tj! komoru promjera *,*3 m s niama veliine 2,33 m i bavasti svod
ispred ulazaB pod je poploen mozaicima koji prikazuju motive krajolika uz rijeku 6il u
$giptu ">+B
) etverobrodnu baziliku koju nazivamo i svetite, s dvokatnim trijemom koji gleda na jug "2+
te ukljuuje gradsku riznicu "'+B
) dvoranu s apsidom izdubljenu u stijeni, s tri nie i jo jednim polikromnim mozaikom s
egipatskim motivimaB du zidova je podij, koji je mogao biti namijenjenim odlaganju
zavjetnih predmeta! :d antikog proelja sauvali su se korintski kapiteli "3+B
) Cupiterov hram, graen u tu/u, ispod dananje katedrale "*+!

2! 9=ornji; hram predstavlja zasebnu, homogenu cjelinu "%)#%%+, orijentiranu prema
jugozapadu, koja se na superponiranim terasama izdie nad masivnim poligonalnim ziem
"#ia del 5orgo+! Dvije karakteristine rampe kojima su se penjali vjernici vode prema
sredinjem stubitu na uskoj 9terasi polukrugova; "#+, koja je sa strane brda zatvorena
kolonadom s dva proirenja u obliku egzedre! @roz kolonadu se pristupa u dvorane
nadsvoene bavastim svodom! 8ovrh ove terase nalazi se jo jedna, koja takoer zavrava
kolonadom, ovaj puta ritmiki rastvorenom lukovima! 4tubitem se dalje dolazi do
etverokutne terase duljine >>* m koja /ormira veliki podij na najviem dijelu! :kruena je
dvobrodnim trijemom s tri strane! 6apokon, najvie stubite vodi u manje prostran dio usjeen
33
u stijenu! Cedanaest stuba to zavravaju trijemom u obliku polukrunog gledalita "cavea+
oblikuju kazalite grkog tipa! 6ad njime, na najvioj toci prema kojoj tee sve linije ove
kompozicije, podignut je mali kruni hram naslonjen na stijenu! A njemu je neko bio kip
boice koja je odonud gledala prema moru i prema Rimu!
6akon opisa namee se analiza pojedinih dijelova svetita, te pitanje namjene cijelog
kompleksa! =raevine u gornjem dijelu bile su namijenjene drevnom i utjecajnom kultu
Lortune 8rimigenije, gradske zatitnice i boice od velikog znaaja za ovaj etruansko)
latinski grad!
'(
8renesta je tako postala vjersko sredite, iji je drevni i impresivni hram, kao
to navodi -iceron, privlaio vjernike ne samo iz %talije ve i iz itavog helenistikog svijeta!
2o je podrazumijevalo i mogunosti prihvata veeg broja hodoasnika, to objanjava
prostranost graevine! A donjem dijelu "1+ nalazimo graevine /oruma, koje je /inancirala
lokalna aristokracija, ija je uloga u ukraavanju grada dobro poznata i iz drugih izvora
"arheolokih i pisanih+! Gokalni kult o kojem svjedoe kipovi te brojni zavjetni darovi koji su
pronaeni ili se spominju u tekstovima, posveen je boici plodnosti 7 praiskonskoj 9,ajci
ljudi i bogova;, koja se spominje i kao Cupiterova ki! 2umaenje samog imena Lortune
8rimigenije nije jednostavno0 ona je boanstvo, uzvieni uzor materinstva, zatitnica majki s
jednim ili dvoje djece u naruju, ili pak plodom ipka kao simbolom plodnosti! 6amee se
pitanje jesu li graevine u donjem dijelu kompleksa "1+ takoer izvorno bile posveene
Lortuninom kultuU Danas se veina arheologa slae da im je namjena bila civilna! 6eki
strunjaci u dvorani s apsidom i u tzv! 9pilji proricanja; prepoznaju mjesto posveeno
egipatskim kultovima "%zidin hram prema L! -oarelliju+!
2eatralnost kompleksa je vie nego oita0 poloaj, relje/ tla i arhitektura su meusobno
usklaeni! 8rema rijeima 8ierrea =rosa, nalazimo se pred pravim 9arhitektonskim
breuljkom;, odakle i dojam monumentalnosti!
'&
@ompleks svjedoi i o nastojanju da se
iznau kvalitetna /unkcionalna rjeenja za potrebe speci/inog sadraja! 2ako terase %, %%, %%%,
poploene tehnikom opus incertum imaju ulogu potpornja breuljku! 2rijem sa svoje strane
takoer ima tektoniku namjenu, sa stupovima, arkadama, eksedrama i kazetiranim stropom
koji su izraeni od rimskog betona "opus caementicium+' :sim toga, pritisak terena je
neutraliziran zakrivljenim strukturama!
'(
?a pojedina boanstva usp! odgovarajue leksikone, npr! #! ?amaro<skD, 5ogovi i junaci antikih mitova,
?agreb, 233'! ili 2he :P/ord -ompanion to -lassical Giterature, :P/ord Aniv! 8ress, >H&H!
'&
8! =ros, GYarchitettura romana, ,ilano, 233>! "prijevod /rancuskog izvornika GYarchitecture romaine iz >HHK!+
3'
`
Tto zakljuiti iz prethodnih razmatranjaU Apoznali smo se s elementima koji nam pomau u
dataciji, a ona nam doputa odrediti mjesto hrama Lortune 8rimigenije u povijesti rimske
arhitekture! 6eophodno je uspostaviti odnos izmeu ovog kompleksa i drugih kulturnih i
umjetnikih ostvarenja iz istoga vremena! Da li je arhitektura hrama nadahnuta orijentalnim
uzorimaU Da li je posluio kao model za neke druge graevine u %talijiU Arbanistiko rjeenje
se svojom strukturom i monumentalnou pribliava pergamskim arhitektonskim rjeenjima,
to je posebice vidljivo pri koritenju aksijalnog rasporeda koji helenistiki arhitekti
primjenjuju u ,aloj 1ziji! 8repoznatljive su slinosti i s arhitekturom /araonskog $gipta,
posebice s hramom kraljice Eatepsut u Deir el)5ahariju! 4ve govori o istaknutome mjestu
hrama u evoluciji helenistikih /ormi, koje doseu gotovo 9baroknu; izvedbu! ,eutim,
arhitektura svetita pokazuje i znaajke italske tradicije, koje se mogu usporediti s ranijim
eksperimentima u 2eanu i 8ietrabbondanteu ili, pak, drugim istovremenim iskustvima!
Asporedba je mogua i s Eeraklovim hramom u 2ivoliju "nastao izmeu &H! i &3! pr!@r!+
'H
, ili
sa ?eusovim hramom u 2erracini! 4vetite u 8renesti svjedoi i o vezama s Rimom 7
8ompejevo kazalite u Rimu "oko **! pr!@r!+ bez sumnje je bilo nadahnuto arhitekturom
svetita u 8renesti!
*3
Eelenistiko)italski kontekst pomae nam u dataciji svetita0 prema
nomenklaturi i titulaturi moe ga se smjestiti u rano kolonijalno razdoblje, izmeu >>3! i >33!
pr!@r! #jerojatno su naruitelji bile bogate obitelji grada 8reneste 7 -albiji, 6urmitoriji i
4amiariji 7 koji su zabiljeeni i na otoku Delu u =rkoj "tzv! 9talijanska agora;+, a koji su
raspolagali golemim kapitalom! %zgradnja svetita se odvijala u razdoblju neposredno prije
tzv! 9Rata saveznika;, tijekom kojega se Rim sukobio s drugim italskim gradovima! 4vetite
je opstalo, a poslije rata je interes za njega, sudei prema -iceronovom svjedoanstvu, jo i
porastao! =raevinski kompleks u 8renesti, tzv! 9lacijskim Del/ima;, pokazuje u kojoj su
mjeri u tadanjoj %taliji bili prihvaeni helenistiki uzori, posebice od strane gradskih elita!
4vetite takoer svjedoi o kreativnom duhu "rimskih graditelja+, kojemu zahvaljujemo
prilagodbu uvezenih oblika domaim tradicijama!
'H
#idi 1tlas arhitekture, >, str! 2'K)2'(!
*3
?a rimsko kazalite usp! 1tlas arhitekture, >, str! 23H!
3*
ZADATAK br. 2: slijedeci postupak koji je primijenjen u gornjoj analizi, student u
seminarskom radu na temu rimskog urbanizma i arhitekture mora obraditi jedan spomenicki
kompleks na tlu Hrvatske. Pritom se ocekuje da obaveznu literaturu upotpuni s odabranim
studijama i clancima koji se odnose na povijest istrazivanja i interpretaciju odabranog
lokaliteta. Svaki seminarski rad mora sadrzavati popis literature koju je student konzultirao.
3K

II.
Rim: grad i svijet u malom
U rimskom svijetu gradovi su posljedica ciljane i sustavne politike. Za rimsku drzavu
postoji samo jedan administrativni sustav koji je valjan, a taj se zasniva na slobodnoj
zajednici gradana (civitas). Svaka civitas posjeduje svoje urbano srediste (prema
administrativnom statusu razlikujemo kolonije i municipije); zivot u urbanoj zajednici
razlikuje civiliziranog covjeka od barbara, koji zivi u plemenima. Na helenistickom
Istoku, u zemljama duge urbane tradicije, novi gradovi koji nastaju e. nihilo su rijetka
pojava; nasuprot tome, provincije na Zapadu (ukljucujuci i podrucje Ilirika), nakon
rimskog osvajanja dozivljavaju prvi val urbanizacije. Njezin intenzitet na podrucju
Hrvatske lako je procijeniti ako usporedimo broj i velicinu gradova nastalih u vrijeme
grcke kolonizacije (Vis, Stari Grad na Hvaru, Trogir) i gradova koji nastaju nakon
formiranja provincija Dalmacije i Panonije (Zadar, Narona, Pula, Salona, Sisak itd.).
Neki se razvijaju na mjestima starijih, skromnijih lokalnih naselja (Pula), ali je nejcesce
rijec o novim, planiranim gradovima (npr. Zadar ili Porec). Medutim, bilo da su
postojali otprije ili su tek osnovani, svaki je grad lokalnom stanovnistvu nudio odredenu
materijalnu udobnost i reproducirao uzore jedinstvenog vjerskog, drustvenog i
politickog sustava rimske drzave. Bez obzira na razlicite pokazatelje (povijesni izvori,
arheoloska istrazivanja), nije lako procijeniti broj stanovnistva koje je zivjelo unutar
perimetra grada, a posebno je tesko odrediti velicinu najveceg i najnapucenijeg grada
carstva, koji se u svijesti suvremenika mogao poistovjetiti s citavim svijetom (/rbs
0rbis). Donosimo stoga poglavlje iz knjige 1eromea Carcopina (Svakodnevni zivot u
antickom Rimu), u kojemu autor iznosi neke od teorija koje su pokusale odgovoriti na
to pitanje. Ono nudi koristan uvid u mogucnosti interpretacije sacuvanih dokumenata i
arheoloskih nalaza.
`
3(
1) Rast gradskog stanovnistva
Dostupni dokumenti pouzdano govore o rastu populacije u gradu Rimu! :na se progresivno
poveava u razdoblju od 4ule do 1ugustova principata, te ponovo ubrzano raste pod
uspjenom vladavinom careva iz dinastije 1ntonina! Da bismo se u to uvjerili, dovoljno je
usporediti dvije skupine podataka, u razmaku od tri stoljea, koje su se na sreu sauvale! :ne
sadre popis rimskih vicusa( tj! podruja unutar etrnaest okruga( odvojenih ulicama koje su
ih i razgraniavale! 1ugust je svakom okrugu odredio posebnu administraciju kojom je
predsjedavao magister( s Garima kao zatitnicima na svakom raskriju' 8linije 4tariji pie da
je za popisa "lustrum+ (3! g!n!e!, kada su #espazijan i 2it bili cenzori, Rim podijeljen u 2K*
vicusa! 4 druge strane, Regionares( dragocjena zbirka dokumenata iz etvrtog stoljea,
spominje sveukupno 33( vicusa! 6ajstariji dio zbirke 7 Notitia 7 zapoeta je 33'!, a
posljednja 7 $uriosum 7 pokriva 3*(! godinu! =odinu 3'*! moemo otprilike uzeti kao
sredinu! 8roizlazi da je izmeu ('! i 3'*! godine broj okruga u Rimu narastao za '2, to daje
naslutiti teritorijalni rast od >* Z! A isto vrijeme primjeujemo da se morao dogoditi
odgovarajui porast stanovnitva u razdoblju izmeu -ezara i 4eptimija 4evera! ?a to, istina,
nemamo izravnih dokaza, ali na takav nas zakljuak navode iznosi izdataka za potporu
rimskom puku! A doba -ezara i 1ugusta, annona 7 mitoloka personi/ikacija godinjih
prinosa hrane 7 je skrbila za >*3!333 siromanih plebejaca, koji su primali besplatno ito! A
trenutku kada Dio @asije hvali plemenitost 4eptimija 4evera "233!+, broj primatelja se
poveao na >(*!333, tj! za >K,K Z! Asporedba ovih statistika je pouna! 8rije svega dokazuje
ono to se po sebi pretpostavlja 7 da je broj populacije rastao usporedno sa irenjem gradskih
okruga! :no to isto tako proizlazi iz usporedbe dvaju statistika, takoer smo ve mogli
pretpostaviti0 najvei porast, za to su Regionares potvrda, i za to imamo indikacije i prije
233! godine, treba pripisati drugoj polovici drugoga stoljea, u vrijeme dugog mira "#a
Romana+! %z ovog proizlazi da je populacija Rima u doba 1ntonina "za koje su statistike
naalost oskudne+, zasigurno vea u odnosu na prethodno razdoblje i ne puno manja od
procjena koje proizlaze iz kasnijih podataka u Regionares!
:d poetka prvog stoljea prije @rista, pa do sredine prvog stoljea nove ere, mogue je
pratiti nezaustavljiv rast stanovnitva, sve do trenutka kada se pojavila opasnost od
naruavanja kohezije i kada su nastali problemi u opskrbi hranom! @ako smo ve naglasili,
3&
Save)ni3ki rat "H>! pr!@r!+ nagnao je u Rim %talce koji se nisu htjeli pridruiti zdruenim
ustanicima i koji su ovdje potraili sklonite od mogue osvete! #elik priliv izbjeglica
uzrokovao je iznenadni porast stanovnitva, slian onom >* godina prije, kada je bujica grkih
izbjeglica iz ,ale 1zije preplavila 1tenu! 4uoeni s provincijama i %talijom rastrganom
izmeu demokratske vlade Rima i vojske koju je senatska aristokracija mobilizirala protiv iste
te vlade, cenzori su &K! pr!@r! bili primorani odustati od uobiajenog popisa stanovnitva u
itavoj dravi i umjesto toga odluiti se za popis razliitih kategorija stanovnitva koje se
naguralo u grad! 4v! Ceronim u svojoj Kronici biljei rezultat ovog popisa, navodei '33!333
dua, bez obzira na spol, starost, status ili nacionalnost0 descriptione Romae !acta inventa
sunt hominum $$$$=?<<< milia! 2rideset godina kasnije ta brojka je bila znatno vea, ako je
istina 7 kako tvrdi jedan kroniar 7 da je 8ompej, kada je preuzeo dunost nad 1nnonom u
rujnu *(! pr!@r! uspio pribaviti ito potrebno za nahraniti najmanje '&K!333 usta! 6akon
trijum/a Culija -ezara '*! pr!@r!, populacija je opet skoila! A samu injenicu ne treba
sumnjati, premda nam nedostatak odgovarajuih podataka onemoguava preciznu procjenu
rastaB umjesto '3!333 koje spominje -iceron u svome spisu <n Verrem "(>! pr!@r!+, -ezar je
''! pr!@r! procijenio broj primalaca besplatnog ita na ne manje od stotinu pedeset tisua!
@ao censor morum, -ezar je isto tako standardizirao proceduru cenzora iz &K! pr!@r! i naredio
da tradicionalni popis bude nadopunjen detaljnim statistikama o stanovnicima ;r2sa koji e
ubudue biti popisivani ulicu po ulicu, kuu po kuu, i to prema in/ormacijama prikupljenih
od vlasnika kua, na njihovu vlastitu odgovornost!
8orast se nastavio u razdoblju 1ugustove vladavine "principat+! Dostupni podaci navode na
zakljuak da je stanovnitvo Rima doseglo gotovo > milijun! 8rvo, biljeimo koliinu ita
koje je 1nnona morala skladititi svake godine i podijeliti graanima0 1urelije #iktor je
zapisao da je $gipat doprinosio 23 milijuna modija "oko >2>!3H' tone+, a Llavije Cosip da je iz
1/rike pristizala dvostruko vea koliina 7 to ukupno iznosi K3 milijuna modija! 1ko
uzmemo u obzir da je prosjena godinja potronja mogla iznositi K3 modija po glavi "3K'
kg+, to bi znailo milijun primatelja! %mamo i 1ugustovu izjavu, zabiljeenu u njegovim
9Djelima; "Res Gestae+, da je *! pr!@r darovao K3 denara svakom od 323!333 stanovnika
koliko je brojao gradski puk! 4udei prema rijeima koje je car promiljeno upotrijebio, ova
podjela odnosi se samo na odrasle mukarce "viritim+, to znai da su iskljuene sve ene i
djevojke, te djeaci mlai od >> godina! Azimajui u obzir prosjeni omjer meu
mukarcima, enama i djecom danas, dolazimo do brojke od najmanje K(*!333 graana
"cives+! :vome valja pridodati garnizon od >2!333 vojnika, koji su ivjeli u Rimu, ali nisu
3H
sudjelovali u congiaria( veliki broj ne)graana "peregrini+, i jo jednu, vrlo vanu kategoriju,
a to su robovi! 1ugustove rijei navode nas, dakle, da ukupni broj stanovnika Rima
procijenimo na najmanje milijun!
6aposljetku, postoje i podaci koji su ukljueni u Regionaries, zbirku tekstova iz '!st!n!e! :ni
ukazuju na jo veu brojku za 2! stoljee, kada je, kao to smo ve spomenuli, populacija
Rima znatno porasla! 8rebrojavajui, okrug po okrug, stambene zgrade popisane u Notitia
dolazimo do dva broja0 >!(&2 kua "domus+ i ''!333 stambenih zgrada "insula+! 1li, u
konanom zbroju u Notitia, a isti prenosi i crkveni povjesniar ?akarija iz ,itilene, javlja se
>!(H( kua i 'K!K32 zgrade! Gogino je zakljuiti da je nepodudarnost izmeu ova dva
dokumenta nastala grekom nekog prepisivaa koji je zadrijemao nad velikom koliinom
brojki koje je trebalo prepisati! A ovom sluaju on esto izvre ili isputa stavke ili ih
jednostavno udvaja "na primjer, kada pripisuje isti broj kua R! i R%! okrugu ili isti broj
zgrada %%%!, %#! i R%%! okrugu+! Drugim rijeima, vjerojatno treba povjerovati u konani zbroj
koji je zabiljeen u Notitia i kasnije kod ?akarije i iz tih brojki pokuati dokuiti brojke o
kojima oni ne govore, a koje se odnose na ukupno stanovnitvo grada!
Casno je da rezultat moe biti samo priblian, ali pretjerana neodlunost suvremenih
istraivaa dodatno je zakomplicirala procjenu! A Lrancuskoj su, posebno $douard -uO i
Lerdinand Got interpretirali oblik mnoine koji se u Notitia koristi za kue "domus+ kao da
obuhvaa sve nekretnine Rima, a oblik mnoine za zgrade "insulae+ kao sinonim za cenacula,
oznaavajui 9stanove; u zgradama! :ni smatraju, prema tome, da se ove dvije brojke
preklapaju! Azimajui kao prosjek * osoba po 9stanu;, i primjenjujui takav prosjek na
'K!K32 zgrada zabiljeenih u Notitia, oni dolaze do ukupne brojke od 233!3>3 stanovnika!
6jihove kalkulacije su, meutim, od samog poetka nitavne, jer proizlaze iz oitih
iskrivljavanja i krive interpretacije latinskih izraza! ?a poznavatelja latinskoga jezika, rije
domus, ija etimologija ukazuje na nasljednu imovinu, znai privatnu kuu koja je
nepodijeljena i u kojoj ive samo vlasnik i njegova obitelj, dok je insula, kako samo ime jasno
navodi, velika, zasebna graevina, 9blok; podijeljen na odreeni broj stanova "cenacula+, u
kojima su smjeteni stanar ili obitelj stanara! 8rimjer takve upotrebe ovih izraza moemo
nizati u beskraj0 4vetonije podsjea na -ezarovu odredbu kako vlasnici blokova "per dominos
insularum+ moraju dostavljati podatke za popis stanovnitvaB 2acit odustaje od pokuaja da
naini toan popis hramova, kua "domus+ i zgrada "insula+, koji su nastradali u poaru K'!
n!eB Historia Augusta biljei da je tijekom vladavine 1ntonina 8ia poar u Rimu unitio 3'3
'3
prebivalita u jednom danu 7 stambenih zgrada i privatnih kua "incendium trecentas
:uadraginta insulas vel domus a2sumpsit+! A svim tim tekstovima insula se nikada ne javlja
kao autonomna graevina! 2o je arhitektonska cjelina, ali ne i prebivalina cjelina! Da je izraz
u tom smislu koriten u Notitia dokazuje i detaljni opis jedne takve zgrade koja je znamenitost
devetog okruga i koja privlai panju turista! Rije je o stambenoj zgradi Lelikule, o ijim
emo izuzetnim dimenzijama govoriti kasnije! 6ije stoga opravdano dijeliti 'K!K32 zgrade s
>!(H( kuaB naprotiv, moramo ih zbrojiti, a za procjenu broja stanara u jednoj zgradi, njihov
broj moramo pomnoiti ne samo s prosjenim brojem stanara u jednom stanu "cenaculum+,
nego i s brojem stanova u svakoj zgradi!
Akupan broj od 233!3>3 stanovnika do kojega su -uO i Got doli krivim tumaenjem pojma
zgrade "insula+, manji je ak i od ukupnog broja odraslih mukaraca koji su pro/itirali od
1ugustove velikodunosti! 2a nepodudarnost je toliko oita da je dostatna da srui njihovu
teoriju! @ada u iduem poglavlju budemo prouavali tipove rimske kue, brzo emo se
uvjeriti da prosjena insula sadri * ili K stanova, s * ili K stanara svaki! ,oramo stoga
zakljuiti iz podataka koje donosi Regionaries u '! stoljeu, da je u drugom stoljeu "kada je
Rim vjerojatno prestao rasti+, grad imao *3!333 stanovnika koji su ivjeli u najmanje >!333
kua "domus+, emu valja pribrojiti i stanovnitvo u 'K!K32 zgrade, koje je moralo varirati
izmeu >,>K*!333 i >,K((!333! Sak i ako uzmemo manju od ove dvije brojke i ograniimo se
na ukupni broj od otprilike >,233!333 stanovnika u doba 1ntonina, jasno je da se populacija
Rima po veliini pribliila onoj u dananjim glavnim gradovima! =lavni grad carstva morao
je patiti od svih problema prenaseljenosti koje i mi doivljavamo, ali u puno veoj mjeri! 1ko
je Rim 7 kraljica antikog svijeta0 terrarum dea gentium:ue( Roma $ui par est nihil et nihil
secundum "boica zemalja i ljudi, Rim koji je u svemu prvi i kojemu nita nije ravno+ 7 u
doba 2rajana postao kolosalni grad koji sve guta, koji zadivljuje strance i provincijalce, kao
to je danas sluaj s amerikim velegradovima, tim skuplje je platio za svoju veliinu!
"Prema0 C! -arcopino, DailD Gi/e in 1ncient Rome+
'>
2) Forum
Paznja rimskih graditelja usmjerena je poglavito na uredenje vjerskog,
administrativnog i politickog sredista grada - foruma. Upravo na forumima susrecemo
najveca ostvarenja rimske arhitekture. Forum je, koliko je to bilo moguce, nastao u
sredistu urbane aglomeracije, na mjestu susreta karda (cardo) i dekumana (decumanus).
Posebne okolnosti, kao sto su reljef tla ili povijest naselja, cesto su, medutim, nametale
polozaj izvan sredista grada (kao sto je, na primjer, bio slucaj u Pompejima).
51
Rast
grada mogao je uvjetovati napustanje starijeg i izgradnju novog foruma, kao sto se
vjerojatno dogodilo pri prosirenju Salone u vrijeme Marka Aurelija.
52

Od gradevina na forumu najvazniji su hramovi. Cesta dispozicija su jedan hram s tri
cele, po uzoru na hram 1upitera Kapitolijskog u Rimu (kao sto je slucaj u Zadru) ili tri
odvojena hrama s po jednom celom (slucaj s prvim forumom u Saloni, a mozda i u Puli).
Na republikanskom forumu u Rimu (Forum Romanum), hramovi su bili jos brojniji.
Bazilike preuzimaju na sebe vise funkcija - od administrativnih (sudovi, zasjedanje
gradskih vijeca), do trgovackih. Gradevine koje su namijenjene razonodi i udobnosti
stanovnika grada, ali i sire okolice, zauzimaju vazno mjesto. Svaki grad ima barem
jedne terme, cesto jedno kazaliste, a u zapadnim provincijama uz to i amfiteatar.
53
U
najvaznijim gradovima tome treba pridodati i hipodrom (cirk). Implantacija ovih
gradevina u gradsko tkivo ne slijedi uvijek iste zakone. Ako su jedne terme u pravilu
blizu foruma, druge su rastrkane po stambenim cetvrtima i zauzimaju povrsinu jedne
insule (usp. slucaj Pompeja). Amfiteatar se zbog svojeg elipsastog oblika slabo uklapa u
ortogonalnu mrezu ulica; buduci da predstavlja mjesto okupljanja velikog broja ljudi i
cestih provala nekontroliranog nasilja, u pravilu je podignut na periferiji grada (kao sto
je slucaj u Puli i Saloni).
54
O znacenju i funkciji foruma govori Vitruvijev tekst iz
traktata o arhitekturi, a za modernu interpretaciju donosimo dijelove iz knjige Lewisa
Mumforda, 1rad u historiji.

*>
?a pregled situacije na tlu Ervatske vidi 4ui, 1ntiki grad, n!dj!, posebno str! 2'')2*>!
*2
#idi C! Celii Radoni, Diocletian and the 4alona Arbs :rientalis, u0 Dioklecijan, tetrarhija i Dioklecijanova
palaa, ?bornik radova, 4plit, 233H!, str! 33()333!
*3
8rimjeri na tlu Ervatske u 4ui, 1ntiki grad, n!dj!, posebno str! 2*3)2*( "2erme+ i str! 2*&)2K* "2eatri i
am/iteatri+!
*'
#elika iznimka je, naravno, /lavijevski am/iteatar 7 @oloseum 7 u srcu Rima!
'2
6avni trg kod Grka %e 3etverokutnog tlocrta i uokolo ima dvostruke i +iroke tri%emove s gusto
poredanim stupovima ko%i nose arhitrave od kamena ili mramora i galeri%e povrh n%ih' Ali( to
ni%e slu3a% s gradovima u <tali%i( 2udu4i da %e stari o2i3a% 2io da narod na trgovima mo7e
promatrati 2or2u gladi%atora i )2og toga %e potre2no da ra)mak i)me*u stupova 2ude puno
ve4i i da pod takvim tri%emovima 2ude dovol%no prostora )a du4ane m%en%a3a @novcaA i
2alkone 5
Veli3ina takvih %avnih trgova mora 2iti proporcionalna 2ro%u stanovnika( kako ne 2i 2ili
odve4 ti%esni u slu3a%u pos%ete ve4eg 2ro%a l%udi( ali i da se ne doima%u odve4 prostrani(
ukoliko grad ni%e odve4 nasel%en' Da 2i se odredila +irina trga( du7inu tre2a podi%eliti na tri
di%ela i u)eti dva9 na ta% na3in o2lik trga 2iti 4e i)du7en( a to %e prikladno )a odr7avan%e
igara'
Stupovi na drugom katu @tri%emaA mora%u 2iti man%i )a %ednu 3etvrtinu od onih u prvome( %er
ti nose ve4u te7inu i mora%u 2iti %a3i' &ome nas u3i i priroda( ko%u tre2a uvi%ek opona+ati( %er
isto %e i sa svime +to raste i) )eml%eB sta2la ko%a su ravna i uspravna( kao 2orovi( 3empresi i
pini%e( uvi%ek su de2l%i pri dnu i posta%u sve tan%i prema vrhu kro+n%e' &ako su i arhitekti imali
ra)loga odrediti kao pravilo da gorn%i di%elovi mora%u 2iti man%i u de2l%ini i +irini od onih
ko%i su ni7e I "#itruvije, : arhitekturi, #, >+
**

`
8rema tradiciji, Rim je nastao iz saveza razliitih plemena, pod vodstvom Rimljana, koja su
nastavala brdo 8alatin! 4imbol tog saveza bio je osnivanje zajednike trnice "!orum+, s
mjestom za okupljanje "comitium+, koje je u ranijem razdoblju koriteno i za atletska i
gladijatorska natjecanja! Eram je nedvojbeno bio vaan izvorni dio Loruma jer je 9trgovaki
mir;, tako nuan za slobodnu razmjenu dobara, bio potivan zbog svetosti mjesta! Lorum nije
jednostavno otvoreni trgB na nain na koji se razvio u Rimu bio je to ograeni prostor
sloenog tlocrta, unutar kojeg su vano mjesto imali hramovi i svetita, sudnica "2asilica+ i
vijenica "curia+, te otvoreni prostori okrueni raskonim kolonadama "porticus+! Anutar tih
otvorenih "ali natkrivenih+ prostora, govornici su se mogli obraati okupljenim graanima,
dok su za nepovoljnog vremena velike dvorane i bazilike sluile istoj svrsi! @ako je primijetio
1ugust ,au u sluaju 8ompeja,
*K
to god se odvijalo na trgu, moglo se dogaati i u bazilici,
**
#itruvije ",arko #itruvije 8ollio+ bio je inenjer i s -ezarom je sudjelovao u vojnim pohodima u =aliji i
Tpanjolskoj! 8ri kraju ivota "umro oko 2K! pr!@r!+, napisao je 9Deset knjiga o arhitekturi;, od neprocjenjive
vanosti za poznavanje rimske graditeljske prakse i teorije!
*K
1ugust ,au, njemaki arheolog iz >H! stoljea, koji je uspostavio i danas vaeu podjelu rimskog slikarstva na
9etiri pompejanska stila;!
'3
iako je ona bila poglavito namijenjena poslovnim transakcijama i izricanju pravde! ?bog svoje
jednostavnosti /orum je mogao posluiti razliitim svrhama, a ne samo vjerskom okupljanju!
8reobrazba iz jednostavnog otvorenog prostora u potpuno ograeni Lorum poela je rano!
#jerojatno ve oko 333! pr!@r!, Rim je prestao nalikovati na pretjerano izrasli seoski gradiB
tada su drveni tandovi mesara na /orumu poeli ustupati mjesto mjenjanicama novca, dok je
trnica hrane postala obilnija i specijaliziranija! @aton "zvan -enzor+ je >(H! godine pr!@r!
potaknuo izgradnju velike sredinje trnice hrane, s klaonicom natkrivenom kupolom u
sreditu i prodavaonicama koje se ire radijalno prema van! #itruvije, koji je zapisao
onodobnu graditeljsku praksu "vidi gore+, preporua da riznica, zatvor i vijenica budu
podignuti tik do Loruma! @ako su carevi, jedan za drugim, nadograivali republikanski /orum
">orum Romanum+ ili, po uzoru na Culija -ezara osnivali novi u blizini postojeeg, sve vie
ljudi se zbog trgovine, vjerskih rituala i traeva slijevalo u sredite grada, gdje su kao
promatrai ili sudionici mogli sudjelovati u javnim poslovima ili privatnim tubama!
Argiletum, nova cesta koja je prolazila Lorumom i povezivala ga s gradskim etvrtima
obrtnika i trgovaca, pretvorena je u monumentalni prolaz, "kasniji+ 6ervin /orum! Dimenzije
/oruma, prema #itruviju, trebale su biti prilagoene publici0 prostor nije smio biti odve
skuen, niti djelovati odve prostrano!
:vdje, na starom republikanskom /orumu ">orum Romanum+ bilo je sredite javnog ivota ne
samo Rima, ve i itavog carstva 7 iako su postojali slini, ali manje vani trgovi u drugim
dijelovima grada! 6a ovom mjestu, izmeu @apitolija i 6eronove ?latne palae "Domus
aurea+, odnosno kasnijeg @oloseuma, nastalo je veliko mjesto za okupljanje gdje su graani
mogli svjedoiti mimohodima ratnih voa na bojnim kolima, koji su paradirali s tro/ejima i
zarobljenicima privezanima za kotae svojih kola, prolazei ispod trijum/alnih lukova kao
kroz slubene ulaze u neto to je u sutini bio neograeni prostor! :vdje su prevladavali
monumentalni razmjeri i prostorni red, s neznatnim odstupanjima koja su bila posljedica
povijesnih okolnosti ili speci/inosti terena! :vdje je novi Rim agresivne svakodnevnice, Rim
vojnika)pljakaa, ponienih robova i pohlepnih zemljinih pekulanata bio skriven pod
togom jednog drugaijeg Rima, Rima domoljubnih osjeaja i /ilozo/skih ideala! 2ko bi na
takvom mjestu mogao dovesti u sumnju stvarnost Rima pod ijom je vlau red bio red,
pravda bila pravda, uinkovitost uinkovitost, a ne samo krinka za grabeljivost, lakomost,
pohlepu, poudu i kolektivnu okrutnost! 6a /orumu se ovjek mogao prisjetiti, bez ironinog
podsmjeha i s iskrenim divljenjem, moralnih dvojbi jednog -icerona ili ,arka 1urelija i
''
njihove brige za opu dobrobit! :vdje je ovjek takoer mogao lako zaboraviti smrdljive jame
gradskog otpada "carnarium+ ili orgije muenja koje su se svakodnevno odvijale u okolnim
arenama!
5udui da je rimski /orum u svojoj biti spoj grke agore i akropole,
*(
on ne predstavlja
radikalnu novinu u odnosu na helenistike uzore! 6ova je, meutim, raznolikost sadraja, kao
i vii stupanj /ormalnog reda, proirenje i velianje tema koje su otprije prisutne u
helenistikom gradu! Cednom kad je uspostavljen u sreditu grada, novi red se irio posvuda,
poglavito zahvaljujui velianstvenim trijemovima "porticus+ i kolonadama kojima je 1ugust
sustavno uljepavao gradB u manje od dvadeset godina, ,arsovo polje "$ampus 8artius+ je
prekriveno kolonadama i trijemovima, koji su se protezali sve do obale 2ibera! @olonade su
mjestimice imale proirenja, gdje su se etai mogli odmoriti i uivati u izloenim
skulpturama i galerijama zidnih slika, a u tzv! 8ortiku 4epte ak i u velikom muzeju
neobinosti, antikviteta i proizvoda Dalekog %stoka! 8rocijenjeno je da su ulice s kolonadama
u Rimu za vrijeme 1ugusta prelazile 2> kilometarV 2i su trjemovi postojali sve do devetog
stoljea!
"Prema0 G! ,um/ord, =rad u historiji+
`
Forumi (republikanski i carski) su predstavljali izlog romanstva i slavu Rima. 1os u
drugoj polovici 4. st. n.Kr., povjesnicar Amijan Marcelin, opisujuci trijumfalni ulazak
cara Konstancija u Rim (356.), ne skriva ushicenje spomenicima na forumu. Premda je
do toga vremena Rim izgubio politicku vaznost koju je imao u prethodnim stoljecima, a
carevi stoluju drugdje - Konstanciju je ovo prvi posjet Rimu - iz njegovih rijeci
spoznajemo simbolicku vaznost koju su Rim i njegovi spomenici imali za prosvjecenog
covjeka kasne antike:
Kada se( dakle( potro+ilo puno sredstava )a kral%evsku pompu i kada su svi nagra*eni prema
)aslu)i( u vri%eme druge Or!itove pre!ekture Konstanci%e pri%e*e ri%eku Ocriculum( pra4en
velikim po3astima i 2ro%nim 3etama' Cinilo se da ga prati vo%ska svrstana u 2o%ne redove( a
o3i svih pratioca( usm%erene na n%ega( nisu se odva%ale od n%egova lika' Kada %e stigao
*(
#idi znaenje ovih pojmova u F! ,uller, =! #ogel, 1tlas arhitekture, >, ?agreb, >HHH!
'*
nadomak Gradu @RimuA( 2lagonaklono prima%u4i po3asti ko%e mu %e do+ao odati senat i
oda%u4i du7no po+tovan%e 3asnim slikama patrici%skih o2itel%i( u3ini mu se da %e ispred n%ega
sredi+te ci%eloga svi%eta' A kada se %e posli%e o2ratio narodu( 2io %e )aprepa+ten mno+tvom
rasa i naroda i) svih kra%eva svi%eta ko%i su se sakupili u Rimu 5
August( po)dravl%en povicima sretne do2rodo+lice( ni%e se( dakle( prepla+io grml%avine ko%a
se od2i%ala od okolnih 2rda i o2ala( ve4 %e )adr7ao svo% uko3eni stav ko%i %e )au)imao kada 2i
pos%e4ivao svo%e podanike u provinci%ama' <+ao %e tako daleko da 2i sagi2ao svo%u malenu
!iguru pri prola)u kro) visoka vrata i gledao 2i samo ravno ispred se2e( kao da mu %e vrat
uko3en' Ni%e okretao glavu niti li%evo niti desno i( sli3an kakvo% statui( ne 2i se pomaknuo na
svo%o% ko3i%i9 ne 2i pl%unuo ili o2risao lice ili nos( niti pomaknuo ruku' #remda %e to s n%egove
strane 2ila 3ista a!ektaci%a( ova% stav( kao i neki drugi detal%i i) n%egova privatnog 7ivota(
pru7ali su doka) i)u)etne i)dr7l%ivosti( )a ko%u si mogao pomisliti da %e od svih l%udi dana
samo n%emu 5
Cim %e u+ao u Rim( ogn%i+te carstva i svih vrlina( do+ao %e na rostru i ostao ni%em pred
!orumom( slavnim doka)om drevne rimske mo4i' Kamo god 2i svrnuo pogled( 2io %e )adivl%en
mno+tvom )namenitosti 5 #otom( o2ila)e4i po%edine di%elove grada i predgra*a na
padinama 2re7ul%aka i u udolinama( pomislio 2i da %e svaka idu4a )namenitost ve4a i
)na3a%ni%a od one ko%u %e vidio 3as pri%eB tako sveti+te 6upitera &arpe%skog( ko%e nadvisu%e sve
kao +to ne2o nadvisu%e )eml%u9 terme velike poput 3itavih pokra%ina9 golemu gra*evinu
am!iteatra 3i%i vrh l%udski pogled %edva dose7e9 #anteon( velik kao da %e 3itava gradska 3etvrt
savi%ena u krug9 visoke stupove s likovima 2iv+ih careva na vrhu9 hram Rome i >orum 8ira(
#ompe%evo ka)ali+te( Odeon( stadion 5 Ali( kada %e stigao na &ra%anov !orum( %edinstveni
spomenik pod suncem i( po mo%em mi+l%en%u( drag i samim 2ogovima( ostao %e potpuno
)apan%en' Ogledavao se oko se2e( promatra%u4i )adivl%eno divovske konstrukci%e ko%e %e te+ko
opisati i ko%e l%udi vi+e niti ne poku+ava%u opona+ati I "1mijan ,arcelin, Res gestae, R#%,
>3+
.
ZADATAK br. 3: slijedeci opis Amijana Marcelina, student treba rekonstruirati Konstancijev
posjet Rimu. Smisao vjezbe je da stekne pregled i mogucnost orijentacije u prostoru, sluzeci se
kartama i drugom dokumentacijom. Pritom se ocekuje da zna prepoznati glavne gradevine i
spomenike u povijesnoj jezgri grada (Forum Romanum, carski forumi, Kapitolij, Palatin,
Marsovo polje i podrucje oko Panteona). Osim toga, student ce, koristeci naznacenu literaturu,
prouciti sadrzaj i konfiguraciju foruma u Puli, Zadru i Saloni.
'K
III.
Razvitak arhitekture u doba Augusta
Premda su mnogi rimski carevi bili na glasu (pa i kritizirani) kao veliki graditelji
(Neron, Trajan, Hadrijan, Dioklecijan), August je taj koji je ostavio trajan pecat na licu
Rima. Njegova duga vladavina, mir koji je osigurao carstvu nakon dugih gradanskih
ratova i njegov ugled u zemlji i svijetu, doprinjeli su tome da Rim u razdoblju od 31.
pr.Kr. do 14. n.Kr. u potpunosti promijeni svoj izgled i postane najvaznije srediste
rimsko-helenistickog svijeta. Ta njegova djelatnost ostala je zapisana i u njegovom
javnom testamentu:
%#! >H! >! <)gradio sam kuri%u i do n%e tri%em( Apolonov hram s tri%emovima na #alatinu(
sveti+te 2o7anskog 6uli%a( =uperkal( tri%em kod >lamni%skog cirka( )a ko%i sam dopustio da se
na)ove Oktavi%evim po onome ko%i ga %e na istom m%estu rani%e 2io sagradio( pulvinar kod
Na%ve4eg cirka( 2! hramove 6upitera 8un%ono+e i 6upitera Gromovnika na Kapitoli%u( hram
Kvirina( hramove 8inerve i 6unone kral%ice i 6upitera Slo2ode na Aventinu( hram =ara na
vrhu Svete ulice( hram #enata na Veli%i( hram 8ladosti( hram Velike 8a%ke na #alatinu' 23!
>! Kapitoli% i #ompe%evo ka)ali+te( o2%e sam gra*evine popravio u) veliki tro+ak( a da mo%e
ime nigd%e ni%e ure)ano' 2! #opravio sam vodovodne kanale ko%i su na vi+e m%esta 2ili od
starosti o+te4eni( a vodovod ko%i se na)iva 8arci%evim udvostru3io sam time +to sam u n%egov
tok ukl%u3io novi i)vor' 3! Dovr+io sam 6uli%ev !orum i 2a)iliku ko%a se nala)ila i)me*u
Kastorova i Saturnova hrama( d%elo ko%e %e )apo3eo i gotovo dovr+io mo% otac9 a kad %e ista
2a)ilika uni+tena po7arom( )apo3eo sam pro+iren%e pod imenom svo%ih sinova( i )apov%edio
sam da %e( ako %e )a 7ivota ne 2udem dogotovio( dovr+e mo%i nasl%ednici' '! Osamdeset dva
sveti+ta 2ogova u Rimu o2novio sam )a svo%ega +estoga kon)ulata( po odluci Senata( tako da
ni%e )anemaren niti %edan ko%emu %e tada tre2ao popravak' *! Kad sam kon)ul 2io sedmi put(
popravio sam >lamini%sku cestu od Rima do Arimina( i sve mostove osim 8ulvi%skog i
8inuci%skog!
*&
*&
Djela boanskog 1ugusta "Res gestae divi Augusti+, uredio i preveo R! ,atijai, ?agreb, 233(! 2ekst je
najdui i najznamenitiji natpis u kamenu na latinskom! 6apisao ga je, odnosno diktirao pisarima sam car 1ugust!
2o je istovremeno epigra/ski spomenik, povijesno vrelo i knjievni tekst, s obiljem povijesnih i kulturnih
podataka koji osvjetljavaju 1ugustovo doba, njegov ivot i politiku djelatnost! 2ekst je poslije 1ugustove smrti
urezan na bronane ploe koje su postavljene ispred carskog mauzoleja na ,arsovu polju u Rimu, a najpoznatija
9kopija; je ona uklesana na latinskom i grkom na zidove hrama u antikoj 1nciri "danas 1nkara u 2urskoj+,
tzv! 8onumentum AncDranum "vidi R! ,atijai, Djela boanskog 1ugusta, n!dj!, str! *)K+!
'(
U nastavku je detaljni pregled Augustovih graditeljskih aktivnosti u Rimu te osnovna
obiljezja arhitekture njegova vremena, iz knjige 1. B. Ward-Perkinsa, Roman 2mperial
%rchitecture, Yale University Press, 1994., str. 25-44 (brojevi u zagradama odnose se na
ilustracije u knjizi).
`
,oemo biti zadovoljni to imamo ostatke najvanijih graevina koje je dao podii 1ugust, a
koje se spominju u Res gestae! 6iti jedna nije u potpunosti sauvanaB od nekih, kao to su
hram boanskog Culija, 1polonov hram na 8alatinu ili 1ugustov mauzolej, sauvani su samo
manji dijelovi, no i oni su svjedoci koji nam barem djelomice mogu doarati kvalitetu, ali i
kvantitetu arhitekture Rima u 1ugustovo doba!
,arcelov teatar "3,4+ sauvan je zahvaljujui preobrazbi u tvravu tijekom srednjeg vijeka i
palau obitelji 4avelli u >K! stoljeu! ?amiljen, ali vjerojatno ne i zapoet u vrijeme -ezara
na mjestu starog kompleksa hramova i kazalita "ad Apollinis+, kojeg je podigao ,! $milije
>(H! godine pr!@r!, zavren je i posveen tek izmeu >3!)>>! godine pr!@r! 8ozornica je jo
uvijek pod zemljom no, prema prikazu na mramornom tlocrtu Rima iz vremena 4evera "tzv!
>orma ;r2isB op!pr!+ ostala je, usprkos kasnijim pregradnjama, prilino jednostavna u tlocrtu,
bez sloene izmjene izbaenih i uvuenih dijelova koja karakterizira pozornice iz kasnijeg
vremena! 6osai za konstrukciju gledalita dobro su sauvani ispod kasnije palae, a
zakrivljeni vanjski zidni plat, rastereen kasnijih dogradnji, spada meu najbolje sauvane
spomenike Rima! 4hema /asade 7 sustav viekatnih arkada uokvirenih u etvrtasta polja
klasinih redova koji pritom imaju iskljuivo ukrasnu namjenu 7 vue podrijetlo neposredno
iz tradicija kasne Republike, kao to smo mogli vidjeti na velikim svetitima u 8renesti
">ortuna #rimigenia+ i 2ivoliju "Eeraklovo svetite+, a u samom Rimu na zgradi 2abulariuma
"arhiv+! 6ajvidljiviji napredak na zgradama iz ranijeg razdoblja je upotreba kamena travertina
na itavom proelju i odvaan naizmjenini ritam punog zida i otvora! :bino se pretpostavlja
da je na vanjskoj /asadi primijenjena superpozicija tri reda, kao i u sluaju kasnijeg
@oloseuma, no treba primijetiti da su sauvana samo dva donja, dorski i jonski! 6eki
'&
strunjaci predlau da je izgubljena nadgradnja mogla biti u obliku obine atike, a ne korintski
red, kako predvia kanonska praksa!
*H
%talski tradicionalizam ,arcelovog kazalita i helenistiki utjecaji prisutni na 1ri 8acis
predstavljaju dva pola arhitektonskog ukusa u doba 1ugusta! Apravo je mijeanje ove dvije
struje stvorilo podlogu za neka od najboljih i najutjecajnijih rjeenja u arhitekturi nadolazeeg
razdoblja! 6igdje taj proces nije toliko primjetan kao na 1ugustovom /orumu koji iz vie
razloga predstavlja vrhunac 1ugustova graditeljskog programa "6,7+! 1ugust se jo u trenutku
bitke kod Larsale "'2! pr!@r!+, zavjetovao izgraditi u Rimu hram ,arsa :svetnika "8ars
;ltor+, ali je hram u trenutku posveenja /oruma "2! n!@r!+ jo uvijek bio nedovren, tako da
velik dio graevine pripada kasnom razdoblju 1ugustove vladavine! Lorum i hram mogu se s
pravom smatrati oglednim primjerom 1ugustove arhitekture u trenutku njezine pune zrelosti!
@ao i u sluaju -ezarova /oruma, i ovaj je trebao osigurati dodatni prostor za javne potrebe
rastueg stanovnitva Rima! A osnovi je 1ugust slijedio tlocrt svoga prethodnika, ali u znatno
razvijenijem obliku! Eram je bio podignut na daljem kraju izduenog prostora s dvije bone
dvorane na stupovima "trijem+, koje su imale polukruna proirenja, postavljena na krajevima
krine osi koja se podudara s linijom proelja hrama! Danas, kada su bone dvorane nestale, a
polovicu /oruma prekriva moderna prometnica, proporcije kompleksa mogu se uiniti znatno
drugaijima "7+B no, dok je hram 7 gotovo kvadratnog tlocrta, s dubokim trijemom 7 stajao,
mogao je biti sagledan uistinu samo sprijeda! %zdignut na visokom podiju, na vrhu stepenita
od sedamnaest stepenica, nadvijao se nad izduenim, iznenaujue uskim prostorom izmeu
bonih trijemova "8+! 4vetonije je zapisao da 1ugust nije uspio otkupiti svo zemljite koje je
namjeravao, to se vjerojatno odnosi na istoni ugao, gdje je asimetrija tlocrta uspjeno
prikrivena bonim trjemovima!
5ez obzira na brojne helenistike detalje, koncept 1ugustova /oruma je izrazito rimski!
,arsov hram je u odnosu na /orum bio postavljen na isti nain kao i hram #enere Roditeljice
"Venus Genetri+ na -ezarovom /orumu! 4am tlocrt /oruma, s hramom koji dominira
pravokutnim otvorenim prostorom ispred sebe i koji je smjeten na izrazito povienom podiju
i prislonjen uz stranji zid, u izravnoj je italskoj tradiciji! %stoga je podrijetla i stroga osna
simetrija cijelog tlocrtaB grki arhitekt vjerojatno bi umjesto toga iskoristio prirodnu
kon/iguraciju terena! Rimski arhitekti uvijek su bili skloni graditi pojedine graevine
izdvojeno, a u ovom sluaju takav dojam je dodatno pojaan golemim ogradnim zidom
*H
2akav je sluaj u 8uliB usp! odgovarajue poglavlje u ,! 4ui, Anti3ki grad, n!dj!
'H
visokim gotovo 3* metara, koji ima dvostruku namjenu zatite od poara i vizualnog paravana
izmeu /oruma i gusto izgraene stambene etvrti! Dojam zatvorenog prostora dodatno je
naglaen visinom bonih trjemova, proelja kojih su zavravala atikom povrh kolonade, na
kojoj su karijatide nosile kazetiranu trabeaciju i uokviravale medaljone s glavama boanstava!
Cedini kontrast dominantnoj osi bila su dva polukruna dvorita koja su se otvarala s
unutranje strane trjemova! :na su nesumnjivo sluila praktinoj svrsi, moda kao sudnice, a
njihov oblik je vjerojatno bio uvjetovan manjkom raspoloivog prostora u istonom dijelu
kompleksa! %pak, diskretna krina orijentacija "dvostruka aksijalnost+ nije nita manje tipina
za rimski pristup, to e se otprilike stotinu godina kasnije, u dodatno razraenom obliku,
pokazati na 2rajanovom /orumu!
@oncept prostranog /oruma, zatim njegova namjena i tlocrt su, dakle, karakteristino rimski!
4 druge strane, /orum je u detaljima nudio puno novog i uzbudljivog! Dok je impresivna
struktura ogradnog zida s e/ektnim izmjenama kamena iz =abija i travertina primjer najbolje
kasnorepublike tradicije, dotle su /ino obraeni mramorni zidovi hrama na visokom podiju,
sa zavrnom pro/ilacijom ukraenom relje/nim meandrom izrazito grki, gotovo sigurno
maloazijski motiv, nastao prema istom uzoru kao i oni na 1ugustovom hramu u 1nkari "179+!
%z detalja kao to su karijatide "9+ i izvanredni kapiteli pilastara s motivom 8egaza iz hrama
"10+, vidljivo je da je arhitekt bio upoznat i sa spomenicima u 1tici, ukljuujui vremenski
bliske graevine kao to su unutranji propileji u $leuzini! ,ajstori su takoer velikim
dijelom morali biti =rci, zaposleni pri izvedbi mnotva mramornih stupova, greda, plonika,
zidnih oplata, kojima je /orum bio ukraen 7 ne samo od bijelog -arrararskog mramora, nego
i od raznobojnog mramora iz 6umidije, Lrigije, 2eosa, Eiosa i $ubeje, da spomenemo samo
one koje je jo mogue vidjeti na licu mjesta! :vo nije prvi put da se mramor u boji koristi u
Rimu, ali je prvi put upotrebljen u tako velikim koliinama! 4uprotnost izmeu bljetave
bjeline hrama i raskonih boja koje su ga okruivale morao je biti upeatljiv, kao to je bio i
neobian, navodei 8linija da ga zajedno s bazilikom $milijom "jo jedna raskona mramorna
graevina+ i Eramom ,ira "&emplum #acis+ iz #espazijanova doba svrsta meu tri najljepe
graevine na svijetu!
: unutranjosti hrama, koju su opustoili pljakai mramora u srednjem vijeku, znamo
alosno malo osim da je bila bogato ukraena! Eram je imao apsidu u kojoj su stajali kipovi
,arsa, #enere i boanskog Culija, a strop su nosila dva reda slobodnostojeih stupova, s
korespondirajuim pilastrima na bonim zidovima! 5aza jednog stupa, zabiljeena u
*3
renesansi, vrlo je slina onoj iz 1polonovog hrama u -irku, ukazujui na jo jedan mogui
uzor za ukrase u hramu i na /orumu! 2i se utjecaji nikada nisu stopili u zaseban 9augustov
stil;, ali su bili ubrzano usvajani i pridodavani brojnim stilovima i motivima koji su sada
stajali na raspolaganju graditeljima u Rimu! 6ikada vie u povijesti rimske arhitektonske
ornamentike nee biti tako obilnog pritjecanja novih idioma i novih ideja ili tako iroke lepeze
dekorativnih tradicija istovremeno u upotrebi!
8remda gotovo nije bilo graevine na Lorumu Romanumu koja na neki nain nije bila
povezana s 1ugustom, u brojnim sluajevima rije je o dovretku ili obnovi graevina koje je
zapoeo Culije -ezar! Setiri glavna graevinska projekta koji se povezuju s 1ugustom 7
bazilike $milia i Culia, zgrada kurije "okupljalite senata+ i rostra "plat/orma koja je sluila
kao govornica+ 7 su svi bili dio projekta kojim je -ezar htio unijeti red u dotadanji kaotini
razvoj od davnine tovanog sredita grada! 8eti projekt, hram 5oanskog Culija "Divus <ulius+,
posveen 2K! pr!@r! "vjerovatno dovren nekoliko godina ranije+, takoer se nadovezuje na
-ezarov projektB on je zamiljen kako bi se uspostavio jak arhitektonski naglasak na uskom
jugoistonom dijelu otvorenog prostora ije su uzdune strane zauzimale dvije spomenute
bazilike i osigurala ravnotea u odnosu na rostru na suprotnoj strani! :sim kao element ovog
ambicioznog plana, rostra je od povijesnog, vie nego arhitektonskog znaaja, a 1ugustova
kurija je bila toliko oteena u poaru 2&'! n!@r! da ju je Dioklecijan morao u cijelosti
obnoviti! @ovanice pokazuju da je 1ugustova kurija bila vrlo slina svojoj nasljednici 7
visoka graevina sa zabatima i tri pravokutna prozora iznad plitkog trijema uzdu
jednostavnog proelja "11+!
4 druge strane, o dvije bazilike znamo dovoljno da si moemo stvoriti prilino cjelovitu
predodbu o njihovom izgledu! %ako sline u tlocrtu, poloaju, svrsi, one nude zanimljivu
sliku o raznolikosti arhitektonske prakse u 1ugustovo doba u Rimu! :d dvije bazilike,
konzervativnija je bila bazilika $milija "Emilia+, iznova podignuta nakon poara >'! godine
pr!@r! 6edavna istraivanja pokazala su da je nova graevina "12A+ vjerno slijedila gabarite
svoje prethodnice! 4astojala se od uske dugake sredinje dvorane, koja je bila osvjetljena
kroz prozorski kat i okruena na sve etiri strane unutranjim trijemovima s galerijama na
katu! 2a dvorana, dugaka nekih H3 i iroka 2( metara, bila je otvorena prema jugoistoku i
imala sa sjeveroistone strane dodatni red stupova koji su s obzirom na blizinu vanjskog zida
imali vie dekorativnu nego /unkcionalnu namjenu! @onstrukcijski je to bila prilino
konzervativna zgrada, upeatljiva vie po bogatstvu materijala i ukrasa nego po novim
*>
arhitektonskim rjeenjima! 6a svojoj jugoistonoj strani, prema /orumu, bila je zatvorena
nizom duana "&a2ernae novae+, najvjerovatnije na dva kata i otvorenih na dvokatni trijem!
8roelje trijema imalo je stupce s lukovima koji su bili uokvireni snano istaknutim
elementima dorskoga reda "13+! :vaj trijem obino se identi/icira kao trijem =aja i Gucija,
koji je posveen 2! pr!@r! i praktiki predstavlja zasebnu zgradu, preinaku helenistike stoe
"dvokatnoga trijema+ u suvremenu rimsku verziju! 8roelje je oigledno bilo zamiljeno kao
pandan proelju bazilike Culije na suprotnoj strani!
5azilika Culija "<ulia+, unitena u poaru nedugo nakon zavretka gradnje, vjerojatno >2!
pr!@r!, i obnovljena do >2! n!@r! predstavlja zanimljiv kontrast! 8odignuta je kao sjedite
centumvirskih sudova "koji su se odravali u sredinjoj dvorani, po potrebi odvojeni zastorima
ili drvenim paravanima+ i vie odgovara obrascu arhitekture iz doba republike po tome to je
otvorena s tri strane, a zatvorena samo na jugozapadu "9stranja strana; u odnosu na /orum+,
gdje se dvokatni red duana ili ureda otvarao prema unutranjem trijemu i galeriji povrh njega
"12B+! 1li, iako je u drugim detaljima tlocrt ">3* sa 'K metara, izuzevi duane+ samo
razraenija verzija sestrinske bazilike nasuprot, s dvostrukim ophodnim trijemom i galerijom
oko sredinje dvorane, princip konstrukcije je potpuno drugaiji! Amjesto na stupovima,
konstrukcija lei na arkadama i etverokutnim stubovima, ophodni trijemovi su nadsvoeni, a
jedino sredinja dvorana ima drveni krov! 4tupci u unutranjosti su krinog presjeka i
napravljeni od vapnenca, oni u drugom nizu od mramora, dok su arkade na dva glavna
proelja bile uokvirene polustupovima i trabeacijom dvostrukog toskanskog reda! :sim po
veem bogatstvu materijala, graevinska struktura je u velikoj mjeri nalikovala strukturi
,arcelovog teatra i nudi zanimljiv, u ovom obliku i kontekstu jedinstven primjer
reinterpretacije tradicionalne arhitektonske teme pomou suvremenih graditeljskih metoda!
1rhitektura hramova u 1ugustovo doba po svojoj je prirodi naginjala konzervatizmu! A
relativno ogranienom prostoru unutar grada nije bilo mjesta za smjele inovacije koje su
obiljeile arhitekturu velikih italskih svetita u doba kasne republike "usp! svetite Lortune
8rimigenije u 8renestiB op!pr!+, i premda su u vrijeme 1ugusta i njegovih nasljednika u
arhitekturi i dalje prisutna izrazito italska obiljeja kao to je tenja da se hram nasloni na
stranji zid i usmjeri prema naprijed, kao i gotovo univerzalna upotreba visokog podija s ili
bez prednjeg stubita, prevladavajui je ukus nesumnjivo bio vie sklon grko)helenistikoj
tradiciji! #jerovatno su i dalje postojala mnoga starija svetita, s niskim stupovima i plitkim
krovovima, no u trenutku obnove su zamijenjena graevinama koje su, po svojim
*2
proporcijama i brojnim detaljima, puno blie normama kasno helenistikog graditeljstva!
Cedan od najranijih i najljepih hramova iz 1ugustova doba bio je 1polonov hram na 8alatinu,
podignut izmeu 3K!)2&! pr!@r! 4agraen iz vrstog kararskog mramora i ukraen brojnim
poznatim skulpturama, bio je na glasu kao jedno od uda svoga vremena! :dmah uz njega bio
je podignut trijem sa stupovima od numidskog mramora "jedna od prvih zabiljeenih upotreba
obojenog mramora takvih razmjera+ te grka i latinska knjinica! 6akon velikog poara K'!
n!@r!, knjinice su u vrijeme Domicijana bile iznova podignute na vioj razini, a njihovi ostaci
mogu se vidjeti iza velikog triklinija /lavijevske carske palae "Domus Augustana+! :d hrama
nije ostalo iznad povrine nita osim jezgre podija i nekoliko mramornih /ragmenata, no
posljednja istraivanja potvruju da je u tlocrtu hram bio pseudoperipter, sa iroko
postavljenim heksastilnim trijemom otvorenim prema -ircusu ,aPimusu! 5io je smjeten na
vrhu velianstvenih stepenica, bono od kojih je s jedne strane bila 1ugustova kua, a s druge
dvorite s dvije knjinice! 4ve to znamo o ovim ranim graevinama iz 1ugustovog doba
upuuje na to da oni predstavljaju /azu intenzivnog graditeljskog eksperimenta! Da su neke od
njih bolje sauvane, razvitak arhitekture u vrijeme 1ugusta bio bi nam puno jasniji!
:blinji hram #elike ,ajke "8agna 8ater ili @ibela+ nudi upadljiv kontrast! 6akon to je
hram izgorio 3! n!@r!, obnova u doba 1ugusta u potpunosti slijedi konzervativne tradicije,
vjerovatno koristei dobar dio materijala s prethodne graevine iz republikanskog doba s
obilnom upotrebom tuka, kako za zidne povrine, tako i za arhitektonske detalje! Relje/ iz >!
stoljea u #illi ,edici, na kojemu je prikazano proelje 1ugustove graevine "14+, podsjea
na stupanj ra/iniranosti koja se dala postii i u tome materijalu, esto koritenom, ali rijetko
sauvanom! Tto se tie tehnike zia, ona dobrano odgovara onome to znamo o hramu ,arsa
;ltora na 1ugustovom /orumu! A vrijeme kada se toliko toga gradilo istovremeno, morali su
se javiti i drugi brojni primjeri slinog konzervatizma! 1ugust se hvalio da je do 2&! pr!@r!
obnovio &2 hrama u gradu i nema sumnje da su se u brojnim sluajevima pri obnovi koristili
tradicionalni materijali i slijedile tradicionalne metode! Sak i u sluajevima kada je obnova
zapravo znaila potpuno novu izgradnju, bio je prisutan odreeni stilski otklon! $kstremni
primjer moda predstavljaju tri mala hrama na /orumu Eolitorium, koji su djelomice sauvani
zahvaljujui kasnijoj ugradnji u srednjovjekovnu crkvu 4! 6icolo in -arcere! 4 obzirom na
koritene materijale i arhaizirajue detalje, sva tri hrama su smatrana graevinama
republikanskog doba, s datacijom koja je sezala i do drugog stoljea pr!@r! 4ada se ini
izglednim da je barem jedan od njih "dorski hram izgraen od travertina+ 7 a vrlo vjerojatno i
sva tri 7 nastao u vrijeme 1ugusta, kada je zamijenio graevinu unitenu u vatri koja je
*3
poharala ovaj dio grada 3>! godine pr!@r! Dva gotovo istovjetna jonska hrama imaju detalje
koje treba usporediti s @astorovim hramom iz kasnijeg razdoblja 1ugustove vladavine, a
jednog od njih gotovo sigurno treba prepoznati kao Canusov hram, koji nije bio spreman za
ponovo posveenje sve do >(! godine n!@r! A trenutku kada su zalihe graevnog materijala i
dotok radne snage uslijed otvaranja brojnih gradilita morali predstavljati problem, nije udno
to su ova mala i ne odve vana svetita dugo ekala na dovrenje ili to su, jednom
dovrena, pokazivala brojna obiljeja arhitekture iz prethodnog vremena!
8ostoje jo dva hrama koji zasluuju kratak osvrt0 @astorov hram "15+ i hram 4loge
"$oncordia+ na republikanskom /orumu "Lorum Romanum+! :ba su drevne graevine koje su
u potpunosti obnovljene tijekom zadnjih dvadeset godina 1ugustove vladavine! @astorov
hram, kojega je obnovio 1ugustov posinak i nasljednik 2iberije izmeu (! pr!@r! i K! n!@r!,
bio je velianstveni peripter podignut na dvostrukom podijuB njegov prednji dio se, kao i u
sluaju oblinjeg hrama 5oanskog Culija, izdizao iznad /oruma i bio iskoriten kao pozornica
za nastupe govornika! 4redinji dio podija bio je od blokova tu/a oko betonske jezgre, osim
podnoja stupova, koji su bili od kamena travertinaB sve je bilo obloeno kararskim
mramorom, a izmeu podnoja stupova ostavljeni su otvori koji su moda sluili kao hramske
riznice! 2ri sauvana stupa, visoka >'!23 m, s dijelovima originalne trabeacije, svi od
kararskog mramora, ve u >*! stoljeu bili su smatrani spomenikom! -ela je gotovo u
potpunosti nestala, no zna se da je unutranjost bila ukraena redom stupova du oba bona
zida, slino kao u hramu ,arsa Altora na 1ugustovu /orumu! 8okuaji da se nadgradnja
datira prema inae nezabiljeenoj restauraciji iz kasnog prvog ili drugog stoljea n!@r! su
pogreni! %stina, postoje jasne razlike izmeu ovog hrama i gotovo istovremenog hrama ,arsa
Altora, ali jednako tako nalazimo niz detalja koji su tipini za arhitekturu 1ugustova
vremenaB osim toga, vidjeli smo da je upravo postojanje takvih razlika njezino obiljeje!
4auvani ostaci @astorovog hrama ostavljaju dojam da je ova graevina rad majstora koji nisu
bili neposredno pod utjecajem grkih uzora! Eram 4loge "$oncordia+, kojega je takoer
obnovio 2iberije i koji je bio posveen >3! n!@r!, ponavljao je neobian tlocrt svoga
prethodnika, kod kojeg je dua os cele ila irinom graevine, tako da je trijem zauzimao
samo dio prednjeg dijela cele! %sticao se bogatstvom mramora i mnotvom skulptura i slika
kojima je bio ukraenB uprkos slaboj ouvanosti, jasno je da je i arhitektonski ukras hrama bio
iznimno bogat, nagovijetajui raskone sheme nadolazeeg julijsko)klaudijevskog razdoblja!
4auvani /ragmenti ukljuuju dio relje/ima bogatog glavnog vijenca "16+, bazu stupa
unutranjeg reda cele, koja je vrlo slina onima u hramu ,arsa Altora, te kieni korintski
*'
kapitel s parovima ovnova umjesto uobiajenih voluta! ,asivni prag je bio od mramora s
Eiosa, a ostale vrste mramora ukljuuju eubejski, /rigijski i numidski!
4vakom tko je upoznat s pro/injenou grke arhitekture prirodno se namee pitanje da li u
sluaju augustovskih hramova moemo uspostaviti ikakvu korisnu generalizaciju glede tipova
koritenih tlocrta, razmaka izmeu stupova, proporcija i slino! 2akvo bi pitanje bilo potpuno
razumljivo dijelu onodobnih teoretiara arhitekture iji je predstavnik #itruvije! 6o, graditelji
nisu uvijek slijedili upute #itruvija i njegovih istomiljenika i to nas ne treba iznenaditi! A
ovo eklektino doba nova su se tehnika dostignua brzo nametala i potiskivala tradicionalna
razmiljanja o oblicima arhitektonskog izraza! 2locrti, kako se moglo i oekivati, otkrivaju
vrlo malo zajednikog! :dve toga je bilo dostupno, od velikog raspona moguih uzora, do
arhitekata razliitih ukusa i iskustava! :d pet najveih rimskih hramova, hram 4loge je
poseban sluajB druga dva hrama, Dijanin na 1ventinu i @virinov hram na @virinalu su
oktastilni dipteri, a preostala dva oktastilni peripteri "hram ,arsa ;ltora samo s tri strane+, u
skladu s poznatim tipom kojeg je #itruvije svrstao u kategoriju sine postico! :stali su
heksastili i prostili, pseudoperipteri ili peripteri! 6aglaena je tendencija prema visini na utrb
duine, to posebno dolazi do izraaja u sluaju ,arsova hrama, koji je imao osam stupova na
proelju i samo devet "ukljuujui i pilastar na stranjem zidu+ na bonim stranama!
K3
#isina
je u veini sluajeva postignuta neobino visokim podijem, u sluaju hramova 5oanskog
Culija i @astora ak dvostrukim podijem! :vaj posljednji je prelazio 33 metara visine, od
plonika do vrha zabata! A jo etiri hrama "onaj 5oanskog Culija, 1polonov u -irku,
@astorov i 4aturnov+, podij se takoer naglo uzdie uvis, pojaavajui dojam visine! A nekim
sluajevima to moe biti posljedica posebnih okolnosti, ali ovaj detalj je vano naglasiti,
budui da nije bio bez utjecaja na kasniju arhitekturu u provincijama "npr! hram Rome i
1ugusta u Geptis ,agni, @apitolij u 4abrati, itd!+! 4 iznimkom tri hrama na /orumu
Eolitorium "koje jedva da moemo smatrati tipinim augustovskim graevinama+, i moda
4aturnovog hrama, hrama 5oanskog Culija i 1polonovog hrama na 8alatinu 7 sva tri iz
ranijega razdoblja 1ugustove vladavine 7 uobiajeni red jest i ostati e korintski, dok su
razmaci meu stupovima u pravilu prilino mali! :vo posljednje obiljeje, premda je moglo
biti uvjetovano i praktinim razlozima, opet utjee na dojam naglaene visine! @onano,
moemo primijetiti da su tri najvea hrama imala bogato ukraene redove "stupova+ du
unutranjih bonih zidova cele! 2o obiljeje, koje je barem na poetku imalo kako praktinu,
tako i estetsku svrhu, pomaui smanjiti raspon krova, ima ishodite u grkoj arhitekturi, ali
K3
Asp! s tlocrtom 8artenona u 1teni, koji takoer ima osam stupova na kraim stranama!
**
postoje i italski uzori iz vremena republike! 8rimjer toga su dvorana s apsidom u 8renesti i
nim/ej u tzv! -iceronovoj vili u Lormiju! %sto rjeenje nalazimo i u 8ompejevom hramu
#enere 8objednice "Victri+, a ono e biti prisutno i nakon 1ugusta!
Tto se tehnika graenja tie, 1ugustovo razdoblje je obiljeio stalni napredak u postojeim
tehnologijama i nainima gradnje, vie nego znaajni novi izumi! 8ri koritenju lokalnoga
kamena za gradnju razliitih graevina, sve se vie koriste samo kvalitetnije vrste, osobito
travertin i gabijski kamen koji su upotrebljavani za dijelove graevina izloene pogledu!
Druge, manje vrijedne vrste kamena koritene su za podije i unutranje zidove! 4luaj
hramova na /orumu Holitorium podsjea nas da moramo biti oprezni s kriterijima datacije0
ono to je primjenjeno na javnim zgradama nije uvijek prisutno i na privatnim kuama, a jo
manje u sluaju gradnje izvan najueg gradskog sredita! 1li kako je beton bivao sve
dostupniji, to je ubrzo postao je/tina i djelotvorna zamjena za kamen koji se poeo koristiti u
manjoj mjeri 7 ukoliko se uope koristio 7 i to u dekorativnu svrhu! 8osebno dobri primjeri
lijepo obraenog "tesanog+ kamena kao graevnog materijala u Rimu u doba 1ugusta su
,arcelovo kazalite i zid oko 1ugustovog /oruma, ili podnoje "podij+ @astorovog hrama,
gdje ima iskljuivo strukturalnu ulogu!
8remda, dakle, nije bilo senzacionalnih inovacija u koritenju betona, moemo govoriti o
stalnom poboljanju njegove kvalitete! Dok su u sluaju spomenika podignutih u doba kasne
republike jo uvijek u pravilu vidljive vodoravne razdjelne crte "reke+, kao trag sukcesivnih
/aza radova, na poetku nove ere ova je pojava izuzetno rijetka! Casno je da su graditelji
unaprijedili tehniku stvorivi mjeavinu koja se polaganije sui, omoguivi jezgri zida da se
stopi u homogenu masu! Cednako tako, lukovi i svodovi pokazuju jasnu razvojnu liniju koja se
odmie od republikanskih rjeenja s nepravilnim komadima kamena radijalno poslaganima
oko unutranjeg luka 7 poput svodnih kamenova "voussoir+! 4ada je cijela masa "unutranji
dio luka i ostalo+ kompaktnija i ostaje vrsta i kada se potpornji uklone, to je postignuto
zahvaljujui veoj kvaliteti betona! 6ajvanije je ipak to to su graevinari u meuvremenu
shvatili da lokalni crveni vulkanski pijesak "po))olana+ ima ista izvanredna svojstva kao i
pulvis puteolanus iz mjesta 8ozzuoli na obali @ampanije, odakle se materijal dugo vremena
dovozio i koristio pri izgradnji pristanita, mostova i slinih hidraulinih radova! Apravo je
hidraulino svojstvo po))olane, pomijeane s vapnom, rimsku 9buku; iz vremena carstva
uinilo snanim adutom u graevinarstvu! %ako nisu bili svjesni teorijskih razloga za takvu
pojavu, #itruvijev traktat o arhitekturi "napisan izmeu 2*!)22! pr!@r!+ pokazuje da su
*K
Rimljani u njegovo doba ve posjedovali bogato iskustvo u radu s ovom i drugim vrstama
buke! 8rouavanje spomenika pokazuje da se buka od po))olane prvi puta pojavila u Rimu
u doba -ezara, ali je tek u doba 1ugusta ula u svakodnevnu upotrebu!
Razliite vrste betona su detaljno prouene i mogu nam biti od koristi pri datiranju
spomenika, ali pritom moramo biti oprezni! Detaljni uvid u radove koje je poduzeo 1gripa
prigodom popravaka rimskih akvadukata otkriva iroku lepezu mogunosti koje su stajale na
raspolaganju graditeljima na istoj graevini, to iskljuuje potpunu ujednaenost u gradnji i
materijalu! A Rimu, ve u rano 1ugustovo doba, izvedbe u tehnici opus reticulatum s
lukovima od tu/a uvelike su zamijenile ranije, nepravilnije tehnike i to je ostao uobiajeni
nain obrade vanjskog dijela zida sve do narednog stoljea! 6ajznaajnija novost bez sumnje
je bila povremena upotreba opeke, koja se poinje koristiti na spomenicima od sredine prvog
stoljea pr!@r! 8remda ve #itruvije spominje uporabu opeke pri gradnji stambenih kua, tek
2* godina kasnije nailazimo na graevinu "kolumbarij 1ugustovih osloboenika+ na kojoj je
cijeli vanjski dio u potpunosti iz opeke! 1ugustova Rostra "Rostra Augusti+, iz 23! pr!@r!,
predstavlja rani primjer upotrebe na javnim spomenicima! #elika je prednost novog materijala
u tome to omoguava graditelju u potpunosti ili djelomino odbaciti uporabu potpornih skela
pri izgradnji zidova, ali puni potencijal opeke nee biti iskoriten jo dugo nakon 1ugustove
smrti! Asporedo s poboljanjem kvalitete samog betona, ovime je bio otvoren put
revolucionarnim promjenama koje su se dogodile za njegovih nasljednika!
4uoeni s koliinom i raznolikou graditeljstva u Rimu u razdoblju od ubojstva -ezara "''!
pr!@r!+ do 1ugustove smrti ">'! n!@r!+, na prvi pogled je teko uspostaviti jedinstveni obrazac
razvitka! 6eujednaenost rjeenja je pravi pokazatelj stanja0 povijest arhitekture u
1ugustovom Rimu "isto e vrijediti za svaki grad u carstvu u iduih tri stoljea+, je satkana od
brojnih, na trenutke zapanjujue raznolikih obrazaca! 2ek iz povijesne perspektive moemo
vidjeti to im je zajedniko i u kojem smjeru vode! 5itne za 1ugustov graditeljski program
bile su povijesne okolnostiB povratak mira i blagostanja u svijetu umornom od ratovanja
doveo je do ostvarenja programa dotad nevienih razmjera! Sinjenica da je Rim u
meuvremenu postao neprikosnoveni gospodar i sredite civiliziranog svijeta znaila je da su
mu vjetine, materijali i umjetniki talent svijeta nad kojim je vladao odjednom svi bili na
raspolaganju! 6e iznenauje stoga da u arhitekturi toga vremena ima puno elemenata koje
moemo pripisati 9posudbi; iz drugih kulturnih tradicija, ali iznenauje brzina i uinkovitost
kojom su ti elementi bili prilagoeni svom novom domu! 6a dugu stazu, jo su znaajniji
*(
reciproni utjecaji koji sada poinju tei iz Rima prema vanB kao to je arhitektura
republikanskog Rima nezamisliva izvan ireg okvira helenistikog svijeta, tako se sada, po
prvi puta, helenistiki %stok naao pod utjecajem jednog veeg organizma "u ijoj izgradnji je
dao svoj doprinos+!
?naajan imbenik u razvitku rimske arhitekture je snaga domaih italskih tradicija!
Eelenistiki, odnosno grki element bio je bez sumnje izrazito prisutan u italskim tradicijama,
posebno u @ampaniji, gdje su povijesne okolnosti pogodovale pribliavanju dviju kulturaB no,
helenistiki element je bio 9usisan; i djelomice trans/ormiran kako bi udovoljio zahtjevima
vitalne arhitektonske tradicije rimske republike, koja je imala vlastite snane korijene!
8repoznatljivo obiljeje ove arhitekture je iskoritavanje nosivih i estetskih mogunosti luka,
koji potiskuje u drugi plan stup i arhitrav, osnovne elemente helenistike arhitekture,
preputajui im esto iskljuivo dekorativnu ulogu! Drugo vano obiljeje je zamjena
tradicionalnog krova od drvenih greda svodom! 4naga ove tradicije koji put ne dolazi toliko
do izraaja zato to su hramovi brojano najzastupljenija skupina arhitektonskih spomenika,
za razliku od svjetovne arhitekture, koja nije u jednakoj mjeri sauvana, a u kojoj je domai
italski element bio puno prisutniji! =raevine kao to su ,arcelovo kazalite i bazilika Culia
pripadaju razvojnoj liniji koja vodi neposredno od velikih svetita u Gaciju kao to su >ortuna
#rimigenia u 8renesti ili Eeraklovo svetite u 2ivoliju, do @oloseuma i Domicijanova
cirkusa! 2e su graevine karakteristine za iroki krug administrativnih i poslovnih zgrada, od
kojih su nam tek rijetke ostale sauvane! %talska tradicija prepoznatljiva je i u razvitku
speci/inih arhitektonskih tipova kao to je bazilika i njihovom prilagoavanju lokalnim
zahtjevima! % ovdje je @ampanija, zahvaljujui mijeanom grko)italskom drutvu, odigrala
vanu ulogu u poetnim /azama nove arhitekture! ,eutim, bazilika $milija iz 1ugustovog
doba, bez obzira na svu rasko egzotinih materijala, nije nita manje rimska graevina od
bazilike Culije, premda je u detaljima poneto staromodnija! 6akon podrobnije analize, ak i
rimski hramovi pokazuju manju ovisnost o helenistikim uzorima nego to se ini na prvi
pogled! :snovne arhitektonske /orme ve imaju iza sebe prilino dugo razdoblje
prilagoavanjaB ono to je novo jesu materijali i paljivija obrada! @oliko mi je poznato, nema
niti jedne graevine u Rimu iz vremena 1ugusta "zasigurno ne nakon ranog razdoblja njegove
vladavine+, koja bi bila toliko ovisna o grkim uzorima kao to je to sluaj s malim krunim
hramom na Lorum 5oarium iz republikanskog razdoblja!
*&
A svojim najvitalnijim i karakteristinim oblicima, republikanska graditeljska tradicija je
vezana uz upotrebu graevinskih materijala dostupnih u sredinjoj %taliji! Eelenistika struja u
arhitekturi 1ugustovog Rima jednako je tako usko povezana s uvoenjem novog materijala 7
mramora! Dok je u prethodnom razdoblju mramor bio dostupan samo kao egzotina luksuzna
roba, otvaranje kamenoloma u -arrari u razmaku od nekoliko godina dovelo je do tolikog
priljeva novog materijala na rimsko trite da je ubrzo bilo nuno osigurati vei broj vjetih
majstora, a jedino mjesto gdje ih se moglo nai bila je =rka! ?ajedno s duboko usaenim
divljenjem prema svemu to je bilo grko, posljedica takvog razvitka bila je brza i potpuna
helenizacija postojeih republikanskih tradicija arhitektonskog ukrasa! =rki kamenoresci, od
kojih su mnogi zanat nauili u neo)klasinim atikim radionicama, koristili su motive s
kojima su bili dobro upoznati u svojoj domovini! 1li, nagla pojava novog ukrasnog repertoara
nije toliko neoekivana koliko brzina kojom je uvozni repertoar bio prilagoen tipino
rimskom ukusu! 8rema standardima klasine =rke, proporcije i detalji velikog dijela rimskog
graevinskog pothvata prilino su skromni 7 ali pogrijeili bismo kada bismo primjenjivali
takve standarde! A razmaku od nekoliko desetljea pojavio se novi stil koji je speci/ino
rimski, stil koji e dominirati arhitektonskim repertoarom cijelo idue stoljee! A usporedbi s
gore navedenim, uvoz velikih koliina obojanog mramora za stupove, plonike i oblaganje
zidova velikih spomenika iz 1ugustova vremena nije tako revolucionarna pojava kao to
bismo mogli pomisliti u prvi as! 8olikromna arhitektura nije bila neto novoB bila je to samo
bogatija, suptilnija varijanta ve otprije poznate i primjenjene ideje! ?naajnije je to to je
upotreba novog materijala otvorila nesluene mogunosti za sve izraenije razlikovanje
ukrasne i konstrukcijske namjene "dekorativnih i nosivih elemenata+! 2a se tendencija
pojavila ve u doba republike, ali svoju punu primjenu i zrelost doivjet e tek s arhitekturom
od cementa i oplatom od opeke u vrijeme kasnijeg carstva!
"Prema0 Cohn 5! Fard)8erkins, Roman %mperial 1rchitecture, str! 2*)''B brojevi u zagradama odnose
se na ilustracije u knjizi+
ZADATAK br. 4: a) na karti odrediti gradevine i spomenike koje je dao podici ili obnoviti
August u Rimu; b) prouciti glavne spomenike Augustova doba na tlu Hrvatske.
*H
IV.
Rimska arhitektonska revolucija
Svo iskustvo koje su su rimski graditelji i arhitekti stekli tijekom republike i u doba
Augusta, do punog je izrazaja doslo u kasnijim stoljecima carstva. Najvece i
najmonumentalnije gradevine u Rimu i provincijama pripadaju razdoblju 2. stoljeca
(Trajanov forum i trznice, Hadrijanov Panteon i vila u Tivoliju), 3. stoljeca (Karakaline
terme) te prijelazu iz 3. u 4. stoljece (Dioklecijanove terme u Rimu i palaca u Splitu,
Maksencijeva / Konstantinova bazilika), a osnutak novog Rima na Bosporu, u vrijeme
Konstantina (330.), kruna je ovog razvitka. Takvu evoluciju zanimljivo je dovesti u vezu
s rastucom autokracijom i birokratizacijom carstva u kasnoj antici. U nastavku
donosimo poglavlje Rimska arhitektonska revolucija iz knjige 1. B. Ward-Perkinsa:
Roman 2mperial %rchitecture, Yale University Press, 1994., str. 97-107 (brojevi u
zagradama odnose se na ilustracije u knjizi).
`
2rajanova smrt ">>(! n!@r!+ je dobar trenutak da se zaustavimo i razmotrimo razvitak rimske
arhitekture otprilike jedno stoljee nakon 1ugustove smrti ">'! n!@r!+! 8remda nema nikakvog
znaajnog prekida u razvitku "niti e ga biti prije treeg stoljea+, novo razdoblje donijelo je
nove probleme i nove perspektive! #eliki graditeljski zamah iz 1ugustovog vremena nije niti
izdaleka bio iscrpljen! 2ijekom vie od stotinu godina on je bio nositelj arhitektonskog
razvitka u glavnom gradu carstva! :sim to je stvorio uvjete koji su omoguili revoluciju u
pristupu arhitekturi, to je tema ovog poglavlja, tijekom itavog prvog stoljea 1ugustov
program nudio je obrasce pri promiljanju arhitekture, kako u naprednom, tako i u
konzervativnom smislu! 4ada se horizonti ponovno ire! Ravnotea bogatstva i napretka
poela se seliti iz %talije prema provincijama, a i arhitekti drugog stoljea sve ee drugdje
trae aspekte svog zanata koje ne mogu zadovoljiti lokalno! :dreeni elementi klasine
tradicije bili su, naravno, toliko duboko ukorijenjeni i rasprostranjeni da su i dalje nadilazili
sve granice! @lasini sustav stupa, kapitela i grea, na primjer, ostat e temeljni dio
K3
arhitektonskog repertoara i u narednim stoljeima, bez obzira na mjesto i okolnostiB sve do
vremena Custinijana arhitektura se u tome pogledu nee bitno promijeniti! ,eutim, bilo je
drugih, ne manje znaajnih elemenata, u odnosu na koje je dolo do bitnih odstupanja diljem
mediteranskog svijeta! A %taliji, na primjer, naglaena sklonost da se tradicionalne klasine
/orme svedu na razinu ukrasa poprimila je monumentalne razmjere tijekom zadnjeg stoljea
republikeB upravo na takvoj, iroko prihvaenoj italskoj verziji helenistike tradicije 1ugust je
osmislio velik dio svog graditeljskog programa! Domicijanov stadion je zadnja velika javna
graevina u Rimu koja na vanjskom zidu s ritmiki rasporeenim lunim otvorima sustavno
primjenjuje okvir klasine arhitekture! :na obiljeava kraj razdoblja koje obuhvaa cijelo
zadnje stoljee republike i prvo stoljee carstva!
,noge od promjena koje su se u to vrijeme dogodile mogu se, naravno, objasniti lokalnim
okolnostima! A gore spomenutom sluaju, na primjer, moemo uoiti da beton obloen
opekom 7 od tog vremena najprisutniji graevinski materijal u Rimu 7 ima za posljedicu
jednostavniji vanjski izgled graevine, koji jasno razotkriva materijal i tehniku konstrukcije te
je najveim dijelom ili u potpunosti lien klasinog ukrasnog detalja! 2i su detalji sada sve
ee preusmjereni u unutranjost graevine, s interijerima od mramora ili tuko dekoracije!
1li ak i u sluaju konzervativnih graevina kao to su hramovi ili pri obradi klasinih
redova, moemo vidjeti vaan pomak u odabiru! 4pomenici 1ugustova doba ostali su u ovom
pogledu neiscrpan repertoar ideja i motiva i s vremenom e postati predmetom zanimanja
rimskih arhitekata u potrazi za uzorima! 1li, ba kao to Domicijanov stadion oznaava kraj
jedne epohe, tako moemo izdvojiti pojedine graevine 7 primjerice one na 2rajanovu /orumu
7 kao neke od posljednjih primjera tradicionalnog urbanizma i ukrasa koji vuku podrijetlo,
gotovo bez izuzetka, iz arhitekture 1ugustova vremena! 4amo jednu generaciju kasnije,
2rajanov nasljednik Eadrijan ugledat e se umjesto toga na =rku i ,alu 1ziju, o emu jasno
govori arhitektura slavnog hrama #enere i Rome! 2akav razvitak je, uostalom, simptomatian
za promjene na mnogim podrujima u rimskom svijetu! 8remda je razvitak betonske
arhitekture bio i jo e neko vrijeme biti gotovo iskljuivo lokalni "rimski+ /enomen,
pozornica je bila postavljena za nove velike stvari i ideje!
A graevinama kao to su 6eronova 9?latna kua; "Domus aurea+ ili palaa Llavijevaca na
8alatinu "Domus Augustana+, ve smo imali priliku razmotriti neto od novih prostornih ideja
koje su dole do izraaja u Rimu tjekom druge polovice prvog stoljea! @ao to se esto
dogaa u povijesti arhitekture, pojava novih materijala i novih metoda je utjecala i na nov
K>
teorijski pristup! A ovom sluaju, novi materijal je bio beton! Da bismo mogli pratiti novi
pristup arhitekturi tijekom razdoblja o kojem je rije, prvo e biti potrebno detaljno opisati
njegova svojstva, prednosti i ogranienja! 8ogledajmo prvo moguu de/iniciju0 rimski beton
"opus caementicium+ nije beton u modernom smislu te rijei 7 mijean i lijevan materijal 7
niti je koriten samostalno, neovisno o drugim materijalima! :n je kombinacija buke i
ljunka "caementa+, gotovo uvijek polagan u vodoravnim slojevima, a ne lijevan, s time da
bitna razlika u odnosu na sastav dananjeg materijala lei u boljoj kvaliteti rimske buke!
?apravo je vrstoa buke bila ta koja je rimskom betonu davala njegova jedinstvena
svojstva! 8remda je jezgra betona bila redovito oblagana drugim materijalima, vanjski je sloj
konstrukcijski bio od daleko manje vanosti!
4vojstva potpuno razvijenog rimskog betona su rezultat mijeanja vapna s lokalnim
vulkanskim pijeskom "po))olana+! 6ije to bilo neko iznenadno, dramatino otkrie, a jo
manje rezultat teorijskog znanja o kemijskim procesima! :no je dolo kao plod stoljetne
prakse sazdane na pokuajima i pogrekama, a svaka generacija pritom je dala svoj doprinos!
:no to se ispoetka koristilo kao obina ispuna, koritena samo za jezgru gradskih zidina,
postolja za govornice ili hramove itd!, tijekom vremena razvilo se u zaseban graevinski
materijal koji se mogao koristiti ne samo za gradnju zidova nego i za lukove i svodove!
8ovijest po))olane "lat! pulvis puteolanus+ je dobar pokazatelj u kojoj mjeri je itav razvitak
bio plod sluajnih otkria i iskustvene mudrosti niza generacija graditelja! Cedno od
najvanijih svojstava po))olane je to da se njome moe dobiti buka koja se stvrdnjava u
dodiru s vodom, svojstvo koje je vjerojatno otkriveno pri gradnji u luci 8uteoli "danas
8ozzuoli+ u @ampaniji! #o))olana se od tada redovito izvozila u glavni grad, gdje se koristila
za gradnju mostova, obalnih pristanita i molova! ?ahvaljujui velikim zalihama istovrsnog
vulkanskog pijeska u Rimu i okolici, u doba 1ugusta po))olana se koristila i u obinoj
gradnji! 8a ipak, i nakon pedeset godina, @laudije ju je za radove na luci u :stiji jo uvijek
uvozio iz 8uteolija!
Raniju povijest rimskog betona moramo zamisliti upravo u kontekstu opreznog i praktinog
konzervatizma, tipinog za Rimljane! 2akvi spori pomaci, zasnovani na generacijskom
iskustvu, neizbjeno su teki za pratiti i dokumentirati! 4amo se uspjesi pamte! 6a primjer,
1gripin ambiciozni program izgradnje i popravka vodovoda bio je tako loe izveden u praksi
da je dvadeset godina kasnije 1ugust morao zapoeti sve iznova! A:ua $laudia, posveena
*2! n!@r!, u doba cara @laudija, zahtijevala je znatne popravke ve dvadeset godina poslije i
K2
ponovo u vrijeme Domicijana! :vo su samo dva primjera o kojima smo dobro in/ormirani,
zahvaljujui sauvanom traktatu povjerenika za vodu Culija Lrontina! ?apravo i nije udno da
je za vrijeme 1ugusta, te jo zadugo u konzervativnim graditeljskim krugovima, kvadratni
kameni blok i dalje bio omiljeni materijal, poglavito kada se radilo o graevnim elementima
koji su morali nositi vei teret! 2o je bio i stav graditelja @oloseuma u doba Llavijevaca! %ako
se ve na poetku kranske ere beton proirio kao djelotvorna i ekonomina zamjena za
zidnu konstrukciju od rezanih kamenih blokova i za drvena krovita 7 koji su tipini za
tradicionalnu klasinu gradnju 7 malo je pokazatelja da je ve u to vrijeme bio prihvaen kao
samostalni graevinski materijal! A ovom pogledu, velika kultna svetita u Gaciju iz vremena
republike ">ortuna #rimigenia u 8renesti, Eeraklovo svetite u 2ivoliju, op!pr!+, su usamljena
rjeenja u odnosu na ono to e uskoro uslijediti!
1spekt rimske betonske konstrukcije koji je esto dovodio do zabune je redoviti postupak
pridodavanja vanjskog "oplatnog+ sloja od drugih materijala na betonsku jezgru! #anjski
dijelovi zida mogu biti podignuti od kvadratnih kamenih blokova ili nepravilnih kamenih
uzoraka "opus incertum+, ili od skladne povrine nalik ahovskoj ploi s kockastim uzorkom
"opus reticulatum+, koji je uao u upotrebu zadnjih godina Republike "51+, sve do opeke
"opus testaceum+, karakteristine za razdoblje razvijenog rimskog betona! 1li, prouavanje
razliitih oplatnih tehnika, premda pomae pri utvrivanju kronologije pojedinih spomenika,
od sporedne je vanosti za razumijevanje arhitektonskih odlika i mogunosti rimskog betona
kao takvog, budui da njegova snaga lei u smjesi buke i vapna koji su sainjavali jezgru
takvog zida! :sim to predstavlja dobru podlogu za nanoenje zavrnog ukrasnog sloja "od
mramora ili tuka+, osnovna namjena vanjskog, oplatnog zida je u jednostavnijem procesu
konstrukcije! :n ini paljivo oblikovanu, gotovo samostalnu strukturu unutar koje je
betonska jezgra zida mogla biti slagana uz minimalnu upotrebu potpornja i strunog nadzora!
Relativno manja vanost oplatnog dijela u rimskoj arhitekturi je injenica koju valja naglasiti,
budui da su graditelji u vrijeme carstva, posebno kada bi uz beton koristili opeku, uvelike
upotrebljavali poznate pomone tehnike kao to su ugraeni rasteretni lukovi nad vratima,
prozorima i na onim dijelovima konstrukcije gdje se javljao poseban pritisak "usp! 76, 79, 85+!
Gukovi, blago zakrivljeni nadvratnici, rasteretni lukovi 7 toliko karakteristini za spomenike s
vanjskim zidovima od opeke 7 ostavljaju gotovo neodoljiv dojam 9ivog; materijala unutar
kojega svaki od ovih elemenata igra aktivnu ulogu u noenju i raspodjeli tereta graevine kao
cjeline! A stvarnosti, ovo je samo djelomice tono! 2i su elementi bez sumnje imali aktivnu i
korisnu ulogu tijekom izgradnje graevine, a u manjem dijelu i za vrijeme suenja! 6o,
K3
jednom kada se je beton stvrdnuo, oni vie nisu imali nikakvu konstrukcijsku svrhuB zapravo,
bili su mjesta moguih napuklina u budunosti, pa su tako predstavljali osjetljive toke! %sto
vrijedi, u razliitoj mjeri, i za obiljeja kao to su rebra od opeke, koja nisu rijetka na kasnim
rimskim svodovima, ili za ravne jednostruke redove velikih crjepova "9vezani tokovi;+ koji su
bili ubacivani u jednakim razmacima u mnoge rimske zidove, proteui se vanjskim, oplatnim
dijelom, ali i kroz jezgru zida "79+! Apotreba rebara od cigle bit e obraena u sljedeem
poglavlju! =lavna svrha 9vezanih tokova; je bila osigurati ravan, ujednaen zavretak na
kraju svake dionice gradnje, ali i sprijeiti okomito irenje manjih uleknua u jo svjeoj masi
betona!
Svrstoa jezgre je, dakle, ono to je doista bilo vano, i upravo je stalno usavravanje
kvalitete jezgre najznaajniji korak naprijed u doba 1ugusta i u rano julijsko)klaudijevskom
razdoblju! 6akon 1ugusta kvaliteta buke je dodatno usavrena redovitim dodavanjem
lokalne po))olane, a drugo znaajno poboljanje je postupna eliminacija vodoravnih linija
koje su obiljeavale spojeve sukcesivno polaganih slojeva betona u ranijim graevinama!
8retpostavlja se da je ovo postignuto upotrebom smjese koja se sporije sui i koja je
omoguila stapanje jezgre u gotovo homogenu masu! @ako se usavravala kvaliteta betona,
tako je i tehnika gradnje svodova postajala jednostavnijom, a svodovi dodatno ojaani
uklanjanjem unutranjeg luka "intrados+ od radijalno slaganih, grubo obraenih kamenih
blokova, koji su obiljeje mnogih svodova iz vremena republike! :d sada se betonska masa
svoda slae u potpornje u jednakim vodoravnim slojevima kao i sami zidoviB takvi su svodovi
stajali zahvaljujui gotovo monolitnoj kvaliteti osuene betonske mase!
Rimski arhitekti su iznenaujue sporo poeli koristiti revolucionarne mogunosti novih
materijala koji su se razvijali pred njihovim oima, ali jednom kada su ih postali svjesni,
realizacija je bila brza i potpuna! ?ahvaljujui sretnim okolnostima to su se ouvali neki od
kljunih spomenika, u mogunosti smo detaljno pratiti taj proces! A trenutku Eadrijanove
smrti ">3(! n!@r!+, vjerojatno je jo bilo ljudi koji su se sjeali 6erona i velikog poara iz K'!
godine! %zmeu ta dva datuma dogodile su se sve bitne promjene u razmiljanju o arhitekturi i
upravo to je veliki doprinos Rima europskoj povijesti umjetnosti! 8rvi veliki javni spomenik
na kojem moemo pratiti ove promjene je 6eronova 9?latna kua; "Domus aurea+! 5ila je to
luksuzna ladanjska vila u srcu Rima koja je odudarala od svog okruenja, za 6eronove
suvremenike notorna po brojnim inenjerskim udima! =ledajui iz te perspektive, uvueno
dvorite u sredinjem dijelu kompleksa "koji je bilo mogue rekonstruirati+, s bonim krilima
K'
koja oblikuju tri strane nepravilnog esterokuta 7 premda novina u arhitekturi glavnog grada 7
iza sebe ima brojne uzore i prethodnike kao to su vile uz more u @ampaniji i Gaciju! 8remda
simptomatino u kontekstu sve eeg izbjegavanja arhitekture pravog kuta, znaenje ovog
detalja ipak je malo u usporedbi s osmerokutnom dvoranom u sreditu onog dijela 6eronove
graevine koji najee nazivamo istonim krilom! 2eko je dovoljno istaknuti njezinu
vanost "44, 45+0 po prvi puta u zabiljeenoj povijesti rimske arhitekture javlja se prostorija
koja ne samo da naputa uobiajeni pravokutni obrazac graevinskog kompleksa kojemu
pripada, ve je namjerno projektirana s namjerom postizanja novih i neobinih dojmova! 2o
to su mnogi problemi planiranja pritom i dalje ostali prisutni kao i to to su mnogi detalji 7
poput malih trokutastih prostora u kutovima izmeu radijalnih soba 7 nezgrapno rijeeni, ne
umanjuje iznenaujuu novost takve arhitektonske vizije! 2o je poglavito arhitektura interijera
u kojoj su svjetlost i prostor jednako vani kao i sama ploha zida! 6a neupadljiv, ali znakovit
nain naglasak je prebaen s volumena "punih zidova+ na prostor "upljine+! A isto vrijeme
namjerno su u drugi plan potisnuti konstrukcijski problemi! ?idovi i svodovi nisu vie jasno
suprotstavljeni elementi uravnoteene strukture, ve komplementarni i isprepleteni elementi
ovojnice koja obuhvaa oblik! 4am taj oblik nije jednostavno odreditiB premda je tlocrt
centraliziran oko zajednikog sredita, pogled bjei prema van kroz otvor na vrhu svoda
"occulus+ ili prema uzbudljivim vizurama koje se otvaraju pogledu kroz radijalno rasporeene
prostorije! 4vjetlost koja ulazi kroz elipsaste otvore u vanjskom platu kupole stvara isti
dojam! :vdje doista susreemo sve elemente koji e obiljeiti kasnu rimsku arhitekturu!
Da bismo shvatili koliko je sve to novo, trebamo se sjetiti u kojoj mjeri je u arhitekturi staroga
svijeta dominirao koncept volumena "mase+ i jednostavna rjeenja strukturalnih problema
vezanih uz odnos nosaa i krova! 5ilo u =rkoj ili na drevnom %stoku, ti su problemi bili
rjeavani suprotstavljanjem osnovnih graditeljskih elemenata kao to su zid i krov, povieno
postolje i nadgradnja, stup i arhitrav! =rka arhitektura je bila logina, racionalna,
jednostavna, a njezina ljepota lei u pro/injenom tretmanu uobiajenih konstrukcijskih
problema! 5ila je to u prvom redu arhitektura proelja koju je bilo lake sagledati i shvatiti
izvana nego doivjeti iznutra! Sak i kad se nametnula potreba za natkrivanjem velikog
prostora kao to je to bio sluaj u dvorani za okupljanje "&elesterion+ u $leuzini, konani
rezultat je u najboljem sluaju krhka ravnotea izmeu /izikih zahtjeva i estetske tradicije
kojoj su tehniki problemi te vrste bili strani! 2ek je Rim razvio arhitekturu koja za temelj ima
koncept unutranjeg prostora, a osmerokutna dvorana 6eronove 9?latne kue; predstavlja
kljuni korak u toj evoluciji!
K*
1ko je 6eronova palaa prva graevina na primjeru koje moemo jasno prepoznati odluujui
utjecaj nove vizije, to nikako ne znai da je rije o iznenadnom otkriu niti se ona po prvi puta
mani/estira u rimskoj arhitekturi! 6aprotiv, ini se da osmerokutni plan ima zaseban razvitak i
da je naknadno prilagoen novom konceptu arhitekture! 6eizbjeno se moramo prisjetiti
vrtnih paviljona, /ontana i ostalih arhitektonskih /antazija u bogatim rimskim parkovima iz
razdoblja julijsko)klaudijevske dinastije, koji su ostavili brojne tragove u ondanjoj literaturi i
slikarstvu, ali je naalost malo dobrih sauvanih primjera! 6o, to je bilo prirodno mjesto za
arhitektonske eksperimente i moda je nadahnue za osmerokut, kao i za brojne druge
elemente 6eronove palae jedna od @aligulinih urbanih vila ili, pak, 6eronova prva palaa
"Domus &ransitoria+! 6o, vanija od identi/ikacije mogueg uzora za osmerokutnu dvoranu je
spoznaja da je veina ideja koje su doivjele ostvarenje u 9?latnoj kui; ve otprije prisutna
na arhitektonskoj sceni! 6ovost je njihova primjena na istoj graevini! #e u arhitekturi kasne
republike moe se primijetiti sve vee zanimanje za oblikovanje unutranjeg prostora! 2o je
ujedno i temeljna razlika izmeu grke stoe i rimske bazilike, ali novo shvaanje jo uvijek je
vezano uz strogu pravokutnu shemu konvencionalnih klasinih oblika! =ledano iz tog kuta,
bazilika Alpia na 2rajanovu /orumu i sredinja dvorana 2rajanove trnice proizlaze iz iste
rimske tradicije! 6ita manje nije vaan sve izraeniji ukus za zakrivljene ili viekutne oblike,
prisutan ve u 1ugustovo doba, koji posebno dolazi do izraaja u bogatim obalnim vilama, u
njihovim prostranim trjemovima, /ontanama i malim hramovima! 6a /unkcionalnoj razini taj
se ukus ispoljava u gradnji am/iteatara i kazalita za to se beton, zahvaljujui /leksibilnosti,
vrlo rano pokazao najprikladnijim materijalom! 5io je potreban samo malen korak do
spoznaje da zahvaljujui betonu arhitekti vie nisu vezani za ogranien repertoar
arhitektonskih oblika uvjetovanih tradicionalnim graevinskim materijalima! Cednom kada se
poeo koristiti beton 7 koji u usporedbi s drugim poznatim materijalima moe stajati
samostalno, gotovo kao monolitna cjelina 7 snaga tradicije ostala je jedina zapreka masovnoj
upotrebi novih konstrukcija zida ili svoda! @lju za novi svijet arhitektonskih ideja ve je bio
u bravi, a do trenutka 6eronove smrti "K&! n!@r!+, ve je bio odluno okrenut! A 9?latnoj
kui; vidimo na djelu arhitekta koji ne samo da aktivno istrauje mogunosti kreiranja novih i
uzbudljivih prostornih oblika i odnosa, ve vjerojatno po prvi puta tim oblicima daje
monumentalnu izraajnost u kontekstu najvanije graevine svoga vremena!
Cednom kada se dogodio odluujui korak, napredak je bio brz i nezaustavljiv, kao to
moemo vidjeti na primjeru Domicijanove carske palae koja je dovrena manje od 2* godina
KK
nakon 6eronove!
K>
6ajoitiji je napredak u kvaliteti materijala i virtuoznosti gradnje! Sak i
ako izostavimo svod nad vestibulom "koji je mogu, ali ne i uvjerljivo dokazan+, ve i
bavasti svod bazilike je znaajno novo postignue "nije neobino to je vrlo brzo bilo
potrebno podii potpornje, ako uzmemo u obzir da se arhitekt vodio samo za iskustvom,
pomiui sa svakim novim pokuajem granice mogueg+! 6ita manje vaan /enomen je
uestala i namjerna upotreba zakrivljenih oblika i sve vea sklonost e/ektima koji proizlaze iz
oblikovanja unutranjeg prostora! ,eu brojnim primjerima moemo izdvojiti niz soba du
zapadne strane slubenog krila palae ili malu sobu s kupolom na gornjem katu u krilu za
stanovanje, koja u tlocrtu ima krug upisan u kvadrat, s osam zakrivljenih i pravokutnih
udubljenja naizmjence u dva superponirana reda! 6joj su donekle sline, ali i razraenije,
dvije sobe s kupolom u prizemlju sjevernog dijela privatnog krila "46+! Apravo ove dvije
posljednje su iznenaujue moderne za svoje vrijeme i primjer su kako arhitekt svjesno
izbjegava ustaljena rjeenja "ak i vrata namjerno zanemaruju princip simetrije+! 1ko smo na
trenutak i bili skloni pomisliti da su neki manje pretenciozni dijelovi arhitektova plana, kao na
primjer dvorita s /ontanama, smjetena uz veliku objednu dvoranu "triclinium+, u cijelosti
uspjenije rijeeni, spomenute sobe s kupolama jasno odaju odlunost arhitekta da pod svaku
cijenu stvori nove i zanimljive unutranje prostore! Cedino ogranienje koje je pritom jo
uvijek moglo utjecati na njega je tradicionalni pravokutni gabarit graevine kao cjeline! :sim
proelja okrenutog prema $ircusu maimusu s lagano zakrivljenim trijemom po sredini, cijeli
je kompleks, bilo da je promatran izvana ili iz unutranjeg dvorita, jo uvijek djelovao kao
pravokutna graevina i nije davao naslutiti kakvo se novo arhitektonsko vrenje dogaa
iznutra!
%stovremeno sa sve eom upotrebom zakrivljenih oblika, prisutna je sve vea svijest o
vrijednosti sugestije i iznenaenja, kao i za izraeno velike dimenzije u osmiljavanju
impresivnih interijera! 4likovite vizure koje su se nudile sudionicima gozbi u velikom
trikliniju, s pogledom u sredinje dvorite i dalje u male vrtove s lijeve i desne strane, bili su
bitni dijelovi sveukupnog arhitektonskog dojma! =eneraciju kasnije, dvorane za objed u
2ivoliju pokazuju u kojoj mjeri je Eadrijan shvatio i preuzeo takav arhitektonski koncept! Tto
se tie imbenika iznenaenja, dovoljno je zamisliti ok koji bi doivjeli posjetioci u velikom,
gotovo praznom prostoru vestibula, osvijetljenom iz visine, nakon to su proli kroz skromna
vrata koja su bila glavni ulaz u palau!
K>
#idi poglavlje #! ove skripte!
K(
Drugi tip graevine, dobro prilagodljive za demonstraciju novih prostornih ideja, su velika
9carska; kupalita "terme+! Rimska sklonost javnom kupanju kao trenutku oputanja u
drutvu bio je vaan imbenik u razvitku nove arhitekture! 5eton je kao medij savreno
odgovarao praktinim zahtjevima konstrukcije rimskih kupalita! 5a kao to e kupalita biti
jedan od najranijih i najutjecajnijih naina irenja novih arhitektonskih ideja iz prijestolnice
diljem provincija carstva, tako e u samome Rimu ove ideje poprimiti oblik pod snanim
utjecajem novih drutvenih i osobnih navika vezanih uz kupanje i kupalita, koje dolaze do
izraaja u 1ugustovo doba i neposredno nakon njega! #odee graevine 9novog stila; biti e
carska kupalita, opisana u prethodnom poglavlju! 2itove terme zasigurno, a vrlo vjerojatno i
neto ranije 6eronove, ve su bile graene gotovo u cijelosti od betona! A svojoj osnovi
kompaktne, /unkcionalne zgrade, nudile su relativno malo mogunosti za upotrebu
matovitijih zakrivljenih oblika, ali su bile pogodne za osmiljavanje velikih, velianstvenih
interijera i isprepletenih vizura koje su obuhvaale pojedinane prostore i ukljuivale ih u
jedinstveni koncept cjeline! A sluaju 2itovih termi, arhitektonska rjeenja koja e dominirati
u gradnji velikih javnih kupalita u glavnom gradu tijekom iduih dva i pol stoljea, jo nisu
zadobila konani oblik! =lavna hladna dvorana "!rigidarium+ i dalje je na jednom kraju
sredinje osi umjesto u sreditu kompleksa, to e biti sluaj u samo tridesetak godina
kasnijim 2rajanovim termama, s vizurama koje se otvaraju iz sredita u svim smjerovima!
Ttovie, ukoliko 8aladijev crte "33+ vjerno prikazuje ovu dvoranu kao krinu u tlocrtu, sa
sredinjim dijelom "travejom+ koji je nadsvoen krino)rebrastim svodom, te poduprt
bavastim svodovima s tri strane i velikom apsidom s etvrte, tada ovaj izvanredno znaajni
detalj jo uvijek ukazuje na traganje za konanim rjeenjem! 2ek je 2rajanov arhitekt
1polodor iz Damaska napravio odluujui korak zamijenivi bone bavaste svodove krino)
rebrastima koji su visinom i veliinom izjednaeni sa svodom nad sredinjim travejom! 2ako
je stvorio os pod pravim kutom u odnosu na os graevine i postigao onaj namjerni dojam
prostorne dvosmislenosti koju i danas moemo osjetiti u /rigidariju Dioklecijanovih termi
"danas crkve 4! ,aria degli 1ngeli+! :sim u obliku /rigidarija "primjetimo usput da je on
zapravo varijanta rijeenja koje 1polodor koristi za sredinju dvoranu 2rajanove trnice i koje
e imati jo vaniju ulogu u razvoju kasnije rimske arhitekture+, 2rajanova se graevina od
svoje prethodnice razlikuje poglavito veliinom i razraenim tlocrtom, ali i uvoenjem
velikog broja krunih, polukrunih, a u dva sluaja i ovalnih prostora! 2rajanove terme tako
su postale predloak koji e velike javne terme u glavnom gradu slijediti s neznatnim
izmjenama tijekom idua dva stoljea!
K&
8romjene u razmiljanju o arhitekturi koje smo nazvali 9rimska arhitektonska revolucija; nisu
se, dakle, dogodile preko noi i morat e proi puno generacija, pa ak i stoljea, prije no to
njezini dosezi i posljedice budu u potpunosti shvaeni i istraeni! 6o, isto tako treba
primijetiti da je plodno razdoblje revolucionarnog eksperimenta trajalo iznenaujue kratko,
kao to to obino biva s trenucima plodonosnih intelektualnih i umjetnikih aktivnosti! Doista,
moemo rei da su u trenutku Eadrijanove smrti ">3&! n!@r!+ ostvareni svi njegovi glavni
ciljevi!
"Prema0 Cohn 5! Fard)8erkins, Roman %mperial 1rchitecture, str! H()>3(B brojevi u zagradama
odnose se na ilustracije u knjizi+
ZADATAK br. 5: iz dostupne literature za kolegij, student ce izraditi mapu s tlocrtima i
nacrtima pojedinih gradevina o kojima je rijec u ovom poglavlju; cilj vjezbe je nauciti citati
arhitektonske tlocrte i nacrte i usvojiti odgovarajucu terminologiju.
KH
V.
Carska palaca na Palatinu
S nestankom republike i pojavom novog oblika vladavine (carstvo), logicno je da ce
jedan od najzanimljivijih fenomena u arhitekturi biti koncept carske palace. Veliki
projekt Neronove Zlatne kuce u srcu Rima bio je prvi pokusaj da se neprikosnovenoj
vlasti cara stvori jednako monumentalan arhitektonski okvir. Neronov pokusaj je
zavrsio carevim ubojstvom i brisanjem iz povijesti (damnatio memoriae), a njegova
palaca je najvecim dijelom porusena i na njezinu prostoru niknuli su flavijevski
amfiteatar (Koloseum), odnosno Titove i Trajanove terme. Trajnija je bila palaca koju
su podigli Flavijevci na brdu Palatinu povrh republikanskog foruma, na mjestu gdje su
August i Tiberije nekoc imali obiteljske kuce. Palaca na Palatinu (domus %u!ustana)
bila je boraviste rimskih careva sve do trenutka kada su Rim kao srediste carstva
postupno zamijenili drugi gradovi: Milano, Ravena i Konstantinopol. Medutim, jos u
srednjem vijeku, vladari bi za boravka u Rimu boravili u dijelovima palace.
`
Domicijanov vjeni spomenik je velika carska palaa na 8alatinu, slubeno znana kao Domus
Augustana, popularno jo i #alatium! Rezidencijalni dio 9?latne kue; "Domus Aurea+
moda bi bio ostao u uporabi i nakon 6eronove smrti, da joj izgradnja @oloseuma i 2itovih
termi nije umanjila vanost koju je mogla imati kao slubeno carsko boravite! 4toga nije
iznenaujue to se Domicijan odluio za novu izgradnju na brdu 8alatinu! 2amo je ve
otprije postojala 2iberijeva palaa "Domus &i2eriana+ koja je, zajedno s grupom znamenitih
spomenika na vrhu brijega s kojega puca pogled na 2iber, zauzimala cijeli Germalus,
zapadniji od dva hrbata koji ine 8alatin! %zuzevi sjevernu stranu brda, njegov je istoni
pandan 7 #alatium 7 za gradnju iskoristio ve 6eron! Apravo tu je Domicijan, zaposjevi
usjeklinu izmeu dvije uzvisine, te sredinji i jugoistoni dio #alatiuma, podigao glavni dio
svoje velianstvene palae!
(3
Sini se da Domus &i2eriana pritom nije pretrpjela brojne izmjene, ali je zato ispod 8alatina,
na razini >orum Romanuma, podruje izmeu @astorova hrama i horrea Agrippiana
pretvoreno u monumentalno predvorje "vestibul+ za carski kompleks na brijegu!
K2
8rema
oznakama na opekama zna se da je predvorje naknadno dodano i to tijekom zadnjih godina
Domicijanova ivota! 4ve je ostalo poduzeto jo za poetka njegove vladavine i, osim
stadiona, zavreno na vrijeme za sveano otvaranje palae H2! godine! 1rhitekt je bio Rabirije!
6jegovu planu moda nedostaje stroga pravilnost mnogih rimskih graevina, ali rije je o
domiljatom i u cjelini vrlo uspjenom odgovoru na problem koji proizlazi iz dva proturjena
zahtjeva, a to je objedinjavanje u jednom kompleksu, na zahtjevnom terenu, javne palae i
privatne rezidencije! 4 neuobiajeno rijetkim kasnijim izmjenama "uglavnom iz vremena
Eadrijana i 4eptimija 4evera+, Domicijanova je palaa ostala slubenom rimskom carskom
rezidencijom sve do kasne antike, eponim i pretea svih kasnijih vladarskih palaa!
:d imbenika koji su odluivali o odabiru plana, najvanija je bila potreba da se sveane
dvorane urede tako da budu lako dostupne s prilazne ceste "$livus #alatinus+, koja se
uspinjala iz doline izmeu Germalusa i #alatiuma, i koja je u to vrijeme bila jedini izravni
prilaz palai iz gradskog sredita "odnosno s >orum Romanuma, op!pr!+! Dvorane za prijem su
stoga bile grupirane na zapadnom kraju, na nasutoj terasi, gdje su oblikovale gotovo zaseban
blok, s glavnim proeljem koje je gledalo na dolinu i sekundarnim proeljem, okrenutim
prema starijoj 2iberijevoj palai! A temeljima nasutih terasa bile su sauvane graevine iz
vremena kasne republike, tako 9@ua gri/ona;, oslikana dvorana %zidinog kulta iz vremena
1ugusta te nim/ej 6eronove prve palae "Domus &ransitoria+! %stono od slubenog krila
palae, gotovo neovisno od njega, nalazile su se careve privatne odaje, a jo istonije uleknuti
vrt u obliku stadiona! 6a strani koja je gledala na $ircus 8aimus, privatno krilo palae
diktiralo je izgled proelja, s monumentalnom, plitkom eksedrom u sreditu! 4 jedne strane
eksedre bila je carska loa koja se otvarala prema cirkusu, a s druge terasa koja je prikrivala
nepravilnosti u tlocrtu, nastale iz potrebe da se potuje smjetaj 1polonovog hrama iz
1ugustova doba i drugi vani spomenici! 8rema Lorumu, pak, arhitektonski naglasak je bio na
proelju javnog krila, ija se impresivna veliina uzdizala nad prilaznom cestom "$livus
#alatinus+! @ada bi se popeli uz brdo, privatno krilo nalazilo bi se iza ugla na lijevo, s
glavnim blokom skrivenim iza dvostrukog dvorita s kolonadama! %ako se na tlocrtu ini kao
da zgrade sjeverno od stadiona "tek djelomice istraene+ uspostavljaju ravnoteu s javnim
krilom palae, one su ipak znatno manje masivne i ukazuju na to da sjeverno proelje nije
K2
Horreum "pl! horrea+ je naziv za spremnice, poglavito ita, koje se mogu uzdizati na nekoliko katova!
(>
zamiljeno kao monumentalna cjelina! Ttovie, vjerojatno je namjera graditelja bila istaknuti
razliiti karakter dvaju dijelova palae! 2ek u unutranjosti su ova dva zasebna krila bila
povezana jasno istaknutom krinom osi, na razini dva peristilna dvorita! 8rema istoku,
Domicijanova palaa ostala je nedovrena za njegova ivota, pa je 4eptimiju 4everu ostalo da
zavri gradnju!
4lubeno krilo ima oblik izduenog pravokutnika, s tri velike dvorane koje se naslanjaju na
sjeverozapadno proelje! %za njih je veliko dvorite s kolonadama koje vodi u salu za bankete
"triclinium+! 4lubene dvorane "idui od zapada prema istoku+ su0 bazilika, u kojoj je car
drao sud, te dvije dvorane obino znane kao 9prijestolna dvorana; "Aula Regia+ i 9dvorska
kapela; "lararium+! 5azilika je bila velika pravokutna dvorana s apsidom na jednom kraju, te
dva reda stupova od numidijskog mramora postavljenih na oko 2 m od bonih zidova, za koje
se obino smatra da su pomagali nositi kazetirani svod 7 raspored koji u svojoj osnovi za uzor
ima nadsvoene nim/eje iz vremena kasne republike! 6eizvjesno je da li je sredinja,
prijestolna dvorana bila nadsvoena! Raspon je bio dosta vei od onog u bazilici, pa iako su
zidovi bili masivni i imali bone potpornje, upitno je da li bi izdrali takav pritisak! %staknuti
pravokutni pilastri na zidovima tvore niz edikula, unutar kojih su ukrasne nie sa skulpturama!
$dikule su bile uokvirene visokim kaneliranim stupovima od /rigijskog mramora s jako
dekoriranim kapitelima i trabeacijom! A plitkoj apsidi na junom kraju nalazio se carski tron!
=ararium je manja dvorana, i kao takva ne bi trebao predstavljati problem za nadsvoenje, ali
umetanje unutarnjih potpornja u vrijeme Eadrijana daje naslutiti da je ak i ovdje arhitekt
Rabirije podcijenio tehnike probleme gradnje! 6ije postojalo aksijalno stubite koje bi vodilo
ravno prema proelju, ve vanjski trijem koji se protezao du proelja i dijelom zapadne
strane, povezujui sveane dvorane s prilaznom cestom i starijom 2iberijevom palaom!
Dvorite ispred imalo je sa svih strana trijem koji je okruivao /ontanu i slubeni vrt, a bono
se nalazio niz manjih soba zanimljivog zakrivljenog tlocrta! -ijelom junom stranom
dominirao je monumentalni triklinij, odnosno dvorana za bankete "37+! 5ila je velika gotovo
koliko i prijestolna dvorana i morala je imati drveni krov! 8rema dvoritu, dvorana se otvarala
sa est velikih stupova od sivog egipatskog granita, iza kojih je bio oktastilni trijem "juna
strana dvorinog trijema+ istih proporcija i materijala! 6a suprotnom se kraju dvorane nalazila
plitka apsida s uzdignutim postoljem za cara i vane goste, a du bonih zidova stupovi od
istog granita, koji su pomagali nositi krov! %zmeu njih nalazila su se dvoja vrata i tri velika
prozora koji su se otvarali na par istovjetnih dvorita s /ontanom! %zuzev trijema du tri strane,
(2
ta su dvorita bila otvorena, s velikom, lijepo izraenom ovalnom /ontanom u sreditu! 6jene
zakrivljene linije ponavljale su se na vanjskom zidu i portiku dvorita! =dje god bi sjedili,
gosti bi imali pogled na zelenilo i ukrasne vodene povrine, uokvirene arolikim mramorom u
boji! Da bi im osigurao udobnost i za hladnog vremena, Eadrijan je ispod podova dao ugraditi
hipokaust "antikni ureaj za grijanje stanova i kupaonica toplim zrakom+ 7 jedan od prvih
primjera takvog grijanja u privatnim kuama!

8rivatno krilo palae bilo je izgraeno na terenu koji se strmo sputao prema velikom
stadionu "$ircus 8aimus+, s time da je njegov gornji kat bio u razini s javnim krilom! =lavni
je ulaz bio u prizemlju, >3!K m nie, a nalazio se po sredini zakrivljenog trijema koji je inio
sredite junog proelja palae! :d njega je pravokutni vestibul vodio u sredinje dvorite
"38+ ija su dva kata vjerojatno nosili piloni s lukovima "kao to e biti sluaj u kasnijim
stambenim kuama :stije+, a ne kolonade! Sitav sredinji dio dvorita zauzimala je /ontana
ije zakrivljene linije su u tlocrtu tvorile oblik etvoro usporednih 9pelta; "malen, mjesecu
slian tit starih =rka+, ukraenih kipovima! Du istone i zapadne strane, grupirane oko
pravokutnih svjetlarnika, nalazile su se stube koje su vodile na gornji kat, te manji broj soba
od kojih su neke bile na razini meukata! Du sjeverne strane, poput terasa usjeenih u stijene
obronka, podignute su tri poligonalne nadsvoene odaje, koje su najpoznatije obiljeje ovog
nedovoljno poznatog spomenika "46+! =ornji kat je bio kompleksniji! #eina je soba gledala
prema unutra, ali je du sjeverne strane bio dvostruki niz isprepletenih odaja, od kojih su
jedne gledale prema unutra, a druge prema peristilu na sjevernoj strani! ?ahvaljujui
povienom terenu, potonji je ve bio na vioj razini i tako predstavljao glavnu arhitektonsku
sponu izmeu privatnog i slubenog krila! #anost privatnog dijela palae lei poglavito u
jasnoj demonstraciji arhitektova interesa za stvaranjem novih, neobinih prostornih oblika i u
velikom napretku koji je postignut u tom smjeru u dvadesetak godina otkako je 6eron dovrio
svoju ?latnu kuu!
#rt to je zatvarao privatno krilo s istoka, bio je projektiran da nalikuje stadionu, dug >K3 m i
*3 m irok, s pet velikih nadsvoenih odaja na mjestu startnih boksova na sjevernom kraju,
/ontanama na mjestima za okretanja "metae+ i polukrunim zavojem na junom kraju! Az tri
strane pruao se dvostruki portik, donji s arkadama na pilonima od opeke, gornji vjerojatno
rastvoren stupovima! A sredini istone strane nalazila se velika nadsvoena eksedra, koja
navodi na pomisao da je i vrt bio mjesto za predstave! 6a junoj strani, okrenuta prema van,
bila je carska loa koja je gledala na $ircus 8aimus! 6ezavren za Domicijanovog ivota,
(3
kompleks je, uz manje izmjene, dovrio Eadrijan! %stono od palae nalaze se tragovi zidne
konstrukcije "od tesanog kamena+ iz doba Llavijevaca koji pokazuju da je Domicijan imao
namjeru graditi i druge graevine, moda terme koje su konano napravljene za 4eptimija
4evera! 1kvadukt koji je dovodio vodu bio je ogranak 6eronovog dijela A:ua $laudia, i
sigurno je podignut za Domicijana! Sini se da je i velika plat/orma prema sjeveru, koja je
zauzela cijeli sjeverni obronak 8alatina i na kojoj je bilo podignuto svetite 1ugusta i drugih
diviniziranih careva "Aedes $aesarum+ 7 kasnije ukljueno u $lagabalov hram 4unca 7
zadobila svoj konani oblik za vrijeme Domicijana! 2ime ne samo da je uvjetovan pravac
prilazne ceste "$livus #alatinus+, ve je sjeverno proelje palae ogranieno na zapadni dio 7
okolnost koju je arhitekt, kao to smo vidjeli, u potpunosti iskoristio! 6aposljetku, treba
spomenuti i Domicijanovu obnovu 1ugustovih knjinica, oteenih u poaru K'! godine, na
dijelu terena iza slubenog triklinija te iza njih, tzv! #aedagogiuma i smjetaja za carske
glasnike, koji su upotpunili izgled junog proelja palae! 2ek kada obuhvatimo sve te
pojedinane dijelove, moemo u potpunosti ocijeniti domiljatost i temeljitost s kojom su
Domicijan i njegov arhitekt Rabirije rijeili problem pretvaranja 8alatina u koherentnu
arhitektonsku cjelinu, stvarajui prikladni ambijent za veliku carsku palau!
"Prema0 Cohn 5! Fard)8erkins, Roman %mperial 1rchitecture, str! (&)&3B brojevi u zagradama odnose
se na ilustracije u knjizi+


ZADATAK br. 6: koristeci naznacenu literaturu i novija objavljena istrazivanja, student ce
pokusati rekonstruirati kompleks Dioklecijanove palace u Splitu te analizirati pojedine dijelove
gradevine, njihov tlocrt, ukras i namjenu.
('
LITERATURA
A prethodnom dijelu skripte koriteni su slijedei naslovi0
1rome CARCOPINO, DailD =i!e in Ancient Rome, Gondon, >H*K! "izvorno objavljeno na
/rancuskom, >H'>!+
Emeline RICHARDSON, &he Etruscans( their Art and $ivilisation, Aniv! o/ -hicago 8ress,
>H(K!
Martin HENIG, Hand2ook o! Roman Art, :P/ord, >H&3!
Frank. E. BROWN, Roman Architecture, 6e< Qork, >H&K!
Lewis MUMFORD, Grad u histori%iB n%egov postanak( n%egovo mi%en%an%e( n%egovi i)gledi,
?agreb, >H&&!
X. LORIOT i C. BADEL "ur!+, Sources dFhistoire romaine, Garousse, >HH3!
1ohn B. WARD PERKINS, Roman <mperial Architecture, Qale Aniv! 8ress, >HH'!
Franois BARATTE, =Fart romain, 8aris, >HHK!
Pierre SALY "ur!+, =e commentaire de documents en histoire, 8aris, >HH(!
Amanda CLARIDGE, Rome' An O!ord Archaeological Guide, :P/ord Aniv! 8ress, >HH&!
Robert MATI1ASIC "ur! i prijevod+, D%ela 2o7anskog Augusta "Res gestae divi 1ugusti+,
?agreb, 233(!
Temeljna literatura za rimsku arhitekturu i urbanizam0
1ohn SUMMERSON, Klasi3ni %e)ik arhitekture "prijevod 4! 5ai i 6! =ruji+, ?agreb,
>HH&!
Werner MLLER, Gnther VOGEL, Atlas arhitekture - #ovi%est graditel%stva od
8e)opotami%e do Gi)anta "prijevod ,! 8elc+, ?agreb, >HHH!
VITRUVI1E, Deset kn%iga o arhitekturi "prijevod ,! Gopac i #! 5edenko+, ?agreb, >HHH!
Nenad CAMBI, Antika, ?agreb, 2332! "poglavlje0 Arbanizam, str! *2)K>B 1rhitektura, str! K2)
&'+
Mate SUIC, Anti3ki grad na <sto3nom 6adranu, ?agreb, 2333! "poglavlja naznaena u
biljekama+
(*
III.
RIMSKI POVI1ESNI REL1EF
(K
Rimski povijesni reljef
Uvodna napomena
Uz fizionomijski portret, povijesni reljef je cesto istican kao izvorni doprinos
Rima antickoj umjetnosti. Predstavnici tzv. Becke skole povijesti umjetnosti s
kraja 19. stoljeca (Alois Riegl, Franz Wickhoff) prvi su pokusali uspostaviti
kategoriju izvornog rimskog umjetnickog izraza, za sto su kao dokaz trebali
posluziti primjeri s prikazima tema iz povijesti Rima (ratnih pohoda, trijumfalnih
povorki, scena zrtvovanja), u ociglednoj suprotnosti s grckim navikama
interpretacije svijeta putem mitoloskih ciklusa i alegorijskih tumacenja
(gigantomahija, kentauromahija i slicno). Premda se strucnjaci danas slazu da ne
mozemo govoriti o potpuno novom likovnom repertoaru (buduci da su i ovdje
cesto mjerodavna formalna rjesenja klasicne i helenisticke umjetnosti), istina je da
povijesni reljef, u kombinaciji sa spomenicima koje ukrasava (hramovi, zrtvenici,
slavoluci, trijumfalni stupovi), predstavlja specifican proizvod rimskog drustva i
kulture. Ranuccio Bianchi-Bandinelli u njemu vidi manifestaciju tzv. plebejske
umjetnosti, koja je, za razliku od heleniziranih obrazaca patricijske umjetnosti,
zadrzala neka svojstva autohtone srednje-italske kulture. U povijesnom reljefu
dolazi do izrazaja politicko uredenje drzave, javni i vjerski rituali koji prate svaki
vazniji vid rimskog zivota te uloga istaknutih pojedinaca u drustvu (u razdoblju
nakon Augusta poglavito figura cara). Utoliko povijesni reljef mozemo usporediti s
politickim manifestom, koji nam putem specificnih ikonografskih formula pomaze
shvatiti ideoloske, vjerske i kulturne parametre rimskog drustva.
Gledajuci prikaze trijumfalnih povorki, kojima obiluju rimski javni spomenici,
mozemo se prisjetiti aklamacije senata u slavu pobjednickog cara: Aleksandre
Auguste, bogovi neka te cuvaju. Perzijski Najveci, bogovi neka te cuvaju. Pravi
Partski, pravi Perzijski. Tvoje trofeje vidimo i mi, pobjede vidimo i mi. Slava
mladom imperatoru, Ocu domovine, najvecem pontifiku. Od tebe ocekujemo
pobjedu nad Germanima. Od tebe ocekujemo pobjedu svuda. Pobijedio je onaj tko
((
je obuzdao vojnike. Bogat senat, bogat vojnik, bogat rimski narod. (Historia
Augusta, 18, 56)
U ovom dijelu skripte su prikupljeni odabrani prijevodi iz knjige Donalda
Stronga, Roman %rt. Na kraju su ponudeni primjeri analize nekoliko poznatijih
spomenika. Kao i u prethodnom dijelu skripte, i ovdje smo predvidjeli seminarske
zadatke koje student mora ispuniti tijekom kolegija. Studenti ce pritom obratiti
paznju na vrijeme nastanka i tip spomenika, njegovu namjenu i rasprostranjenost,
te vrst i sadrzaj ukrasa.
1. Rani reljefi
Akrasi rimskih hramova u osnovi su isti kao i grki! #anjski /riz ukraen /igurativnim
kompozicijama je rijedak, ali je zato uobiajena skulptura "najee relje/i+, kojom su
ukraavani zabati hramova i akroteriji! Tto se sadraja tie, najee su scene iz rane
rimske povijesti i mitologije! ?abat hrama na @virinalu iz doba 1ugusta, kojeg
prepoznajemo na /ragmentu jednog povijesnog relje/a, bio je ukraen likovima iz
rimske mitoloke povijesti, dok je mitoloku scenu bitke u helenistikom stilu na zgradi
koju moda moemo identi/icirati kao hram Cunone @raljice "<uno Regina+ mogue
interpretirati kao epizodu iz trojanskog rata! 8roelje hrama ,arsa :svetnika "8ars
;ltor+ na 1ugustovom /orumu, koji je prikazan na relje/u znanom kao Ara #ietatis, bilo
je, izgleda, ukraeno nizom boanstava s /igurom ,arsa u sreditu
K3
!
4auvan je tek mali dio skulpture iz rimskih hramova! A doba ranog carstva ini se da
nije bilo neobino na istaknutim mjestima hrama postavljati grke skulpture! ?na se da
su kipovi "grkih kipara+ 5upalosa i 1tenisa bili osobito popularni kao ukrasi akroterija
u vrijeme 1ugusta, a mogue je da je i poznata skupina 6iobida 7 vjerojatno ostatak
zabatne kompozicije koja je prvotno ukraavala neki grki hram 7 bila nanovo
upotrijebljena u Rimu u drugom kontekstu! ,alo je /igurativnih zabata poznato izvan
Rima0 Dioskurov hram u 6apu>ju iz 6eronova doba imao je grupu boanstava, a zabat
hrama u 2ripoliju ":ea+ iz doba 1ntonina relje/ s prikazom 2ihe izmeu 1polona i
,inerve te Dioskura na rubovima!
K3
8anja0 treba razlikovati 9:ltar pobonosti; "Ara pietatis+ iz vremena 2iberija, od poznatijeg 1ugustova
9:ltara mira; "Ara pacis+!
(&
#aan vid razvoja rimske umjetnosti koji je utjecao i na odabir tema na kovanicama
odnosi se na razvoj komemorativnog relje/a, najee vezanog uz arhitekturu )
hramove, oltare, podnoja kipova, trijum/alne lukove! 6a komemorativni relje/ se,
kao i na rimsku portretnu plastiku, gledalo kao na neto speci/ino rimsko, no
antiteza izmeu grkog i rimskog u ovom kontekstu tek naizgled stoji! 2ono je da
su veliki dogaaji grke povijesti bili predstavljani prije svega kroz tradicionalne
"mitoloke+ alegorije, no u kasnijem helenistikom razdoblju primjetna je sve vea
sklonost prikazivanju speci/inih povijesnih dogaaja! #e smo spomenuli najraniji
rimski povijesni /riz, onaj sa spomenika $milija 8aula "prva pol! 2! stoljea pr!@r!+,
koji se ne razlikuje bitno od grkih uzora, a sam prikaz bitke je jo uvijek prilino
openit "bez realistikih detalja koji bi upuivali na speci/ini dogaaj+!
K'
A svakom
sluaju, od ovog vremena u Rimu postoji stalna potranja za prikazom povijesnih
dogaaja u skulpturi, primjere ega nalazimo i na kovanicama!
%pak, treba primijetiti da su prisutni razliiti trendovi0 neke teme 7 primjerice prikaz
izbora koji smo spomenuli u poglavlju o kovanicama "vidi engleski tekst, str! 32!+ 7
su predstavljene izrazito realistiki, a druge 7 scena bitke, na primjer 7 na grandiozni
helenistiki nain! %stovremeno, na novcu moemo pratiti razvoj speci/inog
rimskog alegorijskog jezika, sa sve brojnijim poluboanskim silama kao to su npr!
$oncordia, #a i #ietas, koje e igrati vanu ulogu u kasnijoj povijesti rimske
slubene umjetnosti!
@ameni relje/i iz >! stoljea pr!@r! su relativno rijetki! Cedan od najzanimljivijih
sauvanih primjera je niz relje/a izraenih u plavo)sivom kamenu, pronaenih >H3(!
godine na 8iazza della -onzolazione juno od @apitolija "16, 17+! 2eko je tono
odrediti vrijeme iz kojeg potjeu0 datacije variraju od 2! stoljea pr!@r!, pa do vremena
4ule "prva etvrtina >! stoljea pr!@r!+! ,ogue je da su relje/i izvorno pripadali nekom
spomeniku poput onog podignutog u ast $milija 8aula u Del/ima! 6ajvaniji sauvani
/ragment sadri prikaz dviju #iktorija, svaka s jedne strane tita, na kojemu su prikazani
orao i munjaB prikaz je uokviren s dva kandelabra u uglovima! Drugi /ragment sadri
tro/eje 7 to su tro/ejni stup, oklop i tit "s likom ,inerve 7 ili Rome+! 6a istom su
mjestu pronaeni brojni dijelovi natpisa u kamenu koje su podigli narodi i vladari 1zije
kao znak zahvale za saveznitvo s Rimom! ,oemo pretpostaviti da su dva gornja
K'
A ovom sluaju na pobjedu $milija 8aula nad ,akedoncimaB vidi 4trong, Roman Art, str! 3(!
(H
relje/a povezana s ovim natpisima, a zanimljivo je da je izrazito grki stil slian
pergamskoj skulpturi tijekom 2! stoljea pr!@r!
Dva manja primjera rimskog povijesnog relje/a sigurno pripadaju >! stoljeu pr!@r! 8rvi
od njih je baza "oltaraU+ iz vile 5orghese, s prikazom rtve koju mukarac odjeven u
togu "togatus+ prinosi grupi boanstava, meu kojima je i #enera! 6eki pretpostavljaju
da je lik #enere nastao prema kipu koji je kipar 1rkezilaj nainio za hram #enere
Roditeljice "Venus Genetri+ na -ezarovu /orumu, u kojem sluaju bi ovaj relje/
potjecao iz vremena nakon 'K! godine pr!@r! #eina /igura je grkog tipa, no atmos/era
scene je prepoznatljivo rimska! %sto moemo rei i za drugi primjer, takoer iz
republikanskog doba, bazu "oltaraU+ na kojoj je ponovo prikazana scena rtvovanja, a
koja se danas nalazi u katedrali u mjestu -ivita -astellana "18+! :vdje bradati junak
prinosi rtvu ,arsu, #eneri i #ulkanu! #isoke, draesne, proporcionalne /igure u
plitkom relje/u ostavljaju dojam namjernog i /ormalnog klasicizma, pod jakim
utjecajem istovremene obnove zanimanja za klasinu umjetnost, u emu prednjae neo)
atike skulptorske kole!
#jerojatno najpoznatiji komemorativni spomenik iz razdoblja kasne Republike je
takozvani oltar Domicija 1henobarba koji jo uvijek izaziva podijeljena miljenja!
4astoji se od dva dijela, za koje njemaki arheolog Lurt<[ngler smatra da su bili dio
cjeline od priblino >K kvadratnih metara! ,ala je vjerojatnost da je spomenik doista
sluio kao oltar! 6o, mogue je da je neko bio postolje za skupinu skulptura! : tonom
datumu i podrijetlu njegova nastanka se i dalje nagaaB na dijelu relje/a u ,Nnchenu
"19+ je prikazana povorka morskih boanstava i udovita "thiasos+, dok je na /rizu iz
Gouvrea prikazan rimski ritual rtvovanja bika, ovna i krmae "suovetaurilia+ u ast
boga ,arsa "20+! :ba relje/a su od pentelikog mramora! ,eutim, ta dva dijela su
potpuno drugaijeg karaktera0 prikaz teme na relje/u iz ,Nnchena je izrazito grko)
helenistiki u stilu, usporediv s maloazijskim relje/ima kasno)helenistikog baroka, dok
je /ragment iz Gouvrea mnogo realistiniji i kao takav blizak onome na kovanicama iz
>! stoljea pr!@r! A velikoj mjeri su zanemarena pravila klasinog relje/a, to je uoljivo
u odstupanjima od zajednikog mjerila, kao i u neobinim poloajima likova! @ada
bismo mogli s veom sigurnou utvrditi mjesto ovih relje/a unutar kronologije
republikanske skulpture, imali bismo puno jasniju predodbu o njezinu razvitku, no
sadanji argumenti nisu dovoljno pouzdani! Sini se da se spomenik izvorno nalazio na
8iazza 4! 4alvatore, odakle je >K3H! godine bio prenesen u 8allazo 4! -roce! ,ogue je
&3
da potjee iz nekog hrama! 5udui da je na /ragmentu iz Gouvrea prikazan ritual
9oienja vojske; "lustratio eercitus+, sadraj moramo tumaiti kao rtvu koja se
prinosila na kraju popisa "lustrum+! 8rikazan je cenzor na djelu, sa rtvom kao zavrnim
inom i vojnicima koji simboliziraju graane okupljene po centurijama! 6e znamo da li
je pritom rije o stvarnom dogaaju ili je scena simbolikog karaktera! #rijeme
nastanka relje/a je teko utvrditi i o njemu moemo raspravljati samo u okvirima stila,
koji je interpretiran kao neo)atiki! 6eki strunjaci smatraju da je oltar djelo atikih
kipara koji su napustili 1tenu nakon to je 4ula osvojio i zapalio grad &3! godine pr!@r!
Drugi predlau 2! stoljee pr!@r! ili, pak, vrijeme Drugog trijumvirata "''!)3>! pr!@r!+!
@ao cjelina, spomenik je primjer rimske umjetnosti, ali istovremeno treba upozoriti i na
velike stilske razlike meu relje/ima iz ,Nnchena i Gouvrea! Dok na jednom vidimo rad
helenistikog umjetnika koji obrauje tradicionalnu grku temu "mitolokog karaktera+,
scena popisa na drugome doima se kao djelo manje sigurnog kipara koji ne poznaje
dovoljno temu koju prikazuje! 6o, spomenik je ipak ambiciozni pokuaj uprizorenja
speci/inog rimskog rituala u skulpturi, pa stoga zauzima mjesto na samom poetku
rimske tradicije povijesnog relje/a!
Relje/i na brojnim etrurskim urnama i sarko/azima iz helenistikog doba obrauju ivot
i smrt pokojnika! 6a nekima je pogrebna povorka koja kulminira u temi detrarum
iunctio "suprunici koji si daju ruku+, kao to je sluaj na sarko/agu Easti 1/unija u
8alermuB na jednoj urni iz #oltere prikazan je put u podzemlje jednog dravnog
slubenika, iju koiju prate liktori i drugi magistrati! 6a jednoj drugoj volteranskoj
urni prikazana je pobjednika povorka, koja zavrava u prikazu magistrata koji se
rukuje s voom povorke! 5rojni detalji s ovih relje/a kasnije su postali dio simbolikog
sadraja rimske skulpture!
&>
2. Reljef u vrijeme kasne Republike
,alo se sauvalo od umjetnosti iz vremena Drugog trijumvirata! A krugu
komemorativne skulpture, relje/i tzv! oltara Domicija 1henobarba, o kojima smo ve
govorili "19, 20+ mogli bi pripadati ovom razdobljuB na takav zakljuak upuuje
eksperimentalni prikaz teme 9oienja vojske; "lustratio+ s jedne strane, dok kasno)
helenistiki prikaz morske povorke "thiasos+, odgovara ukusu ovog vremena!
K*
Cedan od
glavnih graditeljskih projekata je hram posveen boanskom Culiju "-ezaru+, zapoet
'2! godine pr!@r! i posveen 2&! godine pr!@r! Eram je bio jedan od prvih u Rimu od
mramoraB dijelovi njegova arhitektonskog ukrasa su sauvani, ukljuujui /ragmente
/riza s volutama, ,eduzinim glavama i arhaizirajuim krilatim stvorenjima koja su vrlo
slina ranim etrurskim terakota relje/ima! ,eutim je izvedba nedvojbeno grka, moda
i zbog toga to lokalni rimski majstori nisu bili toliko vjeti u obradi mramora!
?animljivo je da neki ukrasi podsjeaju na etrursko)italsku tradiciju, koju prepoznajemo
i na terakota relje/ima iz @ampane "vidi engleski tekst, str! K3+, na kojima se na slian
nain isprepliu grki i etrurski motivi! 6eobino kvalitetni primjeri, na kojima su
sauvani dijelovi u boji, naeni su na mjestu za koje se pretpostavlja da je bila
1ugustova kua na 8alatinu!
Co dvije vane grupe relje/a pripisane su ovom razdoblju na samom kraju Republike,
ali nijednu nije mogue datirati sa sigurnou! 8rvi primjer je /riz pronaen u dijelovima
unutar bazilike $milije na >orumu Romanumu! 5azilika je podignuta >(H! godine
pr!@r!, ali je poslije u nekoliko navrata obnavljanaB zahvati 3'! i >'! godine pr!@r! mogli
bi biti povezani s izradom /riza! 8remda su mnogi strunjaci skloniji prihvatiti raniji
datum, ima razloga koji upuuju na >'! godinu, kada je jedan od $milijevaca baziliku u
potpunosti obnovio, s time da je 1ugust platio trokove radova! :vaj /riz je kljuni
spomenik za razvoj rimskog relje/a i prikazuje mitoloke teme i epizode iz rane
povijesti Rima! 8remda je zanimanje za takve teme naglaeno i u doba kasne Republike,
relje/ dobro pristaje razdoblju 1ugustove politike obnove, kada su 9osnivaki; mitovi
sredinji dio politike propagande! 4cena koju ovdje reproduciramo "32+ prikazuje
kanjavanje 2arpeje, kerke zapovjednika rimske citadele, koja je otvorila vrata
K*
Asporedi 4trong, Roman Art, str! *>)*2B vidi takoer D! @leiner, Roman Sculpture, str! 'H)*>!
&2
4abinjanima da bi nakon toga bila iva pokopana pod njihovim titovima! Relje/ je
izraen u helenistikoj tradiciji, ali s ogranienim indikacijama mjesta radnje i krajolika!
A kompoziciji /igura primjeujemo klasinu jednostavnost, kao to je sluaj na ovom
primjeru, s dvoje simetrino postavljenih protagonista koji bacaju titove na nesretnu
2arpeju u sredini! 8remda su /igure kratke, zdepaste i vrsto graene, podsjeaju na
grke modele iz *! stoljea pr!@r!, kako po tjelesnoj grai tako i po odjei!
Drugi /riz pripisan ovom razdoblju je onaj iz unutranjosti 1polonova hrama blizu
,arcelova kazalita! Datiranje hrama se zasniva na vezi s =ajem 4osijem koji je kao
konzul 32! godine pr!@r! prebjegao 1ntoniju, ali ga je :ktavijan kasnije pomilovao!
2eko je povjerovati da je /riz nastao ve oko 33! godine pr!@r!B vjerojatniji datum je
desetak godina kasnije, u prilog emu govore znakovite slinosti ukrasnih elemenata
hrama s onima na trijum/alnom luku koji je podignut na >orumu Romanumu u ast
1ugusta oko >H! godine pr!@r! 1li, koji god datum odabrali, i ovaj relje/ ima istu onu
eksperimentalnu crtu kakvu smo primijetili na relje/ima 1henobarbova oltara i koja je
obiljeje velikog dijela skulpture ovog vremena! 2rijum/alna procesija je prikazana u
ivahnom stilu, ali u relativno malim dimezijama i na manje realistian, pa ak i
simbolian nain! Cedan drugi /ragment s istog /riza prikazuje, pak, scene iz bitke koje
se zasnivaju na epizodama pojedinanih dvoboja u helenistikoj tradiciji! 6iti ovaj /riz,
niti onaj iz bazilike $milije ne odlikuje se autoritetom zrele carske skulptureB premda su
vjerojatno neto stariji, ova dva relje/a daju prilino dobru ideju o karakteru rimske
slubene umjetnosti u ovom prijelaznom razdoblju!
6akon pobjede nad 1ntonijem, 1ugust i njegovi savjetnici bili su napokon u
mogunosti usredotoiti se na sustavnu obnovu i ukraavanja Rima kao i na umjetnost
koja bi bila u stanju izraziti ideju novog reima! 2a umjetnost nije bila namijenjena
samo tome da pridobije graane Rima, ve i da uvrsti carstvo koje je bilo izrazito
heterogeno! 2akav posao zahtijevao je veliki organizacijski napor, pri emu dolaze do
izraaja osobe najblie caru i njihov ukus, prije svega 1gripa, 1ugustov general i
savjetnik, koji je bio kljuna /igura sve do svoje smrti >2! godine pr!@r! 5rojni drugi
savjetnici, meu njima ,ecenat, takoer su savjetovali cara na osjetljivom podruju na
kojemu je i nakon konane pobjede trebalo paljivo vui poteze, ostavljajui otvorena
vrata starim tradicijama, istovremeno uvaavajui injenicu da je grka umjetnost
prodrla duboko u sve pore rimskog ivota! @njievna pohvala novom reimu bila je u
rukama briljantnih pjesnika 7 teko emo nai neki drugi reim u povijesti koji je na
&3
raspolaganju imao tako izvanredne pjesnike 7 a njima uz bok sigurno su bili jednako
sposobni savjetnici za likovne umjetnosti!
KK
KK
,eu knjievnicima su najpoznatiji #ergilije "$neida+, :vidije ",etamor/oze+ i Eoracije "$pistole, $armen
saeculare+!
&'
3. Augustov Oltar mira
Oltar mira, podignut u doba Augusta (odatle ime: %ra Pacis %u!ustae), jedan je
od najznacajnijih spomenika rimske umjetnosti. Stilski i sadrzajno oltar je
kombinacija raznorodnih utjecaja i najstariji sluzbeni spomenik ukrasen
povijesnim reljefima koji je velikim dijelom sacuvan do danas. Morfologija stila,
ikonografski program i simbolicka logika spomenika, u kojemu se mijesaju rimska
sadasnjost i mitska proslost jedinstveni su primjer u povijesti umjetnosti. Analiza
spomenika pokazat ce takoder u kojem smjeru se razvija tradicija koju smo
primijetili na oltaru Domicija Ahenobarba i na drugim reljefima iz vremena kasne
republike. Pogledajmo prvo u kojem kontekstu sam August spominje oltar koji je
u njegovu cast dao podici Senat:
`
>>' Senat %e u 3ast moga povratka posvetio 7rtvenik >ortune #ovratnice ispred hrama
Casti i Vrline kod Kapenskih vrata( a nalo7io %e da na n%emu sve4enici i vestalske d%evice
prinose 7rtvu na svaku godi+n%icu onoga dana kad sam se )a kon)ula Kvinta =ukreci%a i
8arka Vinici%a vratio u Grad i) Siri%e( i na)vao %e po mo%em imenu ta% dan Augustali%ama'
>2! >! #o odluci Senata u isto mi %e vri%eme dio pretora i ple2e%skih tri2una s kon)ulom
Kvintom =ukreci%em i na%ugledni%im mu7evima poslan ususret u Kampani%u( 3ast ko%a
nikomu osim meni do sada ni%e dodi%el%ena' 2' Kad sam se i) Hispani%e i Gali%e )a kon)ula
&i2eri%a Nerona i #u2li%a Kvintili%a vratio u Rim( nakon +to sam poslove u tim
provinci%ama usp%e+no o2avio( Senat %e odredio da se )a mo% povratak posveti Hrtvenik
;)vi+enog 8ira na 8arsovu pol%u( u ko%emu %e odredio da svake godine du7nosnici(
sve4enici i vestalske d%evice prinesu 7rtvu' >3! 0a mo%ega principata Senat %e triput odlu3io
da se )atvori hram 6ana Kvirina( )a ko%ega su na+i preci ht%eli da 2ude )atvoren kad u
ci%elo% rimsko% dr7avi )avlada mir na kopnu i moru ste3en po2%edama( a )a ko%ega se po
s%e4an%u pripovi%eda da %e samo dvaput 2io )atvoren od osnutka do mo%eg ro*en%a!
K(
`
K(
Djela boanskog 1ugusta, n!dj!, str! 2*)2(!
&*
4pomenik koji na najbolji nain pokazuje uspjenost s kojom su rjeavani ovi problemi
u vrijeme 1ugusta je 9:ltar mira; "Ara #acis Augustae+, neosporno remek)djelo
politike i drutvene propagande! :ltar je podignut izmeu >3! i H! godine pr!@r!
povodom povratka 1ugusta u Rim nakon viegodinjeg boravka u zapadnim
provincijama carstva! :pis pronalaska i rekonstrukcije oltara je svojevrstan ep za sebeB
obnovljeni oltar se nalazi blizu 1ugustova mauzoleja, ali izvorno je bio smjeten uz Via
=ata, na mjestu dananjeg #ala))o Otto2oni! =raevina se sastoji od pravokutnog,
gotovo kvadratnog ">>,K3 P>3,K2 m+ zatvorenog prostora s ulazima na istoku i zapadu,
unutar kojeg je stajao monumentalni oltar do kojeg se dolazilo stubitem! % oltar i
ogradni zid 7 posebice ovaj drugi 7 bili su bogato ukraeni skulpturama od kojih su
dijelovi bili poznati i prije istraivanja >H33)tih godinaB neki su jo uvijek razbacani po
europskim muzejima, ali restaurirani izgled oltara objavljen u ,orettijevom raskonom
svesku daje zadovoljavajui dojam originala! Sini se da je oblik samog oltara u osnovi
grki, s pomno izraenim viticama na svakom kraju, a omeeni prostor takoer treba
dovesti u vezu s grkim uzorima! 2akvu pretpostavku moemo potkrijepiti argumentom
da najblia poznata usporedba 7 8itijin oltar na agori u 1teni iz *! stoljea pr!@r!, u
rekonstrukciji Eomera 2hompsona 7 takoer ima ukraena /iguralna relje/na polja sa
svake strane ulaza! 6a rimskom spomeniku polja su ukraena temama iz mitske
povijesti Rima 7 na stranjoj strani to su Guperkalije i pria o $neji i 8enatima "33+B na
proelju su prikazane boice 2ellus "34+ i Roma! Dvije due stranice ogradnog zida
imale su /riz u gornjem dijelu koji prikazuje procesiju iz >3! godine pr!@r!, kada je oltar
bio posveen "35+B u donjem dijelu je /ino izraen ornament od akantovih vitica koji
ukljuuje mnotvo raznolikih naturalistikih detalja u najdelikatnijem niskom relje/u
"36, 37+! %znutra, /riz od girlanda "lanac spleten od lia, cvijea i vrpci i objeen
izmeu stupaca+ i bikovih lubanja "bukranija+ simbolizira vjersku rtvuB zona ortostata
ispod toga moda upuuje na privremenu strukturu podignutu prije dovrenja oltara!
Lriz s prikazom rtvene povorke na oltaru po svemu sudei slavi spomen na
inauguraciju oltara H! godine pr!@r!
#jerojatno je atenski model odabran za uzor, jer neosporno je da su graevine i
umjetnost klasine 1tene znaajno utjecali na oblikovanje umjetnosti u 1ugustovo
doba! 8remda /riz daje realistian prikaz pojedinaca okupljenih na proslavi 7 usp! dio na
kojem je prikazan vladar s obitelji, senatorima i sveenicima "35+ 7 i u tom smislu se u
&K
najveoj mjeri razlikuje od idealiziranih prikaza na drugoj poznatoj povorci antike
umjetnosti, onoj na partenonskom /rizu 7 proporcije, obrada draperije i pravilne crte lica
kod mnogih sporednih /igura odaju utjecaj klasinoga stila! =otovo je sigurno da su
kipari koji su izradili /riz poznavali neo)atiku tradiciju! 6o, bili su isto tako svjesni
promjena do kojih je dolo u umjetnosti relje/a tijekom helenistikog razdoblja 7
vidimo kako koriste razliite planove da bi stvorili, u kombinaciji s bojom, barem
naznake prostorne dubine, a nain na koji grupiraju /igure u veoj mjeri je naturalistiki
nego to je bio sluaj na 8artenonu!
@lasina 1tena nije bila jedino nadahnue za 1ugustov oltar0 naturalistike vitice "36,
37+ su sline relje/ima iz 1teninog hrama u 8ergamu, iako su ovi vie od stotinu godina
stariji! Detalj je oito podrijetlom iz 8ergama i utjecao je na karakteristine rimske
ukrasne relje/e! Drugi su uzori prisutni na relje/nim poljima s obje strane ulaza! ,eu
njima su najpoznatiji i najbolje sauvani relje/ s alegorijom blagostanja "boica 2ellus+ i
onaj koji prikazuje $neju s togom prebaenom preko glave, kako se sprema rtvovati
bijelu krmau! 6a ovom posljednjem vidimo dva djeaka "camilli+ koji pomau pri
obredu, a u jednostavnom svetitu lijevo gore 8enate, koje je $neja ponio iz 2roje i
9udomio; u novo osnovanom Gaviniju prije nego su pohranjeni u #estin hram u Rimu!
: podrijetlu ove vrste relje/a ve smo govorili "usp! str! K3 u engleskom tekstu+B oni su
vjerojatno bili dio unutranje dekoracije javnih i privatnih zgrada gdje su imali ulogu
trodimenzionalnih verzija oslikanih polja! Relje/na polja na 9:ltaru mira; nesumnjivo
su u ovoj tradiciji!
9:ltar mira; jasno pokazuje da su najbolji talenti ovoga doba bili usmjereni na
stvaranje uspjenog i uvjerljivog programa propagandne umjetnosti, to daje naslutiti
vrstu dirigentsku palicu! 6eki bi htjeli ovu ulogu pripisati 1gripi, koji je tijekom
zapovijedanja vojskom na %stoku imao priliku okupiti najbolje majstore i radnu snagu,
to mu je pomoglo i da osigura opskrbu Rima vodom! :no to moemo sa sigurnou
rei jest da su mnogi majstori iz istonih provincija bili zaposleni u rimskim
radionicama, i da su mnogi koji su prije radili za privatne naruitelje sada bili ukljueni
u javne projekte!
1ra 8acis je izvanredno djelo, ali po mnogima najimpresivniji spomenik 1ugustove
vladavine je /orum, zamiljen i izveden kao monumentalni dinastijski izlog, uz upotrebu
najskupljih materijala! Lorum je zapoet rano u 1ugustovoj vladavini, ali iz vie
razloga, a jedan od njih je zasigurno politiki oprez, dugo nije bio dovren! @ao i
&(
9:ltar mira;, njegov tlocrt je kombinacija grkih i rimskih obiljeja, proizvod
communis ratiocinatio, to je #itruvije smatrao za liniju vodilju arhitekture u doba
kasne Republike! :snovni znaaj /oruma lei u nainu na koji su umjetnost i arhitektura
stopljeni u jedinstvenu pozornicu! %zbor ukrasa je bio velikim dijelom nadahnut
klasinom 1tenom, to najbolje dolazi do izraaja u umanjenim verzijama karijatida s
$rehtejona koje su ukraavale gornje redove kolonada na /orumu! 2o su vjerne
mehanike kopije, izraene u radionicama nekog #ibija Ru/a, no oito rad grkih
kipara! 1li imitacija klasinih atenskih graevina ide i dalje od ovoga 7 jak 9klasini;
element prisutan je u svim arhitektonskim detaljima!
K&
@ao glavni dinastijski spomenik 1ugustove vladavine, njegov /orum je takoer posluio
kao neka vrst javnog atrija za grad, zamjena za privatne galerije portreta utjecajnih
aristokrata u kasnoj republici! :vdje su u eksedrama bili postavljeni likovi slavnih
Rimljana, popraeni opisima u stihu "elogia+ njihovih djela! 6eki misle da je sjeverna
eksedra bila zamiljena kao spomenik rodu Culijevaca, a juna posveena slavnim
muevima "summi viri+ rimske republike! 6a nesreu, tek nekoliko /ragmentarnih
portreta je sauvano, a oni pokazuju primjere razliitih stilova koji su bili istovremeno u
modi u vrijeme kasne RepublikeB sauvana je jedna lijepa glava u helenistikom stilu, i
jo jedna u karakteristinom 9suhom; stilu kasne Republike! ?a zgodnog, idealiziranog
mladia apolonijskog tipa se smatralo da predstavlja Romula, iako ga Ricci proglaava
karijatidom!
K&
Asp! prikaz 1ugustova /oruma u C! 5! Fard)8erkins, Roman <mperial Architecture, str! 2&)33 i sl! ()>3!
&&
4. Flavijevci (69.-98.)
6ova dinastija Llavijevaca naslijedila je slubenu umjetnost koja je imala peat 6eronove
megalomanije 7 njegov svijet grandioznih arhitektonskih projekata, bogatih ukrasa i
kolosalnih skulptura s novim tumaenjem boanske prirode cara! :bilje umjetnikog
talenta i tehnikog umijea koji su, ini se, bili na raspolaganju u to vrijeme, carevi iz
/lavijevske dinastije iskoristili su za obiljeavanje svojih vojnikih uspjeha! #espazijanov
/orum, taj veliki dinastijski spomenik, u svojim je galerijama sadravao umjetnine iz
6eronove 9?latne palae; i plijen iz osvojenog Ceruzalema! Llavijevski am/iteatar
"@oloseum+ izgraen je, znakovito, na mjestu umjetnog jezera koje je bilo u sklopu
9?latne palae;!
2ema pobjede koja dominira na kovanicama iz ovog razdoblja izraena je i u seriji
slavoluka koje moemo usporediti s velikim 9oglasnim ploama;, ukraenima
propagandnom skulpturom! Cedini sauvani slavoluk, onaj cara 2ita, u tom pogledu
zapravo nije tipian, a Domicijanovi spomenici, koji nisu nadivjeli njegov damnatio
memoriae "HK!+, zasigurno su bili bogato ukraeni! 8oznati ,arijevi tro/eji, koje je 4iksto
#! dao postaviti na stepenicama crkve Ara $oeli u Rimu mogli bi obiljeavati vojne
pohode u =ermaniji i vjerojatno su podignuti zajedno s kipom pobjednikog cara! Sini se
da je u to vrijeme prikaz cara u vojnikom oklopu doivio vrhunac, pa moemo
pretpostaviti da su sauvana mnoga Domicijanova poprsja toga tipa, ali s novim portretnim
glavama na ramenu! @ao teme na relje/ima prevladavaju 2ro/eji i #iktorije, izvedeni u
/inom helenistikom stilu! @oncept trijum/a takoer je dominirao glavnom dvoranom u
novoj carskoj palai "Domus >lavia+, ukraenoj /rizovima s #iktorijama i tro/ejima,
pilastrima s velikom koliinom oruja i /iguralnim kapitelima sa zarobljenicima, oklopima
i slino! -vjetni ukrasi na vijencima ove dvorane bili su izrazito bogati "67+! Razdoblje
careva iz /lavijevske dinastije uistinu je bogato spomenicima u Rimu, %taliji i provincijama!
#espazijan je bio primoran uvrstiti vlast i obnavljati, a Domicijan je ostao poznat po
megalomanskim projektima! Anitenje 8ompeja uslijed provale #ezuva, koje se dogodilo
pod kraj #espazijanove vladavine "(H!+, pogreno se smatra krajem jednog razdoblja,
budui da nam nedostaje kontinuirana serija radova pomou koje bismo mogli pratiti
&H
razvitak rimskog slikarstva nakon toga! 6e bez razloga, /lavijevsko razdoblje esto je
smatrano vrhuncem razvoja rane carske umjetnosti!
Cedna od najranijih javnih graevina ovog razdoblja je hram boanskog #espazijana,
podignut ubrzo nakon njegove smrti! 6jegova bogato ukraena trabeacija s razlogom je
slavna i moe se smatrati najljepim primjerom dotjeranog stila koji se razvio u julijevsko)
klaudijevsko doba! Delikatni naturalizam 1ugustovog doba, s njenim plitkim relje/om iji
dojam je vjeto pojaan upotrebom boje, ustupio je mjesto nainu obrade koji je izrazitije
skulptorski, s visokim relje/om i gustim detaljima izvedenim u preciznoj i elegantnoj
tehnici! :vaj stil prisutan je i u 2rajanovo doba, a lijep primjer je trabeacija obnovljenog
hrama #enere Genetri, koji je iznova posveen >>3! godine! 1kantove vitice kojima je
ukraen /riz potjeu od vitica s 1ugustovog 9:ltara mira; i jo uvijek su uvjerljivo
organski prikazane, ali obrada je bogatija, barokna i vrlo dekorativna! 6a jakom suncu,
svjetlo)tamne povrine koje takav relje/ stvara djeluju isto i uvjerljivo! #idljiva je
sigurnost u izradi ukrasne skulpture, kao uostalom i kod svih dekorativnih umjetnosti toga
doba! Rimski ukus, ini se, pokazuje vie samouvjerenosti nego ikada prije, bilo da je rije
o unutranjosti privatne kue ili proelju javne zgrade! :va generacija umjetnika vie
nikada nee biti nadmaena! 4til izvanrednog relje/a s putima, prikladnog motiva za
unutranjost #enerina hrama na -ezarovu /orumu "68+, na razini je najbolje helenistike
skulpture, ali obrada teme je izraz rimskog duha! Doista, premda puto ima podrijetlo u
helenistikoj umjetnosti i premda je njegova simbolina uloga poznata i prije, u rimskoj
umjetnosti on dolazi do punog izraaja kao glavni protagonist u brojnim scenama ljudskih
djelatnosti i kao vodei ukrasni motiv!
8uto se nalazi posvuda u rimskoj umjetnosti! 9Roen; u ranohelenistikom razdoblju,
bucmasto dijete istiskuje mladog $rosa i pridruuje se Dionizovoj "5akhovoj+ povorciB
dapae, katkad utjelovljuje samog boga! A kontekstu zagrobne umjetnosti, spavajui ili
tuni puto moe simbolizirati smrt, a u veselijem dionizijskom izdanju radosne duhove iz
ivota poslije smrti! 8uto takoer zamjenjuje godinja doba i vodi bogat i aktivan ivot kao
voza trkaih kola, atletiar i sudionik u gotovo svakoj anr sceni! 8remda esto
naglaavamo kako u rimskoj umjetnosti gotovo i nema motiva koji su iskljuivo
dekorativni, puto je vrlo blizu toga kada je prikazan nosei girlande ili u igri meu bogatim
H3
/loralnim arabeskama!
KH
Relje/i #enerina hrama uzdiu ga do novog dostojanstva i
vanosti u umjetnosti! :vdje on nosi ,arsovo oruje i ima ulogu #enerinog pomonika!
6a ploama so/ita puto je glavni dekorativni motiv, kao to e to na relje/ima 2rajanova
/oruma biti #iktorija! Relje/i ovog hrama su djelo vrhunskih umjetnika, koji su u
prikazima djece postigli majstorstvo kao nikad do tada u umjetnosti! :d sada nadalje, puto
e imati znaajnu ulogu u rimskoj umjetnosti, posebno u okviru simbolinih scena na
sarko/azima!
8olitiki i vojni uspjesi Llavijevaca bili su zabiljeeni na brojnim javnim spomenicimaB
posebno je Domicijan bio poznat kao veliki graditelj slavoluka! ,eutim, samo se jedan
/lavijevski slavoluk sauvao do danas0 to je 2itov slavoluk na vrhu 94vete ceste; "Via
sacra+ na >orumu Romanumu! % on je u prilino jadnom stanju, nakon to je u srednjem
vijeku bio ugraen u obiteljsku palau, a poetkom >H! stoljea dobrim dijelom obnovljen!
6atpis na njemu biljei da je podignut u slavu boanskog 2ita, vjerojatno ubrzo nakon
njegove smrti "&>!+ Tto se tie veliine, slavoluk je prilino skroman, a njegov oblik
jednostavan! Raniji slavoluci, kao to je bio 1ugustov,
(3
ovdje su svedeni na jednostavni
tip s jednim prolazom, nad kojim je atika koja slui kao postolje za bronane skulpture,
meu kojima je i /igura cara! 5ogati ukras je tipian za spomenike /lavijevskog razdoblja,
kao to je to i izbor sve popularnijeg kompozitnog reda s jedne i druge strane prolaza! A
so/itu prolaza je sredinje polje s prikazom 2itove apoteoze "sada ve poznata tema carske
umjetnosti+, okrueno kazetama s bogatim arhitektonskim ornamentom!
=lavni interes na 2itovu slavoluku uvijek su izazivali relje/i na bonim zidovima unutar
prolaza "69, 70+! A ovoj /azi, prolaz je postao privilegirano mjesto za najvanije relje/ne
prikaze na slavoluku, a to se odabira tema tie, prikazi povorke u pokretu oito su
smatrani najprikladnijima! 4adraj ovih relje/a odnosi se na trijum/ #espazijana i 2ita
poslije zavretka judejskih ratova i osvajanja Ceruzalema "(3!+! Cedno polje prikazuje 2ita u
trijum/u, dok na drugom vidimo dio povorke s plijenom iz jeruzalemskog hrama!
(>
@ao i
procesijski /riz openito, ova speci/ina tema je u meuvremenu postala dio repertoara
rimske komemorativne umjetnosti! 6ajraniji sauvani primjer je mali /riz iz 1polonova
KH
1utor ovdje ukazuje na esto isticano uvjerenje da u rimskoj umjetnosti gotovo nita nije lieno simbolinog
znaenja, poglavito u zagrobnom kontekstu!
(3
@oji nije sauvan, ali ga moemo prilino pouzdano rekonstruirati prema prikazima na novcu i slavoluku u
:rangeu, na jugu Lrancuske, takoer iz 1ugustova doba!
(>
2o su menora 7 svijenjak i ?avjetni koveg %zraela, najsvetiji predmeti idovskog naroda!
H>
hrama "Apolo Sosianus+,
(2
s uvjerljivom, premda skromnom verzijom trijum/alne povorke!
:brada teme na 2itovu slavoluku je ambiciozna utoliko to nastoji doarati iluziju pokreta,
a njen 9iluzionistiki; dojam uvjerio je Fickho//a da upravo tu treba traiti de/iniciju
razlike izmeu 9grkog; i 9rimskog; relje/a! 1rhitektonski okvir ovdje ima ulogu neke
vrsti prozora kroz koji promatra vidi dogaaj! 8rikazujui povorku s plijenom kako
prolazi ispod perspektivno skraenog slavoluka u desnom kutu kompozicije "70+, umjetnik
nastoji proizvesti osjeaj dubine, koji pojaava spretnom obradom razliitih planova0
/igure u prvom planu, prikazane u visokom relje/u, bacaju sjene na one iza njih, dok su
/igure u pozadini u sasvim niskom relje/u, pa se priinja da pozadina nestaje! Dojam nije
lako procijeniti jer je s mramora nestala boja, koja je izvorno pojaavala iluzijuB izvjesno
je, meutim, da je cilj umjetnika, unutar granica zadanih mu konvencija i veliina /igura,
bio da u promatraa izazove iluziju stvarnog dogaaja! :d promatraa se pritom ne trai
samo da na trenutak 9zaboravi na svoje nepovjerenje;,
(3
ve i da mentalno prihvati
speci/ini alegorijski jezik koji se poeo razvijati jo u doba republike, s ciljem da u
likovnim umjetnostima utjelovi ideju Rimske drave! 1legorijske /igure aktivno su
ukljuene u carske teme, pri emu dolazi do brisanja granica izmeu boanskog i ljudskog!
2akav pristup vidimo na 2itovu slavoluku, gdje boica Roma "ili Virtus+ vodi trijum/alnu
koiju, dok krilata #iktorija kruni cara lovorovim vijencem! 2u je i cijeli repertoar gesti i
kompozicija u slubenoj umjetnosti povezanih sa sve bogatijom carskom ikonogra/ijom,
koja jako dobro dolazi do izraaja na dva relje/a pronaena >H3&! godine ispod papinske
palae #ala))o della $ancelleria u Rimu! Relje/i su pronaeni kraj grobnice 1ula Eirtija
"konzul '3! pr!@r!+B neki su bili prislonjeni uz nju, kao u kakvoj kamenorezakoj radionici!
Dva /riza su vjerojatno trebala ukraavati spomenik podignut u ast Domicijana, ali su
nakon njegove smrti i damnatio memoriae bili prenamijenjeni, budui da je lik Domicijana
na jednom od relje/a 9preureen; u portret 6erve! Sini se da su relje/i naposljetku ostali
neupotrijebljeni! 6jihova izvorna namjena je prilino nejasnaB moda su bili predodreeni
za jednu od graevina na ,arsovu polju, podruju Rima na kojemu je &3)tih godina prvog
stoljea dolo do velike izgradnje!
6ije sasvim jasno to bi ove scene trebale predstavljati! Lriz 5 "71+ moda je najbolje
tumaiti kao sveani ulazak u grad "adventus+ #espazijana (3! godine, kojom prigodom ga
je doekao njegov sin Domicijan! ,jesto radnje je Rim, na to upuuju likovi "boice+
(2
Asp! 4trong, Roman Art, str! (H!
(3
&he willing suspension o! dis2elie!0 posudba iz pjesnike teorije romantinog engleskog pjesnika
Fords<ortha!
H2
Rome, #estalki, 4enata "Genius Senatus+ i rimskog naroda "Genius populi Romani+,
premda se stvarni susret dogodio ne u Rimu, ve u 5eneventu! Giktori, kao to je
primjereno u sceni adventa, nose sjekire bez prua "!asces+! Lriz 1 "72+ je manje jasan, a
osnovni problem lei u nedoumici oko toga da li prikazanu scenu takoer treba
interpretirati kao dolazak cara "adventus+ ili, pak, kao pro!ectio, jer se ini da Domicijan,
kasnije 9preureen; u 6ervu, tek kree u vojni pohod! 1legorijske /igure su na ovom
primjeru jo neposrednije ukljuene u radnju nego to je to bio sluaj na prethodnom /rizu!
Gikovni jezik ovih scena posljedica je dugog razvoja slubenih prikaza cara, u temama kao
to su adlocutio,
('
adventus i slino 7 koje moemo donekle pratiti i na novcu! 2akve
prizore karakterizira vrlo paljiva upotreba alegorijskih /igura, u kombinaciji s preciznim
stavovima i gestama, zbog ega ne zahtijevaju nikakva dodatna objanjenja! :ne su, kao u
sluaju relje/a iz $ancellerie, razumljive i neupuenom promatrau, budui da se oito
nadovezuju na klasinu tradiciju! ,ajstori ovih relje/a posjeduju akademsku vjetinu i
klasine tipove savladavaju s velikom uvjerljivou! 6jihov tehnika pokazuje neke nove
elemente u odnosu na ii klasicizam /riza s 1ugustova 9:ltara mira;B tako je u obradi
draperije, na /rizurama i bradi prisutnija upotreba builice 7 ona stvara duboke paralelne
utore koji zamjenjuju paljivije plastino modeliranje ranijeg razdoblja! Delikatni
naturalizam 1ugustova doba na taj nain polako ustupa mjesto izrazitijim e/ektima svjetla i
sjene, to e s vremenom biti sve upadljivije u rimskoj umjetnosti!
`
('
8rikaz cara kako se obraa okupljenim vojnicima!
H3
Prilog: Trijumf Vespazijana i Tita nad Zidovima
Trijumf, svecanost kojom se proslavljala pobjeda rimskog magistrata (vojskovode),
dio je republikanske tradicije. Za vladavine Augusta, ta je cast pripadala samo caru
jer se smatralo da generali pobjeduju u njegovo ime. Tako je trijumf postao glavnim
dijelom carskih svecanosti. Slavio ga je cak i miroljubivi Neron, no on ga je izmijenio
u skladu sa svojom umjetnickom vizijom vlasti i moci.
Trijumf koji je organiziran u cast cara Vespazijana i sina mu Tita povodom
uspjesnog gusenja zidovske pobune i pljacke 1eruzalema bio je mnogo vjerniji
tradiciji. 1osip Flavije, Zidov i ugledan farizej, dao je opis toga trijumfa na kraju
povijesti Zidovskog rata, objavljenoj oko 77./78. na grckom jeziku. 1osip je isprva
sudjelovao u ustanku, da bi poslije presao na rimsku stranu i stekao rimsko
drzavljanstvo pod imenom $. Flavius Josephus. Rijec je, dakle, o pogledu jednog ne-
Rimljanina, koji s istim zanimanjem prati njemu strani ritual, kao sto je nekoc
Polibije opisivao obicaj rimskih patricija da u kucama cuvaju maske svojih predaka.
.
Dok %o+ 2i%a+e no4( 3ete su( u centuri%ama i kohortama i pod )apov%edni+tvom svo%ih
o!icira( )apos%ele polo7a%e ne na ula)u u carsku pala3u( ve4 u 2li)ini <)idina hrama( gd%e
su te no4i prespavali vladari' ; )oru i)i*o+e Vespa)i%an i &it( ov%en3ani lovorom( ogrnuti
tradicionalnim grimi)nim pla+tom i po*o+e do Oktavi%inog tri%emaB tu %e n%ihov dola)ak
i+3ekivao Senat( magistrati vi+ih redova i vite)ovi'
<spred tri%emova 2i%a+e podignuta tri2ina na ko%u su )a n%ih postavili s%edala od 2%elokosti9
3im se pope+e da u n%ih s%ednu )apo3ne vo%ska klicati( potvr*u%u4i time vri%ednost svo%ih
vo*a' Oni 2i%ahu 2e) oru7%a( od%eveni u svilu i okrun%eni lovorom' Glagonaklono primiv+i
n%ihove poklike( kada su ih 7el%eli nastaviti( Vespa)i%an dade )nak i )atra7i ti+inu' ; op4em
du2okom miru( ustane se i( pokriv+i gotovo sasvim glavu skutom ogrta3a( i)govori
uo2i3a%ene molitve9 &it %e molio na isti na3in' Nakon molitve( Vespa)i%an se kratko o2rati
svim okupl%enima i po+al%e vo%nike na ru3ak ko%i im po o2i3a%u nu*ahu carevi' Vrati se
na)ad do vrata ko%a su ime do2ila po tome +to su ovuda redovito prola)ile tri%um!alne
povorke' &amo su se prin3evi okri%epili( potom se od%enuli u tri%um!alnu uni!ormu i(
prini%ev+i 7rtve 2ogovima 3i%i su se kipovi nala)ili 2li)u vrata( poveli tri%um!alnu povorku
vode4i %u kro) ka)ali+ta( kako 2i %u okupl%eni puk mogao lak+e vid%eti' Nemogu4e %e
dosto%no opisati to mno+tvo spektakla i rasko+i I o3itovalo se to u svim )amislivim o2licima
H'
I 2ilo u um%etni3kim d%elima( 2ilo u ra)nim vrstama 2ogatstva( 2ilo u prirodnim
ri%etkostima( @'''A
Oni ko%i 2i%ahu i)a2rani )a samu tri%um!alnu povorku nosili su na se2i odi%ela u)2udl%ive
originalnosti i s%a%a' ;sto( moglo se vid%eti da ni skupina ratnih )aro2l%enika ni%e 2ila 2e)
ukrasa9 2a+ nasuprot( ra)nolikost i l%epota n%ihove od%e4e skrivale su od pogleda od2o%ne
t%elesne de!ormaci%e ko%e su neki od n%ih imali' No ono +to %e u tom mimohodu na%vi+e
i)nena*ivalo 2ila %e upotre2a pokretnih ka)ali+nih scenogra!i%aB n%ihova %e visina i)a)ivala
nemir i sumn%u u sigurnost pri%evo)a( mnoge su imale i ,( J kata( dok %e rasko+ opreme
i)a)ivala i radost i )aprepa+ten%e' 8noge su u 2iti 2ile prekrivene tkaninama protkanim
)latom( a na ru2ovima su 2ili pov%e+ani predmeti od )lata i 2%elokosti' Rat 2i%a+e
predstavl%en 2ro%nim slikama ko%e su odgovarale svako% n%egovo% epi)odi i davale
neo2i3an pogled na n%egov ti%ekB doista( moglo se vid%eti haran%e plodnih kra%eva( potpuni
pora) nepri%atel%skih 3eta9 ovd%e vo%sku u 2i%egu( ond%e kako se nepri%atel%e vodi u
)aro2l%eni+tvo9 2edeme nev%ero%atne visine uni+tene opsadnim stro%evima9 drugd%e( 2ilo %e
to osva%an%e nesaloml%ivih citadela( utvr*enih gradova sa )idinama punim 2ranitel%a( upad
vo%ske unutar )idina( ci%elo %edno podru3%e ispun%eno mrtvima9 po2i%e*eni s rukama u
stavu preklin%an%a( )apal%eni hramovi( ku4e ko%e se ru+e na svo%e vlasnike i( nakon op4eg
ra)aran%a i pusto+en%a( ri%eke ko%e vi+e ne teku )asi%anim pol%ima( niti uta7ava%u 7e* l%udi i
7ivotin%a( ve4 podru3%ima ko%a su %o+ uvi%ek sa svih strana u po7aru9 eto onog +to %e
sud2ina nami%enila Hidovima %er su se odlu3ili na rat' ;m%etni3ka vri%ednost i rasko+ tih
slika pru7ala %e onima ko%i te doga*a%e nisu ni vid%eli do%am da su u n%ima sud%elovali' Na
svako% od tih pokretnih scena 2io %e sm%e+ten general osvo%enog grada u stavu u ko%em %e i
uhva4en9 i)a su sli%edile 2ro%ne la*e' Ratni pli%en se op4enito prevo)io u neredu9 ali isticao
se( me*u svime( pli%en i) 6eru)alemskog hramaB )latni stol vri%edan vi+e talenata( tako*er
)latni svi%e4n%ak napravl%en druga3i%e od onih ko%ima se uo2i3a%eno slu7imo' <mao %e
sredi+n%i dr7ak na postol%u s ko%ega su se odva%ale tan%e grane raspore*ene u tro)u2ac( a
svaka %e na )avr+etku imala iskovanu metalnu sv%etil%kuB 2ilo ih %e sedam( kako 2i se
istaknula va7nost toga 2ro%a )a Hidove' 0av%etni %e kov3eg 2io na kra%u povorke s pli%enom'
0atim su sli%edili 2ro%ni nosa3i kipova Viktori%e( na3in%enih 3itavih od 2%elokosti i )lata( i)a
ko%ih %e i+ao Vespa)i%an na svo%im kolima u pratn%i &ita9 Domici%an( u s%a%nom odi%elu( 2io
%e u) n%ih na kon%u kakvog %e vri%edilo vid%eti' #ovorka se potom uputila prema hramu
6upitera Kapitoli%skog' "8rema0 Cosip Llavije, Jidovski rat, #%%, *, ')K, $ditions de ,inuit, 8ariz,
>H((!+
.
H*
5. Trajanov forum, stup i Veliki friz
2rajanov /orum, to 9zdanje jedinstveno pod cijelim nebeskim svodom; "singularis su2
omni caelo structura, kako ga opisuje 1mijan ,arcelin+, je vrhunski primjer koritenja
umjetnosti i arhitekture u svrhu carske promidbe! 6jegove dimenzije jednake su svim
ostalim carskim /orumima zajedno, a bogatiji je i raskoniji nego ijedan od njih! ?apoet
nakon 2rajanovog trijum/a ">3(!+, /orum je posveen >>2! godine "kao i bazilika+, a stup u
svibnju idue godine! %zgradnja hrama 5oanskom 2rajanu zapoela je nakon njegove
smrti ">2>!+!
:snovni tlocrt vrlo je slian onom 1ugustovog /oruma, ali s dodatkom bazilike i dvije vrlo
vane knjinice te uvenog 2rajanovog stupa! 2rajanov trijum/ nad Daanima je tema
relje/a na stupu i slavoluku koji je sluio kao ulaz na /orumB u gornjem redu kolonada
klasine karijatide 1ugustovog /oruma ustupile su mjesto /igurama zarobljenih Daana!
,noge od tih pronaene su jo u vrijeme renesanse i sauvane su do danas0 velike snage i
dostojanstva, bogate draperije, izraajnih lica, najee su izraene od obojanog mramora,
ukljuujui giallo, pavona))etto "94+ i po/ir, s glavama i rukama od bijelog mramora!
% arhitektonski detalji i /iguralni relje/i su vrhunske izrade, te predstavljaju najbolje
primjere rimske dekorativne skulpture! Lriz s lavovima)gri/onima, simbolom rimske moi
te jo jedan s #iktorijama koje vode ivotinje na rtvovanje i polau vrpce na thDmaterie,
(*
neko su ukraavali baziliku! Lorumom je dominirala skulptura! Relje/ iz Gouvrea "78+
prikazuje pregled utrobe "etispicium+, rtveni ritual koji je prethodio vojnom pohodu, i
koji se odvija ispred hrama Cupitera @apitolijskog! #isoke, dostojanstvene /igure u
razliitim stavovima i raznolikih gesti djeluju ivotno, postavljene ispred velianstvene
arhitektonske pozadine hrama s tri cele, koji dobiva zaslueno mjesto u sceni! %znad glava
likova lebdi #iktorija s legijskom zastavom "veillum+! 4 razlogom se pretpostavlja da
relje/ni /riz sa scenama iz daanskih ratova, od kojega su sauvani tek pojedini dijelovi
"9#eliki 2rajanov /riz;+, takoer potjee s ovog kompleksa!
(K
Lorum je obilovao i
portretimaB nalazi prilikom iskapanja 33)tih godina prolog stoljea nisu nikada objavljeni,
ali znamo da su naene brojne /igure vojnih linosti, magistrata "togati+, te neke lijepo
(*
&hDmaterium0 kadionica, posuda za paljenje koritena u vjerskim ritualimaB prvi put se javlja kod $truana!
(K
Dva relje/a kasnije su ugraena u @onstantinov slavoluk u Rimu "3>*!+!
HK
izraene glave, kao to su 1gripina ,laa i 6erva! 4reditem atrija je dominirao veliki
konjaniki kip cara okruen tro/ejima i prikazima mrtvih Daana!
2rajanov stup "79)87+ datiran je u >>2!)>>3! godinu zahvaljujui natpisu koji nije lako
objasniti, ali se po svemu sudei odnosi na graevinske radove na /orumu! =lavna namjena
stupa je obiljeavanje dvije uspjene vojne protiv Daana, prve iz >3>!, a druge iz >3*!)
>3K! godine! %ako tome nije prvotno bila namijenjena, baza stupa je posluila kao
2rajanova grobnica! 4tup je ukraen spiralnom trakom relje/a, koja je veinom iroka oko
jednog metra i ovija se oko tijela stupa 23 puta! Relje/i predstavljaju najbolji zapis o te
dvije vojne, budui da su jedini pisani dokumenti djelomice sauvani tekst Diona @asija i
ulomak 2rajanovog vlastitog dnevnika! ,eutim, to nije povijest u slikama u uobiajenom
smislu! 6eprekinuta spirala relje/a prikazuje epizode iz rata kronolokim redom! 4ve su
epizode podvrgnute precizno odreenim i davno utvrenim umjetnikim i promidbenim
konvencijama, ali ovdje su one prikazane s osobitim smislom za detalje! 4mjetaj stupa u
kontekstu graevina na /orumu paljivo je odreenB on je podignut izmeu dvije knjinice,
i sam je na neki nain namijenjen 9itanju;! 4 gornjih katova knjinice moda se moglo
vidjeti vie nego to mi moemo danas, no, na jasnom rimskom svjetlu detalji relje/a
naglaeni bojama i metalnim dodacima bili su prepoznatljivi ak i s razine tla! 5aza je
bogato ukraena tro/ejima oruja, koje je prikazano s vrlo preciznim detaljima, to je
tipino za sve vojne prikaze na tijelu stupa!
6arativna metoda koritena za prikaze na relje/u je vrlo zanimljiva! A strunoj literaturi je
takav pristup poznat kao 9kontinuirana metoda; ili 9kontinuirani stil; jo od vremena kada
ga je opisao Fickho//0 9?apitamo li se koja umjetnika sredstva ostavljaju na nas tako
uvjerljiv dojam neprekinutog slijeda dogaaja, shvatit emo da jedino kontinuirana metoda
moe pobuditi taj osjeaj! 4amo ona moe postii to da se grad, rijeka, ator, uma, polje,
vojnici, jahai, mar itd! stope jedni s drugima, da se veliki broj ljudskih likova grupira
zajedno, zbije, razdvoji ili raspriB samo ona zna, povremenom pojavom /igure cara, na
trenutak prekinuti tijek dogaaja, pomaui tako gledatelju da pravilno promotri i prepozna
pojedinane epizode!;
Sini se da je tijekom izgradnje dolo do promjene planaB stup je dovren >>3! godine i
posveen >3! svibnja, kada je, prema prikazima na novcu, na vrh stupa postavljen kip
2rajana! 6o, jedan raniji sestercij iz >3(! godine u 5eu prikazuje stup s pticom na vrhu,
moda sovom, koja je, kako pretpostavlja 5ecattti, trebala podsjetiti na izgradnju dvije
H(
knjinice, u kojem sluaju bi stup mogao biti shvaen kao svitak, knjiga 2rajanovih
junakih djela "res gestae+! :va interpretacija se ipak ini odve zamrenom, a usporedba s
1tenom i knjinicama na /orumu zvui prilino neuvjerljivo!
8otraga za moguim modelima koji su mogli posluiti kao uzor za 2rajanov stup i njegov
/riz nije dala rezultate! 2radicija narativnog obiljeavanja povijesnih dogaaja je duga,
poglavito na %stoku, ali nedostaju neposredni modeli za spiralni relje/ stupa! 6iti na ?apadu
ne nalazimo mogue izvore za takav tip spomenika! 6e moemo pouzdano tvrditi da tzv!
9svitak; vue podrijetlo izravno iz ilustriranog rukopisa! Tto se tie 9kontinuiranog stila;,
u smislu prikaza slijeda dogaaja na neprekinutoj podlozi, za to postoje paralele u svim
umjetnostima, iako je Fickho// takav nain prikazivanja smatrao karakteristinim upravo
za rimsku umjetnost, zbog ega su se esto javljala pitanja o poecima stila i njegovom
kasnijem razvoju! #alja pretpostaviti da je nastao u kasnijoj /azi grke umjetnosti, jer se na
2ele/ovom /rizu s #elikog oltara u 8ergamu javlja u poprilino razvijenom obliku! %zgleda
da se esto koristio u "kartogra/skim+ prikazima vojnih pohoda u razdoblju kasne
Republike, no za to nemamo izravnih dokaza! Cedan tip kontinuiranog narativnog prikaza
koji se po svemu sudei javlja tek u rimsko doba je oslikano polje s jedinstvenom
pozadinom na kojoj je prikazano vie razliitih epizoda "v! str! HH! u knjizi+! 6a 2rajanovu
stupu narativna /orma je prilino jednostavna! $pizode su razdvojene, no pozadina daje
osjeaj kontinuiteta, i tek mjestimino ini priu teom za 9itanje; nego to bi bila u
sluaju da su scene potpuno odvojene jedna od druge! Do koje mjere su na umjetnika
utjecali raniji naini prikaza ratnikih pohoda ili ilustrirani rukopisi je problem o kojem se
puno raspravljalo, jednako kao i o kombinaciji ptije i horizontalne perspektive u prikazu
krajolika! 6o, gdje god bili izvori tih likovnih rjeenja, ostaje injenica da prije 2rajanova
stupa nema primjera spiralnog /iguralnog /riza, iako u prethodnim razdobljima nisu rijetki
spiralni stupovi, kao i oni s cvjetnim motivima u spiralama oko tijela stupa! =lavnom
umjetniku, tko god on bio, treba odati priznanje za originalno postignue!
6arativni niz je podijeljen u dva dijelaB prvi zavrava mirovnim ugovorom iz >32! godine,
koji je simboliki prikazan velikom /igurom #iktorije, a drugi zarobljavanjem 4armizegeta
i pripojenjem Dacije Rimskom -arstvu! Lriz je u niskom relje/u, veliina ljudskih likova
odgovara otprilike polovici visine pojasa, dok ostatak povrine ispunjaju likovi na viim
razinama ili elementi krajolika! 8rvi rat pokriva scene od broja 3! do (&!, s time da su one
otprilike jednako rasporeene tijekom dvije godine ratovanjaB u drugom ratu, scene (H! 7
H&
>33! posveene su prvoj godini rata, a one od broja >3>! nadalje drugoj! 8ri obradi cjeline
relje/a primijenjena je 9epska tehnika;, s 22 scene koje prikazuju ete u pokretu i imaju
ulogu 9zbora;! Anutar osnovnog okvira postoji niz jasnih tematskih uzoraka 7 ratno
vijee, rtveni ritual, adlocutio "car u obraanju vojsci+( zatim sve vrste vojnih djelovanja,
graenje utvrda, te kljune epizode rata poput neuspjenog barbarskog napada na rimsku
utvrdu! 4hema za oba rata je slinaB prvi vojni pohod zavrava bitkom i pokoravanjem
Daana, a isti uzorak koriten je i za prikaz drugog rata! ?avrne su scene najdramatinije i
naje/ektnije, a opisuju velik pohod protiv 4armizegetaB tu vidimo gradnju opsadnih maina,
Daane kako pale svoj grad i predaju se, te konano progon Decebala i njegovo
samoubojstvo! 4 druge strane, esto je teko zakljuiti da li gore spomenuti tematski
9uzorci;, koji prikazuju cara kako se obraa svojim postrojbama, prinosi rtvu ili prima
predaju barbara, predstavljaju stvarne dogaaje ili opa mjesta!
4trunjaci su paljivo analizirali razliite scene, nastojei utvrditi njihove uzore i pratiti
njihov razvoj u rimskoj tradiciji! Sini se da ak i neke od 9realistikih; scena, kao to je
smrt Decebala "87+, duguju poneto helenistikoj narativnoj umjetnosti! ,eutim, upravo
suptilna kombinacija umjetnike domiljatosti "inovacije+ i panje za detalj, je posebna
zanimljivost 2rajanova stupa! 2akozvani adlocutio koji se prvi put javlja u desetoj sceni, je
jedno od opih mjesta rimske ikonogra/ije i bez obzira to predstavlja est motiv na stupu,
u carevoj pozi i gesti nema veih varijacija! 6asuprot tome, /igure vojnika su vrlo precizno
prikazaneB pogled odostraga na legionare koji leerno stoje i sluaju obraanje vrhovnog
zapovjednika sigurno se temelji na studijama stvarnih dogaaja! A prikazu ambijenta
nailazimo na sline kontraste0 krajolik ima brojne namjene, od izrazito topogra/skih
re/erenci do pukog dekora! 5riga za preciznost detalja pokazuje se na samom poetku, na
prikazu 1polodorovog mosta preko Dunava, izgraenog tijekom drugog vojnog pohoda,
dok su istovremeno obrada i ambijent uglavnom puni konvencionalnih metoda, s visokom
tokom gledita pri prikazu graevina ili rijeke koja presijeca tijek naracije, ili, pak,
serijama motiva koji simboliziraju krajolik! ,noge od ovih /ormula vjerojatno potjeu iz
rimske tradicije kartogra/ske naracije koja je, kako se ini, bila uobiajena u rimskom
povijesnom slikarstvu! 6a 2rajanovom stupu odnos izmeu likova i krajolika uvijek je
konvencionalan! 8rikazom dominiraju /igure i nema perspektivnih skraenja, ak ni
udaljenih /igura!
HH
5ilo bi neispravno misliti da je /riz 2rajanova stupa 9/otogra/ski; realistian! 1li on jest
rad umjetnika koji su pomno pratili dogaaje i na licu mjesta izraivali serije preciznih
crtea! #rlo rijetko, kao na primjer u *3! sceni, promatra je u nedoumici oko znaenja,
vjerojatno zato jer je neki od interpretativnih dijagrama krivo protumaen! 5ez obzira na
mnotvo umjetnika koji su radili na relje/ima, stil i tehnika su izrazito ujednaeni!
:penito govorei, umjetnici ne pokuavaju stvoriti dubinu i umjesto toga se /okusiraju na
dojam i povrinsku obradu! :blikovanje /igura i draperije jo je vrsto ukorijenjeno u
klasinoj tradiciji i izbjegava emocionalni karakter koji je obiljeje baroknih helenistikih
kompozicija!
?bog tipino rimskog karaktera i jasnoe, relje/i 2rajanova stupa bili su neizmjerno
utjecajni u povijesti umjetnosti! :ni u potpunosti ostvaruju svoju namjenu0 nude
promatrau epsku verziju ratova, s rimskom vojskom i velikim voom u ulozi heroja!
8aljivo odabrane scene vojnih akcija kombinirane su s uobiajenim prikazima cara i
smjetene u povijesni okvir koji naglaava glavne dogaaje tijekom ratnih pohoda!
@rajolik i pozadina pomau u stvaranju kontinuiteta naracije povezujui pojedinane
epizode! %sti mogu biti iskoriteni kao motiv koji razdvaja, ali i ujedinjuje, kao u sluaju
kada dva visoka stabla odvajaju scenu s Daanima koji rue drvee za obranu i prikaz
rimskih legionara koji su zaokupljeni istim poslom! 8ojedini detalji u prizorima ratovanja
preuzeti su iz tradicionalnih "helenistikih+ prikaza sukobljenih =rka i =ala, ali uspjeno
naglaavaju red i disciplinu rimskih legionara i pomonih eta, u kontrastu s Daanima!
%staknuta je beznadna situacija barbaraB no iako im je kao pojedincima posveeno malo
pozornosti, uloen je napor da ih se prikae kao dostojnog neprijatelja, pomou
uobiajenih dramatinih detalja, koji vrhunac dostiu u prikazu Decebalove smrti! 6a taj
nain, iako je prikaz posve lien osjeaja, slavljenje rimskog uspjeha se ostvaruje i kroz
heroizaciju poraenih!
>33
6. Luk u Beneventu i drugi javni spomenici
2rajanov trijum/alni luk u 5eneventu "89)93+ bolje od bilo kojeg drugog spomenika
ilustrira promjene u odnosu na nain prikazivanja cara! 2o je najstariji sauvani primjer
slavoluka koji je bogato ukraen /iguralnom skulpturom na oba proelja! 4lavoluci careva
@laudija, 6erona i Llavijevaca "osim 2itovog+, nisu sauvani! 4lavoluk u 5eneventu stajao
je na mjestu gdje se 2rajanova nova cesta za 5rindisi "Grindisium+, odvajala od stare Via
Appia i bio je ukraen prizorima prikladnima za takvu vrst spomenika! 4matra se da
dvanaest relje/a na strani okrenutoj od grada "89+ i jedan od relje/a u prolazu prikazuju
careva djela u provincijama, dok se drugi relje/ u prolazu i oni na strani okrenutoj prema
gradu odnose na njegova djela u %taliji, iako se nije mogue uvijek drati ove jednostavne
podjele! %konogra/ski program u svakom sluaju obuhvaa scenu alimenta "93+,
((
razna
poslanstva, kao i velik broj tradicionalnih prizora! Relje/i najveim dijelom slijede
obiljeja onih iz prvog stoljeaB poglavito se to odnosi na dva relje/a u prolazu, koji su
bliski relje/ima na 2itovom slavoluku, a zapravo je i cjelina ukrasa vrlo slina na oba
spomenika! 1rhitektonska mizanscena na ovim primjerima je rijetko koritena, pa /igure
ostavljaju dojam samostalnosti! ?naajna promjena odnosi se na /iguru cara0 on je prikazan
vei od sporednih /igura, na primjer u sceni gdje prima predstavnike trgovaca! A to vrijeme
car je dominus "gospodar+, a ne vie princeps "prvi meu jednakima+, to se odraava i na
njegovim prikazima! A jednu ruku, 2rajanova vladavina predstavlja vrhunac likovne
tradicije prvoga stoljea, dok s druge strane najavljuje velik broj znaajnih promjena u
rimskoj reprezentativnoj umjetnosti!
4pomenici 2rajanove vladavine postigli su veliinu i grandioznost kojoj nema premca u
povijesti rimske umjetnosti! 2rajanov /orum nadmauje sve to je do tada podignuto, a
njegove terme su prvi primjer golemog kompleksa koji e postati tipian za kasno carstvoB
koliko znamo, tu se po prvi puta javlja golemi osno planirani kompleks, s cijelim nizom
sporednih prostorija i graevina namijenjenih razliitim oblicima zabave i rekreacije!
Dekoracija takvih graevina pred umjetnike je postavila sasvim nove problemeB u to
vrijeme Rimljani su ve izvodili goleme interijere u betonu, kojima su povrinski ukrasi
((
@redit, zapravo /inancijska pomo carske riznice, namijenjen manjim zemljoposjednicima u %taliji, uveden u
vrijeme 6erve "HK!)H&!+, proiren u doba 2rajana! @amate, u visini oko *Z, koritene su za pomo siromanoj
djeci!
>3>
davali izgled klasine arhitekture, a te su povrine bile velike i iziskivala puno ukrasa! A
dvoranama s krino)bavastim svodovima podovi su bili prekriveni velikim mozaicima u
tehnici koja je priliila njihovoj veliini! 8revladavale su velike povrine crno)bijelog
mozaika s velianstvenim kompozicijama morskih nemani i divova koje se ugledaju na
helenistike tradicijeB raznobojni mozaik, koji se obino upotrebljavao u manje velikim
prostorima, vjerojatno se inio neprikladnim za tako velike povrine! 6o, zato su zidovi
bili bogato ukraeni u tehnici opus sectile s umetcima od obojenog mramora, koji je
rimskim dekoraterima sada bio dostupan u velikom izboru! ,ramorna oplata dizala se u
punoj visini zidova, a betonska rebra svoda iznad toga esto su bila ukraena bogatim
raznobojnim mozaikom, koji je bio osobito pogodan za vlagu i pojaavao svjetlosni dojam!
?apravo se tradicija zidnog mozaika razvila neovisno od podnog mozaika, osobito u
kontekstu ukraavanja vrtnih peina i /ontana "usp! 4trong, str! >33)>3'+! 6jegovom
razvitku pogodovala je pojava velikih rimskih termi, da bi se s vremenom razvio u zaseban
umjetniki oblik!
#eliina rimskih termalnih graevina takoer je otvorila nove probleme oko odabira
skulpture primjerene takvom okruenju! 4kulptura u ovo vrijeme postaje podreena
arhitekturi, a veliina nia "eedra+ zahtijevala je radove primjerenih dimenzija! 5rojne
skulpture u dananjim muzejskim zbirkama neko su ukraavale terme, bilo da su izvorno
izraene za njih ili su tamo naknadno prenesene! %stovremeno se javlja ukus za velike
barokne kompozicije u helenistikoj tradiciji! 4kupina znana kao 95ik Larnese; u 6apulju
"usp! str! >2*! u engleskom tekstu+ ilustrira najgora obiljeja takve skulpture0 ona je odve
velika i sloena za izvedbu u kamenuB ne postoji zapravo zadovoljavajua toka gledita iz
koje bismo ju mogli sagledati, premda razigrani oblici u odreenom arhitektonskom
okruenju mogu stvoriti snaan dojam dekorativnosti! 95ik Larnese; potjee iz
@arakalinih termi "poetak 3! stoljea+, kao i jednako poznati 9Eeraklo Larnese;, koji je
morao biti jednako impresivan u svom izvornom okruenju i koji se istie vjetom
obradom miia i povrine! =likon, koji ga je nainio, oito je bio ovjek golemog
tehnikog umijeaB on potpisuje svoje djelo na lako vidljivom mjestu na stijeni pokraj
Eerakla, to daje naslutiti da je bio poznat umjetnik "usp! 4trong, str! K>+! 5rojna kolosalna
djela iz velikih carskih termi bila su izraena od obojanog mramora, koji se esto
upotrebljavao za postizanje posebnih e/ekataB tako je, na primjer, pavona))etto "areni
kamen+, mogao sugerirati bogatu orijentalnu odjeu, a tamni mramor broncu ili crnaka
lica!
>32
8oznato je da je -ezarov /orum bio obnovljen u 2rajanovo dobaB posveen je >>3! godine
"usp! 4trong, str! >'2+, kada i 2rajanov stup! @ontrast nije mogao biti vei, osobito glede
arhitektonske plastike, koja se ugleda na stil iz vremena Llavijevaca vie nego na
obnovljeni 1ugustov stil koji daje peat 2rajanovom /orumu! @ako god pokuali objasniti
takve razlike 7 pretpostavlja se da je obnova zapoeta jo za Domicijana te da su tako
arhitekti i obrtnici bili upoznati s tradicijom graenja u /lavijevsko doba 7 arhitektonski
ukrasi na -ezarovom /orumu predstavljaju vrhunac bogatog stila koji se razvio tijekom
prvog stoljea nakon @rista! Lriz na hramu #enere Genetri je vrlo dobar primjer 9rimskih
vitica; koje su se razvile iz onih na 1ri 8acis i zadravaju njihovu vrstu, organiku
kvalitetu, premda su postale tee, bogatije, baroknije i openito dekorativnije! 8od jarkim
rimskim suncem, sloeni uzorci svijetlih i tamnih povrina djeluju vrlo dojmljivo! Druga
serija relje/a iz hrama i s /oruma prikazuje male putte "68+, od kojih su neki povezani s
akantovim viticama, dok drugi obavljaju razne poslove vezane uz njihovu slubu boici
#eneri! 8utto je ve imao dugu tradiciju u klasinoj i helenistikoj umjetnosti u gotovo
svim kontekstima, ali malo je primjera gdje je obraen s takvom vjetinom i tako dojmljivo
kao na ovim relje/ima koji predstavljaju vrhunac rimskog ukrasnog relje/a!
>33
7. Reljefna skulptura iz vremena Hadrijana (117.-138.)
Eadrijanova putovanja doprinijela su preporodu umjetnosti i arhitekture u mnogim
gradovima! A 1teni je arhitektonski program obuhvatio nove i vane graevine, a isto se
deavalo u vanijim gradovima ,ale 1zije! 6ajjasnije to moemo pratiti u $/ezu, gdje je
program glori/ikacije cara i njegove dinastije potaknuo, otprilike u vrijeme njegove smrti,
izradu 9#elikog antoninskog rtvenika;, iji se dijelovi danas nalaze u muzeju u 5eu!
%zgleda da je spomenik nastao po uzoru na veliki ?eusov oltar u 8ergamu0 skulpture
ostavljaju jednako teatralan dojam, s dramatinim scenama bitke i prikazom carske obitelji
"110+! Relje/i su opisani kao kronika careve zemaljske i boanske slave, u terminima koji
predstavljaju savren spoj helenistike drame i rimskog smisla za povijesnu svrhovitost!
?animljivo je da je 9#eliki antoninski rtvenik; jedini carski spomenik u skulpturi na
%stoku koji moemo usporediti s rimskim povijesnim relje/ima zapadne tradicije!
A Rimu, relje/na skulptura iz Eadrijanova razdoblja ima monumentalnu kvalitetu i
jednostavnost, posebice u obradi tradicionalnih scena, to doista odraava pojaani
klasicizam! 2o je posebno dobro vidljivo u kompozicijama na relje/nim poljima, gdje su
/igure u prvom planu oblikovane prema klasinim proporcijama i u gotovo punoj plastici,
stvarajui stereoskopski dojam zbog kojeg izgleda da se skulpture prednjeg plana miu u
odnosu na pozadinu! 2o moemo dobro uoiti na dva relje/a koja potjeu s unitenog Arco
di #ortogallo, sada u @apitolijskim muzejima0 jedna scena prikazuje apoteozu careve
supruge 4abine "111+, a druga adlocutio 7 trenutak careva obraanja vojsci "112+! A oi
upadaju, poglavito u posljednjoj sceni, relativno malobrojne /igure koje su u suprotnosti s
mnotvom likova i naturalistikom obradom teme u ranijoj rimskoj skulpturi! Casno nam je
zato su ih neki strunjaci usporedili s atenskim grobnim relje/ima! %stovremeno,
pojednostavljivanje /igura omoguava kiparu da ih uspjenije vee s prikazom mjesta
radnje 7 sretnije rjeenje koje je uobiajeno na relje/ima iz Eadrijanovog i ranog
antoninskog doba! 6a relje/u poznatom kao AnaglDpha &raiani, sada u @uriji u Rimu
"113+, radnja se doista odvija na >orumu Romanumu, gdje se Eadrijan obraa okupljenima
s Rostre ispred hrama 5oanskog Culija, dok je desno niz skulptura "izdignutih na podiju+ s
prikazom 2rajana koji okupljenim graanima dodjeljuje pozajmice "alimenta+! %ako je
interpretacija graevina na ovom relje/u izazvala puno diskusije, ovo je moda prvi puta da
>3'
se u rimskom relje/u /igure i arhitektura u pozadini sretno stapaju u jednu cjelinu! @asniji
antoninski relje/i u tom pogledu su jo uspjeniji!
5ilo bi pogreno govoriti o nekom odreenom grkom stilu kao prevladavajuem u doba
EadrijanaB carev ukus i ukus Rimljana tog razdoblja su bili raznoliki! #anu skupinu
relje/a iz Eadrijanova vremena ine medaljoni "tondo+, nanovo upotrebljeni na
@onstantinovom slavoluku "3>*!+ koji veliaju carevu predanost uicima lova, zbog koje
su ga suvremenici esto kritizirali "114W115+! :ni vuku podrijetlo izravno iz helenistikih
9pejzanih relje/a;, na kojima se ivopisni stil /igura mijea s paljivim prikazom
rustinog ambijenta! 2aj niz medaljona je jedinstven u povijesti rimske skulpture, ali teko
moemo odrediti s kojeg spomenika potjee!
Dva su smjera razvoja u relje/noj skulpturi ovog razdoblja i oba demonstriraju jak utjecaj
klasine umjetnosti0 to su sklonost prema pravokutnim relje/nim poljima te vea
monumentalnost i vii relje/! Cedno od glavnih obiljeja rane rimske skulpture je nain na
koji je relje/ zauzeo mjesto pune skulpture u razliitim kontekstima, npr! pri dekoraciji
zabata hramaB openito, nain koritenja skulpture u rimsko doba kao da zahtijeva
dvodimenzionalni prije nego trodimenzionalni medij! 1li, ini se da je u doba Eadrijana
puna skulptura ponovno zaivjela, ne samo u portretistici nego i u cijelom nizu vjerskih i
polu)vjerskih tema! Rimska skulptura openito nastoji stvoriti nove tipove za prikaz
boanstva ili vrlineB takve 9kreacije; mogu biti prenamijenjena klasina djela, kopije i
adaptacije starijih radova ili, pak, nove rimske kreacije prema grkim uzorima! A
Eadrijanovo vrijeme je nastala itava serija novih tipova koji personi/iciraju provincije
carstvaB takve personi/ikacije u visokom relje/u javljaju se kao ukras na hramu 5oanskog
Eadrijana u Rimu, podignutog nakon njegove smrti u blizini 8anteona "116/117+ "usp!
4trong, str! >H*+!
Co jedna znaajna novina ovog vremena, koja e imati veliki utjecaj na rimsku umjetnost,
je kultni lik boice Rome izraen za novi Eadrijanov hram #enere i Rome u Rimu! :va
stroga klasina /igura, u sjedeem poloaju, s #iktorijom i ezlom u ruci, nastala je prema
liku boice 1tene, istiskujui polako 9amazonski; tip, tipian za velik broj ranijih rimskih
kovanica i povijesnih relje/a! 6ain obrade oponaa klasini stil iz *! stoljea pr!@r!
>3*
8. Dinastija Antonina (138.-192.)
8romjene u umjetnosti u doba 1ntonina mogu se najbolje uoiti na znatno restauriranim
relje/ima koji su pronaeni poetkom >&! stoljea, a potjeu s postolja stupa podignutog u
ast 1ntonina 8ia, koji je izgubljen! 4tup su nakon njegove smrti ">K>!+, u blizini
Astrinuma na ,arsovom polju, podigli njegovi "usvojeni+ sinovi ,arko 1urelije i Gucije
#er! 4astojao se od mramornog postolja i baze te stupa od crvenog granita i kapitela koji je
nosio bronanu statuu diviniziranog cara! 8rikazuju ga kovanice sa tekstom D%#: 8%:
"126H+! Cedan od prizora na postolju, u ovo vrijeme ve tradicionalan, prikazuje apoteozu
1ntonina i Laustine "127+B izraen je u tradiciji klasinog stila i pun simbolizma! -ar i
njegova ena uzdiu se na nebo na leima krilatog genija,
(&
dok ih pogledom ispraaju
boica Roma i jedna muka alegorijska /igura "personi/ikacija ,arsova polja+! ,oda bi
grki kipar ranijeg razdoblja neke detalje smatrao odve grubima, a pokret ukoen i
nespretanB kao najudnije obiljeje mogla bi mu se uiniti gotovo pompozna rasko prizora
i moda upravo u ovom detalju treba razabrati poetke kraja klasine tradicije! Relje/ s
prikazom apoteoze kao da simbolizira pretjeranu samosvijest zlatnog doba Rimskoga
-arstva, koje doista nee vie dugo trajati! Relje/ je u zapanjujuem kontrastu s prizorima
izraenim na drugim dvjema stranama baze "128+, koji prikazuju ritual poznat kao
decursio, to oznaava vojnu paradu prigodom dravnih pogreba! 8rikaz je na prvi pogled
veoma udan0 sedamnaestero konjanika jae u smjeru suprotnom od kazaljke na satu,
kruei oko desetorice legionara, u dvije grupe od po pet, koji su prikazani u dva reda na
odvojenoj liniji tlaB konjica je prikazana u okomitoj perspektivi, tako da su konjanici koji
bi trebali biti iza legionara smjeteni iznad njihB stranje noge konja prizemljene su na
vlastitom djeliu tla! 8ojedinane poze se ponavljaju, a najudaljeniji konji nisu u niem
relje/u, mada su prikazani neznatno manji u veliini! 2o je neobian, ali krajnje uinkovit
nain prikaza dogaaja! %pak, ono to najvie iznenauje su zdepaste i vrlo ne)klasine
proporcije /iguraB one neizbjeno podsjeaju na skulpture nastale tijekom prva dva stoljea
carstva, uglavnom u privatnom zagrobnom kontekstu, kao to su relje/i iz grobnice
Eaterija "76, 77) ili poznati relje/ s prizorima iz cirkusa u #atikanskim muzejima!
(&
5andinelli "Rome, the -entre o/ 8o<er, str! 2&K)(+ interpretira krilatu /iguru kao 1iona, utjelovljenje
"personi/ikaciju+ cikliki shvaenog vremena!
>3K
8rema tome, potpuno je jasno kako prizori vojne parade "decursio+ predstavljaju bitno
drugaiju tradiciju od glavnog relje/a s apoteozom! 6a prvi pogled iznenauje to ih
nalazimo zajedno na javnom spomeniku s kraja vladavine koja je bila obiljeena
tradicionalnim, gotovo akademskim klasicizmom! 6o, u stvarnosti se isti znaci promjene
mogu susresti ak i na onim djelima iz ovog razdoblja koja na prvi pogled djeluju izrazito
klasino u koncepciji!
Eram 1ntonina i Laustine na /orumu je izrazito tradicionalna graevina, elegantna u
svojim proporcijama, ali bez istinskog nadahnua! 2rabeacija je jednostavna, s /rizom
gri/ona koji /lankiraju kandelabre "129+, to je tradicionalni motiv, obraen na
neinventivan nain! #ladavina 1ntonina 8ija nije bila obiljeena velikim vojnikim
trijum/ima, a sauvano je relativno malo skulpture, kako relje/a, tako i pune plastike! %stie
se /ragment /riza u zbirci Gudovisi "danas ,uzej 2erme+ koji je vjerojatno izraen
povodom careve dvadesete obljetnice vladavine "vicennalia+ >*&! godine! :brada je usko
povezana sa spomenicima iz Eadrijanovog doba, s /igurama u visokom relje/u! :vakav tip
procesijskog /riza, s obiljejima vlastitog /ormalnog jezika, sada je mogao biti iskoriten
ne samo za prikaz speci/inih "povijesnih+ dogaaja, ve i za razliiti simboliki sadraj,
kao to je potvrda carske vrline "virtus+, koja je bila od tolike vanosti za dobrobit drave!
`
>3(
Prilog: Pertinaksov pogreb i apoteoza
Divinizacija cara (i clanova carske obitelji), uz carski kult je jedna od sredisnjih ideja
u osmisljavanju uloge i znacenja vladara u rimskom svijetu. Nezamisliva u doba
Republike, ideja mijesanja bozanske (besmrtne) i ljudske (smrtne) prirode je
helenistickog podrijetla i polako uzima maha u vrijeme kasne Republike (Cezar), da
bi svoj konacni oblik dobila tijekom razdoblja carstva. Ipak, za razliku od slicnog
fenomena na Istoku (Egipat, Mezopotamija, Perzija), u Rimu je ona uvijek zadrzana
u granicama prihvatljivog: car je postao bozanski (divus) tek poslije smrti. Rijetki
carevi koji su narusili to pravilo (Neron, Domicijan, Komod, Elagabal) dozivjeli su
tragican kraj i damnatio memoriae - od rusenja kipova, do brisanja imena na
natpisima. U tu svrhu, carski pogreb je postao bogato razradeni ceremonijal u
kojemu se mijesaju tradicije republikanskog Rima i nova shvacanja. Kao i u slucaju
teksta 1osipa Flavija o trijumfu Tita i Vespazijana, ponovno smo u mogucnosti
usporediti stvarne rituale s njihovim prikazima u umjetnosti; dovoljno je usporediti
opis Pertinaksova pogreba i apoteoze (193.) iz pera rimskog povjesnicara Diona
Kasija s gore spomenutim reljefima na podnozju stupa Antonina Pija, da bismo
shvatili javnu ulogu rimske umjetnosti, cija je zadaca iznaci likovni repertoar (tipove)
za rituale koji se progresivno koncentriraju oko osobe cara.
.

Nakon +to se Septimi%e Sever u3vrstio na vlasti( dao %e podi4i sveti+te )a #ertinaksa i
naredio da se n%egovo ime i)govara po svr+etku svih molitvi i )akletvi' Naredio %e i da se u
cirk @-ircus maPimusA donese #ertinaksov )latni kip( na ko3i%i ko%u su vukli slonovi i da tri
po)la4ena trona 2udu postavl%ena n%emu u po3ast u drugim am!iteatrima'
N%egov pogre2( 2e) o2)ira +to %e od smrti proteklo dosta vremena( dogodio se na sli%ede4i
na3inB na rimskom !orumu @Lorum RomanumA( odmah do Rostre( 2ila %e podignuta drvena
plat!orma( na ko%o% %e postavl%eno sveti+te 2e) )idova( ali okru7eno stupovima( v%e+to
i)ra*enim od 2%elokosti i )lata' ;nutar %e 2ila postavl%ena nosil%ka od istih materi%ala(
okru7ena glavama morskih i kopnenih 7ivotin%a i ukra+ena prekrivkama od purpura i )lata'
Na n%o% %e po3ivao #ertinaksov lik napravl%en u vosku i od%even u tri%um!alnu od%e4u9 u)
n%u %e sta%ao nao3it mladi4 i no%evim per%em t%erao muhe( kao da %e doista ri%e3 o @7ivomA
3ov%eku ko%i spava' Dok %e ti%elo tamo le7alo( Sever i mi senatori( )a%edno sa suprugama
>3&
prila)ili smo u koroti9 7ene su s%edile pod tr%emovima( a mi mu+karci na otvorenom'
#osli%e su u mimohodu prvo pronesene slike svih po)natih drevnih Riml%ana( a onda su
pro+li )2orovi mladi4a i mu+karaca( p%eva%u4i himnu #ertinaksu9 sli%edili su podani3ki
narodi( predstavl%eni 2ron3anim !igurama u nacionalnim odorama( pa gradski cehovi K
liktori( )apisni3ari( glasnici i svi ostali' Onda su sli%edile slike drugih mu7eva ko%i su se
istakli svo%im d%elima( otkri4ima ili na3inom 7ivota( a )a n%ima kon%ica i p%e+a+tvo u vo%no%
odori( trka3i kon%i i )agro2ni darovi ko%e su poslali car( mi senatori sa suprugama( vi*eni
vite)ovi( )a%ednice i gradske udruge' 0a n%ima %e sli%edio po)la4eni oltar( ukra+en s
2%elokosti i dragul%ima i) <ndi%e 5 Na 8arsovu pol%u @-ampus ,artiusA 2ila %e podignuta
loma3a u o2liku torn%a na tri kata( ukra+ena )latom( 2%elokosti i ra)nim kipovima9 na sam
vrh %e 2ila postavl%ena po)la4ena ko3i%a u ko%o% %e #ertinaks volio da ga se vo)i' ; tu
loma3u stavl%eni su )agro2ni darovi i nosil%ka( a onda su Sever i #ertinaksovi ro*aci
pol%u2ili n%egov vo+tani kip' $ar se tada uspeo na po)ornicu dok smo mi senatori( i)u)ev
magistrata( )au)eli m%esta na drvenim tri2inama kako 2ismo na sigurnom promatrali
ceremoni%u' &ada su magistrati i pripadnici vite+koga reda( poredani na na3in ko%i
odgovara n%ihovu polo7a%u( )a%edno s kon%icom i p%e+a+tvom i)veli komplicirane manevre
oko loma3e( simulira%u4i raspored u miru i ratu' Naposl%etku su kon)uli potpalili vatru( a
kada %e to i)vedeno( s loma3e se uvis vinuo orao' &ako %e #ertinaks postao 2esmrtan' "Dion
@asije, Rimska povijest, (', ')*B prema0 4ources dXhistoire romaine, Garousse, >HH3!, str! K33+
.
>3H
9) Reljefi iz vremena Marka Aurelija
@riza koja je zavladala nakon dugog razdoblja mira, za vrijeme ,arkove vladavine
ponovo je prisilila cara da se lati vojnih poslova! 2ema carske pobjede opet postaje
dominantna u slubenoj umjetnosti, a vojni podvizi obiljeavaju se u svim glavnim
sreditima -arstva! Sini se da je u Rimu podignuto nekoliko slavoluka koji su slavili
careva junaka djela, i premda se niti jedan nije sauvao, preostali su relje/i s dva "ili vie+
njih0 rije je o osam pravokutnih relje/nih polja koja su nanovo upotrijebljena na atici
@onstantinovog slavoluka "132W133+ i tri relje/a u @apitolijskim muzejima "134W135+!
8remda svih jedanaest relje/a potjee iz istog razdoblja i premda su vrlo slini, raireno je
miljenje da potjeu s dva razliita spomenika! 8roblem je, meutim, ustanoviti vrijeme
nastanka i izgled tih spomenika! 6ajnovije miljenje je da tri relje/a iz muzeja potjeu s
@apitolija, gdje je >(K! godine podignut slavoluk s kojega je 1nonim iz $insiedelna u >>!
stoljeu prepisao posvetni natpis! Akoliko je slavoluk u to vrijeme jo uvijek stajao, tada
nije mogao biti izvorno mjesto relje/a koji su 3>*! godine upotrijebljeni kao spolije na
@onstantinovom slavoluku! 8ostojanje dvaju razliitih spomenika doista moemo
potkrijepiti stilskim argumentima0 ini se da su relje/i iz muzeja stilski klasiniji, dok
relje/i s @onstantinovog slavoluka imaju zajednike crte s onima na trijum/alnom stupu
,arka 1urelija! %z toga proizlazi zakljuak da relje/i iz muzeja pripadaju slavoluku iz >(K!
godine, a ostali izgubljenom slavoluku, koji je vjerojatno posthumno podignut! Sini se da
je utemeljeno prepoznati vezu izmeu prve skupine relje/a sa scenom trijum/a iz >(K!,
budui da je na tom relje/u izbrisan lik ,arkova sina @omoda!
Relje/i iz ovog vremena pripadaju vrsti koja je postala popularna u doba Eadrijana! 6ju
obiljeava relativno mali broj likova u razliitim epizodama koje su uokvirene naglaeno
pro/iliranim okvirom, a primjetna je ukoena i monumentalna izvedba koja je u suprotnosti
sa slobodom i prirodnou prikaza na ranijim povijesnim relje/ima! Amjetnici poklanjaju
vie panje /ormalnoj kompoziciji! Ligure u prednjem planu su u tako visokom relje/u da,
kako oko klizi preko povrine relje/a, djeluju u pokretu u odnosu na likove iza njih i
pozadinu! 8rikaz mjesta radnje je moda najupeatljiviji u povijesti rimske skulptureB
velika je briga posveena kutu gledanja, kao i perspektivnim prikazima graevina i drugim
sporednim detaljima! 6eke od kompozicija su vrlo klasine u stilu, ali na relje/ima s
>>3
@onstantinovog slavoluka susreemo i detalje koji su strani klasinoj tradiciji0 mnogi
likovi kao da su u potpunosti izgubili trodimenzionalnost, dok tehnike detalje, posebno
upotrebu builice u ocrtavanju kontura oblika, vjerojatno treba dovesti u vezu s nainom
rada istonih i provincijskih majstora! 6a vie naina, namjena ovih relje/a je drugaija od
ranijih komemorativnih relje/aB oni pripadaju neemu to bismo mogli nazvati 9velikom
rimskom tradicijom; "grand tradition+, ali pojednostavljenjem kompozicije i
eliminiranjem mnogih sporednih detalja oni se /okusiraju vie na kvalitete osobe cara,
nego na njegove podvige! Cednom rjeju, oni su spomenik njegovoj vrlini "virtus+ i
pobonosti "pietas+!
Trijumfalni stup Marka Aurelija
#eliki komemorativni spomenik ovog razdoblja je trijum/alni stup ,arka 1urelija "141)
148+ podignut na ,arsovu polju! 5ez baze i plinte visok je 2H!K metara ili >33 rimskih
stopa! %stog je oblika kao i 2rajanov stup "79+, ali nije jednako dobro ouvan0 nedostaje mu
izvorno postolje iako nam je njegov oblik poznat iz kasnijih crtea, a na kraju >K! stoljea
je velikim dijelom restauriran! 8rikazani su vojni pohodi ,arka 1urelija protiv =ermana i
4armata0 oni protiv =ermana iz >(2!)>(3! godine prikazani su u prizorima %7G#, dok je rat
iz >('!)>(*! godine prikazan u scenama G#%7-R#%! 6aracija se zakljuuje dogaajima iz
>(*! godine, kada je ,arko 1urelije zbog pobune 1vidija @asija morao prepustiti
zapovjednitvo svome sinu @omodu koji se uope ne pojavljuje na stupu! 4pomenik je
oito zapoet pri kraju ,arkove vladavine i zavren poslije njegove smrti!
6ita ne oslikava bolje karakter promjena u rimskoj umjetnosti od usporedbe 2rajanovog
stupa i stupa ,arka 1urelija, iako su razlike esto jedva primjetne! 6o, jedno je jasno0
relje/i ,arkovog stupa ostavljaju jai dojam kao skulptura! 6iski relje/ 2rajanovog stupa,
iako izraen izvanredno vjeto i pregledno, ne dolazi toliko do izraaja kao to je to sluaj
s naglaenijim oblicima i dubljim sjenama koje nalazimo na relje/ima ,arkova stupa!
:vdje su oni jasno vidljivi sve do vrha stupa, a ako se i izgubila preciznost detalja, nju je
zamijenio repetitivni karakter mnogih /igura! Dok relje/i 2rajanovog stupa kao da
zahtijevaju upotrebu boje i drugih pomonih sredstava da bi doli do izraaja, oni na
,arkovom stupu vie ovise o kiparskoj tehnici! 6eke od spomenutih promjena je, dakle,
mogue tumaiti kao usavravanje metode u odnosu na relje/e 2rajanova stupa0 u ovu
>>>
kategoriju moemo svrstati izraeniju naraciju po epizodama i koritenje odreenog broja
/igura u viem relje/u! 6o, krajnji rezultat je slabija raznolikost radnje i, openito, manji
interes za mjesto radnje i krajolik, kao i za detalje u prikazu vojnih aktivnosti i povijesnih
dogaaja!
6o, tu su i razlike koje ukazuju na drugaiji stav u odnosu na razloge umjetnikog
prikazivanja i na znaajne promjene u stilu i tehnici! %zraena tendencija da se cara u
pojedinim scenama prikae u /rontalnom stavu iznad vojnika "141+, postavlja brojne
probleme! #e smo vidjeli da je to zajedniko obiljeje likovnog izraza istonih religija u
rimskom razdobljuB ini se da takav oblik prikaza bolje izraava rastue tovanje za osobu i
ulogu cara, posebno za njegovu boansku prirodu! 6a relje/ima takoer primjeujemo novi
odnos prema /enomenu rata i ljudske patnjeB umjesto nepristranog, 9dokumentarnog;
izvjetavanja na 2rajanovom stupu, relje/i sa stupa ,arka 1urelija kao da pokazuju vei
interes umjetnika za uinak rata na pobjednike i rtve, nego za sam dogaaj! Dok ponekad
nije lako shvatiti toan sadraj pojedine scene 7 kao to je sluaj kada barbarski
zarobljenici bivaju baeni u duboku provaliju 7 panja je uvijek posveena detaljima lica,
ak i nautrb ostatka tijela! :padanje kvalitete prikaza ini se gotovo kao neizbjena
posljedica ovih promjena, a anomalije u veliini i proporcijama kao da ne zabrinjavaju
kipare! 2ehniki gledano, najizrazitija promjena je ona za koju smo ve rekli da je sve
prisutnija u umjetnosti Rima u 2! stoljeu0 upotreba svrdla za postizanje tamno)svijetlih
e/ekata i sve otrijih obrisa oblika!
"Prema0 D! 4trong, Roman Art, str! '()*2B (&)&'B >2()>32B >'>)>*>B>*3)>*HB >(()>&2B >H()>H&B
233)232B 23K)2>>+
>>2
PRIM1ERI ANALIZE
U nastavku je nekoliko primjera analize povijesnog reljefa (prema: Franois Baratte,
Histoire de l'art antique: l'Art romain, Paris, 1996.). Odabrani primjeri su dobro
poznati spomenici ili umjetnine, za koje ce student lako naci ilustracije u nekom od
prirucnika rimske umjetnosti ili na stranicama interneta. Analizu treba usporediti s
opisom istih spomenika u prethodnom dijelu skripte i zabiljeziti moguca neslaganja u
interpretaciji.
>>3
1. Zrtvenik Domicija Ahenobarba
a+ scena rtvovanja
,ramor, *,K3 m duljine
:ko >33! pr!@r! "U+
8ariz, Gouvre
b+ svadbena povorka 8osejdona i 1m/itrite
:ko >33! pr!@r! "U+
,Nnchen, =liptoteka
2ijekom 2! stoljea pr!@r! u Rimu postupno sazrijeva ideja novog umjetnikog izraza u
slubi ambicija jednog dijela vladajue elite! Amjetnici, veinom =rci, nali su se u tom
trenutku pred zadatkom stvaranja likovnog repertoara koji bi mogao izraziti ideje njihovih
rimskih naruitelja! @ao nasljednici duge umjetnike tradicije, lako je shvatiti da su iz nje
preuzeli ve postojee likovne oblike kako bi ih prilagodili novim zahtjevima! 2o je
vrijeme de/initivne a/irmacije jedne umjetnosti koja se nadahnjuje =rkom, ali
istovremeno nanovo interpretira kako njezine oblike tako i sadraj!
#eliki relje/ koji je u >(! stoljeu uzidan u proelje palae 4antacroce u Rimu, na najbolji
nain oslikava kompliciranost zadatka pred kojim su se nali umjetnici! Relje/ potjee s
,arsovog ili 6eptunovog hrama na ,arsovom polju, koji je na troak =neja Domicija
1henobarba, konzula iz godine >22! pr!@r!, sagradio grki arhitekt Eermodor sa 4alamine!
8linije 4t! "Historia Naturalis, RRR#%, 2K!+ pripisuje skulpturu hrama 4kopasu, bez
sumnje jednom od brojnih atikih kipara koji su u to vrijeme djelatni u Rimu! A lijevom
dijelu relje/a je prikazao popisivanje, odnosno upisivanje graana na administrativne liste
"census+, o emu je, barem do ,arijevih re/ormi iz >3K! godine pr!@r! ovisila regrutacija
rimske vojskeB desno je prikazano ritualno ienje "lustrum+ ) rtva bika, ovna i krmae
bogu ,arsu "suovetaurilia+! 4a strane oltara prepoznajemo cenzora ) magistrata
"inovnika+ kojemu je povjerena provedba censusa te samog boga ,arsa u vojnikoj
opremi! @ako je pokazao L! -oarelli, pojedine grupe /igura jednostavno su preuzete s
atikih zagrobnih stela iz '! stoljea pr!@r! : vremenu nastanka ovog relje/a se dugo
raspravljalo, ali oprema vojnika sugerira da ga ne treba datirati dugo nakon kraja 2! stoljea
pr!@r!
>>'
Relje/ iz Gouvrea neko je predstavljao jednu cjelinu s tri druga relje/a u =liptoteci u
,Nnchenu, s kojima je bez sumnje inio ukras postolja nekog kultnog kipa "ili oltara,
op!pr!+! %pak, minhenski relje/i su u drugaijem mramoru i imaju sasvim drugaiju
tematiku, a to je morska povorka sa svadbom 6eptuna i 1m/itrite, i izvedeni su u stilu koji
svjedoi o dobrom poznavanju grke tradicije! :bino se pretpostavlja da je rije o
relje/ima nastalima u Rimu ciljano za taj spomenik, ali R! FNnsche je nedavno predloio
dataciju oko >33! pr!@r!, uz objanjenje da su rimski vojnici relje/e vjerojatno donijeli kao
dio plijena iz ,ale 1zije, nakon ega su ovi upotrijebljeni za postolje novog spomenika!
@ako god bilo, pred nama je spomenik koji u jednu cjelinu povezuje helenistiku
mitoloku povorku i relje/ s politikom i religijskom tamatikom, speci/inom za Rim!
%zvedba relje/a pokazuje odreenu zadrku u stilu i odreenu nesigurnost, tipinu za
umjetnost u nastajanju!
>>*
2. Augustova gema (1emma %u!ustea)
:niks
Duljina0 23 cm, visina0 >H cm
:ko >3! n!@r!
5e, @unsthistorisches ,useum
Rimska umjetnost na kraju Republike pokazuje veliki napredak u obradi dragocjenih
materijala, poglavito tvrdog poludragog kamena! #e tijekom >! stoljea pr!@r!, ambiciozni
pojedinci, meu kojima i -ezar, posjeduju vane zbirke kameja i graviranog kamena! %
1ugust im je oigledno pridavao veliku vanost, jer je okupio najpoznatije gravere svoga
doba, veinom =rke "njih tridesetak nam je poznato po imenu+! Cedan od najpoznatijih,
Dioskurid, oko 23! godine pr!@r! je za cara napravio peat! 2i umjetnici lakoom
savladavaju tehnike potekoe i s velikom vjetinom, koji put dodue pomalo hladno,
izvlae izvanredne e/ekte iz materijala u kojemu rade!
Gemma Augustea, izraena oko >3! godine n!@r!, je sardoniks u dva sloja0 /iguralni motivi
u mlijeno bijeloj boji istiu se na tamnoj podlozi! :vdje nije u pitanju samo izvanredan
rad, ve i neobino velike dimenzije predmeta! Radi se svakako o primjerku koji je nastao
u okruenju samoga cara, to dokazuje i politika vanost prikazanih motiva!
A donjem dijelu geme vidimo znak pobjede koji podiu naoruani vojnici "U+ i dva mladia
odjevena u kratku pregau oko bokova, u prisutnosti dvoje zarobljenih barbara koji sjede
na tluB desno su jo dvije /igure, mukarac i, moda, ena koji dre dvoje barbara za kose!
,iljenja o identitetu svih ovih /igura se razlikuju0 neki prepoznaju rimske legionare
kojima pomau vojnici iz pomonih eta, no prikazana oprema ne opravdava takvo
tumaenje! Drugi, pak, pre/eriraju simboliko tumaenje i u prikazanim likovima vide
boanstva 7 dva Dioskura "@astor i 8oluks+, ,arsa i @virina te 1rtemidu i ,erkura, koji
su ukljueni u scenu jer svi imaju neke veze s 1ugustovim horoskopom!
A gornjem dijelu geme vidimo 1ugusta na tronu, oslonjenog na skeptar, s litusom "lituus+,
zavijenim tapom augura, u desnoj ruci! 6jegovo poprsje je nago, kao to je uobiajeno pri
prikazu heroja ili boga, a noge dri na titu u znak trijum/a! %za njega su personi/ikacije
koje ga krune0 ?emlja "&erra+, zajedno s dvoje male djece, simbola godinjih dobaB
>>K
#rijeme, u liku bradatog starca i "nastanjena+ ?emljaB pod tronom je orao! ?naenje slike
bi trebalo biti jasno0 car je poistovjeen s Cupiterom, na istoj razini s boicom Romom
koja, pod orujem, sjedi do njega! 1ugustova slavna sudbina je plod elje neba, na to
podsjea znak vodenjaka, carev znak u horoskopu, koji se javlja na nebu povrh njegove
glave! ,eutim, Gemma Augustea je istovremeno i suptilni dinastijski mani/est, budui da
se u lijevom dijelu na gornjoj razini javlja 2iberije "na kojega se odnosi i znak korpiona
na jednom od objeenih titova u donjem dijelu relje/a+, prikazan poput pobjednika koji
silazi sa svoje koije, te mladi =ermanik, njegov posvojeni sin!
>>(
3. Titov slavoluk u Rimu
Rim
#isina0 >*,'3 mB irina0 >3,*3
%zmeu &>!)&*! n!@r!
?relost koju je dosegla rimska umjetnost u doba Llavijevaca, u trenutku kada se poinje
javljati nova estetika, mani/estira se ne samo u arhitekturi, ve i u skulpturalnom ukrasu
velikih dravnih spomenika, meu kojima se istie 2itov slavoluk!
4lavoluk obiljeava trijum/ #espazijana i 2ita nad pobunjenim Jidovima i osvajanje
Ceruzalema, to su car i njegov sin zajedniki proslavili (>! godine! 1li, slavoluk je
podignut na >orumu Romanumu, na istonom kraju 94vete ceste; "Via sacra+, nakon
2itove smrti "&>!+, za vladavine drugog #espazijanovog sina, Domicijana! 2reba odbaciti
pokuaje datiranja slavoluka u 2rajanovo doba, koji poivaju na pogrenim usporedbama s
2rajanovim slavolukom u 5eneventu! 2itov slavoluk je tijekom srednjeg vijeka bio uzidan
u jednu obiteljsku utvrdu! A >H! stoljeu #aladier ">&22!+ je izveo prilino temeljitu
restauraciju, koja je odgovorna za neo)klasini dojam, ali koja nije promijenila izvorni
izgled spomenika u veoj mjeri! #isok >* metara i irok >3, to je tip slavoluka s jednim
prolazom, artikuliran s etiri kompozitna polu)stupa na oba proelja! 6atpis zauzima velik
dio prostora na povienoj atici!
4kulpturalni ukras bio je bogat! A tjemenu svoda prikazan je 2it kojega Cupiterov orao
odnosi meu bogoveB njegova apoteoza daje odgovarajui smisao cjelokupnom ukrasu! 6a
istacima u vrhu luka nad prolazom prikazani su boica Roma i =enij rimskog naroda
"Genius populi+, okrueni s obje strane krilatim #iktorijama! 2rijum/ cara i njegova sina
prikazan je na niskom /rizu ispod atike i sastoji se od /igura malih dimenzija u
nepovezanom slijedu na neutralnoj pozadini, a oblikovan je na nain blizak plebejskoj
umjetnosti! 2aj /riz treba usporediti s ostacima ukrasa na tzv! >orumu transitoriumu koji je
Domicijan dao podii otprilike u isto vrijeme kad i slavoluk! 2ema mu je, izgleda, bila
mitoloka, ali i tu je na isti nain prikazana kompozicija s manjim brojem /igura, s rijetkim
naznakama krajolika ili arhitekture u pozadini, koji nemaju nikakvog udjela u naraciji!
>>&
Dva velika relje/a zauzimaju bone strane unutar prolaza0 i jedan i drugi naglaavaju ulogu
2ita u osvajanju Ceruzalema! 8rvi prikazuje princa u trijum/alnoj koiji koju vodi sama
boica Roma, a prate ih #iktorija te =eniji rimskog naroda i senata! Dvanaest liktora
okruuju koijuB to je, dakle, kombinacija povijesnih osoba i personi/ikacija boanstava ili
apstraktnih pojmova, karakteristina za rimsku umjetnost toga vremena! Asporedimo ovaj
prikaz s trijum/alnom povorkom 2iberija na jednom bogato ukraenom srebrnom peharu iz
ostave 5oscoreale "kraj >! stoljea pr!@r!+, gdje je 1ugustov nasljednik prikazan u koiji,
ali ne u pratnji #iktorije, ve jednog roba koji mu nad glavom dri vijenac i koji ga je
istovremeno trebao podsjeati da je trenutak slave koju doivljava samo prolazan!
Relje/ na drugoj strani prikazuje povorku sa svetim predmetima iz Ceruzalemskog hrama0
srebrne trublje i svijenjak sa sedam granaB u povorci, koja se kree prema slavoluku u
desnom dijelu kompozicije "moda neki drugi, izgubljeni slavoluk iz /lavijevskog doba+,
sudjeluju i rimski vojnici koji dre slike na kojima su bila ispisana imena u ratu osvojenih
gradova!
8rava novost ovih relje/a nije toliko gustoa /igura, koliko odnos prema prostoru0 treba
uoiti relativno konvencionalni, ali vjet nain na koji su glave konja iz careva
etveroprega rasporeene kako bi pojaale dojam volumena u sredinjem dijelu relje/a, ali
i snopove prua "!asces+ u rukama liktora u pozadini! 4 nekoliko ukoenih linija, taj motiv
istovremeno sugerira postojanje pozadinskog plana i prisutnost veeg mnotva ljudi! 6a
drugom relje/u, kipar se poigrao sa zakrivljenim kretanjem povorke koja 9raste; prema
sredinjem dijelu relje/a, da bi se postupno 9smanjivala; dok zamie prema trijum/alnim
vratima slavoluka i nestaje u pozadini!
Asporedba s drugim spomenicima toga vremena, takoer visoke kvalitete, poglavito
velikim relje/nim poljima iz -ancellerie "usp! 4trong, sl! (>! i (2!+, na kojima je prikazan
polazak Domicijana u vojni pohod "pro!ectio+ i povratak #espazijana u Rim "adventus+,
naglaavaju inovativni karakter ukrasa na 2itovu slavoluku! 8ozadina 7 koja je u sluaju
relje/a iz -ancellerie, izraenih u stilu koji odie klasicizmom, ostavljena neutralnom 7 na
relje/ima slavoluka postaje bitni element kompozicije! :na je sastavni dio prostora, a
promatra je potaknut da osobno sudjeluje u povorci koja mu se pribliava, a zatim polako
odmie! Razlika izmeu relje/a i promatraa, koja je prije vladala u umjetnosti, sada je
naputena, to predstavlja prvorazrednu novost i to e ostaviti snaan trag u rimskoj
skulpturi u nadolazeem razdoblju!
>>H
4. Trajanov slavoluk u Beneventu
#isina0 &,K3 mB irina0 >*,K3 m
>>'!)>23! n!@r!
4enat je >>'! godine u 5eneventu, posvetio slavoluk caru 2rajanu kako bi mu odao poast
zbog zavretka radova na novoj via Appia, to je olakalo komunikaciju sredita i juga
%talije! 4linost s 2itovim slavolukom, oko etvrt stoljea starijim, je velika0 jedan prolaz,
jednostavna, vrsta struktura s etiri kompozitna polu)stupa sa svake strane, poviena atika!
4kulpturalni ukras takoer odaje slinosti0 dva relje/na polja u prolazu, maleni /riz ispod
atike "koji slavi 2rajanovu pobjedu nad Daanima+, dva relje/ima ukraena zaglavna
kamena nad prolazom, uokvirena leteim #iktorijama! 1li, ukras je u 5eneventu puno
bogatiji, budui da su i dva pilona sa svake strane prolaza u cijeloj visini ukraena
relje/ima, ba kao i atika!
4lavoluk tako nudi bogati ikonogra/ski sadraj, organiziran u jedinstvenu cjelinu s ciljem
slavljenja cara! =lori/ikacija se, meutim, ne odnosi toliko na njegovu osobu koliko na sam
pojam carske dunosti! 4a svake strane slavoluka su rasporeena etiri velika relje/na
polja, razdvojena tanjim trakama s prikazom #iktorija koje rtvuju bika ili mladih ljudi
koji ukraavaju kandelabre girlandama, u pomalo hladnom klasicistikom stilu! :sam
relje/a povijesnog sadraja prikazuju 2rajana, veeg od svojih pratilaca, u speci/inim
simbolinim radnjama pri emu se mijeaju boanstva, personi/ikacije i elementi preuzeti
iz stvarnosti0 ulazak cara u Rim "adventus+, izgradnja luke u :stiji "vana u kontekstu
opskrbe Rima itom+, osnivanje veteranskih kolonija! 6e radi se ovdje o kronici jedne
vladavineB naglasak je na dobrobiti carstva, to svima osigurava sigurnost i sreu0 zbog
toga jedan od relje/a u prolazu prikazuje vladara kako ustanovljuje alimenta! 2a je odluka
trebala olakati obrazovanje djece malih zemljoposjednika u %taliji! A pratnji
personi/ikacija nekoliko gradova, djeaci i djevojice od cara primaju 9doplatak; i odlaze
u pratnji roditeljaB to je jedan od prvih primjera u slubenoj rimskoj umjetnosti gdje je
velika vanost pridana seljacima, odnosno lanovima srednje klase, prikazanima s
osjeajem za ljudskost to poglavito dolazi do izraaja u odnosima izmeu oeva i djece!
=usto relje/no polje, s /igurama u visokom relje/u, do vrhunca dovodi novine koje smo
>23
vidjeli na 2itovu slavoluku! 6a relje/u nasuprot je prikazan in rtvovanja koji je popratio
ceremoniju putanja u promet nove prometniceB i ovdje su brojne /igure u potpunosti
integrirane u dubok i slojevit prostor, to pokazuje zrelost koju je rimska umjetnost dosegla
poetkom 2! stoljea!
ZADATAK br. 7-80 student e tijekom kolegija na slian nain obraditi
a+ jedan primjer rimske skulpture poznat iz literatureB
b+ jedan primjer rimske skulpture s podrucja Hrvatske!
8ritom e pokuati slijediti shemu koja je prisutna i u gore iznesenim primjerima, a koja mora
sadravati slijedee elemente0
materijal W dimenzije W vrijeme i mjesto nastanka "ukoliko je poznato+ W mjesto uvanja W opis W
ikonogra/ska analiza W interpretacija W literatura
>2>
IV.
RIMSKI PORTRET
>22
Rimski portret
Uvodna napomena
Brojni strucnjaci bavili su se fenomenom rimskog portreta, trazeci mu podrijetlo u
grcko-helenistickoj, etrurskoj ili srednjeitalskoj umjetnosti, istrazujuci drustveni
kontekst u kojemu je nastala potreba za portretom i prateci njegovu evoluciju u
vrijeme kasne Republike i pocetka Carstva. Problemu rimskog portreta uistinu
mozemo pristupiti s razlicitih strana: formalne - sto pretpostavlja morfologiju oblika
- ili kontekstualne, koja u prvi plan stavlja specificnu ideologiju rimskog drustva, u
okviru cega se javlja potreba za isticanjem pojedinca nad svim drugim ljudima,
kako kaze Plinije Stariji. U njegovim opisima do izrazaja dolazi vaznost obiteljske
tradicije koju ovi portreti nastoje utjeloviti, a koju je isticao vec grcki povjesnicar
Polibije, govoreci o maskama predaka u kuci rimskih patricija i njihovoj didaktickoj
ulozi: Na koga ne bi djelovala slika tako slavnih ljudi?!. U ovom poglavlju su
prikupljeni odabrani prijevodi iz knjiga relevantnih autora; studenti ce iz njih dobiti
uvid u problematiku portreta - kako u kronologiju i stilski razvitak (za sto ce
posluziti odgovarajuci prijevodi iz knjige Donalda Stronga), tako i u okolnosti
njegova nastanka (dijelovi iz knjiga Ranuccia Bianchia-Bandinellia, Rome' the #entre
o3 Po4er i Susan Walker, 1reek and Roman Portraits). Namjerno je ukljuceno i
poglavlje o pocecima grckog portreta, kako bi se jasnije prikazala evolucija ideje o
prikazu pojedinca u umjetnosti antike. Kao i u prethodnom poglavlju, na kraju je
ponudeno nekoliko pojedinacnih primjera analize. I u ovom dijelu su predvideni
seminarski zadaci.
Napomena: uz prijevode treba konzultirati izvorna izdanja radi popratnih
ilustracija, a studenti se mogu posluziti i drugim naslovima kako bi stekli bolji uvid u
spomenuta djela ili spomenike i nadopunili ih drugim primjerima.
>23
1. Podrijetlo rimskog portreta
Co jedan karakteristino rimski oblik umjetnike produkcije je portret! % povijesni relje/ i
portret su dvije umjetnike /orme s vrstim, realistikim kvalitetama, objektivni pogled
lien meta/izikog nagaanja! Cedno nam mora biti jasno od samog poetka0 povijesni
relje/ je ukorijenjen 7 pojmovno i u stanovitoj mjeri /ormalno i umjetniki 7 u plebejskoj
umjetnosti, koja vue podrijetlo iz srednjeitalske tradicije! Rimski portret, nasuprot tome,
nastaje u patricijskoj drutvenoj sredini, to je umjetniki oblik koji najbolje utjelovljuje
mentalitet i obiaje rimske aristokracije! :ni koji su stvorili rimski portret u njegovom
karakteristinom 9republikanskom; obliku, umjetnici su iz grkih radionica iji je zadatak
bio utjeloviti tipino rimsku patricijsku ideologiju! 8ortret je, dakako, vieznaan anr,
nastaje kao rezultat jakih osjeajnih ili ideolokih poticaja, ali zavrna izvedba ovisi
ponajprije o tehnikoj vjetini, a ne o intuiciji! 8ortret se ne razvija u svim civilizacijama,
pa ak niti u svim razdboljima jedne civilizacije! :penito, realistiki portret, koji poiva
na detaljima /izionomije i prikazuje odreenu osobu, javlja se samo u visoko razvijenoj
urbaniziranoj sredini s bogatom vladajuom klasom, koja se ravna se prema tradicionalnim
drutvenim naelima!
=rki portret nije razvio /izionomijska obiljeja sve do helenizma! 5udui da je veina
helenistikih portreta nainjena u bronci, mali broj ih se sauvao do danas! 6o, kovanice iz
helenistikog doba u minijaturi odraavaju tradiciju portreta i nastoje izraziti nijanse lica i
izraza! :ne dolaze u rasponu od otrog realizma na portretu 1ntioha %! 4irijskog "2&>!)2K>!
pr!@r!+, do hladne objektivnosti koja karakterizira likove ,itridata %#! 8ontskog ">KH!)>*3!
pr!@r!+ ili uzviene inspiracije 7 otvorena usta, ukoen pogled, neuredna kosa u sluaju
,itridata #%! ">2>!)K3! pr!@r!+! 6asuprot velikog broja osrednjih i nekvalitetnih kopija
grkih portreta iz rimskog razdoblja 7 kada su sluili kao dekoracija po knjinicama,
kazalitima, privatnim kuama i vilama 7 lako nam se dogodi da previdimo rijetke
sauvane primjere "izvornih+ grkih portreta! :vo je djelomice razlog zato 7 u usporedbi s
velikom koliinom materijala masovne produkcije 7 sauvani originalni portreti rimske
tradicije pokazuju dobrodolu svjeinu i preciznost prikaza! 2o je ujedno i razlog zato su
>2'
brojni povjesniari umjetnosti poeli koristiti sintagmu 9rimska portretna umjetnost;, kao
da je rimska kultura uivala apsolutni monopol nad privatnim portretom!
4 druge strane, sve vei interes za etrursku umjetnost doveo je do razmiljanja da
neposredne prethodnike rimskih portreta treba traiti na toj strani! %stina je, meutim, da se
primjeri realistikog portreta u etrurskoj i italskoj umjetnosti ne javljaju prije polovice '!
stoljea pr!@r!, tj! prije evolucije istoga anra u =rkoj! :biljeja sauvanih /igura iz
ranijeg razdoblja, prikazanih u leeem poloaju na sarko/azima ili u oslikanim
grobnicama, u potpunosti su tipizirana, ak i vie od istovremenih konvencionalnih
portreta koje nalazimo u =rkoj! A kasnijem razdoblju etrurske umjetnosti javlja se,
dodue, tendencija prema snanoj izraajnosti, to e na prvi pogled dati privid
individualnosti nekoj glavi koja je zapravo potpuno konvencionalna 7 ti portreti ne
predstavljaju toliko pojedince, koliko karakteristine tipove ljudi0 mladia, starca,
djevojku, enu "tzv! 9generiki prikaz;, op!pr!+! A iznimnim primjerima realistikih
portreta, rije je o oiglednom utjecaju helenistikih portreta!
Rim se posluio etrurskom i srednjeitalskom umjetnikom tradicijom kako bi razvio
speci/ini umjetniki izraz! 2oj srednjeitalskoj tradiciji pripisujemo impresivnu glavu
"vjerojatno 5rutovu+ u #ala))o dei $onservatori u Rimu! Druga glava, isto tako u bronci,
potjee iz 1bruzza i uva se u kabinetu 6acionalne biblioteke u 8arizu te pripada istom
srednjeitalskom izvoru! :na vue podrijetlo izravno iz helenistike tradicije, mogue iz
one njezine grane koja je najprisutnija na podruju ,akedonije! 6jezine provincijske
varijante prepoznaju se po posebno intenzivnom izrazu i primjeni 9impresionistikih;
metoda kao to je pointilistika obrada brade, to je tehnika naslijeena od umjetnika koji
su radili u terakoti! 2a bronana glava "kao i 5rutova+, bez sumnje je imala namjenu
javnog "komemorativnog+ portreta i kao takvu je moramo razlikovati od rimskih portreta iz
doba Republike, koji potjeu iz privatnog konteksta, tonije iz obiteljskog kulta! 5arem do
razdoblja careva iz /lavijevske dinastije, javni i privatni portret ostaju sutinski odvojene
umjetnike /orme! ,eutim, ak i relativno kasno ">! stoljee pr!@r! 7 >! stoljee n!@r!+,
ljudi su se esto zadovoljavali vrlo jednostavnim prikazom ljudskog lica, o emu svjedoe
brojne nadgrobne cipe iz rimskih nekropola u 2arentumu!
"Prema0 R! 5ianchi)5andinelli, Rome( the $entre o! #ower, str! (3) ('!+
>2*
2. Poceci grckog portreta
8rikaz pojedinca u arhajskom i klasinom razdoblju rijetko pokazuje osobnost subjetka!
Amjesto toga, oni naglaavaju njegove moralne znaajke, osobite podvige ili drutveni
poloaj, a u nekim sluajevima i etniko podrijetlo! :sobni identitet bio je sadran u
popratnom natpisu, koji se na arhajskim kipovima mogao pojaviti i na samoj /iguri, dok je
kod klasinih djela ee bio uklesan na podnoju na kojemu je stajala skulptura!
#ei broj identi/iciranih skulptura potjee iz K! stoljea, kada su veinom raene u
mramoru, a manji iz *! stoljea, kada umjetnici najee koriste broncu! 2ako moemo
identi/icirati portret Eareja, vladara iz jugozapadne ,ale 1zije u K! stoljeu, ije su ime i
titula upisani na prijestolju "sl! >(+, dok identitet bacaa diska, poznatog djela kipara
,irona iz *! stoljea, ostaje nepoznat, budui da je izvorni bronani kip izgubljen, zajedno
s pripadajuim podnojem i natpisom "sl! >&+! @ip je poznat samo u svojoj mramornoj
kopiji, koja je izraena za rimske ljubitelje umjetnosti, bez popratnog teksta! %zvorni baca
diska izraen je kao narudba, kako bi se proslavila sportska pobjeda, a ime pobjedom
ovjenanog atletiara bilo je najvjerojatnije uklesano u podnoje na kojem je kip bio
postavljen!
@ompozicija spomenika je bila takva da nalikuje modernim ratnim spomenicima, na
kojima je u gornjem dijelu izdvojena idealizirana /igura nepoznatog vojnika, dok su na
postolju bila zabiljeena imena svih kojima je na taj nain iskazana poast! Gako emo se
prisjetiti nedavne prakse u europskim zemljama, poglavito u sluaju spomenika podignutih
poginulima u prvom svjetskom ratu, gdje su pojedine brigade esto bile regrutirane iz istog
kraja! % to moemo usporediti s grkim primjerom, budui da jedan atletiar nije
sudjelovao u natjecanju iskljuivo radi osobne slave, nego i kako bi uveao slavu svojega
grada ili zajednice! Caka svijest o pripadnosti zajednici, to se smatralo neim
ekskluzivnim, objanjava zato toliki =rci ija su imena ostala zabiljeena ne rabe samo
vlastito ime, nego spominju i grad, a u nekim sluajevima ak i pripadnost pojedinom
narodu! Co malo o moguim usporedbama s modernom vojnikom povijeu0 kao to je
nepoznati vojnik simbolizirao ideal osobne neustraivosti i druge vojnike odlike, tako je
grki atletiar predstavljao vrhunac sportskoga dostignua! Cer, kako prenosi 8linije, samo
>2K
lik onoga tko je tri puta postigao olimpijsku pobjedu, smio je biti ovjekovjeen u poasnoj
skulpturi "Naturalis Historia, 3*,>K+!
Rijetka su svjedoanstva o klasinim portretima, budui da je sauvano malo bronanih
skulptura i pripadajuih postolja! Cedan od iznimaka je bronani kip vozaa trkaih kola iz
Del/a "sl! >H+, posveen '(&! ili '('! godine pr!@r! Rekonstruirani tekst na postolju glasi0
98olizalos, sin Diomenesa, koji je postigao brojne pobjede sa svojim konjima, naruio me
jeB nagradi ga, slavni 1polone;! #oza nije poimence spomenutB umjesto njemu, ast je
pripala imunom vlasniku konja iz =ele na 4iciliji, koji je naruio i platio skulpturu! %pak,
voza iz Del/a je rijetki primjer0 puno ee je rije o bronanim skulpturama koje su
odavna ostale bez izvornih postolja ili, pak, o postoljima koja su ve odavna bez
pripadajuih kipova!
6ajraniji kipovi poznatih osoba bili su, kao i drugi oblici monumentalne skulpture,
smjeteni u svetitima i nekropolama! A nekom svetitu ti bi kipovi predstavljali uglavnom
bogate i mone osobe koje su boanstvu prinijele skupocjene "zavjetne+ darove ili su vrile
poasne sveenike slube! Druga vrst statue trebala je iskazivati poast onima koji su
"poput vojnika u dananje vrijeme+, rtvovali svoj ivot radi zajednice! #eina tih kipova
nije posebno zanimljiva to se tie portreta, ali predstavlja vanu stepenicu u razvoju ideje
o prikazu pojedinca! 6ajraniji takvi prikazi potjeu iz (! stoljea pr!@r!, a grobni spomenici
s poetka K! stoljea pr!@r! 6aravno, takve pretpostavke takoer su uvjetovane ouvanou
monumentalnih kamenih kipovaB mogue je da su postojali raniji primjeri, izraeni iz
manje trajnih materijala kao to su drvo ili slonovaa! %pak, ak i najranije posvete mogu
biti prilino slojevite! %stodobno se u =rkoj oitovala ideja portretnog prikazivanja
znaajnih skupina ili parova, to je od velike vanosti za kasnije grko)helenistike i
rimske portrete! Cedan od prvih primjera je tzv! =enelejeva "=eneleos+ grupa "sl! 23+, s
/igurama u razliitim poloajima na zajednikom postolju! 4kupina je bila posveena u
Eerinom hramu na istonoegejskom otoku 4amu! 6jezino znaenje nije nam poznato, ali
moemo pretpostaviti da predstavlja obitelj iji su lanovi bili dobroinitelji hrama! 4
lijeva na desno poredani su kipovi "sjedee+ Lileje "na ijim nogama je urezan natpis
9=enelej nas je izradio;+, zatim /igura mladia, neimenovana djevojka, djevojka imenom
Lilipa, djevojka imenom :rnita i jedan na jastucima ispruen ovjek, ije ime je djelomice
sauvano!
@ipovi mladia i djevojaka, takozvanih kurosa i kora, od kojih su sauvani brojni primjeri,
ponekad slue kao spomenici umrlima! 2ako kip @risosa, nastao *33! godine pr!@r! u
>2(
1navDsosu u 1tici, oznaava grob nekog mladia poginulog u bitci! 6o, nalazimo ih i u
svetitima, gdje njihova interpretacija nije uvijek jasna! %zvjesnu osobnost, ili barem
naznaku drutvenog poloaja, prepoznajemo i na nekim arhajskim /igurama, premda
njihov statini stav oteava prepoznavanje pojedinca iza smjeka! 2zv! 9jaha Rampin; "sl!
2>+, koji je postavljen na atenskoj akropoli oko **3! godine pr!@r!, istie se izmeu ostalih
arhajskih prikaza smrtnika! 8ripadajui natpis s imenom nije pronaen, i dok se glava
/igure nalazi u Gouvreu, ostaci tijela i konja su u 1teni! 8osebnost /igure lei u dranju0
tijelo je prikazano /rontalno, ali je glava snano okrenuta u stranu, kao da pokuava privui
panju promatraaB tek tada do izraaja dolaze detalji neobine, paljivo obraene /rizure!
6a temelju drugih sauvanih dijelova moe se pretpostaviti da je jaha bio dio skupine od
dvije /igure, s time da se konji okreu prema unutra, a glave jahaa prema van! #ijenac u
kosi je od divljeg celera i ukazuje na pobjedu postignutu na %stmikim ili 6emejskim
igrama! %z toga bismo mogli zakljuiti da je 9jaha Rampin; bio natjecatelj koji nastoji
privui panju publike i usporediti ga, usprkos vremenskom razmaku, s kipom govornika
iz 2! stoljea n!@r!, koji takoer potjee iz 1tene i ija je glava slino okrenuta, vjerojatno s
istom namjerom "sl! KK+! ,oderni promatra mogao bi primijetiti da je identitet
neimenovanih arhajskih kipova nejasan, i da bi se jednako tako moglo raditi o mitskim
/igurama! =rci se, meutim, nisu optereivali takvim detaljimaB kada su nekoliko stoljea
nakon nastanka %lijade i :diseje izradili Eomerov portret, prihvaali su ga kao povijesnu
injenicu! 6edostatak zanimanja u =rka za razlikovanje smrtnika i besmrtnika pokazuje se
i u vieznanosti i idealizaciji kojom prikazuju ljudsko tijelo0 koga predstavljaju upeatljivi
bronani kipovi naeni u moru kraj Riaccea 7 legendarne heroje ili slavne smrtnikeU
8osebno zanimljiv i atraktivan primjer prikaza smrtnika u kasnijoj arhajskoj umjetnosti
odnosi se na skupinu slikara vaza, kojima su istraivai nadjenuli ime 98ionira;, a koji su
djelovali u posljednjoj etvrtini K! stoljea pr!@r! 6jihov naziv odraava njihove interese, a
to je prije svega eksperimentiranje sa sloenim stavovima likova i prizorima u novo
razvijenoj tehnici crvenih /igura! 98ioniri; su koristili tehniku crvenih /igura "na crvenoj
podlozi povrina /igure bila bi ostavljena netaknuta, a okolna povrina bila bi obojena
crnom bojom+, pokazujui se pritom prilino odvani! 2ako su u prizorima gozbi
prikazivali sebe zajedno s 9lijepim i dobrim; mladiima iz aristokratskih obitelji, to je u
stvarnosti bilo malo vjerojatno, budui da slikari vaza sigurno nisu potjecali iz istog
drutvenog sloja! 4likare, naravno, ne prepoznajemo po tjelesnim znaajkama, ve tako to
su imenovali sami sebe! 6aveli su i imena ostalih gostiju na gozbi "sDmposion+, dopisali im
>2&
mota i uzajamna dobacivanja i dopustili /igurama da govore kao junaci modernih stripova!
Dio posude za mijeanje vina "krater+, danas u ,unchenu, djelo je $u/ronija, jednog od
najnadarenijih slikara iz ove skupine i prikazuje skupni prizor na kojemu je sredinja /igura
mladi na bogato ukraenoj lealjki "kline+, imenovan kao 4mikros! :n sam je,
zahvaljujui drugim sauvanim primjerima, poznat kao lan skupine 98ionira;! Cedna
posuda za uvanje vina "psDkter+, koja se uva u ,uzeju =ettD u ,alibuu "@ali/ornija+,
pripisana je 4mikrosu i predstavlja $u/ronija kao golobradog mladia zajedno s mladim
Geagrom "sl! 22+, koji je kasnije postao poznati vojskovoa! Geagru su se kao mladiu
divili zbog ljepote i slikarima je esto bio nadahue, ba kao i kasnije njegov sin =laukon!
6jegova je obitelj pripadala najuglednijima u 1teni! ?ato bi se Geagar druio sa slikarom
vaza "jer to je ipak znaenje ovog prikaza+U @oje su drutvene konvencije doputale slikaru
4mikrosu, iz ijeg se imena dade naslutiti njegovo ropsko podrijetlo, da bude prikazan
kako se odmara na leaju u otmjenom drutvuU @ada naiemo na sline natpise na
kipovima velikog /ormata, s veom sigurnou moemo povezati /igure i ambijent u kojem
su prikazane s konkretnim pojedincima!
Drutvo koje je prikazano na ovim vazama promijenilo se *>'! godine pr!@r!, kada su
ljubavnici Earmodije i 1ristogiton ubili tiranina Eiparha! ,otiv je bio osobne prirode, ali
su posljedice bile od opeg drutvenog znaaja0 tiranoubojice su posvuda bili veliani!
8remda je Earmodije odmah ubijen, a 1ristogiton prije smrti jo i muen, sve brojniji
zagovornici demokracije u 1teni tovali su ih kao heroje! 6jihov zajedniki portret prvi je
nereligiozni poasni "komemorativni+ spomenik u grkoj umjetnosti! 6ainio ga je slavni
kipar 1ntenor oko *33! godine ili nakon bitke kod ,aratona "'H3! pr!@r!+! 6akon to je
@serkso osvojio 1tenu '&3! godine, odnio je spomenik, ali je ve '((! "ili '(K!+ godine
postavljen novi, bronani, koji je bio rad @ritije i 6eziota! 2aj nam je poznat zahvaljujui
rimskoj kopiji izraenoj u mramoru "sl! 23+ i, to je rijetko, putem oslikanih vaza "iz *! i '!
stoljea pr!@r!+, te prikaza na kovanicama i relje/a na jednom mramornom prijestolju!
8ostoje brojne tekoe u rekonstrukciji kasnije "@ritijine i 6eziotove+ skupine, budui da
se prikazi meusobno razlikuju0 dijelovi izvornog postolja naeni na atenskoj 1gori
potvruju da je postojalo jedinstveno postolje za obje /igure, a ne dvije, kao kod rimskih
kopija! Gikovi su prilino snano karakterizirani 7 1ristogiton kao snaan, odrastao
mukarac, a Earmodije kao ilavi mladi!
>2H
Cedan od prijatelja Geagra i njegova kruga bio je vojskovoa i dravnik 2emistoklo, iji
portret u obliku herme "glava i ramena na vrhu pravokutna stupia+ s natpisom je naen u
rimskoj luci :stiji "sl! 2'+! Cedni su u ovoj upeatljivo realistikoj glavi htjeli prepoznati
obiljeja umjetnosti kasnog Rima, drugi odraz burne karijere revolucionara i naznake
njegova "trakog+ podrijetla, jednom rijeju, sve ono to je taj portret razlikovalo od
prevladavajuih normi atenske umjetnosti u *! stoljeu! =lava nesumnjivo odraava osobu
jakog karaktera i zato ovaj portret spada meu rijetke koji su toliko individualizirani da se
ine bezvremenskim i tekim za datirati! 5rojni strunjaci su isticali slinost izmeu
2emistoklove glave i 9proroka; s istonog zabata ?eusovog hrama u :limpijiB ako bi to
bilo tono, tada je originalni portret nastao u vrijeme 2emistoklove smrti, oko 'K3! godine
pr!@r!, kako bismo i oekivali! Atjecaj ovog portreta bio je toliki da je postao ogledni
primjer struje realizma u portretnoj umjetnosti *! stoljea, ili barem primjer tendencije da
se idealnom tipu pridoda individualni karakter! 6eki, pak, vjeruju da je portret nastao u
,agneziji u ,aloj 1ziji, kamo je 2emistoklo pobjegao nakon to je u 1teni pao u
nemilost! :vo bi moglo objasniti oigledni nedostatak interesa za atenske norme u prikazu
ljudskog lika, koje redovito naglaavaju tjelesno i umno savrenstvo, nautrb individualnog
izgleda i karaktera!
2vrdilo se da je argivski kipar 8oliklet, uz Lidiju jedan od najpoznatijih i najutjecajnijih
umjetnika *! stoljea u =rkoj, razvio metodu kako iznai oblik za utjelovljenje /izike
ljepote i moralno dobrog "kaloskagathos+, koja bi bila u skladu s demokratskom
atmos/erom 1tene u *! stoljeu "sl! 2*+! 8oliklet je razvio kanon proporcija, utjelovljen u
kipu kopljonoe "dori!oros+, koji nam je poznat kroz razliite rimske kopije! 8ojava takvih
ideala prepoznata je kao odraz drutvenog izjednaavanja graana, a to se u portretima
mani/estira tako to se potiskuju individualna obiljeja i istovremeno naglaava zajednitvo
u tjelesnom i duhovnom savrenstvu! 8ortret atenskog politiara 8erikla spada meu takve0
on govori o muevnoj osobi, tjelesnoj moi i moralnim kvalitetamaB navodno je umjetnik
izradio visoko podignuti ljem da pod njim sakrije 8eriklovu neuobiajeno izduljenu
lubanju! 8remda nam je poznat samo iz rimskih kopija u obliku herme, ovaj 8eriklov
portret, kao i svi klasini grki portreti, morao je biti kip u prirodnoj veliini! Gake je
priguiti individualna obiljeja pri prikazu cijelog tijelaB doista, najbolji portreti su upravo
poprsja, jer tada glava vie privlai pogled promatraa!
Gikovne konvencije koje su se razvile u 1teni 8eriklova doba, dugo su nastavile ivjeti u
zagrobnoj umjetnosti i komemorativnim "poasnim+ portretima! %ako relje/i na atikim
>33
nadgrobnim stelama prikazuju karakteristine scene iz obiteljskog ivota, kod prikazanih
osoba ne zamjeujemo individualizirane crte lica! %stodobno se na granicama grkog
svijeta /ormiraju kraljevstva ije plemstvo potpomae grke umjetnike i koje je
zainteresirano za izradu portreta, razliitih od dotadanjih! 2i su portreti, uz vrlo
individualizirane portrete grkih pjesnika i /ilozo/a, naruili 9demokratsku; anonimnost
klasinog svijeta! 8osebno istaknuti meu umjetnicima povezanim s pojavom
individualiziranih portreta su kipari Gizip i Demetrije iz 1lopeke, koji je radio u bronci i
bio aktivan izmeu '33!)3K3! godine pr!@r! Demetrijev rad poznajemo zahvaljujui
cijelom nizu potpisanih postolja za kipove i iz knjievnih izvora, meu kojima je i zabavna
pripovijest rimskog satiriara Gukijana o Demetrijevu portretu korintskog vojskovoe
8elika0
9Da li si pri ulasku u dvorite;, rekao je, 9vidio izvanredan kip, Demetrijev radU;
96e misli valjda na bacaa diskaU;
96e, ne njega, niti na Diadumena ili 2iranoubojice! 1li, kraj bunara si mogao vidjeti polu
naga ovjeka s prebaenom tunikom, objeena trbuha, s elom i neurednom bradom, kao
da ju mrsi vjetar! 2o je kip na koji mislim, a trebao bi prikazivati korintskog vojskovou
8elika!;
9?aista;, rekao sam, 9vidio sam takav kip desno od bunara, ukraen vrpcama i osuenim
cvijeem, a prsa su mu prekrivena pozlaenim listovima;
96jih sam ja privrstio;, ree $ukrat, 9kada me je izlijeio od vruice koja me je danima
muila;
98a, zar je na dobri 8elik jo i lijenikU;, upitao sam!
96e rugaj mu se;, odgovori on, 9ili e te prije ili kasnije kazniti! ?nam kakva se mo
nalazi u tom kipu kojem se ruga! %li ne misli da ti moe za vrat okaiti vruicu koju je
sposoban otjeratiU;
9#olio bih da kip ovog hrabrog ovjeka bude ljubazan i milostiv;, odgovorio sam!
"Prema0 4! Falker, Greek and Roman #ortraits, str! 2&)'3+
>3>
3. Lik Rimljanina
Dananje poimanje rimskog portreta najee podrazumijeva strogou i realizam 7
9bradavice i ostalo;, kako kae -rom<ell 7 ali i izraenu sklonost prikazivanju starosti, pa
i "estetski+ odbojnih detalja! 2o se zorno potvruje na stotinama grobnih relje/a, koji su
nastali u Rimu i ostalim dijelovima %talije u razdoblju kasne Republike i ranoga -arstva!
4pomen ploe su bile izvorno ugraene u proelja podignutih grobova i tako uokvirene
ini se kao da predstavljaju osobe oslonjene na prozor! 4keptinim izrazom lica ovi likovi
gledaju ispred sebe, kao da oekuju da e upoznati nepoznatog prolaznika! %ako njihov
izraz nije uvijek prijateljski, osobe prikazane na rimskim grobnim relje/ima ne ine se
opasnim, ak to vie, njihovi portreti predouju osobe skromnog i udorednog ivota!

=robnica u 8ompejima
Dok promatramo natpise ispod prikazanih osoba, koji nam pomau da ih upoznamo, lako
emo zakljuiti da mnoga imena nisu rimska 7 na primjer #hilomusus, to bi u doslovnom
prijevodu znailo 8rijatelj ,uza! 4toga nam se namee pitanje koga ti portreti zapravo
predstavljaju ili zato portretirani tako oigledno proklamiraju svoj rimski identitet, iako
njihova imena govore da je rije o =rcima!
6a jednom porodinom portretu "sl! 50!+ je prikazan osloboenik ili bivi rob, sa enom i
kerkom! 6jihov grobni kamen na vie naina je karakteristian za rimsku zagrobnu
umjetnost, budui da nam govori o drutvenom poloaju prikazanih, kao i o njihovom
>32
zanimanju za ivota, ali, zanimljivo, ne i o njihovim vjerskim uvjerenjima ili osjeajima
prema smrti! 4 obje strane portretiranih je prikazan modius 7 smonica, prostor za
skladitenje ita! 2ako je slikovito pokazano da se Lilomus bavio trgovinom itom!
@arakteristino je, meutim, da natpis na grobu ne spominje njegovu pro/esiju! 6o, iz
natpisa doznajemo da je Lilomus bivi rob Gucija i neimenovane ene, to je u tekstu
naznaeno obrnutim slovom -! @ao osloboenik, Lilomus je mogao ostvariti rimska
graanska prava, stoga je prema rimskom obiaju imao tri imena "tria nomina+, od kojih je
prva dva preuzeo od svoga gospodara Gucija 1mpudija, dok je njegovo robovsko ime
"Lilomus+ zadrano na treem mjestu! 1li, protivno oekivanjima, to ime ne oznaava
neminovno njegovo grko podrijetloB naime, kako je u Rimu bilo u modi imati grkog
roba, vlasnik ga je mogao nazvati grkim imenom, makar on bio i iz ne)grkih krajeva na
obalama Dunava! Az slobodu, Lilomus je ostvario pravo na sklapanje pravno valjanog
braka, te je s lanovima svoje porodice mogao postati graaninom Rima! ?bog toga su
zajedno s njim na relje/u prikazane njegova ena i kerka! 5udui da ih tekst ne imenuje,
ostaje nam zakljuiti da enske likove na relje/u treba identi/icirati upravo na taj nain!
:d preko 2*3 sauvanih relje/a ovog tipa, &* posto izraeno je u Rimu za vladavine
1ugusta, koji je donio zakon kojim se omoguilo poboljanje drutvenog poloaja bivih
robova ne)rimskog podrijetla! 6ovi rimski identitet ove porodice je nagovjeten u tekstu
uklesanom ispod portreta, ali njega dodatno istiu i njihove bogato nabrane haljine, njihovi
strogi izrazi lica te njihove /rizure!

=lava 1ugustove ene Givije s /rizurom koju je nosila na poetku
1ugustove vladavine
>33
%splati se poblie promotriti te /rizure! Lilomusova oiana glava podsjea na rimskog
patricija, dok njegova ena "desno od njega+ oponaa Giviju, odnosno /rizuru kakvu je
1ugustova ena nosila na poetku njegove duge vladavine! Givija je kasnije promijenila
/rizuru, s time da se odrekla rimske kovre preko ela "modus+ u korist klasinog grkog
ukrasa! 2u kasniju modu kopirala je, pak, pokojnikova kerka! @opiranje dvorske mode od
strane siromanih bilo je neto novo u Rimu! :va navada najvjerojatnije je posljedica
osvajanja ptolemejskog $gipta, gdje je kultno tovanje vladarske porodice rigorozno
provoeno stoljeima! Cedan sauvani enski portret nalikuje @leopatri #%% "sl! *2+! %pak,
vjerojatnije je da predstavlja oponaateljicu @leopatre, nego samu kraljicu! 8ortret je,
naime, bez kraljevskih obiljeja kao to je dijadema! @leopatrine oboavateljice kopirale
su ne samo njezinu /rizuru, ve i njezin kukasti nos!
:ponaanje slavnih ljudi ni danas nije nepoznato, iako ono vie slui kao izraz sklonostiB
za razliku od toga, osjeaji promatraa u antici su bili proeti religijskom predanou,
strahopotovanjem, poniznou! A doba 1ugusta uglavnom su mlai mukarci slijedili
obiaje dvora, dok su se stariji esto dvoumili, a najee su ipak oponaali izgled senatora
iz vremena Republike! 2akav pristup dobro se vidi na relje/u "sl! 53+, koji predstavlja
dvojicu bivih robova, osloboenika, jednog mlaeg, drugog starijeg! :ni ponovno imaju
kombinaciju rimsko)grkih imena! 6a rubovima relje/a prikazani su alati njihova obrta,
zajedno s pruem i batinom koji su koriteni pri ceremoniji oslobaanja! :ba portreta su u
obliku poprsja tako da odjea koju nose nije prepoznatljiva! ,lai mukarac, imenom
Lilonik, oponaa /rizuru koja je bila moderna u vrijeme 1ugusta, dok je stariji mukarac,
Demetrije, izabrao izgled Rimljanina iz vremena Republike!

8ortreti iz doba Republike
>3'
Rimljani iz vremena Republike imali su stroge propise s obzirom na nain izrade i namjenu
portreta! 6jihov obiaj privukao je zanimanje grkog povjesniara 8olibija, koji je u 2!
stoljeu pr!@r!, gotovo stoljee ranije nego to je nastao portret 9osloboenika; iz
1ugustovog doba, na najbolji nain iskoristio svoj boravak u svojstvu taoca u Rimu!
8olibije je zapisao0
9@ada umre netko od plemenitih, u sveanoj pogrebnoj povorci ga odnose na Lorum do
takozvanih Xbrodskih ustaX "rostra+, veinom u uspravnom sjedeem poloaju, tako da ga
svi dobro vide, a rjee u leeem poloaju! Dok se svjetina okuplja oko govornice, na nju
se penje jedan "iz obitelji+0 ukoliko je iza pokojnika ostao odrasli sin, tada on ili netko od
njegova roda dri govor "laudatio !une2ris+ o pokojniku i njegovim vrlinama kao i djelima
koja je izvrio za ivota! 8ritom se mnotvo prisjea pokojnikovih djela0 ne samo oni koji
su im svjedoili, nego i oni koji nisu! 6a taj nain bi svi zajedno bili obuzeti osjeajima, te
im se inilo da je smrt pokojnika gubitak za cijeli narod, a ne samo za tugujuu obitelj!
@ada bi ga polegli i obavili cijelu ceremoniju pogreba, stavili bi sliku pokojnika u jednu
drvenu kuicu "krinjicu+ u obliku hrama, i to na neko mjesto u kui gdje ju svatko moe
vidjeti! 4lika je u stvari maska, koja oblikom i bojom obraza u najveoj mjeri nalikuje
pokojniku! @od proslave prinoenja rtava, koje su se upriliavale u dravi, otvorila bi se
krinjica, a slika okitilaB kada bi umro ugledni lan porodice, stavila bi se onima koji su
veliinom i stasom bili najvie nalik pokojniku, te su ih tako nosili u pogrebnoj povorci!
Akoliko je pokojnik bio konzul ili pretorijanac, ti bi isti ljudi odjenuli i njegovu opivenu
togu "toga praeteta+! Akoliko je bio cenzor, bili bi odjeveni u purpurnu togu "toga
purpurea+, a ako je za ivota imao trijum/ ili je uinio jednako vrijedna djela, togu istkanu
zlatom "toga picta+! 4pomenuti ljudi voze se iskljuivo na kolima, dok se ispred nosi snop
prua "!asces+, sjekirica, te uobiajeni znakovi dostojanstva koji odgovaraju poloaju kojeg
je pokojnik zauzimao za ivota u dravi! @ada bi doli do govornice, jedan za drugim
zauzimali bi mjesto na stolicama izraenima od slonove kosti! ,lai mukarci, koji tee
slavi i imaju ambicije za velike stvari, na taj nain mogu doivjeti lijepu predstavu! Doista,
na koga ne bi utjecala slika tako slavnih ljudiU; "8olibije, #ovi%esti, K,3*+!
:vaj opis oevica, grkog povjesniara 8olibija, nadopunio je rimski enciklopedist 8linije
4tariji u >! stoljeu n!@r! A njegovo je vrijeme ovaj drevni obiaj jo uvijek bio ljudima u
ivom sjeanju! 8linije s negodovanjem pie o svojim suvremenicima koji zidove starih
kua, oslikanih slikama starih majstora i portretima, sada prekrivaju portretima 9stranaca;!
>3*
,oda sve to upuuje na arheoloki dobro dokumentirani obiaj imunih Rimljana da u
svojim vilama sakupljaju portrete poznatih =rka, pa ak i helenistikih kraljeva!
9Tto se njih tie, oni su zainteresirani samo za pokazivanje svoga bogatstva!!! Drugaije je
bilo u dvoranama "trijemovima+ naih predaka, tamo nisu bili izloeni kipovi od bronce niti
mramora, ve maske u gipsu koje su bile rasporeene po niama! 6jih bi prigodom
pogreba nosili lanovi porodice! Avijek kada bi umro netko od lanova porodice, okupili bi
se svi lanovi roda, kako je neko bilo uobiajenoI @uni arhivi bili su puni zapisa i
spomenica o djelima u slubi drave! :sim u kuama, i na vratima bijahu njihovi portreti!
2amo bi takoer bio objeen plijen osvojen u ratu! % kada bi se kua prodala, nikada se nisu
uklanjali! 4luili su tako kao poticaj i onim manje ratobornim vlasnicima!; "8linije,
Historia Naturalis( RRR#, 2)*+!
A Rimu su portreti bili privilegija malobrojnih! 4toga su slike predaka isticane kako bi se
kod mladih, metodom sudjelovanja u pogrebnim ritualima i drugim ceremonijama,
pobuivale one emocije koje su pridonosile tradicionalnim rimskim vrlinama! :biteljski
ivot, u pravom smislu te rijei, znaio je ivjeti u prisutnosti predaka! 6jihove slike bile
su izloene po dijelovima kue te na taj nain vidljive gostima i klijentima, koji su bili pod
zatitom i ovisili o glavaru kue! %zvan kue, noenjem portreta predaka u pogrebnim
ceremonijama, jaao je utjecaj ire porodice "gens+! 4ami portreti slavili su rimske vrline!
5udui da su nastali iz posmrtnih maski, oni pokazuju precizne detalje uznapredovale dobi
i nastupajue smrti 7 naboranu, smeuranu kou, brojne uoljive oiljke i druge mane,
elavu glavu i stisnute usne, razvuene prema dolje! %z perspektive jednog kipara,
polazina toka republikanskog portreta na taj se nain jasno razlikovala od istovremenog
grko)helenistikog portreta! $vo kako to u svojoj knjizi 9-arolingian 1rt;, objavljenoj
>H3*! godine, saima Roger Einks0
9Eelenistiki portret je rekonstrukcija osobnosti, kod koje je "/izionomijska+ sutina
jednog lica slobodno upotrijebljena, ali samo kao polazina toka za stvaralaku i
dosjetljivu upotrebu razigrane psihologije! 4 druge strane, rimski umjetnik prilazi svojem
modelu objektivno, a ne subjektivno! :n pazi i na najmanje detalje, te ih potom djelomino
prevodi u jezik umjetnikih oblika! 8ritom nastaje djelo koje je ujedno dokument i
komentar, kod kojeg je prvi aspekt ujedno i posljednji! ,oemo rei da je rimski portret
precizni prikaz speci/inog sluaja i kao takav u suprotnosti s uobiajenim i tipinim!;
Einks je ponudio dobro objanjenje za pojam 9verizma;, kako su neki nazvali ovaj toboe
realistiki stil rimskog portreta! %pak je teko razlikovati 9dokumentarni; dio takvog
>3K
portreta od prikaza ljudi koji se "kao to je bio sluaj s porodicom 9osloboenika;+ samo
trude izgledati kao tipini Rimljani! :sim toga, treba rei da nije sauvana niti jedna
votana maska niti portret od trajnijeg materijala koji bismo sa sigurnou mogli datirati u
vrijeme 8olibija, odnosno u sredinu 2! stoljea pr!@r! %pak, u sljedeem stoljeu pojaviti e
se sve izraenija potreba za komemorativnim, odnosno poasnim spomenicima)portretima,
poglavito u jeku sve jaih sukoba oko vlasti meu monim pojedincima, koji su obiljeili
kraj Republike! 8remda razlozi za postojanje republikanskog portreta nee nestati s
pojavom -arstva, umjetnost portreta sada se nala u novoj situaciji, vie izloena oima
javnosti!
:d davnina udomaena misaona veza portreta s posmrtnim maskama za Rimljane je
znaila da je glava odluujui element portreta! 2ako je dugo vremena glava ostala
utjelovljenje 9verizma;, dok je tijelo prikazivano idealizirano! A tom smislu pouno je
usporediti glavu iz sredine >! stoljea, koja je oito raena prema posmrtnoj maski, i
mramorno poprsje s kraja istog stoljea, koje predstavlja ivuu osobu, ali zadrava
obiljeja portreta predaka "sl! 54+! %ma i primjera skulpture iz >! stoljea pr!@r!, s
portretnom glavom u veristikoj tradiciji, postavljenom na tijelo koje je nastalo po uzoru
na idealizirane grko)helenistike tipove "sl! 55+! 4 modernog stajalita, to su udne
kombinacije u kojima prepoznajemo vrijeme kada Rim osvaja =rku, a Rimljani poinju
preuzimati helenistike, poglavito kraljevske ikonogra/ske /ormule! 2o su uglavnom bili
vojskovoe, koji su se meusobno takmiili za vlast i njihovi su sukobi obiljeili drutvo
kasne Republike! A suprotnosti s tada prevladavajuim vojnikim duhom vremena, pisci iz
vremena kasne Republike ostavljaju dojam da su spomen portreti iz vremena rane
Republike uglavnom bili graanske prirode! ?bog toga su i kipovi starih republikanskih
junaka i junakinja bili odjeveni u toge, a ne u vojnike odore!
A prvoj polovici >! stoljea pr!@r! po prvi puta se javljaju portreti predaka na kovanicama!
6jih su davali kovati magistrati "tresviri monetales+, koji su birani godinje i koji su zbog
svoje /unkcije imali pravo na kovanom novcu istaknuti sebe, odnosno svoju obitelj! 2o su
inili tako to bi dali prikazati portrete slavnih predaka! 6eki od njih meu svoje pretke su
ubrajali ak i drevne kraljeve otprilike slinih imena! 2ako je na primjer 2it #ecije 4abinus
dao prikazati legendarnog kralja 2acija "sl! 56b+, a Gucije ,arko Lilipus kralja 1ncija
,arcija! ,arko @laudije ,arcelus, koji je obnaao dunost konzula 222! godine pr!@r!, i
to po peti put, osvanuo je na kovanici svoga potomka ,arcelina oko sredine >! stoljea
pr!@r! =aj 1ncije Restio "sl! 56a+, narodni tribun iz (2! godine pr!@r! takoer je osvanuo
>3(
etvrt stoljea kasnije na kovanici jednog svog potomka! A svakom sluaju, nain njihova
prikaza odgovara modi >! stoljea, a ne onoj iz vremena drevnih rimskih kraljeva ili
,arcela "kraj 3! stoljea pr!@r!+!
Culije -ezar
8rvi Rimljanin koji je za ivota imao ast dobiti svoj portret na kovanici, bio je
"oekivano+ =aj Culije -ezar "sl! 56c+, koji je od '&! do ''! godine pr!@r! nosio titulu
diktatora! %ako -ezar na nekim od sauvanih portreta jo uvijek izgleda kao republikanski
aristokrat, veina njegovih portreta udaljava se od republikanskih normi! 6e samo da je
-ezar prekrio tabu suvremenog portreta kada se jo za ivota njegov lik pojavio na
kovanicama, nego je ak dopustio da se njegove slike i kipovi nose u procesijama, kao da
su slike bogova, kao i da se iste postave na svetom podiju, pored kipova bogova! :vo je
bio potez koji je u Rimu bio najvie osporavan i koji je nastavio biti veliki problem za
-ezarova nasljednika :ktavijana, koji je 2(! godine pr!@r! primio poasno ime 1ugust!
?a svoj slubeni portret 1ugust je odabrao klasini grki prikaz! @ao to smo vidjeli,
9veristiki; portret, koji je bio obiljeje tradicionalnog rimskog plemstva, za vladavine
1ugusta postat e znak drutvenih ambicija starijih osloboenika! 1li, taj je stil ostao u
upotrebi i kod onih Rimljana koji nisu eljeli preuzeti klasicistiku modu 1ugustovog
dvora! 2ako je 1ntistije 4arkul prikazan na tradicionalni nain u verziji jednog relje/a
9osloboenika;! 1li, 4arkul nije bio 9osloboenik;, ve slobodno roeni Rimljanin i
pripadao sveenikom redu iji su lanovi bili zadueni za vjerske rituale na poetku i
kraju ratnih pohoda! Relje/ je vrlo zanimljiv zbog dvojnog portreta 4arkula i njegove ene
1ntistije 8lucije, bive robinje! 4ami portreti niim ne odaju tu provaliju u njihovu
podrijetlu, iako je ona itekako vidljiva iz popratnog natpisa!
>3&

1ugust :ktavijan
1ugust je uinio puno kako bi promijenio repertoar portretne umjetnosti! A doba
Republike bilo je dozvoljeno podizanje spomen kipova magistratima, i to onima koji su
dosegli najmanje plemiki nivo! 1ko je @apitolij ostao rezerviran za nacionalne heroje,
>orum Romanum je bio naikan brojnim kipovima, tako da su ih cenzori u 2! stoljeu
pr!@r! morali povremeno uklanjati! ?a 1ugusta su @apitolij i Lorum bili rezervirani za cara
i lanove carske obitelji! #ana novina iz razdoblja 1ugustove vladavine je njegov Lorum
s galerijom predaka, gdje se prvi car predstavio rimskom narodu kao potomak i direktni
nasljednik trojanskog junaka $neje i prvog rimskog kralja Romula!
:davanje poasti slubujuim magistratima nije vie bilo pravo 4enata, ve je ovisilo o
carevoj volji, odnosno o njihovoj odanosti caru! 8lemstvo je i nadalje moglo naruivati
portrete predaka i nositi ih prilikom pogreba na republikanski nain! %pak, i oni su sada bili
podloni politikim ogranienjima! 8orodica urotnika 8isona, na primjer, koji je bio
osuen zbog spletkarenja protiv 1ugustovog po)unuka =ermanika -ezara, nije pri pogrebu
smjela nositi portrete predaka! :va zabrana, potvrena odlukom 4enata i zapisana na
bronanoj ploi, pronaena je nedavno u Tpanjolskoj!
>3H

Lorum u 8ompejima 8ostolja kipova na Lorumu u 8ompejima
A doba -arstva portreti predaka imali su ogranienu i privatnu namjenu, a uzorna
"pedagoka+ zadaa republikanskih portreta, o kojoj je svojedobno pisao 8olibije, s
vremenom je pala u zaborav! Aostalom, i veliki broj sudionika prilikom pogreba i
svetkovina postupno je nestao! ?a vladavine 1ugusta, ivui car i njegov dvor su bili ti
koji su vie no slike predaka sluili za primjer podanicima, te su ih ovi oponaali, ne samo
kopirajui njihove /rizure, ve i crte lica! 6ovi zadatak ne)carskog portreta bio je izraziti
odnos graana prema caru ili 7 kako se s pravom poalio 8linije 4t! 7 demonstrirati
materijalni uspjeh pojedinca u suvremenom drutvu, u kojemu vie nije bilo interesa za
ratniku hrabrost i duhovne vrline kao u ranija vremena!
8remda se je, dakle, tradicionalna uloga rimskog portreta izgubila, on je i dalje nastavio
postojati, ali sada vie nije bio ogranien samo na osloboenike! Sim su 1ugustove
drutvene re/orme otvorile pristup rimskom drutvu, nestala je potreba za relje/ima
9osloboenika;! 4ada su 9osloboenici; za ukraavanje grobova poeli preuzimati motive
dekorativne carske umjetnosti! 2radicionalni 9veristiki; stil portreta ostao je sredstvo za
naglaavanje rimskog identiteta i proirio se iz Rima, preko %talije, do rimskih provincija
>'3
koje su se meusobno natjecale za privilegirani status unutar carstva! A grkoj provinciji se
krajem >! stoljea pojavio grobni oltar "sl! 62+, slian relje/ima 9osloboenika;! :sim
grkog natpisa, koji identi/icira prikazani lik, na portretu nema lokalnih obiljeja! A
sjevernoj 1/rici, u 4irenaiki "danas Gibija+, takoer u >! stoljeu, izraen je portret umrlog
u obliku poprsja! 2u i u susjednom $giptu portreti su zadobili lokalne odlike! A 4irenaiki
su minijaturne portretne biste izraivane iz uvoznog mramora i postavljane u nie ozidanih
dvorita grobova, iskopanih u peinama! A $giptu se portret izraivao iz drvetaB u grobu je
povezivan drvenim zaklopcem, kako bi, kada se grob otvori, promatra vidio glavu i bistu
umrlog, ba kao i na gore opisanom portretu rimskog 9osloboenika;! 8osebno upeatljivi
su portreti slikani na drvetu, u tehnici enkaustike ili tempere, koji su stavljani preko glave
mumi/iciranih pokojnika!
A svim ovim sredinama rimski je utjecaj bio odluujui pri pokuaju uvoenja maske
pokojnika! %sto moemo rei i za relje/no poprsje, premda je ono bilo manje raireno, pri
emu su portretirani pokojnici poimence imenovani, a njihovi portreti izloeni tako da
djeluju kao da stoje na prozoru nasuprot promatrau! 2radicionalni portret rimske
Republike, osloboen svoje ekskluzivne veze s patricijskim plemstvom, postao je tako
znakom rimskog identiteta, blisko povezan sa skromnim i aspirirajuim klasama
provincijskog drutva u vrijeme -arstva! 2radicionalni lik Rimljanina ipak nije bio osuen
na trajno izgnanstvo na udaljene granice carstva! 8onovo se pojavio u Rimu, na dvoru
careva koji su iz politikog interesa isticali tradicionalne vrijednosti, kao to je bio sluaj s
#espazijanom u drugoj polovici >!stoljea, ili s vojnikim carevima tijekom 3! stoljea "sl!
7, 8+!
"Prema0 4! Falker, Greek and Roman #ortraits, str! (2)&2+
.
ZADATAK br. 9: na primjeru rimske potretne plastike na tlu Hrvatske, odrediti nekoliko
primjera koji odgovaraju gore opisanim kategorijama republikanskog i carskog potreta, te
zagrobnog portreta.
>'>
4. Razmisljanja o rimskom portretu
Gik predaka "imago+, utjelovljen u masci koja za osnovu ima gipsani odljev, nije sam po
sebi umjetnika kategorija i ne predstavlja koncept u plastinoj umjetnosti! 2ek
zahvaljujui dodiru s visoko so/isticiranom tradicijom plastike /orme "koju nudi
helenistika umjetnost+, rimska je civilizacija u jednom trenutku svog povijesnog razvitka
pronala vlastiti izraz u portretistici! 8ortret kao takav postao je sinonim za slubenu liniju
u umjetnosti, s ciljem javnog isticanja i propagande! ?a 1ugustove vladavine, samo u
Rimu je podignuto osamdesetak srebrnih kipova njemu u ast "D%ela 2o7anskog Augusta,
2!2'+! 2ako je portret bio i ostao tipini izraz rimske umjetnosti, jedan od njezinih
najcjenjenijih proizvoda! 1li, povijest njegova razvitka ostaje krajnje komplicrana, budui
da njome dominiraju dva suprotstavljena zahtjeva! 6a jednoj je strani potreba da skulptura
zadovolji /ormalne zahtjeve plastinoga stila, osjetljivog prema nijansama u teksturi koe i
izraajnom potencijalu! 6a drugoj je elja za postizanjem to vee slinosti, koja ide do
najmanjeg detalja i predstavlja precizan, premda krut okvir koji je, meutim, bitan
preduvjet za obiteljski "privatni+ kult predaka u patricijskim domovima!
2ek pred kraj Republike su ti razliiti zahtjevi "donekle meusobno suprotstavljeni+
dovedeni do ravnotee, a rimski portret se mogao samostalno poeti razvijati! 1li, taj
razvitak nije posljedica novog koncepta u umjetnosti, odnosno ne predstavlja rjeenje
jednog estetskog problema! @rajem Republike, slubeni portreti iz vremena Drugog
trijumvirata nali su put do zagrobnih spomenika nie srednje klase, to moemo pratiti na
primjeru brojnih nadgrobnih stela! Cedna stela iz #ia 4tatilia u Rimu "danas u 8useo dei
$onservatori+, s prikazom mua i ene, otkriva tragove stila iz 1ugustova vremena, prije
svega otmjenost i eleganciju koja obiljeava generaciju s kraja >! stoljea pr!@r! Akoliko je
natpis koji je otkriven u blizini doista dio iste grobnice, tada bi ova stela mogla biti portret
velikog industrijalca, pekara ,arka #ergilija $urDsacesa i njegove ene 1tistije!
(H
Caz
izmeu ove i prethodne generacije teko da moe biti jasniji! :d sada e svaka, pa i
najmanja promjena u rimskom drutvu glede ukusa i stila biti vidljiva i u umjetnosti
portreta!
(H
#idi njegov neobini grob0 5andinelli, Rome, the -entre o/ 8o<er, str! >*K)(!
>'2
4vi ti razliiti naini 9izdizanja pojedinca nad drugima;, kako kae 8linije 4t! "Historia
Naturalis, RRR%#, 2(+, pruaju nam priliku ) povrh i iza njihova isto umjetnikog
znaenja ) sagledati jednu izrazito idiosinkratsku karakteristiku rimskog drutva! Duboko
vezani uz stvarni ivot, Rimljani su se nadali zadobiti mjesto u sjeanju kroz prikaz
vlastitog lika! 4toga su sebi gradili grandiozne grobnice, koje su esto liile na tvrave i
doista bile koritene u tu svrhu tijekom srednjega vijeka! @ada im sredstva nisu
dozvoljavala vie, iza sebe bi ostavljali neku vrstu nadgrobne stele ili oltara! :vi grobovi,
kako oni monumentalni tako i oni skromniji, bili su koncentrirani uzdu cesta, gdje su ih
prolaznici lako mogli primjetiti i itati natpise na njima! 6a taj nain, ivi su ostali
povezani s mrtvima, produljujui tu vezu u vjenost0 non omnis moriar "9neu cijeli
umrijeti;+! :psesija vlastitom besmrtnou moe nam pomoi da shvatimo kako su, u
kasnijem razdoblju, Rimljani potraili zatitu od nevolja koje su zadesile rimsko drutvo u
kultovima koji su obeavali nagradu i sreu nakon smrti!
"Prema0 R! 5ianchi)5andinelli, Rome( the $entre o! #ower, izbor sa str! H3)>33+
.
ZADATAK br. 10: iz knjige Duje Rendica Miocevica, #armina epi!raphica, Split, 1987.,
izabrati nekoliko antickih nadgrobnih natpisa koji, po vama, dobro ilustriraju odnos drevnih
Grka i Rimljana prema smrti.
>'3
5. Rani portreti u vrijeme Republike
Raireno je vjerovanje da najznaajnija serija rimskih portreta zapoinje rano u >!
stoljeu pr! @r!, iako je najraniji portret u skulpturi poznatog Rimljanina koji se sa
sigurnou moe identi/icirati onaj 8ompejevB 4ulin portret u punoj plastici, primjerice,
unato poznatim modelima s kovanica i gema, tek treba identi/icirati! :ko >3*! godine
pr! @r! portret pretka na 5lazijevom novcu je najraniji iz niza portreta koji postaju
uobiajeni od H3! godine pr! @r! $kvivalenti ovih portreta u mramoru i kamenu
uglavnom su izraeni u grubom i poprilino suhom stilu, s vrlo preciznim
/izionomijskim detaljima, i uglavnom predstavljaju starije osobe, pa pretpostavljamo da
su izraeni u njihovoj starosti ili nakon smrti! Reeno je da je ovaj tip portreta tipian za
>! stoljee pr! @r!, s trajanjem duboko u razdoblje -arstva, i da izraava temeljnu
razliku izmeu grke i rimske tradicije! Rimski portret dio je stvarnog ivota, biogra/ija
u skulpturi, cursus honorum pokojnika, zapis njegovog ivota!
6epobitno je da je memoria glavna svrha ove poglavito privatne portretistike, a nain
obrade, nazvan 9veristikim;, moemo de/inirati kao pokuaj da se vjerno prikau
/izionomijska obiljeja odreene osobe! 8remda takav pristup portretu smatramo
speci/ino rimskim, on duguje puno kasnohelenistikom ukusu za precizne, gotovo
klinike studije /izionomijskih obiljeja mladosti i starosti! Gik vrstog, elavog, starog
republikanca dominira na ranim rimskim mramornim portretima! 8ovrina je obraena
grubo, s vidljivim tragovima turpije! 5ogato modeliranje crta lica je esto kombinirano
s otro urezanim detaljima, primjerice borama i sl! :d sauvanih portreta republikanaca
neki su oito kopije iz kasnijih razdobljaB dobar primjer je 8ompej iz @openhagena "14+,
sa svojom glatkom povrinom, koji ima puno toga zajednikog s hladnom i glatkom
obradom portreta iz razdoblja ranog -arstva, to prikazanom liku daje dojam blage
odsutnosti! 8ostoji i veliki broj portreta koji na prvi pogled izgledaju kao da pripadaju
razdoblju kasne Republike, no, sudei po izradi kose i /izionomiji lica mogu datirati i iz
>! stoljea n!@r! Cedna zanimljiva, ali ne odve brojna skupina portreta ima crte lica koje
ukazuju na slinost s posmrtnim maskama, pa se ini vjerojatno da je u odreenim
sluajevima portret nastao prema takvom predloku! 8ortreti sa slinim obiljejima su
>''
naeni i u drugim dijelovima %talije, ali je openito govorei utjecaj posmrtnih maski
bio kratka vijeka!
A Rimu su postojali i kipovi slavnih ena iz prolosti0 2arpeja u ,etelovom portiku,
@lelija na konju uz #ia 4acra! 2akoer znamo da je u ,etelovom portiku javno
posveen i kip @ornelije, majke brae =rakho, ali ne znamo kada je postavljen! ?audo,
ini se da tijekom >! stoljea pr!@r!, to je znaajno razdoblje za rimski republikanski
portret, nije zabiljeen niti jedan enski portret! %ako su u to vrijeme postojale vjete
studije enskog izgleda i karaktera, likovi ena na nadgrobnim relje/ima su daleko
manje zanimljivi od ozbiljnih /igura mueva koje one prate na posljednji poinakB
primjerice, na /inom relje/u iz #ia 4tatilia "15+, mukarac je prikazan kao primjer
republikanske odlunosti i snage, dok ena, odjevena na helenistiki nain, u stavu koji
istie njenu ednost "pudicitia+ ima njeno, pravilno, meko modelirano, skoro
bezizraajno lice, i kao takva odraava republikanski ideal odane, samozatajne ene! 6a
nekim relje/ima s poprsjima obiteljska slinost je naglaena i kod mukarca i kod ene,
ali su enska lica openito manje izraajna!
Sini se da tek u 1ugustovo doba nadgrobni relje/i ukljuuju zaista zanimljive studije
ene0 na #ibijevom relje/u u #atikanu sredovjena ena je prikazana kao odluna i
inteligentna, a jedan bogato ukraeni relje/ u Gritish 8useumu pokazuje upeatljivu
studiju ene u starijoj dobi! Sini se da u doba kasne Republike svi enski portreti imaju
zagrobnu namjenuB njihov idealizam vue podrijetlo iz tipinog helenistikog idealizma,
prisutnog u portretima ena! 8rikazi djece u skulpturi se takoer, koliko nam je poznato,
prvi put javljaju u 1ugustovo doba! 2radicije iz vremena Republike nastavljaju se i u
razdoblju -arstvaB prvi enski portreti na kovanicama su ili nezanimljivi ili runi! %
Givijini portreti se odlikuju strogom jednostavnou velikih oiju i staloenog lica to je
potpuno u skladu s idealima enstvenosti u doba Republike! Jene koje izgledaju lijepo,
uredno i isto, osloboene teke grke odjee, skromne i odmjerene u stojeem poloaju
ili oputene u udobnoj sjedeoj pozi, esto su dio takvog repertoara! 4lubena umjetnost
daje prednost tipu matrone ili djevojke "djevice+, no uskoro e se emancipacija enskog
drutva odraziti u veem izboru klasinih tipova i odstupanjima od naslijeenih kanonaB
strogo zaeljanu kosu zamijenit e paljivo ureene /rizure! 8ravilna i idealizirana lica
ena iz kasne Republike, s izrazom lagane rezignacije i njenim crtama esto se javljaju
u kombinaciji s prilino raskonim /rizurama, s kosom odvojenom od ela sloenim
>'*
spletom pletenica! 8rimjeri takvih portreta su travertinska glava u :slu i glava od /inog
mramora iz istog razdoblja u 8useo Na)ionale Romano "&erme+!
9#eristiki; tip portreta nije jedini koji je prevladavao u >! stoljeu pr!@r!B brojne glave
kraljeva i slavnih linosti iz rane rimske povijesti koje nalazimo na kovanicama
odraavaju idealizirajui stil koji nalazimo i na sauvanim portretima u punoj plastici!
Cedna od oiglednih veza je ona izmeu 2iturijevih kovanica "13, = i E+ i dobro
poznate 5rutove bronane glave "7+ u #ala))o dei $onservatori u Rimu! 2a glava,
poznata od >K! stoljea, vjerojatno je pripadala /iguri u punoj veliiniB sauvale su se
izvorne oi od bjelokosti i stakla, obrada je upeatljiva, crte lica su obuhvaene vrstom
obrisnom linijom, a kosa i brada su obraene u mekom niskom relje/u kao da ne ele
naruiti strogu konturu! 6a prvi pogled, kontrast s kasnijim grkim portretima je izrazit,
iako se /ino obraena povrina moe usporediti s najboljim grkim djelima! 5rut je bio
svrstan u istu skupinu s drugim broncama iz srednje %talije s kojima dijeli slinu
stereometrijsku /ormu i obradu detalja! ?a tu skupinu se mislilo da je karakteristina za
4rednju %taliju i da pripada u '! ili 3! stoljee pr!@r! A sluaju 5ruta obino se koristi
argument da kip predstavlja rimsko)etrurski tip portreta mitskog heroja iz razdoblja rane
Republike, nastao u '! stoljeu pr!@r! kada su imaginarni portreti slavnih linosti iz
davne rimske prolosti bili posebno popularni! 6o, premda 5rut ima zajednikih crta s
ranijim etrurskim glavama, obrada detalja govori u prilog tome da je rije o arhainom
djelu koje treba datirati u >! stoljee pr!@r!
$lement 9arhaizma; stalno je prisutan u rimskoj umjetnosti barem od '! stoljea pr!@r!,
kada se ini da se javljaju namjerni pokuaji stvaranja 9tipa; starih Gatina, ukljuujui
rimske kraljeve, koje bismo mogli okarakterizirati kao 9staromodni stil;! 6jega
prepoznajemo u portretima kraljeva na kovanicama iz >! stoljea pr!@r! 1rhaina
obiljeja su se najee pridavala osobama iz rimske prolostiB dobar primjer je mali
bronani portret sveenika koji je prikazan bez tunike u maniri starih Gatina i ija /orma
slijedi arhajske konvencije "6+! Rimljani su se divili arhajskom stilu zbog njegove
jednostavne dostojanstvenosti, pa moemo rei da i republikanski Rim sudjeluje u
helenistikom 9arhajskom preporodu;, kao to pokazuje primjer arhajskih #iktorija na
postolju trijum/alnog spomenika na @apitoliju i na /rizu hrama posveenog 5oanskom
Culiju! 5ronane skulpture iz iste serije kao i 5rut, primjerice glava iz 5ovianuma, oito
su nastale pod snanim utjecajem kasnog helenistikog portreta! 2akva interpretacija
5rutove glave implicira da su rimski kipari >! stoljea pr!@r! dobro poznavali raniji
>'K
italski stil! 2rei trend u rimskoj portretistici posljednjeg stoljea stare ere, kojim emo
se opirnije pozabaviti kasnije, pokazuje vei utjecaj kasnih helenistikih radova kako u
modeliranju tako i u opem dojmu! Atjecaj helenistikih vladarskih portreta te portreta
slavnih /ilozo/a i mislilaca je jasno vidljiv i zapravo je bio namjerno njegovan u elitnim
krugovima Republike! 8ri pokuaju odreivanja kronologije razliitih stilova tijekom >!
stoljea pr!@r! koriteni su primjeri s kovanica, no ostaje upitno ima li tako predloeni
slijed ikakvu stvarnu vrijednost! Rim je u kasnoj Republici bio otvoren razliitim
utjecajima, pa u umjetnosti istodobno nailazimo na razliite stilove i tehnike!
>'(
6. Prijelaz iz Republike u Carstvo
@opiranje skulptura, slika i mozaika je dominantna tema u zadnjem stoljeu prije
@rista! Rezultate moemo tumaiti s jedne strane kao nastavak helenistike umjetnosti,
a s druge kao pokazatelj speci/inog rimskog ukusa koji je obiljeen snanim
eklektikim osjeajem! 1li, ishod tog procesa ostavio je slubenoj umjetnosti Rimskog
-arstva u nadolazeim stoljeima vrste klasine temelje! 8roces kroz koji privatni ukus
pojedinaca u doba Republike postaje mjerilo i za javnu umjetnost, moemo uoiti i u
klasi umjetnikih predmeta "o2%ets dFart+ koje bismo mogli nazvati minijaturama
rimskog svijeta0 to su geme od poludragog kamenja kao to su crveni karneol ili
sardoniks, koje mogu biti izdubljene kao peatni kamen "intaglio+ ili napravljene u
relje/u "kameja+! 8roizvodnja gema iz slojevitog kamena kao to je indijski sardoniks
helenistiki je izum, koji su u vrijeme kasne Republike preuzeli imuni Rimljani! Dok
su slikari i kipari rimskog razdoblja veinom ostali anonimni, znakovito je da su
sauvani potpisi ak dvadesetosmorice umjetnika na gemama i kamejama iz vremena
kasne Republike i ranog -arstva, a jednog od njih spominju i antiki pisci! :d tih,
dvadeset i tri imena su grka, a petorica Rimljani "ili %talci+, potpisani grkim slovima! 4
obzirom na to, teko je geme smatrati sporednom umjetnou, a isto vrijedi i za druge
luksuzne proizvode u doba kasne Republike, kao to su bogato ukraeni srebrni
predmeti, zbog ega njihovi autori zasluuju da ih smatramo kreativnim umjetnicima!
=eme bacaju znaajno svjetlo na razvitak rimskog umjetnikog ukusa kako u pogledu
sadraja tako i stila! 6jih su esto izraivali isti ljudi koji su pripremali kalupe za
kovanice u vrijeme kasne Republike, tako da se izmeu dva medija povremeno javlja
izrazita slinost! 2ako moemo usporediti morska udovita napravljena u doba
graanskog rata za 4eksta 8ompeja s prikazima na novcu, pri emu do izraaja dolazi
sklonost za naglaenu muskulaturu, tipinu za kasno)helenistike barokne skulpture,
koja je vidljiva u djelima kao to su Gaokont ili 95ik Larnese;! 4trast za gemama meu
rimskim drutvom pripisuje se 8ompeju #elikom i moemo ju pratiti sve do u vrijeme
-arstva, kada je 1ugust okupio najbolje umjetnike kako bi zadovoljio veliku potrebu za
>'&
ovim znaajnim sredstvom carske propagande! Rezultati ukljuuju radove izrazito
velike vjetine, kao to pokazuju Gema Augustea "31+ ili 9#elika kameja Lrancuske;!
=eme su dobar primjer kako imuni Rimljani u doba kasne Republike usvajaju jednu
speci/inu umjetniku tehniku, koja je imala znaajnu ulogu za helenistike dinastije i
koja je kasnije prihvaena kao dio slubene carske propagande! 4lian razvitak prisutan
je i u veini drugih grana umjetnosti tijekom zadnjeg stoljea Republike! %muni
Rimljani su bili ti koji su stvorili klasini ukus, a prijelazna /aza "iz Republike u
-arstvo+ odgovara odluujuoj borbi izmeu monih pojedinaca za vlast u Rimskoj
dravi! 8rvi od tih monika bio je diktator 4ula, koji je u grkim dravama slavljen kao
boanstvo i koji je za vrijeme svoje diktature u Rimu pokrenuo dotad nevieni
graditeljski program! :n je isto tako prvi u Rimu poeo mijenjati ustaljeno poimanje
odnosa izmeu ljudskog i boanskog0 ako su kipovi rimskih bogova u meuvremenu
preuzeli klasinu ljepotu grkih, sada su se njihovi atributi poeli koristiti i za portrete
poznatih smrtnika, prije svega 4ule, s namjerom da se istaknu njihove 9boanske;
kvalitete!
8ompej i -ezar su nastavili 4ulinim stopama! 8ompej je bio neprocjenjivo bogat kada je
odluio uljepati Rim arhitektonskim spomenicima i umjetnikim djelima! :n je na
,arsovom polju *'! godine pr!@r! dao podii prvo kazalite od kamena u RimuB bio je
to javni park i muzej na otvorenom s kazalinom namjenom! A ovom kompleksu zgrada
izloio je znaajnu zbirku kipova i drugih umjetnikih predmeta! Sini se da je njegov
ukus, kao i kod mnogih njegovih suvremenika, naginjao djelima kasno)helenistikih
kipara koji su bili vjeti u postizanju iluzije stvarnosti i istraivanju granica skulptorske
tehnike, izmeu ostalog i neobinim izborom tema! Cavni muzeji takve vrste tijekom
ovog razdoblja su postali dio rimskog gradskog ivota i od bogatih pojedinaca se sada
oekivalo da /inanciraju velike javne graditeljske programe! 8ompej, iako nije rije o
ovjeku osobitog ukusa, je tipian predstavnik svoga vremena to se tie sakupljake
strasti! 8oznato je da je imao zbirku gema i da je sakupljao predmete od srebra! 6eki od
najvjetijih umjetnika)zanatlija kasne Republike djelovali su u njegovo doba!
Cednako vano kao i /inanciranje velikih graditeljskih poduhvata, 8ompeju je bilo i
osmiljavanje njegova javnog lika! Rimski vojskovoe su se i prije njega znali posluiti
otkriima helenistikih umjetnika na podruju idealiziranog portreta
&3
B u vrijeme kasne
Republike ovakav trend izrazitog idealiziranja treba razluiti od realizma koji je bio
&3
Asp! R!R!R!4mith, Hellenistic Sculpture, poglavlje o portretima vladara "1leksandar i nasljednici+!
>'H
popularan u prvoj polovici >! stoljea pr!@r!
&>
8ompej je u svakom sluaju imao iznimnu
karijeru, zbog ega je ve s dvadeset i pet godina nazvan 9#elikim; i rano se poeo
usporeivati s 1leksandrom #elikim, iji su izgled i atributi bili dobro znani i popularni
u Rimu zahvaljujui portretima i slikama koji su u meuvremenu dospjeli u grad "kao
plijen rimskih osvajaa ili umjetnikom trgovinom, op!pr!+! @arakteristian poloaj
glave, pramen kose na elu, te intenzivni pogled bili su oznake 1leksandrove veliine, a
drugi atributi upuivali su na njegovu boansku prirodu! 8ompej je prisvojio mnoge od
tih atributa0 za vrijeme njegova trijum/a u povorci su bile i slonovske zapregeB njegovi
novci bili su ukraeni 1leksandrovim atributimaB na njegovim portretima 7 od kojih je
najbolje ouvani primjerak "onaj u @openhagenu+ vjerojatno kopija originala nastalog
izmeu **!)*3! godine pr!@r! 7 kosa na elu "anastole+ je izvedena u karakteristinom
1leksandrovom stilu "14+! @opija daje njegovom licu odreeni izraz karikaturalnosti
koji sam original moda nije posjedovao!
Culije -ezar je daleko nadmaio sve 8ompejeve aktivnosti u ukraavanju Rima i
koritenju umjetnosti u svrhu osobne propagande! Co od vremena =alskih ratova, -ezar
je imao grandiozne planove za uljepavanje grada i poboljanje njegovih komunalnih
potreba! :ko *'! godine pr!@r! zapoeo je s proirenjem Loruma "kasnije je taj dio
nazvan -ezarov /orum+B za svoje nove graevine je koristio mramor "koji se do tada u
Rimu nije upotrebljavao u veim razmjerima, op!pr!+! @ultni kip za hram #enere
Roditeljice "Genetri+,
&2
koji je naruio od kipara 1rkesilaja, vrlo cijenjenog u ono
vrijeme, nastao je prema klasinom grkom uzoru! A svim tim graevinama -ezar je
dao urediti i javne zbirke s djelima poznatih slikara, gemama, predmetima od srebra i
drugim zanimljivostima! -ezarovi portreti, glede tipa, materijala i mjesta na kojima su
bili postavljeni, idu korak dalje u brisanju razlika izmeu ljudskog i boanskog! @ipovi
bogova imali su aktivnu i pasivnu ulogu u rimskom javnom ivotu! :ni su noeni u
procesijama prigodom vjerskih svetkovina, postavljani su na mjesta rezervirana za njih
u am/iteatrima i na stadionima za vrijeme igara, itd! -ezar je bio velian na skoro
istovjetan nain, nakon to je u 4enatu predloeno "i prihvaenoV+ da se njegovi kipovi
postave na Rostri, u @virinovom hramu i na @apitoliju, kao i da se njegov kip odjeven u
trijum/alni kostim nosi od Cupiterova hrama do cirkusa "stadiona+, zajedno s kipovima
bogova! 4 takvim poastima, moemo slobodno rei da je -ezar postao skoro ivue
&>
Asp! patricijski portret kod R!5ianchia)5andinellia u Rome( the $entre o! #ower!
&2
Eram #enere "Venus Genetri+ nalazio se na -ezarovu /orumu!
>*3
boanstvo, a njegov kip dijelio je celu Cupiterovog hrama s drugim boanstvima!
,aterijali poput zlata i bjelokosti, koji su isprva bili rezervirani iskljuivo za bogove,
sada se poinju koristiti i za kipove smrtnika! 6ain obrade je klasian, uglavnom se
radi o kombinaciji idealiziranog tijela i realistine glaveB malo je toga zajedniko s
tradicijom ranijih portreta iz vremena Republike! Lilhelenski ukus u zadnjem stoljeu
prije @rista preobrazio je rimski koncept idealne ljepote!
@rajnja posljedica ove umjetnike revolucije jest ta da je rimsku umjetnost uvrstila na
klasinom putu! Rimski dravni bogovi vie se nisu razlikovali od grkih, to treba
naglasiti, jer za cijelo vrijeme trajanja -arstva rimska umjetnost je u velikoj mjeri
vjerska umjetnost! 8ortreti velikih ljudi bili su osmiljeni na grki nain, a odnos prema
umjetnosti, kako meu pokroviteljima tako i meu samim umjetnicima, dugovao je
puno grkim tehnikama i /izionomijskim teorijama! A komemorativnom kiparstvu i
slikarstvu 7 dvije najvanije grane rimske umjetnosti 7 ustalile su se klasine alegorije,
a nove alegorije se koriste za demonstraciju rimskih politikih ideja! 8ritom su
realistini elementi takvih prikaza obraeni sa svom vjetinom grke skulptorske
tehnike! #idljiv je jaki element idealizacije u obradi likova koji nemaju speci/inu ulogu
u pojedinim scenama, ba kao to je na partenonskom /rizu stvoren idealizirani tip koji
utjelovljuje atenski narod! 2radicionalne teme rimske mitologije sada su prikazane na
isto grki nain, u idealiziranom ambijentu koji se nadovezuje na tradiciju
helenistikog krajolika!
@onani prijelaz iz Republike u -arstvo dogodio se u vrijeme Drugog trijumvirata,
stoga je velika nesrea to se sauvalo tek nekoliko kipova za koje sa sigurnou
moemo rei da potjeu iz tog vremena! 6eposredno nakon -ezarove vladavine i za
vrijeme Drugog trijumvirata jaa intenzitet propagande0 to je naroito dobro vidljivo na
kovanicama, pri emu su za izradu kalupa angairani najvjetiji umjetnici gema! 6jihov
zadatak sastojao se u tome da iznau tipove koji e jasno prenositi speci/ine politike
poruke! 1ntonije i :ktavijan, najmoniji ljudi u ovom razdoblju, nastavljaju -ezarovu
uloguB 1ntonije prisvaja ekstravagantni umjetniki simbolizam ptolomejskog $gipta i
daje se prikazati kao novi DionizB :ktavijan u %taliji provodi oprezniju politiku, pri
emu naglaava vezu s ouhom, izmeu ostalog dovravajui razliite graditeljske
projekte koje je zapoeo -ezar! Aspomenu na -ezara :ktavijan njeguje i tako to
podie hramove, rtvenike i kipove u njegovu ast, premda svi ti projekti, naposlijetku,
doprinose njegovoj vlastitoj slavi!
>*>
7. Augustov portret
#anost portreta u konceptu 1ugustovog /oruma "vidi prethodne stranice u knjizi+ brzo je
prerasla u tradiciju koja se nastavila tijekom itavog carskog razdbolja! Doista, u vrijeme
julijevsko)klaudijevske dinastije javlja se nova potreba "i motivacija+ za e/ikasnom
carskom ikonogra/ijom0 u doba kasne Republike portretistika je bila ili zagrobnog
"sepulkralnog+ ili komemorativnog karaktera! ?agrobna je pokazivala snanu sklonost
prema realizmu, ali se zato u komemorativnoj nikada nije postavljalo pitanje stvarnog
realizma u doslovnom znaenju te rijei! 8ortret je, naime, bio predmetom /ilozo/skih
razmatranja jo od vremena 1ristotela i neke osnovne postavke bile su iroko prihvaeneB
jednu takvu nalazimo mnogo kasnije u panegiriku u ast cara @onstantina0 98riroda je
obdarila velike duhove dostojnim tijelom tako da kroz ljepotu neijeg lica i sklad njegovih
udova moemo vidjeti da je boanski duh uniao u njega i u njemu stoluje!; Lenomen
julijevsko)klaudijevskih dinastijskih portreta oituje se i u pojavi idealizirane slike carske
obitelji! 8ortreti 1ugusta prikazanog u mlaoj dobi, a i portreti lanova carske obitelji
postavljani su posvuda, zbog ega portreti julijevsko)klaudijevske dinastije u veini
provincija nadilaze u broju one iz drugih dinastija!
&3
Dinastijski portreti nastaju iz itavog
niza razloga, od kolosalnih primjera koji odraavaju boanski karakter cara i imaju svoje
uzore u prikazima boanstava! 6jihova veliina moe ovisiti izmeu ostaloga i o
speci/inom smjetaju0 tako na velikoj pozornici rimskog kazalita kip mora biti
odgovarajue velik i pokazivati odreene, namjerne anatomske netonosti kako bi se
prilagodio speci/inim optikim uvjetima! 2akvi portreti nalazili su se na razliitim javnim
mjestima i predstavljaju vjerojatno najvaniji organizirani vid carske propagande, budui
da su bili nositelji slubene predodbe o vladajuem caru, ali i utjelovljavali njegovu
/iziku prisutnost! 5ili su izraivani u razliitim medijima i oblicima0 u vidu poprsja,
herma, imagines clipeatae "portretne glave ili poprsja na titovima+, te u irokom
repertoaru kipova!
8ortretni kip, daleko najraireniji nain prikaza carske osobe, doslovno je bio utjelovljeni
car0 portreti su tako bili uklanjani ukoliko je dolo do brisanja uspomene na nekog cara
&3
Asp! sluaj 1ugusteuma u 6aroni!
>*2
"damnatio memoriae+ ili je car pao u nemilost! Djelotvorni sistem distribucije "portreta+ je
bio potreban kako bi lik novog cara postao to prije poznat diljem drave! -arski kipovi
mogu biti i kultne /igure ili ukraavati kazalita i druga javna mjestaB nalazimo ih u vojnom
kontekstu ili u privatnim kuama, gdje se zajedno s obiteljskim Garima tovao i carev
genij!
&'
Setiri glavna tipa carskog portreta bili su slijedei0 /igura u togi, u vojnoj uni/ormi, naga
herojska /igura i konjaniki kip! :d njih je /igura u togi, kao to smo vidjeli, tipino rimska
"v! engleski tekst, str! 3'+ i vue podrijetlo jo od $truana! #erzija u kojoj je toga
prebaena preko glave "38+ obino predstavlja cara kao glavnog sveenika i simbolizira
ideju pobonog vladara! ?a kip u vojnoj odori 8linije takoer kae da je rimska posebnost,
ali danas znamo za brojne grke i helenistike primjere! 6ajraniji takav "portretni+ kip
jednog Rimljanina moda je onaj =aja 5illienusa na otoku Delu u $gejskom moru, a
najstariji primjer u %taliji kip pronaen u 2uskulumu, danas u ,Nnchenu "usp! str! 3& u
engl! tekstu+! Eerojski kipovi nagih careva posebno odraavaju boansku prirodu vladara,
ali i ovaj tip prikaza potjee iz ranijih vremena0 poznat nam je idealizirani portret 5ruta u
ovoj maniri, a od kasnijih primjera tu je slavni 9general; iz 2ivolija u kojemu su neki
strunjaci htjeli prepoznati 4ulu "9+!
&*
,onumentalna skulptura komemorativne namjene
"opera no2ilia+ u svakom sluaju prisutna je ve u 2! stoljeu pr!@r!
:sim careva i brojni drugi pojedinci su dobili pravo na kipove prema odluci 4enata ili
caraB tako su 4ejanu u ast izglasani kipovi u 8ompejevu kazalitu i drugdje diljem grada,
premda ga niti jedan od njih nije nadivio! 6eron je, nakon to je razotkrivena urota 8isona
K*! godine n!@r!, dao podii trijum/alne kipove 6ervi i 2igelinu na 8alatinu i na >orumu
Romanumu! @ae se da je Domicijan odobravao trijum/alne kipove mnogima koji nikada
nisu vidjeli vojniki logor niti uli vojniku trublju! 6akon 1ugustova, i 2rajanov /orum je
bio idealna pozornica za komemoraciju slavnih ljudi carstva, a 1leksandar 4ever je
dodatno poveao tamonju zbirku dovlaei kipove s drugih mjesta! 4trast za portretom u
Rimu nikada nije nestalaB jo u '! stoljeu blistali su u zlatu!
8ortreti samog 1ugusta jo uvijek nisu do kraja proueni! 6jegovi savjetnici mora da su
izvanredno uspjeno rijeili problem careva lika0 premda sve govori u prilog tome da je
1ugust bio upeatljiv kao osoba, isto je tako sigurno da nije bio odve pretenciozan!
&'
: carevu 9geniju; vidi prilog na kraju ovog dijela skripte "Divi, 1ugustov genij, Numen Augusti i kult cara+!
&*
#idi nie, meu primjerima analize!
>*3
@orisno je ovdje citirati jedini sauvani opis njegova /izikog izgleda, onaj iz pera rimskog
pisca 4vetonija0 96ije odve brinuo za svoj /iziki izgled i toliko je malo mario za svoju
kosu da su ga, kako bi utedio na vremenu, istovremeno ureivala dva ili tri brijaa!!!
Avijek je imao blag izraz lica! %mao je svijetle i bistre oi, male i pokvarene zube, utu i
pomalo kovrastu kosu! :brve su se spajale iznad nosa, imao je prirodno velike ui, rimski
nos i kou ija je boja bila izmeu svijetle i tamne! 5io je nizak rastom, ali proporcionalno
graen!; Amjetniki savjetnici su vjeto umanjivali 1ugustove nedostatke i naglaavali
kvalitete njegova lica0 brino su prikazali njegove oi i uredili mu kosu i paljivo obradili
sve detalje! Dva portreta najbolje pokazuju rezultate njihova truda0 prvi "8useo Na)ionale
Romano+ prikazuje 1ugusta kao vrhovnog sveenika, s togom prebaenom preko glave
"38+! 6jegove crte lice su asketske i obraene s puno senzibiliteta! Drugi portret "39+,
premda je rije o istom tipu glave "tip #rima #orta, op!ur!+, ostavlja sasvim drugaiji
dojam! :va slavna statua, danas u #atikanu, naena je >&K3! godine u blizini 8rima 8orte,
u vili povrh 2ibera koja je, ini se, pripadala 1ugustovoj eni GivijiB tamo je ukraavala
dio vrtne terase, a pretpostavlja se da predstavlja mramornu kopiju bronanog originala
koji je bio postavljen negdje u Rimu! ,anjim dijelom oteena u antici i kasnije
restaurirana, skulptura ima vie od dva metra "2!3&+ i tragove pozlate i boje po sebi! 6e
znamo kada je nastala, ali to je svakako moralo biti poslije 23! godine pr!@r!, sudei prema
povijesnoj epizodi koja je prikazana na prsnom oklopu!
@ip prikazuje 1ugusta u vojnikom stavu, naglaava snagu karaktera i izaziva sasvim
drugaiji dojam od /igure u togi! 6jegov stav je preuzet od 8olikletovog Dori/ora, i to je
bez sumnje najpoznatija rimska kopija klasine grke skulpture! Relje/ i /igure na prsnom
oklopu predstavljaju 8arte koji vraaju rimske vojnike stijegove, osvojene u jednoj od
prethodnih bitaka, ime se 1ugust posebno ponosio i to predstavlja vjerojatno najvei
diplomatski uspjeh njegove vladavine! 8osebno je uoljiva vjetina 1ugustova kipara u
oponaanju bronanog originala u kamenu!
@ako objasniti /enomen idealiziranog 1ugustovog portretaU #! 8oulsen, veliki
prouavatelj rimske ikonogra/ije, predloio je da ga treba pripisati tome to je 1ugust
doao na vlast kao mlad, poletan mukarac, nakon to su dugo vremena glavnu rije u
rimskoj politici vodili 9kolerini starci;! 6jegov najraniji slubeni portret mora da je
nastao oko 3>! godine pr!@r!, kada je 1ugust doista bio izrazito mlad, i dosta prije zrelog
tipa #rima #orta! 4vi 1ugustovi portreti su generiki 7 vie od polovice pripada tipu
>*'
#rima #orta 7 i to je ostao osnovni dinastijski tip sve do @laudijevih portreta, koji imaju
izraeniju ljudsku crtu i 6eronovih, na kojima do izraaja dolazi osobna tatina!
&K
:blikovanje 9dinastijskog tipa;, odnosno portreta lanova carske obitelji, ima jednaku
vanost kao i 1ugustov portret! 6ajbolje to demonstriraju kolosalni portreti Culijo)
klaudijevaca iz vremena nakon 1ugustove smrti, kada je nastao koncept boanske obitelji
"domus divina+! A provincijama, bilo da je rije o heleniziranom %stoku ili zemljama na
zapadu, car i njegova obitelj doivljavani su kao neto udaljeno i nadnaravno, i stoga su
prihvaani kao boanske osobe jo za ivota! :ve nadljudske kvalitete moemo prepoznati,
izmeu ostaloga, u skupini Culijo)klaudijevaca iz hrama Rome i 1ugusta u Geptis ,agni,
ija veliina ostavlja jak hipnotiki dojam na promatraa!
&(
6eprekinuta linija vodi od ovih
ranih portreta, koji svi imaju zajednike, prenaglaene obiteljske crte, do poznate kolosalne
@onstantinove /igure iz ",aksencijeve+ bazilike u Rimu, nastale nekih tri stoljea kasnije!
A 1ugustovo doba stvoren je uspjeni tip julio)klaudijevskog portreta0 zgodan, izbrijan,
ozbiljan i miran, s jednostavno ureenom kosom! 4toga je iznimno teko razlikovati
prineve iz ove dinastije, jer njihovi standardizirani portreti doivljavaju promjene tek s
pojavom 6erona! 2ehnika je uvijek ista0 konani proizvod obiljeava paljiva zavrna
obrada koja jasno upuuje na to da su portreti bojani! ?a razliku od kasnijih carskih
portreta, nedostaje jaa zavrna obrada i razliiti tretman povrine, kao i bilo kakav
dramatini skulpturalni e/ekt!
&K
Asporedi s primjerima 1ugustova portreta na tlu Ervatske u 6! -ambi, <mago animi, 4plit, >HHH!
&(
6ajbolji primjer s podruja Ervatske jesu kipovi naeni u 6inu "dio jedne takve skupine+, danas u
1rheolokom muzeju u ?adru! ,eu njima se istiu /igure 1ugusta i 2iberija!
>**
8. Portret i carski ukus u vrijeme Hadrijana (117.-138.)
9?a vrijeme Eadrijanove vladavine nije bilo veih vojnih pohoda, a i one koje je vodio
gotovo nitko nije spominjao!; 2o je podatak iz careva ivotopisa u tzv! Historia Augusta,
koji dobro najavljuje umjetnost Eadrijanova dobaB ona je izrazito drugaija u odnosu na
prethodno razdoblje i na vie naina odraava Eadrijanov osobni karakter! 5io je toliko
zaokupljen prouavanjem grke kulture, da je stekao nadimak Greaculus, a ini se da niti
on sam nije bio lo umjetnik! 6jegovi portreti "105+ u potpunosti su izmijenili rimsku
carsku tradiciju! 6jegov ivotopisac u Historia Augusta spominje brigu koju je car
pridavao svom izgledu, nain na koji je eljao kosu i ureivao bradu kako bi, tako se
navodi, prikrio nedostatke na svom licu! 2akvo objanjenje zasigurno proizlazi iz
nesporazuma! #jerojatno je 8olemo iz Gaodikeje u ,aloj 1ziji, jedan od Eadrijanovih
glavnih savjetnika i vodea linost u povijesti grke /izionomijske teorije 7 poznat po tome
to je drao govor prigodom posvete velianstvenog hrama :limpiona u 1teni 7 taj koji je
nagovorio cara da se na slubenim portretima dade prikazati s bradom! 2aj novi element
nije samo znak Eadrijanove ljubavi prema grkoj kulturi, iako je takav portret bez sumnje
trebao prikazati cara kao grkog herojaB on je prije svega proizaao iz duge kontroverze,
koja ima i meta/iziku podlogu, oko toga kako bi vladara trebalo prikazivati pred njegovim
podanicima! 8olemo je, osim toga, autor opisa Eadrijanovih oiju, koje, tako kae,
odraavaju neke vidove njegova karaktera! ,oemo, dakle, biti sigurni da je svaki detalj
na njegovim slubenim poretretima, ukljuujui nain ianja kose i brade, bio pomno
promiljen! :d sada pa nadalje kosa je najvaniji element u povijesti rimske ikonogra/ije, a
prednosti i nedostaci duge kose i brade bili su tema beskrajnih rasprava od strane ljudi kao
to su Dion @rizostom i 4irezije iz -irene! :biljeavanje zjenice i arenice urezivanjem
rubne linije "arenice+ i izdubljivanja "zjenice+ 7 ta tehnika je prije toga bila primjenjena u
drugim medijima, pogotovo u terakoti 7 po prvi put se javlja na portretima u kamenu za
Eadrijanova vladanja! 2aj detalj znai bitnu promjenu u skulpturi, koju dijelom oslobaa
od dominacije boje! Detalji koji su prethodno bili 9pojaani; bojom 7 obrve, kosa 7 i iji je
skulptorski dojam na taj nain neminovno bio umanjen, sada su postali izraajniji! Do
izraaja takoer dolazi tekstura skulpture, posebice kontrast izmeu zavrne glatke obrade
koe i grublje obrade kose! @ipar e se sada puno vie oslanjati na skulptorske e/ekte kako
bi postigao izraajnost 7 ta e tendencija dosei vrhunac u esto brutalnom izrazu portreta
>*K
nekih vladara iz 3! stoljea! 6edavno je jedan autor postavio portret 4abine, Eadrijanove
ene, u sredite rasprave o navodnom klasicizmu Eadrijanovog vremena! 2o je dokaz da je
carica u meuvremenu postala bitni dio carskog prikaza i njen lik trebao je biti jednako
suptilno izraen kao i carev, ako ne i vie!
8lotina, ena Eadrijanova prethodnika 2rajana, u svojim portretima utjelovljuje vrline
savrene carice koje joj pripisuje 8linije ,lai0 modica cultu( parca comitatu( civilis
incessu 7 i kao takva predstavlja pravi kontrast s intrigantnim enskim likovima iz julijo)
klaudijevske i /lavijevske dinastije, ije raskono ureene /rizure, ini se, odraavaju i
raskoan nain ivota na dvoru! 4abinini raniji portreti, oko >33! godine, predstavljaju
tadanji ideal rimske aristokratkinje0 ona nosi jednostavnu, urednu, spljotenu /rizuru0
dobar primjer je njen prikaz kao #enere Roditeljice "Genetri+, sa zgrade 1ugustovih
sveenika "Augustales+ u :stiji! @ao carica "Augusta+, i vana osoba na dvoru, ona
zadobiva izrazitiji kraljevski izgled, a /rizura biva sve stiliziranija! @asnije pak, pri kraju
vladavine 7 primjer je scena apoteoze na Arco di #ortogallo 7 ona je idealizirana /igura s
dijademom i klasinom /rizurom koja ju u potpunosti preobraava! 8ortret se mijenja u
skladu s potrebama0 sad supruga, sad 1ugusta, i naposlijetku utjelovljenje, personi/ikacija
carstva! 6ijedna zasebna 9etiketa; ne moe u potpunosti opisati taj razvitak!
Eadrijanov osobni ukus najbolje je vidljiv u arhitekturi i dekoraciji njegove vile u 2ivoliju0
96jegova vila na 2iburu bila je izvanredno djelo, a pojedinim dijelovima Eadrijan je ak
nadjenuo imena provincija i poznatih gradova, nazvavi ih Gikeum, 1cademia, 8ritanij,
@anope i 2empe; "Historia Augusta+! 6o, vila u 2ivoliju nije kopija otprije poznatih
modela, ve predstavlja matovit pomak u odnosu na raniju arhitekturu s obzirom na
upotrebu betona i, openito, glede oblikovanja unutranjih prostora!
&&
6a nesreu, najvei
dio skulptura, slika, mozaika s podruja vile nikad nije bio odgovarajue istraen, no
dovoljno toga nam je poznato da bismo stekli uvid u Eadrijanov ukus! @opije i adaptacije
klasinih remek)djela nikad nisu bila brojnije, to dokazuje veliki broj kopija poznatih
grkih umjetnina! 6edavno su otkrivene skulpture koje su ukraavale bazen)jezero @anope
u viliB serija karijatida nastalih prema modelima s $rehteiona u 1teni ">3(+ i kopije drugih
remek)djela iz *! stoljea pr!@r! dokaz su trajanja i snage klasine tradicije u rimskoj
umjetnosti!
%z tih se razloga uz Eadrijanovo doba obino vezuje oivljavanje klasicizmaB to je tono
utoliko to je rije o posljednjem razdoblju tijekom kojega je klasina tradicija u rimskoj
&&
Asp! C! 5! Fard)8erkins, Roman %mperial 1rchitecture, str! 23' i dalje!
>*(
umjetnosti izazvala izvoran i kreativan odgovor! Eadrijanova konsolidacija carstva imala
je odraz i u umjetnosti i to kroz poznate serije skulptura kao to su personi/ikacije rimskih
provincija, za koje su po prvi put uspostavljene kanonske /orme! 6astao je i novi koncept
boice 1tene! A umjetnosti Eadrijanova doba svugdje nailazimo na izrazitu inspiraciju
grkim svijetom 7 ponajprije u nizu prikaza carevog ljubimca 1ntinoja, djeaka iz 5itinije
koji se pod tajanstvenim okolnostima utopio u 6ilu >33! godine i koji je posvuda slavljen
poput boga na Eadrijanov zahtjev! 6eki od ovih radova nisu jednostavno kopije poznatih
klasinih radova, kao veina portreta u prolosti, ve novi, originalni radovi grkih i
azijskih kipara kao to je npr! 1ntonijan, lan poznate kole iz 1/rodizijasa u ,aloj 1ziji
"108+! 8rikazi 1ntinoja u skulpturi 7 npr! 1ntinoj u liku 1polona iz Eadrijanova kupalita
u Geptis ,agni 7 predstavljaju vjerojatno posljednje originalno dostignue rimske
umjetnosti pod izrazitim utjecajem klasine /orme i stila, prije no to su nove tehnike, nove
ideje i drugaiji standardi zapoeli nagrizati autoritet klasine tradicije!
1ntinoj iz Del/a "109+ je jo jedan dobar primjer0 tehnika izrade kipa je tipina za
Eadrijanovo doba, s naglaenim kontrastom glatko obraene povrine i grublje obrade
kose i brade, po emu se ovaj kip jasno razlikuje od okolnih grkih skulptura u del/skom
muzeju! Ligura je daleko od vitke elegancije lizipovskog 1giosa izloenog u bliziniB
premda za oba moemo rei da su idealni tipovi, 1ntinoj je jaeg poprsja i zdepast u tijelu,
to vjerojatno odraava stvarni izgled mladia, dok je 1gios proizvod idealnih proporcija i
simetrija! 2o su dva razliita svijeta0 dok jedan pokuava iz prirode izluiti idealnu /ormu,
drugi pokuava idealnu /ormu prilagoditi izgledu pojedinca!
>*&
9. Portreti u vrijeme Marka Aurelija (161.-180.)
@ipari ovog razdoblja su stvorili uspjean javni lik cara)/ilozo/a \150, 151]! Doista, neke
portrete ,arka 1urelija i njegovih nasljednika teko je razlikovati od tradicionalnih glava
grkih /ilozo/a! 2ehnike promjene su jasno vidljivije0 obino je prisutan snaan kontrast
izmeu glatke obrade koe na licu i udovima i duboko buene kose to ostavlja jak dojam
svjetla i sjene! ,arkov portret se nije odve mijenjao tijekom njegove vladavineB glatka
koa i bujna kosa kao utjelovljenje zdravlja, snage i dostojanstva su posljedica sada ve
rairenih grkih teorija o /izionomiji i ini se da su ,arkovi savjetnici intenzivno
razmiljali o tim detaljima! Gucije #er se toliko ponosio svojom kosom da ju je obiavao
posipati sa zlatnom prainom i dopustio je da mu naraste vrlo duga brada, 9gotovo u
barbarskom stilu;, kako kae njegov biogra/! ?a ,arkova sina @omoda ">K>!)>H2!+ se
kae da je bojao i posipao kosu, a da je bradu sam iao jer nije imao povjerenja u brijaa!
Sesto je tijekom ivota mijenjao bradu, to se vidi i na sauvanim portretima! @onvencije i
tehniki trikovi pri izradi portreta u doba 1ntonina su esto prenaglaeni, tako da u njima
otkrivamo tek mali dio careve osobnosti! 6eki od tehniki besprijekorno izvedenih radova,
kao to je npr! poprsje @omoda u liku Eerakla \149], esto su u tom smislu
najpretenciozniji! 8ortreti rimskih graana toga doba slijede carsku modu, a portreti ena
po prvi put su zanimljiviji od mukih0 nekoliko dama iz carske obitelji imaju puno
individualniji izraz nego njihovi muki pandani!
4auvani bronani konjaniki kip ,arka 1urelija, koji je do nedavno stajao na #ia))a del
$ampidoglio "@apitolij+ u Rimu \150], podsjea nas na to koliko je carskih portreta
izgubljeno, budui da su u antikom Rimu njihovi kipovi bili uobiajeni na javnim
mjestima i kao dio ukrasa na carskim spomenicima! 8ortreti careva mogli su se vidjeti u
skoro svakom dostupnom mediju! A sluaju ,arka 1urelija imamo i jedan 7 vrlo rijedak 7
zlatni portret, koji je naen prije nekoliko godina u Tvicarskoj \151]B taj podsjea na
portrete u zlatu i slonovai i drugim skupim materijalima, koji su se neko mogli vidjeti u
gradovima, posebno u 2! i 3! stoljeu kada je boanski status cara bio ope prihvaen!
@onjanika /igura bila je popularni tip spomenika u arhajskoj 1teni "sauvalo se nekoliko
takvih primjera+, rijetka tijekom klasinog razdoblja, a zatim ponovo esta u helenistikoj
umjetnosti "konjaniki kipovi 1leksandra i Diadoha+! Aobiajeni nain prikazivanja meu
>*H
kasnijim helenistikim vladarima se sastojao od dovoljno visokog postolja ili stupa s
jahaem na konju koji je mogao biti prikazan u mirnom stavu ili u punom galopu! 8linije
kae da su Rimljani preuzeli konjanike prikaze od =rkaB grke kovanice prikazuju
helenistike kraljeve na konju ve u '! stoljeu, a posebno esto u 2! stoljeu! Sini se da su
najraniji sauvani rimski primjeri /ragmenti iz Vigna S!or)a kod Ganuviuma, koje
vjerojatno treba datirati pod kraj Republike, oko sredine >! stoljea pr!@r! 5rojni
konjaniki kipovi od bronce nastali su u carskom razdoblju, ukljuujui i poznatog
pozlaenog 2rajana "e:uus &raiani+ na 2rajanovom /orumu, koji prikazuje cara na konju u
oklopuB i na kovanicama se taj car pojavljuje kao ratnik na konju! 1li najljepi sauvani
konjaniki kip je zasigurno onaj ,arka 1urelija "150+, za kojeg Fegner smatra da je
postavljen >K'! godine, kada je car svom imenu pridodao naslov 1rmenski "Armeniacus+!
2u je i duga tradicija konjanikih kipova podignutih na javnim mjestima u ast pojedinih
rimskih magistrata, od kojih nam je poznat jedan bronani kip blizu /oruma u 8ompejima,
vjerojatno iz vremena -arstva, te konjaniki kipovi 5albija na ulazu u baziliku u
Eerkulanumu, podignuti u ast gradskog dobrotvora za 6eronove vladavine! 6a jednoj
zidnoj slici u 6apulju vidimo tri statue jahaa izmeu stupova portika!
"Prema0 Donald 4trong, Roman Art, str! '')'(B (*)(&B &')&KB >(>)>((B 2>>)2>'+
>K3
10. Carski portret i carski kult
A nekoliko desetljea od ubojstva -ezara ustalio se obiaj da se pokojni vladari proglase
bogovima, ili, tonije, polubogovima! Culije -ezar je proglaen 9boanskim; "divus+ prema
zakonu koji propisuje boanske poasti za pokojnike! 4enat je >'! godine n!@r! proglasio
1ugustovu apoteozu dan nakon njegove pogrebne povorke! 4ve do @aligule, divinizacija
je bila ograniena na careve tj! 1uguste!
&H
2reba rei da su do 3&! godine n!@r! samo
1ugust i Givija bili diviniziraniB 2iberije, primjerice, nije dobio pravo na tu poast! ?a
1ugustova vladanja stvorena je prijelazna kategorija za preminule vladare, naroito za
mlade cezare ) =ermanika ">H+ i Druza "23+! 6jihov je pogreb bio sveano proslavljen i
svake godine im je bio odreen javni posmrtni kult! 6jihova imena su bila dodjeljena
skuptinskim centurijama i spominjana u molitvama, a njihov lik je u procesiji prigodom
poetaka igara noen uz likove boanstava! 4ve te poasti uzdizale su pokojne prineve
iznad obinih pokojnika, a da istovremeno nisu bili proglaeni boanskim "divi+! ,eutim,
nakon to je @aligula divinizirao Druzilu, poast apoteoze mogla je biti dodijeljena i
ostalim lanovima carske obitelji, djeci ili blioj rodbini!
Diui, odnosno diuL, stekli bi pravo na hram, na sveenika "!lamena+, sveeniki kolegij
"sodales+ i javni kult! 2aj se slavio na obljetnicu posvete hrama "tako >&! kolovoza u
sluaju boanskog Culija+, na obljetnicu apoteoze ">(! rujna za 1ugusta+, za obljetnicu
njihovih junakih djela "osvajanje 1leksandrije >! kolovoza ili trijum/alni povratak s %stoka
>2! listopada u sluaju 1ugusta+ ili jednostavno na njihov roendan! @ult 9boanskih; se
nije slavio samo u Rimu nego i u svim zapadnim provincijama, gdje su o tome brinuli
gradovi i provincijska vijea! A grkim zemljama su te poasti, jednake onima
rezerviranima za bogove, bile prije svega namijenjene ivuim vladarima! :blici kulta
razlikovali su se od grada do grada, ve prema njihovoj vanosti! 5udui da je svaki grad
samostalno odluivao o organizaciji kulta, oni nisu nuno bili isti u kolonijama i rimskim
municipijama ili gradovima autohtonog stanovnitva! 6ajee je u provincijama ili
&H
4vi carevi poslije 1ugusta preuzeli su njegovo ime kao dio carske titule!
>K>
gradovima carstva 1ugust bio povezan s boicom Romom
H3
, no nalazimo i svetita koja
objedinjuju cijelu carsku obitelj ili sve divinizirane careve!
6akon to je 4ever 1leksandar uvrten meu bogove, izmeu 23*! i 23&! godine, apoteoza
je bila odobravana carevima i caricama sve do 2eodozija "kraj '! stoljea+, ukoliko nisu bili
osueni na damnatio memoriae!
1ugustov genij "Genius Augusti+
@ult 9boanskog; nije bio jedini koji je bio vezan uz cara! A Rimu i drugim latino/onim
zemljama postojali su i drugi oblici carskog kulta! 4 jedne strane, ve od poetka
1ugustovog principata poele su se prinositi rtve 1ugustovom 9geniju;, tj! utjelovljenju
svih njegovih vrlina! @ult genija je bio tradicionalni kult koji se mogao odnositi kako na
pojedince, tako i na pojedine drutvene grupe ili posebna mjesta! 1ugustov genij je bio
prikazan kao togatus s crtama lica dotinog princa i rogom izobilja i paterom u ruci! 4
vremenom se poela slaviti i <uno carice, koja je bila prikazana kao matrona s rogom
izobilja! 4 takvom vrstom tovanja, javna /igura vladara poprimila je obiljeja kunih
kultova "genij oca obitelji+ i drugih kultova koji su bili vani u ivotu jednog Rimljanina!
Da bi jasno odredio svoj odnos prema graanima, 1ugust je iskoristio ovu dvosmislenost,
pozivajui se na rodbinske kategorije i simboliku moi koju utjelovljuje pater !amilias! 6e
zaboravimo da je rimski narod takoer proslavljao godinjice i velike dogaaje koje su se
ticale vladareve obitelji "domus Augusta+!
:d kada je >2! godine pr!@r! 1ugust bio izabran za velikog sveenika, ponovo je
uspostavio kult $ompitalia koji je bio zabranjen polovicom >! stoljea pr!@r! %zmeu >2!)2!
godine pr!@r!, na raskrima svih gradskih etvrti dao je podii svetita s kipovima Gara i
1ugustovog genija! Gari su bila boanstva rodnog kraja, u ovom sluaju gradskih etvrti!
,eutim, igrom egzegetikih tumaenja, prema kojima Gari predstavljaju duhove
pokojnika, ovaj je kult preutno pripisan pokojnicima iz 1ugustove obitelji! 6a taj nain ih
se uzdiglo iznad obinih pokojnika, premda se postavlja pitanje da li su svi slojevi rimskog
drutva imali sluha za takvu so/isticiranu interpretaciju! :dravanje kulta bilo je povjereno
H3
2akav je sluaj npr! u 8uli, gdje je sauvani hram na /orumu posveen Romi i 1ugustu! Tto se ikonogra/ije
tie, usporedi prikaz na Gemma Augustea "danas u 5eu+, gdje je 1ugust prikazan u boansko)herojskoj pozi
"postlhumni prikaz+, zajedno s boicom Romom! Roma je esto bila sastavni dio tzv! 9carskih skupina; "usp! 6!
-ambi, <mago animi, za primjere na tlu ER+!
>K2
uicomagistrima, koji su se birali na godinu dana meu elitom dotine etvrti! @ult na
raskrima, koji se slavio u vrijeme $ompitalia poetkom sijenja, predstavljao je javni
kult rimskih etvrti koji je trebao osigurati koheziju i zastupljenost svih gradskih
stanovnika! :moguavajui etvrtima da iznova slave svoje kultove predaka, ukraavajui
ih malim svetitima, 1ugust je njegovao svoju popularnost i istovremeno irio nove oblike
javnog kulta! %sti takav kult uveden je u kolonijama i municipijama u kojima bi Augustales
ili seuiri Augustales bili zadueni za kult 1ugustovih Gara! %ako su obino bili skromnog
podrijetla, Augustales su predstavljali red neposredno ispod reda dekuriona! 6o, oni nisu
mogli voditi obrede javnog carskog kulta u gradu, jer je ta uloga pripadala 1ugustovom
sveeniku "!lamen+ ili mjesnim magistratima!
Numen
1ugustov slavni nadimak bio je u naelu ogranien na upotrebu u sakralne svrhe! 8ridjev
augustus "asni, uzvieni, velianstveni+ oznaavao je 9nadnaravnu snagu; koju je
posjedovao neki znak poslan od Cupitera "govorilo se o augustum augurium+ ili nekog
drugog boanstva! 8remda ga nije inio bogom, i ovaj epitet je uzdizao 1ugusta iznad
drugih smrtnika istiui njegovu gotovo boansku providnost, koju je pokazao za vrijeme
graanskih ratova! 2u nadnaravnu mo naglaava i zaseban kult! 6aime, ve s 1ugustom
poeo se iriti numen Augusti( kult 1ugustove boanske moi kojeg je u gradovima i
provincijama zamijenio zajedniki kult boice Rome i 1ugusta! Cednako kao to je
9ustavno; ureenje iz 2(! godine pr!@r! davalo 1ugustu mo istovjetnu onoj koju je
posjedovao rimski narod, kult Rome i 1ugusta mu je osiguravao iste poasti kao i boici
koja je bila utjelovljenje Rima! Avoenje imena careva i prerano preminulih
prijestolonasljednika u himnu salijaca, imalo je isti cilj, kao i javni sveani zavjeti za spas
vladara i njegove obitelji "3! sijenja+, koje treba usporediti sa zavjetima za spas republike
">! sijenja+! 2reba naglasiti da su sve te poasti bile donesene i provedene postupno
tijekom razdoblja od skoro pola stoljea i da su bile ureene zakonima, esto na inicijativu
i pod pritiskom puka! 2reba takoer uzeti u obzir da je 1ugust odbio neke od predlaganih
poasti!
1ugustove pristae su, naravno, davale poticaj kultnim novinama i poastima, ali treba
uzeti u obzir da ono to zovemo 9carski kult; 7 to je uostalom netono, budui da ivui
>K3
car nikada nije bio tovan kao bog
H>
7 nije bio potican i nametan iskljuivo odozgo! 6ova
istraivanja pokazuju da je ovaj /enomen esto imao svoju polaznu toku u narodu,
gradovima i provincijama, jer je doputao da se putem takvog pristupa uredi sasvim novi
oblik drutvene moi! 6iti u Rimu, podrijetlo toga pokreta nije bilo drugaije! A skladu sa
zakonom uvedenim poetkom principata, po kojemu nitko ne smije imati mo veu od
njegove, 1ugustu i njegovoj obitelji dodijeljene su poasti jednake onima koje su bile
dodjeljivane bogovima! A Rimu, kao i u %taliji i u provincijama, motiv takvog uzdizanja
bila je elja da se na ovaj nain de/inira izvanredna mo koju su u svojim rukama drali
1ugust i njegovi nasljednici! 2a je mo mogla biti shvaena i kao epi/anija "bogojavljanje+,
odnosno demonstracija boanske moi u rukama smrtnika!
"Prema0 C! 4cheid, Ga religion romaine+
H>
?a razliku od toga, vladari su u helenistikoj =rkoj bili slavljeni i za ivota kao bogoviB usp! himnu koju su
1tenjani spjevali Demetriju, jednom od dijadoha!
>K'
PRIM1ERI ANALIZE
U nastavku je nekoliko primjera analize rimske portretne skulpture (prema:
Franois Baratte, Histoire de l'art antique: l'Art romain, Paris, 1996.). Odabrani
primjeri su dobro poznati radovi za koje ce student lako naci ilustracije u nekom od
prirucnika ili na stranicama interneta.
>K*
1. Pompejev portret
Rim, grob Gicinija
,ramor, visina 2K cm
:ko *3! godine pr!@r!
@openhagen, =liptoteka 6D -arlsberg
?animljivo je pratiti kako pri kraju republike oscilacije izmeu grkih utjecaja i onih
naslijeenih od italske umjetnosti mogu dovesti do zauujuih kontrasta, ak i kada je
rije o djelima visoke kvalitete! 6astao **! godine pr!@r!, model za portrete =neja 8ompeja
#elikog, -ezarova rivala, izvanredan je primjer toga! 8ompej je namjerno u javnosti
isticao vezu s 1leksandrom #elikim0 nadimak koji si je sam dao sam po sebi je dokaz
takve namjere! 6jegov portret je takoer brino osmiljen kako bi ukazao na slinosti0 kosa
je obraena u pojedinano modeliranim, kratkim pramenovima, koji /ormiraju gustu i
razbaruenu masu! 8oglavito iznad ela, neki pramenovi se nabiru i uzdiu, na taj nain
oponaajui speci/ini izgled makedonskog osvajaa, koji nalazimo na portretima
helenistikih kraljeva, 1leksandrovih nasljednika, ali i na nekim privatnim portretima!
:statak lica u snanoj je suprotnosti s obradom kose, koja je proeta tipino helenistikom
strau! 8rikaz lica je vrlo paljiv, moda ak poneto hladan, emu pridonosi linearna
obrada bora na elu0 ovaj portret je pronaen u jednoj grobnici na via 4alaria u Rim i
vjerojatno predstavlja kopiju iz vremena cara @laudija "polovica >! st! n!@r!+! 1li ona
vjerno doarava jedno stoljee stariji uzor, nudei sliku osobe pomalo mekuastih crta, s
malim, poluzatvorenim oima i irokim nosem, prilino irokog ela, izbrazdanog borama0
to je /izionomija dobroudnog i pomalo ironinog ovjeka, mogli bismo rei tipinog
buruja, bez ieg posebno herojskog, koja nastoji, barem se tako ini, vjerno doarati
izgled portretiranog!
A ovom se portretu susreu realistike tendencije, dodue prilino ublaene, portreta
italske tradicije i pokuaj personalizacije koji je karakteristian za najbolje skulpture oko
polovice >! stoljea pr!@r! ,jeavina ovih tipino rimskih elemenata i helenistikih
utjecaja, koji su znalaki iskoriteni zbog njima inherentnih politikih vrijednosti, takoer
>KK
je vrlo znakovita glede naina na koji se oblikuje rimska umjetnost i onoga to od nje
oekuju naruitelji, poglavito oni iz krugova rimske aristokracije!
>K(
2. Kip generala iz Tivolija
2ivoli
,ramor, visina >,&& m
8rva etvrtina >! stoljea pr!@r!
Rim, 6acionalni muzej
2endencije koje su se javile u skulpturi krajem 2! stoljea pr!@r! biti e prisutne tijekom
cijelog >! stoljea, u razliitim oblicima! 1li, ravnotea izmeu pojedinih struja koje na
njih utjeu, utjecaj grke klasine ili helenistike umjetnosti i speci/ini rimski ukus
razlikuju se podosta od jednog do drugog djela! 6aglaeno brutalnom, gotovo vulgarnom
izgledu kipa s otoka Dela, koji bez sumnje iskazuje samodopadnost pojedinca koji
bogatstvom kupuje mo, suprotstavlja se, manje od pola stoljea kasnije, elegancija i
suzdranost kipa nekog generala koji je pronaen u ruevinama hrama u 2ivoliju!
@ip preuzima temu herojske nagosti, ublaujui ju ipak vojnim platem koji prekriva cijeli
donji dio tijela, a jednim svojim krajem pada preko ramena0 taj je tip esto koriten za
portrete u rimskoj skulpturi pri kraju republike! :klop helenistikog tipa poloen je kraj
nogu, kao podsjetnik na privremeni karakter vojnikih dunosti koje je osoba obnaala!
8odignuta desna ruka bez sumnje se oslanjala na koplje! :blikovanje poprsja, vrlo
detaljno, iako pomalo banalno, brino izbjegava svaku napetost! 1li, zato je portret vrlo
sugestivan i posebno zanimljiv0 helenistiki utjecaj se osjea u lagano patetinom, gotovo
bolnom izrazu i duboko buenim, lagano otvorenim ustima! -rte lica ovog ovjeka u
poodmakloj dobi namjerno su naglaene, kratki pramenovi kose, u vrlo niskom relje/u,
predstavljaju kontrast s borama koje se umnaaju na elu, u korijenu nosa i na obrazima i
tako gube na realnosti, istodobno dobivajui dekorativan i simboliki karakter! Lina i vrlo
precizna obrada nije, meutim, nimalo sustavnaB ona istie eljust i oi, duboko usaene
pod lukovima obrva! Dobivamo dojam da je to ovjek pun elegancije i ljudskosti,
suzdranosti takoer, obiljeen iskuenjima i odgovornostima!
Gubanja i prsti lijeve ruke izraeni su u drugom materijalu, vjerojatno u tuku, u tehnici
koja je esta u helenistikoj skulpturi! #rijeme nastanka ovoga kipa, tako karakteristinog
za dio rimske aristokracije koji je duboko heleniziran, ostaje upitno0 neki su u njemu htjeli
>K&
prepoznati kopiju iz vremena 2rajana, ali /ino oblikovanje gotovo sigurno ukazuje na
izvorni rad, kojega vjerojatno treba datirati oko (*! godine pr!@r!, odnosno odmah nakon
burnog razdoblja 4uline diktature!
>KH
3. Portret starca i starije zene
a+ 8ortret starca
,ramor, visina 3( cm
8rva polovica >! stoljea pr!@r!
Rim, #atikanski muzeji
b+ 8ortret starije ene
,ramor, visina 32 cm
#rijeme 1ugusta
Rim, 6acionalni muzej
Cedna velika skupina portreta s kraja Republike pokazuje obiljeja izraenog realizma koji,
kako je primijetio R! 5ianchi 5andinelli, podrazumijeva prikaz /izionomijskih detalja,
naglaenih na raun dojma cjeline! Sesto smatrani najtipinijim izrazom istinske rimske
umjetnosti, ovi portreti nude beskompromisnu sliku jedne aristokracije "no2ilitas+ koja je
vrsto vezana uz tradicije, ponosna na svoje podrijetlo i nepovjerljiva prema helenistikoj
umjetnosti i iracionalnim crtama u njoj, a poglavito prema onima koji se njome koriste za
svoj raun u politikoj areni!
A ishoditu takvih portreta nalazimo slike predaka, ljubomorno uvane u obiteljskoj kui i
sveano izlagane u posebnim prigodama! 4 vremenom, njihov razvoj pokazuje kompromis
izmeu izraenog realizma 7 moemo govoriti i o 9verizmu; ) kao jedine garancije njihove
autentinosti, i odreenog stupnja idealizacije koja, stavljajui naglasak na odabrane
/izionomijske karakteristike, nastoji istaknuti drutvenu pripadnost prikazanih pojedinaca,
njihovu privrenost odreenom nainu ivota "to su veinom zemljini veleposjednici+, i
njihovu karijeru posveenu zajednici! %pak, mnogi od tih portreta, i to meu
najrealistinijim, zapravo su portreti istaknutih graana iz malih gradova %talije, a ne
rimske aristokracije!
8ortret iz muzeja $hiaramonti u Rimu, s navuenom togom preko glave, to znai da
predstavlja sveenika, lijep je primjer takvog pristupa0 naglaene crte lica, usne tanke i
stisnute, trag starosti i briga koji ukazuju na ivot proveden u radu 7 generacijama koje
dolaze takav portret nudi sliku ovjeka koji je sav proet odgovornou, daleko od mode
koja je stigla iz iskvarenog grkog svijeta!
>(3
Jenski portreti rjee su obiljeeni na isti nain, budui da ene u rimskom drutvu nisu
imale pristup istim odgovornostima0 mnogi su zato prilino idealizirani! 6eki su, meutim,
beskompromisno realistiki, kao to je portret starije ene, naen u 8alombri 4abini, s
upalim obrazima i istaknutim jagodinim kostima! ,anje paljiva obrada skulpture na
stranama i zaelju glave, koja je izvorno trebala biti umetnuta u skulpturu, ukazuje na
njezinu zagrobnu namjenu0 ona je napravljena da ju se gleda sprijeda! ,inuciozno
obraena /rizura, s naglaskom na vor povrh ela "nodus+, je ista ona koju nosi :ktavija,
1ugustova sestra0 ona nam doputa da portret datiramo na poetak 1ugustova doba!
>(>
4. Kip Augusta iz Prima Porte
,ramor, visina 2,3K m
6akon 23! godine pr!@r!
Rim, #atikanski muzeji
6a carskim kipovima svaki je element brino isplaniranB vie no bilo tko drugi, 1ugust se
trudio, iznenaujue uspjeno, nekim svojim portretima pridati znakovitu ideoloku teinu!
:dabrana likovna /orma jednako je pritom vana kao i ikonogra/ski detalji!
6ajbolji primjer takvog pristupa je kip otkriven u vili 1ugustove ene Givije, kod 8rima
8orta, u neposrednoj blizini Rima! Radi se o mramornoj kopiji bronanog originala,
izraenog ubrzo nakon 23! godine pr!@r!, kada su 8arti vratili Rimljanima stjegove legija
koje su unitili u bici kod @ara, *3! godine pr!@r! 5io je to kljuni dogaaj u oima
1ugusta, koji je dragocjene tro/eje dao pohraniti u hram ,arsa Altora na svome /orumu0
na taj nain car je simboliki vratio Rimu izgubljenu ast! 2aj dogaaj slave relje/i na
oklopu careva kipa, na kojemu se sredinja epizoda odvija u prisutnosti personi/ikacije
6eba "bradati starac s nadutim velom iznad glave+, 4unca u svojoj koiji, ,jeseca, kojega
na leima nosi enska personi/ikacija, i ?emlje! 2u su jo i 1polon na gri/onu, njegova
sestra Dijana i personi/ikacije dvije provincije, Tpanjolske i =alije! 5oansko okruenje
naglaava kozmiko znaenje dogaaja, na iji trijum/alni karakter podsjeaju dvije
porobljene provincije! A sreditu prsnog oklopa je jedan 8art u istonjakom kostimu koji
predaje vojni stijeg Rimljaninu u oklopu, uz kojega je pas "ili vuk+0 o njegovom identitetu i
dalje se vode raspraveB vjerojatno se radi o 2iberiju koji je vodio vojne operacije, ali nije
iskljueno da je prikazan i sam bog rata ,ars! ,ali amor koji jae del/ina u podnoju kipa
je aluzija na boansko podrijetlo cara, potomka boice ljubavi #enere!
1ugust je prikazan u oklopu, kao pobjedniki general! 1li, oklop ne sakriva u potpunosti
tip skulpture koji je odabran kao uzor, a to je 8olikletov kopljonoa "dori!oros+! Atjecaj
grkog kipara je prisutan i u obradi glave, koja je u potpunosti idealizirana! -arevo lice, na
kojemu je prepoznatljiva boanska energija, ne podlijee tragovima starenja! Lrizura, iji
pramenovi nad elom oblikuju prepoznatljivi lastaviji rep, karakteristina je za tip nazvan
#rima #orta, i nalazimo je i na 1ugustovom kipu iz #ia Gabicana, gdje je prikazan kao
>(2
sveenik! :vdje nije rije o jednostavnom preuzimanju klasinog kanona! Radi se o
potpuno novom ostvarenju, vrlo znakovitom u smislu odnosa rimske umjetnosti prema
grkoj, koju asimilira, ali i pretvara u neto novo!
>(3
5. Car Komod kao Heraklo
Rim, $skvilin
,ramor, visina >,>& m
:ko >H3! godine n!@r!
Rim, @apitolijski muzeji
8ri kraju 2! stoljea n!@r! barokni ukus sve je prisutniji u Rimu0 igra svjetla i sjene, koju
omoguava 7 esto pretjerana 7 upotreba svrdla, kao i savreno uglaana povrina, u duhu
promatraa stvaraju osjeaj nestalnosti i neravnotee!
,onumentalno poprsje cara @omoda je pronaeno na $skvilinu u Rimu, na mjestu gdje su
neko bili Horti =amiani, jedan od velikih carskih parkova! 2o je jedan od najupeatljivijih
primjera umjetnosti svoga vremena! %zradio ga je nepoznati umjetnik na samom kraju
vladavine ovoga cara, moda >H2! godine! 4kulptura se odlikuje vrsnoom rada, vjetinom
kojom majstor koristi kiparski alat, virtuoznou igre svjetla i sjene izmeu svjetlucajuih
povrina, pojedinano izdubljenim kovrama kose i brade i jakim predjelom sjene izmeu
glave cara i lava! 2o je ujedno i neobian tip poprsja0 odrezan vrlo nisko, s rukama koje su
u potpunosti izvedene! 6eobinom izgledu pridonosi i postolje ukraeno sitnim /igurama0
to su dvije 1mazonke koje dre rog izobilja povrh globusa oko kojega je obmotana traka
zodijaka! :d znakova na traci primjeujemo lava, bika i korpiona! %zmeu rogova izobilja
nalazi se tipini amazonski tit "pelta+! -ar je prikazan kao Eeraklo0 na glavi nosi glavu
nemejskog lava, u desnoj ruci dri toljagu, a u lijevoj tri zlatne jabuke iz vrtova Eesperida!
:vaj iznenaujui prikaz u potpunosti se podudara s onim to znamo o suvremenoj
ideologiji, poglavito s carevim prikazima na novcu0 vie je serija kovanica koje prikazuju
@omoda s legendom0 9Rimskom Eeraklu;, a sam @omod nastoji nametnuti kult cara)
boga, pojavljujui su u javnosti s toljagom ili s lavljim krznom!
?naenje ovog portreta je slojevito0 takav prikaz poistovjeuje cara i junaka koji je
uspjeno nadvladao sva iskuenja, naglaava njegovu kozmiku mo "globus, 1mazonke+ i
predstavlja ga kao donositelja napretka cijelom svemiru "zlatne jabuke, rogovi izobilja+!
Cednom rijeju0 car je prikazan kao besmrtni bog! Amjetnik se u potpunosti prepustio
takvoj ideji, to @omodovo poprsje iskazuje na izvanredan nain, kako u izvedbi, tako i
>('
svojim sadrajem! :vaj se rad istovremeno podudara s estetikom s kraja 2! stoljea,
dovodei ju do paroksizma0 relje/na polja ,arka 1urelija na @onstantinovu slavoluku,
stup ,arka 1urelija, pojedini veliki sarko/azi i drugi portreti, zorno pokazuju nesigurnost
pred nadolazeim promjenama! Sini se da je poprsje izvorno bilo dijelom jo zaudnije
skupine, s po jednim 2ritonom sa svake strane, koji su nad carem irili plat!
..
>(*
V.
RIMSKO SLIKARSTVO
>(K
Rimsko slikarstvo
Uvodna napomena
Plinije Stariji kaza da je slikarstvo kod Rimljana bilo na velikoj cijeni, ali i da je u
njegovo doba (oko sredine 1. stoljeca n.Kr.) ono izgubilo na vaznosti i da je
zamijenjeno mramorom, pa cak i zlatom. U 35. knjizi svoje 5istoria 6aturalis on
potanko opisuje povijest slikarstva, za koje Egipcani tvrde da je izumljeno kod njih
prije sest tisuca godina, navodi poznate grcke autore i njihova djela, ali ne
zaboravlja niti rimske slikare. Zanimljivo je da spominjuci trijumfalne slike kaze
kako je cijena slikarstva porasla ponajvise zahvaljujuci Maniju Valeriju Maksimu
Mesali, koji je prvi, u 490. godini od osnutka Rima, na jednom od bocnih zidova
kurije Hostilia, izlozio sliku koja predstavlja njegovu bitku i pobjedu nad
Kartazanima na Siciliji. To nam na najbolji nacin potvrduje da je i slikarstvo u
rimskom drustvu, kao i povijesni reljef, isprva imalo ulogu u drzavnim ritualima i
ceremonijama koje su za sadrzaj imale povijest i sudbinu rimskoga naroda. Tek cemo
kasnije, s pojavom u Rimu grckih umjetnina i bogatih kolekcionara, moci govoriti o
rimskom narucitelju i rimskoj kuci kao umjetnickoj galeriji. Uloga slikarstva u
privatnom kontekstu bit ce dvostruka: s jedne strane, ono ima vjerski kontekst, jer
kuca je ujedno i svetiste, sto dolazi do izrazaja u cestim motivima bukolicko-idilicnog
krajolika, sugestije svetih sumaraka; ono je i intelektualna referenca na vlasnikovo
obrazovanje, sto ponovo dolazi do jasnog izraza u Petronijevom Trimalhionu. No,
rimsko slikarstvo cesto se svodi i na iluzionisticke trikove, tj. trompe-l7oeil tehniku;
prema Vitruviju (8e architectura, 7, 5, 1), uloga slikarstva je da ukine granice
prostora, koristeci se ornamentalnim strukturama, koje imaju svoje podrijetlo u
arhitekturi i kazalisnom dekoru.
Paradoksalno je da ce Plinije Stariji poginuti promatrajuci erupciju Vezuva (79.),
kojom prigodom ce lava zatrpati Pompeje i Herkulanum, zahvaljujuci cemu smo u
mogucnosti preciznije pratiti razvitak rimskog slikarstva od 1. stoljeca pr.Kr. do
>((
druge polovice 1. stoljeca n.Kr. Alfred Mau (1eschichte der dekorativen 9andmalerei
in Pompei) je davne 1882. godine uspostavio klasifikaciju cetiri pompejanska stila,
koja i danas predstavlja vjerojatno najsustavniji pregled rimskog slikarstva. No, to
nam govori i o teskocama koje pred povjesnicara umjetnosti postavlja proucavanje
jedne likovne grane koja je u najvecem dijelu nestala kroz stoljeca. Posebno je tesko
uspostaviti odnos izmedu rimskog slikarstva i njegovih grckih uzora, s obzirom da
ovih potonjih gotovo da vise i nema. Naposljetku, treba reci i to da je, kako sugerira
Plinije, slikarstvo postalo zrtvom ne samo razarujeceg djelovanja Starca Vremena,
vec i ukusa Plinijevih suvremenika; doista, u kasnijim stoljecima rimskog carstva, a
poglavito u 3. i 4. stoljecu, reprezentativno slikarstvo ce ustupiti mjesto polikromnom
mozaiku, koji po prvi put u antickoj umjetnosti dolazi do izrazaja kao likovna grana
u kojoj se desavaju stvaralacki pomaci.
Napomena: uz prijevode treba konzultirati izvorna izdanja radi popratnih
ilustracija, a studenti se mogu posluziti i drugim naslovima kako bi stekli bolji uvid u
spomenuta djela ili spomenike i nadopunili ih drugim primjerima.
>(&
1. Plinije o slikarstvu
a+ 8itanje nastanka slikarstva je obavijeno tamom i ne ulazi u opseg ovoga rada0 $gipani
tvrde da je ono izumljeno kod njih est tisua godina prije no to je prelo u =rku0 kakva
uobraenostV Tto se =rka tie, jedni kau da je princip slikarstva otkriven u 4ikionu, a drugi
kau da je to bilo u @orintuB svi se, meutim, slau da je pritom rije o linijama koje
oznaavaju konture ljudske sjene! 2o su, prema njima, bili prvi pokuaji! @asnije se poinju
koristiti boje, jedna po jedna, odakle naziv 9monokroman;, "metoda koja je+ u upotrebi od
onog trenutka kada je otkrivena kompleksnija tehnika i koja se jo i danas koristi! %zum crtea
s prepoznatljivim karakteristikama djelo je $gipanina Lilokla ili @leanta iz @orinta, ali prvi
koji su se njime sluili jesu 1ridikes iz @orinta i 2ele/an iz 4ikiona, bez da su pritom koristili
boje0 oni su, meutim, zapoeli popunjavati povrinu unutar kontura i istovremeno uz svoje
djelo ispisivali ime osobe koju su na taj nain prikazali! 8rvi koji je poeo bojati ove siluete
bojama od gline, bio je $k/ant iz @orinta!!! "Historia Naturalis, 3*, *+
b+ @od Rimljana je ova umjetnost "slikarstvo+ bila od rana na velikoj cijeni, budui da su
Labiji, koji pripadaju jednoj od slavnih porodica, na raun toga dobili ime 8iktor, a onaj koji
je zasluio taj nadimak oslikao je 4alusov hram u '*3! godini "od osnutka+ Rima! 6jegove
slike sauvale su se sve do nedavno, kada je hram izgorio u vrijeme cara @laudija! ,alo
kasnije, veliku slavu postigla je i jedna slika pjesnika 8akuvija koja se nalazi u Eeraklovu
hramu na >orumu Goarium! 8akuvije je bio sin $nijeve sestre i slava koju je imao kao
dramski autor u Rimu dala je i njegovu slikarstvu vei sjaj! 8oslije toga, ova umjetnost nije se
vie smatrala dostojnom ruke velikih ljudi, osim ako ne uzmemo kao primjer 2urpilija,
rimskog viteza rodom iz venetskog kraja i naeg suvremenika, od koga se u #eroni uva
nekoliko lijepih djela! 4likao je lijevom rukom, za to nema primjera prije njega! 2itedije
Gabej, bivi pretor, koji je ak bio prokonzul u provinciji Nar2onensis i koji je nedavno umro
u poodmakloj dobi, hvalio se malim slikama koje je sam izraivao, ali je zbog toga bio
predmetom poruge, to mu je tetilo ugledu!!! ,oje je miljenje da je cijena slikarstva porasla
prije svega zahvaljujui ,aniju #aleriju ,aksimu ,esali koji je prvi, u godini 'H3! od
osnutka Rima, na jednom od bonih zidova kurije Eostilija izloio sliku to predstavlja
njegovu bitku i pobjedu nad @artaanima na 4iciliji! G! 4cipion je uinio istu stvar i sliku
svoje pobjede u 1ziji izloio na @apitoliju, zbog ega je izazvao odreenu gorinu kod svog
>(H
brata 1/rikanca i to s pravom, budui da je u istoj bitki bio zarobljen njegov sin! % $milijan je
gajio slinu gorinu prema G! Eostiliju ,ancinu0 ovaj je, naime, kao prvi Rimljanin koji je
stupio nogom u @artagu, izloio na /orumu prizore opsade grada i plan grada i pritom sam
objanjavao detalje mnotvu promatraa, to mu je pomoglo da na iduim izborima dobije
konzulat!!! "Historia Naturalis, 3*, (+
c+ Dovrimo prvo ono to imamo za rei o slikarstvu 7 umijee koje je neko bilo cijenjeno, u
vrijeme dok je bilo u naklonosti kod kraljeva i graana i koje je proslavilo pojedince za koje
je smatralo da su zasluili ostati zabiljeeni za potomstvo! Danas je ono naalost potpuno
istisnuto mramorom, pa ak i zlatom, do te mjere da ne samo da su itavi zidovi njima
prekriveni, ve se koristi i obraeni mramor u koji su umetnuti dijelovi koji oponaaju
predmete i ivotinje! Danas na cijeni nisu vie slike ili velike "oslikane+ povrine zida,
zahvaljujui kojima planine dopiru sve do naih sobaB ne, danas slikamo kamenom! 2u
tehniku su otkrili u vrijeme @laudijeve vladavine, dok su za 6erona u kamene ploe poeli
umetati komade koji nisu sastavni dio kamena, tako da je odjednom numidijski mramor
zadobio po sebi krivudave crtee, sinadski mramor grimizne toke, ukratko, kamen je postao
onakav kakav bi naruioci htjeli da izgleda u svom prirodnom obliku!!! "Historia Naturalis, 3*,
>, >+
d+ "o rimskim slikarima+ 6e treba zaboraviti pohvaliti 4tudija koji je ivio u vrijeme
boanskog 1ugusta0 on je bio prvi koji je izumio vrlo armantan nain oslikavanja zidova na
kojima je prikazivao ladanjske kue i luke, krajolike, svete lugove, ume, breuljke, rijeke,
obale, a unutar krajolika bi prikazao razliite ljudske likove kako se eu ili voze u laama,
putuju na kolima ili leima magarca, pecaju, love ptice ili beru groe! ,eu njegovim
slikama svima su dobro poznate one na kojima vidimo mukarce kako na leima nose ene
kroz movarni kraj prema ladanjskim kuama i brojni drugi detalji iz kojih su vidljivi njegova
/inesa i osjeaj za humor! %sti je umjetnik uveo obiaj oslikavanja zidova na otvorenom s
motivima obalnih gradova!!! ,alo prije boanskog 1ugusta, jedan slikar po imenu 1relije u
Rimu je postigao slavu koja bi mu ostala sve do danas da nije poinio svetogre i osramotio
svoje umijee0 taj se slikar, naime, htio dopasti svakoj eni u koju se zaljubio i zbog toga je
slikao boice dajui im izgled svojih ljubavnica! 2ako su svi mogli, gledajui njegove slike,
nabrojati sve prostitutke koje je posjeivaoI 4asvim nedavno ivio je i slikar Lamulus,
dostojanstvenog i strogog stila, koji je ipak bio i sjajan i tean! :d njegovih djela sauvana je
jedna ,inerva koja bi svoj pogled uvijek imala na promatrau, iz kojeg god kuta da ju je
>&3
promatrao! 4likao je samo nekoliko sati na dan i pritom je bio vrlo dostojanstven jer je, ak i
na skelama, uvijek bio obuen u togu! "6eronova+ ?latna kua je bila zatvor njegove
umjetnosti, jer nigdje drugdje nema djela tog umjetnika!!! "Historia Naturalis, 3*, 3(+!
.
>&>
2) Poceci rimskog slikarstva
=lavni podaci o slikarstvu iz rimskog razdoblja se mogu nai u kampanijskim gradovima koje
su zatrpali pepeo i blato nakon erupcije #ezuva (H! godine n!@r! :vdje u se, meutim,
posvetiti iskljuivo umjetnosti samog Rima! @ako grad nije ni uniten niti naputen, ve je
nastavio ivjeti neprekinuto do naih dana, tako je ionako krhka umjetnost kao to je
slikarstvo ostavila razmjerno malo tragova! %pak, dovoljno toga se sauvalo da moemo
naslutiti kako se slikarstvo Rima nije bitno razlikovalo od slikarstva gradova koji su nestali
pod lavom #ezuva, premda se ini da je ipak rije o veoj kvaliteti, to bismo, uostalom, i
oekivali od glavnoga grada!
6aravno, nita se nije sauvalo od svih onih neprocjenjivih slika izraenih na drvetu, djela
grkih majstora iz '! i 3! stoljea, koja su rimski osvajai donijeli u Rim! 6ekolicina hramova
ih je bila toliko puna, da su zapravo postali umjetnike galerijeB to isto se moglo rei i za
:ktavijin trijem, koji je 1ugust podigao u njezinu ast na mjestu gdje su sve od >'(! godine
pr!@r! stajala dva mala grka hrama! 6a sauvanim zidnim dekoracijama vidimo kopije i
imitacije nekih od tih slika! 1li, 8linije "NH 3*!2&+ nam jasno kae da je pravo slikarsko
umijee bilo ogranieno na djela izvedena na drvenim podlogama, koja su tijekom njegova
ivota uglavnom nestala, dok su zidne slike, naprotiv, koje su ukraavale privatne kue
pokazivale vlasnikovo bogatstvo vie nego njegov umjetniki ukus!
2ipini primjer dva suprotstavljena trenda 7 direktne kopije grkih originala i 9rimske
interpretacije; ) jesu dvije verzije iste teme s 2ezejem :sloboditeljem, jedna iz Eerkulanuma,
a druga iz 8ompeja, koja je i neto manja po veliini! 8rva je vjerna kopija grkih slika, koja u
/iguri 2ezeja ponavlja /ormulu to ju Gizip primjenjuje u svojim skulpturama! 8otezi kista su
ravnomjerni i bogati e/ektom svjetla)sjene "chiaroscuro+, s laganim ra/iranjem! 4adraj se
usko dri mitoloke tradicije0 2ezej izgleda gotovo zapanjen uspjehom svoga pothvata0
iznenaenog pogleda i zanesenog izraza lica iza sebe ostavlja tijelo udovita kojega je ubioB
dostojanstven i svjestan velianstvenog trenutka, ne obazire se na mlade ljude koji ga
okruuju! 6a replici iz 8ompeja, meutim, ta je pjesnika kvaliteta nestala! :sim slabije
kvalitete, koja je osobito prepoznatljiva na /igurama djece koja se dre za 2ezeja, i /igura
samog junaka je neskladna u proporcijama i gruba! 4tarac i djevojice s desne strane su
>&2
naslikani nezgrapno realistiki! % ulaz u labirint odie bezazlenom nepretencioznou,
pretvoren u obina vrata ili ulaz u grad! 2amo lei ubijeno udovite s malom, odve
ljudskom rukom poloenom na prsa i ne djeluje nimalo zastraujue! @ompozicija 7 oito je
rije o dobro poznatom likovnom djelu 7 koju je umjetnik iz Eerkulanuma kopirao je
neosporno utjecala na slikara iz 8ompeja, ali pompejanski umjetnik, odbacujui mitoloku
atmos/eru i prevodei radnju u jezik svakodnevnog ivota, otkriva nam da pripada sasvim
drukijoj kulturi! 4lika iz Eerkulanuma, koja je pronaena na zidu javne zgrade "bazilike+,
pripada helenistiko)rimskoj tradiciji, dok je ona iz 8ompeja, koja je ukraavala eksedru
privatne kue "tzv! 9kua =aja Ru/usa;+ nesumnjivo nastala u rimsko)kampanijskoj tradiciji!
:na otkriva zaokupljenost svakodnevnicom koja je u osnovi svih rimskih komemorativnih
relje/aB kao to smo vidjeli, ti pripadaju kategoriji plebejske umjetnosti i njihova veza s
italskom tradicijom je izuzetno bliska!
2e dvije /reske mogu ujedno posluiti i kao ilustracija razlika izmeu rimskog slikarstva
nastalog na helenistikoj tradiciji i istinskog 9rimskog slikarstva;! %pak, to su tek osnovne
razlike0 ukupna slika je mnogo sloenija! A Rimu je, kao i u 8ompejima, postojala kola
helenistikog slikarstva, i tu tradiciju su odravali grki umjetnici0 isto tako je postojala i
kola rimskog slikarstva koja je nastavljala srednjeitalsku tradiciju! @ako je vrijeme prolazilo,
neposredan helenistiki utjecaj je bivao sve slabiji, nakon ega je rimsko slikarstvo nastavilo
reproducirati ve naueni repertoar 7 dodue, sa sve vie tekoa 7 sve do kraja 2! stoljea
n!@r! :d idueg stoljea svjedoimo obnovi, stvaranju novog slikovnog repertoara, za koji
postoji pouzdan "premda posredan+ dokaz u mozaicima i minijaturama ranog bizantskog
perioda!
:d 3! stoljea pr!@r! 7 bitka kod ,essine koju spominje 8linije, voena protiv @artaana 2K'!
godine pr!@r! je rani primjer 7 imamo knjievni dokaz za postojanje speci/inog anra u
Rimu, tzv! 9trijum/alnog slikarstva;! 2o su slike koje su se nosile u trijum/alnim povorkama i
koje su prikazivale dogaaje iz rata ili, ee, gradove i regije koje su osvojene, jednom
rjeju, kronologiju vojnih dogaanja! 6ajpotpuniji izvjetaj o takvim slikama je onaj kod
Llavija Cosipa, koji opisuje trijum/ #espazijana i 2ita nakon osvajanja Ceruzalema! 1ndrea
,antegna je slijedio Cosipov tekst vrlo vjerno dok je slikao seriju platana nazvanih 9-ezarov
trijum/;, koja se sada nalaze u Eampton -ourtu! 6ita nije ostalo od rimskih trijum/alnih
slika, ali je malo vjerojatno da nisu imale nikakvog utjecaja na kompoziciju povijesnih relje/a,
kao to su oni koji ukraavaju 2itov slavoluk ili 2rajanov stup! 1ko je ta hipoteza tona, tada
>&3
moramo zakljuiti da je krajolik igrao vanu ulogu u trijum/alnom slikarstvu! 8onekad bi
poprimio izgled perspektivnog prikaza, odnosno ptije perspektive! 6eto slino tome se
moe isto tako nai i na plitkim relje/ima "bez sumnje izvorno obojenima+, koji prikazuju
razliite prizore iz %lijade "tzv! &a2ulae <liacae+ i drugih epskih pjesama!
H2
6edavno istraivanje pokazuje u kojoj je mjeri helenistiko slikarstvo, sa svojom tehnikom
chiaroscura i iluzijom prostora, prodrlo u srednjeitalsko podruje od 1pulije do $trurije! Sini
se da je 1pulija bila posebno napredna na tom polju, ali i slike sauvane u $truriji odraavaju
"vjerojatno posrednitvom 1pulije+ progresivan utjecaj grkog slikarstva! 6a tom se podruju
razvilo 9trijum/alno slikarstvo;0 ono je rimski drutveni /enomen, ilustriran umjetnikim
tehnikama preuzetim iz srednjoitalske kulture, a pod utjecajem helenistike umjetnosti!
4 vremenom mora da se pojavila pojednostavljena verzija ovog trenda, prilagoena rimskom
ukusu, kao to smo vidjeli u dvije verzije 2ezeja :sloboditelja! 6ajstariji primjer slikarstva u
Rimu jest ulomak iz grobnice na $skvilinu! :n prikazuje povijesnu scenu, izvedenu na istoj
pozadini u etiri okomita pojasa! 6eki likovi su imenovani, npr! ,arko Lanije i ,arko Labije
i prikazani u veem mjerilu od ostalih /iguraB tovie, jedan od njih, u najviem pojasu, od
kojeg nije ostalo nita osim tragova desne noge i lijevog stopala, mora da je bio jo vei!
Gijeva strana drugog pojasa prikazuje opkoljeni grad ispred kojeg stoji nesrazmjerno velik
ratnik, opremljen ovalnim pojasom i perjanicom! 5lizu njega je mukarac u kratkoj togi s
kopljem! :ko dva glavna lika vide se vojnici, u manjem mjerilu, odjeveni u kratke tunike i
naoruani kopljima! A najniem pojasu vodi se bitkaB jedan ratnik, opremljen perjanicom i
ovalnim remenom, nacrtan je u veem mjerilu od ostalih /igura 7 njihovo oruje i oklopi
pokazuju da se radi o %talcima, vjerojatno 4amnitima! %denti/ikacija ove povijesne scene
ostaje neizvjesna! Cedna teorija povezuje sliku sa @vintom Labijem ,aksimom Rulijanom,
koji je zapovijedao rimskom konjicom tijekom Drugog samnitskog rata! Rat je zapoeo 32K!
godine pr! @r!B etiri godine kasnije Labije je bio konzul te slavio trijum/!
:dreene posebnosti u obliku slova na natpisima ne nalazimo nakon kraja 3! stoljea pr!@r!, a
nain izrade naglaeno je slian onome na grobnim slikama iz 8estuma, koji moemo nazvati
kampanijskim! 1li, praksa portretiranja protagonista u veem mjerilu od ostalih rimska je
posebnostB ve smo to primijetili na relje/ima plebejskog stila! 4toga ove slike moemo
H2
4 takvim nainom prikaza usporedi i /reske s prikazom iz Eomerove :diseje, naene na $skvilinu u Rimu, a
danas u #atikanskim muzejima!
>&'
nazvati inkunabulama rimskog slikarstva, posebice 9trijum/alnog slikarstva;! ,eu nekoliko
sauvanih imena rimskih slikara, nalazimo nekog Labija 8iktora, koji je pripadao velikom
rodu Labija, a koji je u ili oko 33'! godine pr! @r! ukrasio zidove 4alusova hrama! %pak, to ne
dokazuje da je on autor zidne slike na $skvilinu! ,ogue je da ona uope nije iz 3! stoljea,
ve da je rije o vjernoj kopiji iz kasnijeg vremena, koja je trebala ukrasiti grobnicu nekog
potomka @vinta Labija! A svakom sluaju, sauvani /ragment pokazuje da rimsko slikarstvo u
svojim najranijim /azama nije jo zapoelo eksperimentirati s chiaroscurom, svjetlosnim
e/ektima i prikazom prostora 7 uobiajenim likovnim repertoarom helenistikog slikarstva!
"Prema0 R! 5ianchi)5andinelli, Rome the $entre o! #ower, str! >>3)>>*+
.
>&*
3. Zidno slikarstvo u doba Republike
Rimsko slikarstvo, koje poznajemo iz unutranjosti rimskih kua, u svojoj cjelini odraava
stavove i uvjerenja "vjerovanja+ Rimljana! :no to se do danas sauvalo, bilo je ili velikim
dijelom precijenjeno ili jednako tako pretjerano podcijenjeno! 6itko, meutim, ne moe
dovesti u pitanje =oetheovu tvrdnju da te slike otkrivaju umjetniki i slikarski ukus rimskog
naroda! Azori za mnoge od njih bili su grki, ali odabir sadraja i motiva i njihove
kombinacije posljedica su rimskog ukusa!
4toga je posebno nesretna okolnost to je najvei dio zidnih slika u @ampaniji, u trenutku
arheolokih istraivanja, izdvojen iz originalnog okruenja i prenesen u muzeje! 6e samo da
je velik dio na taj nain uniten, ve je i dio njihova znaenja zauvijek nestao kada je slika
uklonjena iz svog izvornog konteksta! Rimsko zidno slikarstvo u potpunosti moemo shvatiti
jedino u okviru cjeline! :d samog poetka, naime, okruenje umjetnikog djela ima
nedvosmisleno rimski biljeg! A slikarstvu, arhitektonski 9Drugi stil;, koji se javlja u
8ompejima oko &3! godine pr!@r!, a u Rimu neto ranije, kombinira arhitekturu s /iguralnim
slikarstvom na nain koji e ostati podloga za sve kasnije stilove! ,nogi istraivai vjeruju da
je ova vrst okruenja nadahnuta italskom arhitekturom >! stoljea pr!@r!, ali njen duh je
prepoznatljivo rimski, bez obzira na mogue podrijetlo pojedinih motiva ili detalja! 6a
skliskom smo terenu kada pokuavamo odrediti 9rimski; karakter sadraja i stila pojedinih
slika! 2zv! 9iluzionistiki stil;, kojega je Fickho// doveo u vezu s pompejanskim 9Setvrtim
stilom;, ali za kojeg danas znamo da se javlja ve u doba drugog stila, teko moemo pripisati
domaim rimskim umjetnicima, ukoliko je to uope vano za daljnju analizu!
8ompejanski stilovi
H3
ukorijenjeni su u italskoj kulturi kasne Republike, kada Rim postaje
vodei umjetniki centar koji razvija vlastite verzije helenistike umjetnosti i arhitekture i
kada pojedinci ukraavaju svoje vile poput istonjakih kraljeva, prihvaaju grka boanstva
za svoje zatitnike i izraavaju svoja politika i vjerska uvjerenja kroz likovne oblike preuzete
iz grke umjetnosti! :dabir umjetnikih djela kojima su se isti ti pojedinci okruivali nije bio
tek posljedica mode ili pojedinanog ukusa, ve je imao i dublji smisao! 4toga promjene u
sadraju odraavaju ne toliko promjene ukusa, koliko promjene u stavovima i idejama, npr! u
sluaju 9Drugog stila;, kada prikazi misterija i idilini krajolici ustupaju mjesto raznim
H3
,isli se na etiri 9pompejanska stila;!
>&K
mitolokim alegorijamaB isto tako, grki uzori nisu neminovno dokaz nedostatka mate u
Rimljana, ve prije svega istinske asimilacije grke kulture! :snova za tu asimilaciju je
vjerske prirode, budui da i rimska dravna religija poiva na mitologiji i legendama koje su u
osnovi grkog podrijetla! Amjetnost 1ugustova doba izraava se putem klasinih alegorija i
mitologije, ba kao to i rimski pjesnici u isto vrijeme i iz istih pobuda koriste grku
knjievnost! Razlika izmeu grke i rimske umjetnosti moda lei upravo u tome to se u ovoj
drugoj ideje izraavaju ne toliko kroz umjetniku /ormu koliko kroz simbolizam! 4toga je
vano odrediti rimski odnos prema kui kao imbenik u objanjenju izbora tema "u
slikarstvu+!
8rvi vaan element je osmiljavanje kue kao umjetnike galerijeB autori takve koncepcije su
ljudi iz razdoblja kasne Republike koji kroz umjetnike programe ele izraziti svoje politike
ambicije, kako u javnosti, tako i unutar svog obiteljskog doma! 4kulptura je pritom igrala
glavnu ulogu, kao dio programa koji je paljivo prilagoen speci/inom ambijentu "kue+,
postajui ideja 7 okosnica oko koje se oblikovala rimska estetska misao! 4kulpture
prilagoene vilama, /ontanama i kupatilima jedna su od tema koja se stalno ponavljaB primjer
toga vidimo npr! u Laustininim termama u ,iletu "grki grad u ,aloj 1zijiB op!pr!+, gdje je
odabir skulpture trebao doarati vrline atletske vjetine i kulturu "/igure ,uza+! ?birke
umjetnikih djela u hramovima esto su izloene tako da naglaavaju simbolike veze 7 npr!
niz mitova koji prenose slinu poruku! @asniji pisci, govorei o rimskoj umjetnosti, esto
ukazuju na osmiljenu postavu slika, kao npr! u sluaju 9galerije; slika koje opisuje
Lilostrat
H'
! 8ovezanost "sadraja+ slika u pompejanskom zidnom slikarstvu to nam potvruje!
Rimska je kua, dakle, s vremenom sve vie nalik umjetnikoj galeriji! ?birke slika
"pinacothecae+ postoje na javnim mjestima i u privatnim kuama od 2! stoljea pr!@r!, a
odluujui koraci u tom smjeru napravljeni su upravo u privatnom kontekstu! 6ajbolji
primjeri za takvu 9galeriju; slika jesu @ua Larnesina u Rimu i 9@ua traginog pjesnika; u
8ompejima, gdje su slike poredane u nizu tako da ilustriraju rad razliitih razdoblja i stilova!
6e smijemo zaboraviti da takve galerije imaju jaki vjerski kontekst, budui da je kua ujedno
i svetite i mjesto rtvovanjaB stoga u slikarstvu nalazimo mitoloke i vjerske scene koje su
namijenjene pojedinim prostorima u kui, kao to su soba za objed ili spavaa soba! @ako je
vrijeme odmicalo, kuno svetite "lararium+, koje se izvorno nalazilo u atrijumu, esto se
H'
Lilostrat "4tariji+, so/ist iz druge polovice 2! st! n!@r!, vjerojatni autor opisa slika u jednom javnom trijemu u
antikom 6apulju!
>&(
premjeta u vrt "peristil+! Dionizijske teme bile su posebno pogodne za vrt, gdje su sugerirale
ideju svetog umarka! Doista, teme koje su odgovarale vjerskim uvjerenjima vlasnika postaju
ee, posebno aluzije na misterije, uz pomo razliitih atributa 5akha "Dioniza+ i #enere!
Sesti su i simboli pobonosti 7 instrumenti za rtvovanje, svjenjaci, koare i posude za
tamjan! 8osebno su popularne bile mrtve prirode, koje su izvorno, izgleda, takoer imale
vjerske konotacije, upuujui na rtvene darove! :ne su prisutne ve u vrijeme 9Drugog
stila;, kada se javljaju triptisi "trodijelne kompozicije+ u sreditu zidnog ukrasa, a kojiput
nailazimo i na prikaze slinih predmeta koji vise sa zidova! 6eki od ovih rtvenih darova bili
su, izgleda, povezani sa speci/inim boanstvima!
%z ovoga je vidljivo da je pogreno tumaiti pompejanske zidne slike na pojednostavljen
nain0 one nemaju samo dekorativnu ulogu, ve predstavljaju izraz religije, kulture i ukusa
vlasnika! Sak i u ovo doba vjerskog skepticizma, stari bogovi su preivjeli i predstavljaju est
motiv u umjetnosti!
H*
1li, zamisao kue kao neke vrsti muzeja je vjerojatno najvaniji vid
rimskog pristupa, koji moe posluiti kao objanjenje za pompejanske slike! 4like i kipovi dio
su kunog ambijenta ve u ranom razdbolju, isprva vjerojatno u ast bogovima kojima su
posveeni! 2ijekom zadnjeg stoljea Republike takva posveenja su posebno vezana uz ,uze
kao izvor nadahnua0 #aron je u svom parku imao svetite za ,uze, a -iceron 1kademiju
koja je sluila u istu svrhu! 6ajpoznatiji primjer rimskog 8usaeuma je 8izosova vila u
Eerkulanumu, gdje je izbor skulpture bio vrlo raznolik! A to su vrijeme Rimljani izgleda vie
cijenili punu plastiku, to djelomice objanjava ogromnu potranju za kopijama u skulpturi!
1li, slikarstvo je sve vie zauzimalo mjesto skulpture, koja je postupno izgubila glavnu ulogu
u ukrasnom programu! :ko '3! godine pr!@r! vila u 5oscorealeu je ukraena poznatom
scenom u helenistikom stilu, koja skoro sigurno prikazuje /ilozo/a ,enedemosa0 to je
sigurno alegorija na /ilozo/iju kao izvor nadahnua za dobre vladare i upravitelje! 1mbijent u
kojem se takve slike nalaze osmiljen je kako bi stvorio atmos/eru u kojoj je mogao cvjetati
rimski humanizam! Akratko, ovi predmeti nisu odabirani kao umjetnika djela, ve kako bi
izrazili vjerske i /ilozo/ske ideje svojih vlasnika!
HK

H*
,isli se na doba kasne RepublikeB dobar predstavnik vjerskog skepticizma je slavni govornik -iceron ">! st!
pr!@r!+!
HK
6apomena0 autor naglaava ulogu slike i kipa u okviru privatne kue rimskog patricija "galerija, muzej+!
8remda moramo biti svjesni injenice da "ak niti+ u antici ) za razliku od modernog doba ) umjetniko djelo ne
postoji iskljuivo kao predmet /ormalnih karakteristika koji podlijee samo estetskoj prosudbi, ipak ne smijemo
iskljuiti element isto estetskog doivljaja kao povod rimskom kolekcionarstvu "delectatio+! 8ritom su moda,
odnosno prevladavajui ukus W drutvene konvencije W sigurno igrali vanu ulogu! 4toga ne treba prenaglaavati
simboliki sadraj takvih dekorativnih shema! 6aravno, sasvim drukije emo pristupiti "tim istim+ motivima u
zagrobnom kontekstu! Asporedite gornji tekst s tumaenjem kolekcionarstva u antikom Rimu kod R! 5ianchi)
5andinelli, Rome( the $entre o! #ower, posebno str! '>!)'H!
>&&
98rvi pompejanski stil; "24+ pokazuje rimski ukus u imunijim vilama i kuama koje su
veinom nestale! 6jihove uzore treba traiti u palaama helenistikih vladara s masivnim
peristilima, mramornim inkrustacijama i kipovima, bogato ukraenima mozaicima! Rimska
srednje)graanska verzija kombinira imitacije obojanog mramora u tuku i boji s mozainim
podovima iji su glavni ukras sredinje kompozicije kopirane prema slavnim slikama
klasinog i helenistikog razdoblja! A istonom helenistikom svijetu ne nalazimo nita to
bismo mogli usporediti s ovakvim stilom unutranje dekoracije, premda je neosporno da
razliiti elementi od kojih se ona sastoji svi potjeu iz helenistikih izvora0 obrasci zidnog
ukrasa, vrste i sadraji mozainih podova i drugi detalji imaju manje vie precizne paralele u
kunoj arhitekturi egejskog podruja tijekom zadnja dva stoljea prije @rista!
9Drugi stil; je puno kompleksniji to se tie stilskih obiljeja i podrijetla i izraava ukuse,
vjerovanja i ideale ljudi u %talji u razdoblju graanskih ratova! Cavlja se oko >33! godine pr!@r!
i koristi helenistiki trompe lFoeil kako bi stvorio poglavito arhitektonske ukrasne obrasce,
zadravajui pritom trodjelnu podjelu zida kao i 98rvi stil;! 6ajraniji i najjednostavniji
primjeri su oni u 9@ui gri/ona; na 8alatinu u Rimu, oko H3! godine pr!@r! "25+, dok daljnji
razvoj moemo pratiti u nizu vila u Rimu i 8ompejima! Razvijeni 9Drugi stil; u repertoar
zidnog slikarstva uvodi grke uzore, koristei se novim tehnikim otkriima kako bi prikazao
sve to zanima ondanje Rimljane! A moda najslavnijem primjeru 7 9-rvenoj sobi; u 9#ili
misterija; u 8ompejima "oko K3! pr!@r!+ 7 /igure na bogatoj crvenoj pozadini, prikazane su u
trenutku mistinog sjedinjenja ljudskog i boanskog tijekom inicijacije u dionizijske misterije!
-ijela scena je izvedena s velikim samopouzdanjem koje dobro ilustrira tenje Rimljana za
besmrtnou, koje su u sreditu novih misterijskih religija! 4adraj ukrasa u svakom sluaju je
paljivo odabran, premda ne moemo tvrditi da uvijek ima jednako naglaeno simboliko
znaenje! @rajolici su popularni, ali rijetko kada se javljaju kao samostalan motiv u punom
smislu te rijei! A slavnim epizodama iz :diseje "vidi engl! tekst na str! KH+, koje su naene u
kui na #ia =raziosa u Rimu "oko '3! pr!@r!+, krajolik slui kao okvir za mitoloki sadraj,
vrlo je raznolik i naturalistiki prikazan i odaje dobro poznavanje linearne i zrane
perspektive! Lriz "koji sainjavaju mitoloke epizode+ je isprekidan pilastrimaB unutar svakog
okvira, izmeu dva pilastra, moe biti prikazano nekoliko epizoda, bilo da je njihova radnja
istovremena ili se nadovezuju jedna na drugu! Ligure ne dominiraju krajolikomB kao da eli
kompenzirati tu injenicu, slikar uz likove upisuje njihova imena "27, 28+! 6eto kasnije su
epizode iz %lijade koje ukraavaju /riz iznad vijenca kriptoportika u 9@ui kriptoportika; u
>&H
8ompejimaB ovdje su one prikazane kao neprekinuti niz slika s naznakama krajolika u
pozadini!
@rajolici druge vrste 7 tzv! 9sakralno)idilini krajolici; 7 isprva se pojavljuju u pomonoj
ulozi, kao u atriju 9#ile misterija;, gdje ukraavaju gornji dio jednostavnog zidnog ukrasa
koji oponaa strukturu zida! 2o su /antastini krajolici s egipatskim elementima, a slikari esto
koriste razne tonove iste boje ili neprirodne koloristike sheme kako bi pojaali slikarski
dojam! %zvanredni 9sakralno)idilini krajolici; u monokromnoj tehnici grisaillea ukraavali
su sobu u Givijinoj kui na 8alatinu "33!72*! pr!@r!+, koja je nazvana prema njima! A istoj
kui, niz 9sakralno)idilinih krajolika; predstavlja glavni ukras na zidovima triklinija! 6eto
raniji kubikulum u vili kod 5oscorealea "'3!)33! pr!@r!+ imao je zidni ukras 9Drugog stila; s
velikim kompozicijama krajolika i graevina izmeu stupovaB takvi ukrasi zasigurno vuku
podrijetlo iz helenistikih kazalinih slika "scenogra/ija+!
8omno prouavanje tema i motiva koje su koristili slikari interijera omoguuje nam uvid u
svaki vid rimskog razmiljanja i nain na koji je klasina mitologija iskoritena kako bi
izrazila moralne i politike stavove i ideje, nade i tenje, stavove prema bogovima itd! 8red
kraj Republike, a pogotovo u prvim godinama 1ugustove vladavine "to odgovara kasnoj /azi
9Drugog stila;+, zidne slike postaju nekako /ormalnije, bliske muzejskim izlocima!
Eorizontalni /riz je podijeljen u pravokutne ploe istaknutih rubova na kojima su velike
kompozicije /igura poredane kao visei ukrasi, sa slinim tematskim i simbolikim
znaenjima! Askoro e neposredno kopiranje klasinih remek)djela zamijeniti helenistiki
ukus kasne Republike! ,oemo ustanoviti isti slijed promjena koje smo ve prepoznali na
podruju skulpture! 8ronalazak slika s mrtvim prirodama povezuje se u povijesnim izvorima s
helenistikim razdobljem, u ovom sluaju s odreenim 8irekosom "8eiraikosB vjerojatno 3!
stoljee pr!@r+! 2akav anrovski sadraj javlja se na mozaicima koji su istovremeni s 98rvim
stilom;, a nerijetko je ugraen i u kompozicije 9Drugog stila;!
8ostoje odreene nepoznanice glede datiranja etri pompejanska stila, ali mi emo se zadrati
na zakljucima koji su manje)vie prihvaeni od strane strunjaka! 98rvi stil; se javlja oko
233! godine pr!@r! i traje do H3! godine pr!@r!B 9Drugi stil; je oito nastao u Rimu "oko H3!
godine pr!@r!+, a u 8ompejima se javlja nekoliko godina kasnije! 2raje do oko >*! godine
pr!@r!, kada 92rei stil; postaje popularan u gradu! 9Setvrti stil; dolazi do izraaja u vrijeme
2iberija, ali ne namee se sve do @laudija! :penito se smatra da u 8ompejima nakon potresa
"K2!)K3!+, vie nema primjera koje moemo pripisati 92reem stilu;!
>H3
8odrijetlo 9Drugog stila; jedan je od kljunih problema rimske umjetnosti! 6ema sumnje da
su helenistiki slikari savladali tehniku iluzionistikog slikanja! 8ostoje oigledni helenistiki
uzori za neke od dekorativnih elemenata 9Drugog stila;! Sini se da su ukrasne sheme, za to
je dobar primjer zid u kui :belija Lirma u 8ompejima "26+, imitacija scenskih kulisa u
grkom kazalitu! :ne pokazuju poznavanje principa perspektive, premda ne koriste
jedinstveno motrite 7 jedinstvenu toku gledanja! Lreske pronaene >&'&! godine na
$skvilinu, a danas u #atikanskim muzejima, predstavljaju prizore iz Eomerove :diseje u
detaljno razraenim krajolicima "27, 28+! 6ije rije o pravom krajoliku u punom smislu te
rijei, jer postoje nedoslijednosti u perspektivi i koritenju svjetla, ali je oita namjera slikara
da prikae predmete u razliitim tonovima boje i pritom iskoristi dojam perspektive kako bi
stvorio uvjerljivu atmos/eru kao okvir za mitoloke dogaaje! 6edavno ienje /resaka je
pokazalo da je slikar upotrebljavao mali broj boja kako bi postigao eljeni dojam! @rajolik s
prizorima iz :diseje je datiran oko *3! godine pr!@r!, a zidne slike iz kue :belija Lirma su
neto kasnije! Drugi istovremeni primjeri u ovom stilu, poput 9-rvene sobe; u 9#ili
misterija;, koriste helenistike /iguralne kompozicije!
8remda ne moemo u potpunosti slijediti ovaj razvoj, ini se vjerojatnim da je 9Drugi stil;
grkog podrijetla i da je postao popularan u %taliji poetkom >! stoljea pr!@r! Azori su
zasigurno grki i moemo smatrati da se stil u cjelini nadovezuje na ono to znamo o razvitku
grkog slikarstva! ,eutim, njegova prilagodba, koja je urodila oiglednim kopiranjem
klasinih remek)djela, je rimski izum i o tome emo detaljnije govoriti kasnije! A osnovi, u
kasnijoj /azi 9Drugog stila; zona /riza je 9razbijena; u niz uokvirenih slika, oito nadahnutim
rasporedom u galeriji slika! 8oznati primjer iz @ue Larnesina u Rimu ide toliko daleko da
oponaa slike objeene o zid! :d ovog vremena, imitacije klasinih i helenistikih slika
postaju obiljeje dominantnog ukusa! 2akve kopije nam, pak, omoguavaju uvid u izgubljena
slikarska remek)djela antike, jednako kao i kopije antikih skulptura! 6o, slike su manje
pouzdan izvor spoznaja o originalima iz razloga to se ne mogu mehaniki proizvoditi kao to
je to mogue u kiparstvu! 8ostoje znatne razlike izmeu verzija koje su oito nastale prema
istom originalu!
H(

@opiranje u slikarstvu je, dakle, neminovno mnogo slobodnije nego kopiranje u skulpturi,
budui da ne postoji mehanika metoda koja bi garantirala tonu kopiju u odnosu na original!
4tupanj varijacija od kopije do kopije moemo dobro procijeniti zahvaljujui tome to
posjedujemo etiri verzije slike 1dmeta i 1lkeste u 6apulju0 one se osjetno razlikuju u nainu
izrade, stavu /igura i brojnim drugim detaljima! 6edavni komentar o prikazu stolice 7 to je
H(
Asporedi 4trong, str! >3>!
>H>
motiv koji se javlja u sve etiri verzije 7 istie 9kako je motiv isprva kompaktan komad
namjetaja s osnovnim linijama koje se perspektivno sijeku u zajednikom motritu! @orak po
korak, on doivljava trans/ormaciju u nezgrapnu mjeavinu iskrivljenih planova i nejednakih
elemenata, koji uzmiu jedan ispred drugog bez ikakvog perspektivnog reda;! 1ko
zanemarimo ovakve detalje, mogue je razlikovati tehniku pojedinih oponaatelja prema
nainu na koji modeliraju tijelo i koriste kist ili nazrijeti njihov umjetniki temperament
prema nainu na koji prilagoavaju crte ili koloristiku shemu vlastitoj umjetnikoj
koncepciji!
H&
A posljednjem stoljeu pr!@r! Rimljani su iz helenistikog svijeta preuzeli i umjetnost
mozaika! Opus vermiculatum,
HH
koji je tipian za kue na otoku Delu "str! *'!)**! u engleskom
tekstu+, javlja se poetkom stoljea u %taliji! A jednom dijelu svetita Lortune 8raeneste, koje
je najvjerojatnije podignuto u 4ulino doba, nalazio se poznati mozaik s prikazom egipatskog
krajolika "i motiva s 6ila+, izveden u karakteristinoj tehnici sitnih kvadratnih kamenia )
tesera, koje omoguavaju upeatljivo vjernu imitaciju slike "29+! 9@ua Launa; u 8ompejima,
u /azi kada je ukraena u 98rvom pompejanskom stilu;, dobila je i tipino helenistike
mozaikeB najpoznatiji od njih, u otvorenoj egzedri izmeu dva peristila kue, prikazuje
1leksandra u bitci protiv Darija kod %sa, u verziji koja je oigledno imitacija poznate
helenistike slike "30+!
A 8ompejima nalazimo izvrsne primjere helenistikih mozaikaB uglavnom je rije o
emblemama s vie ili manje bogato razraenim okvirima!
>33
2u su lijepi medaljon s lavom i
krajolikom u pozadini, uokviren isprepletenim arama, kao i mala kompozicija s erotom koji
jae lava, uokvirena maskama i girlandama, to je vrlo slino primjerima s otoka Dela! ,eu
najpoznatije primjere spada emblema s prikazom ulinih sviraa i ona s pticama koje pjevaju!
:ba primjera imaju bogato razraene okvire, a izbor boja ukljuuje smeu, utu i crnu!
6ajatraktivniji mozaici su oni s egipatskim motivima "anr scenama+ na svijetloj pozadini,
neki od njih iz 9@ue Launa;, u kojoj je naen i uveni 1leksandrov mozaik "30+! :dabir
boja i ovdje pokazuje dominaciju crvene, crne, smee i ute u pozadini, na kojoj se istie
/igura 1leksandra! #e smo rekli da je kao uzor za ovaj mozaik posluila helenistika slika, a
H&
Asporedi s gore prevedenim tekstom R! 5ianchi)5andinellija iz Rome( the $entre o! #ower, str! >>3)>>'!
HH
2ermin za naj/iniju mozaiku tehniku kod koje se uporabljuju tesere promjera i do ' mmB usp! C! ,eder, 8odni
mozaici u Ervatskoj od >! do K! stoljea, ?agreb, 2333!, str! >(>!
>33
$mblema0 mozaika slika uglavnom malih dimenzija izraena odvojeno na mramornoj ploi u obliku okvira!
$mblema se naknadno umee u podni ili zidni mozaik izraen na mjestu! $mbleme se izvode u ra/iniranoj
tehnici vermiculatuma i u svim gradacijama boja imitirajui slikarstvoB usp! ,eder, n!dj!, str! >KH! Gijep primjer,
sauvan samo djelomice 7 i vjerojatno jedini na tlu Ervatske 7 je prikaz scene iz teatra, naene u kompleksu
velike vile na 5rijunima ",eder, n!dj!, str! K( i tabla RR#+!
>H2
izraivai mozaika potrudili su se da upotrebom suptilnih nijansi boja /igurama daju dojam
volumena i pokreta! Akupni dojam je remek)djelo i ovaj primjer zasigurno predstavlja jedan
od najljepih helenistikih mozaika! 4redinje polje u ovom sluaju je obrubljeno okvirom
koji se sastoji od geometrijskih motiva prikazanih u perspektivi!
@ako u slikarstvu, poznate embleme su bile beskrajno esto kopirane i u mozaiku! 4ozos,
umjetnik mozaika iz 8ergama, autor je 98oda s ostacima gozbe; i poznatog prizora s pticama
koje piju vodu iz kantarosa0 u oba sluaja radi se o poznatim djelima koja su doivjela brojne
kopije! ,ozaici helenistikog tipa u obliku emblema "osobito popularni u zadnjem stoljeu
pr!@r!+ ini se da izlaze iz mode u doba ranog carstva!
"Prema0 D! 4trong, Roman Art, str! K3)(3+
.
>H3
4. Slikarstvo i mozaici Augustova doba
%zraena je tendencija da se rimsko slikarstvo promatra izolirano od ostalih tehnika
unutranjeg ukraavanja, ali na taj nain nikada neemo u potpunosti razumjeti rimski ukus!
Rimsko zidno slikarstvo treba promatrati u kontekstu, zajedno s mozaikom, tukaturama i
drugim tehnikama! 4 promjenama ukusa u rimskom slikarstvu, mijenjala se i moda mozaika!
8rocvat helenistikog mozaika u %taliji dogaa se u vrijeme 98rvog; i ranog 9Drugog
pompejanskog stila;, a primjeri u 8ompejima jednako su kvalitetni kao i radovi na
helenistikom %stoku! #elianstven ukrasni medaljon s prikazom lava u rustinom ambijentu
podsjea na mozaike na grkom otoku DeluB meutim, ima i primjera koji nadilaze sve to je
naeno na grkim otocima! :sim emblema, imamo nekoliko primjera opus vermiculatuma u
vidu dugakih uskih /rizova, npr! lijepi niz prizora s egipatskim krajolicima, sa ivotinjama i
pticama koje se istiu na svijetloj podlozi! 6a jednom veem mozaiku iz 8ompeja prikazana
je, pak, izvanredna serija kazalinih maski povezanih bogatim snopovima cvijea i voa u
tipino helenistikom stilu! Apotrijebljen je veliki izbor obojanog kamena s djeliima stakla
kako bi se postigli specijalni e/ekti! Sini se da je ova vrst mozaikih emblema poela izlaziti
iz mode u trenutku kada su se poeli razvijati raskoniji ukrasni oblici 9Drugog stila;! Do
ovog vremena, mozaik je postao uobiajeni ukras rimskih podova, no prisutna je i tendencija s
relativno jednostavnom podnom povrinom i raskonije ukraenim zidovima! Razvoj osobitih
italskih stilova mozaikih podova u pravilu moemo pratiti u gradovima @ampanije i drugdje!
A :stiji taj razvoj moemo pratiti od kasne Republike nadaljeB obiljeena atmos/erom srednje
klase, rimska luka nudi dobar uvid u ukus toga vremena!
6ajraniji ostijski podovi obino su bili izraeni u crvenom opus signinumuB
>3>
rijetki su nalazi
tesera jednostavnih uzoraka ili nepravilnih dijelova obojanog mramora utisnutih u cementu! A
>! stoljeu pr! @r! podovi su takoer u potpunosti izraivani od bijelih tesera, s kojima su
ponekad pomijeani komadi obojanog mramora! 6ajraniji podovi u 1mpuriasu u Tpanjolskoj,
koji vjerojatno datiraju iz oko &3! godine pr!@r! imaju uzorke bijelih tesera u obliku meandra i
mrea na podlozi crvenog opus signinuma! A neto kasnijem razdoblju, kue u kolonijama
ukraene su ambicioznijim crno)bijelim uzorcima, od kojih neki podsjeaju na mozaike na
>3>
Rije je o zidnoj i podnoj presvlaci sastavljenoj od crvenkaste mjeavine opeke i buke! ,aterijal je vrlo
otporan te je esto upotrebljavan u konstrukciji cisterna, termalnih prostorija ili manje luksuznih podovaB usp!
,eder, n!dj!, str! >(>!
>H'
Delu! 1trij @ue 2 ima mozaik od bijelih, grimiznih i crnih tesera pomijeanih s nepravilnim
komadima obojenog mramora! A 1ugustovo vrijeme, u :stiji i drugdje, veina mozaika imala
je jednostavne, bijele)na)crnom ili crne uzorke, ponekad s /ragmentima obojanog mramora! %
dalje se javljaju kompozicije u tradiciji emblema, jedna od njih u 1kvileji, primjerice,
vjerojatno iz 1ugustovog doba, ukljuuje verziju poznatog motiva 98oda s ostacima gozbe; u
guilloche okviru i vitice meu kojima nalazimo i manji broj staklenih tesera! Akus ranog
carskog razdoblja openito pokazuje sklonost za jednostavne podove to je vidljivo u brojnim
kuama u 8ompejima i Eerkulanumu! 1trij u kui $asa dellFAtrio a mosaico u Eerkulanumu
ima velike crno)bijele pravokutnike s jednostavnim crnim viticama rasporeenima oko
impluviuma, a i ostali mozaici u kui u pravilu su crno)bijeli! A hodniku peristila mozaici su
bijeli s mramornim /ragmentima, veinom crne, sive ili bijele boje! 4redinom > stoljea n!@r!
moderni su crno)bijeli geometrijski uzorci s rijetkim arenim e/ektima! Sini se da je raskona
viebojna emblema koja se vrlo dobro uklapala u stroge zidne ukrase prvog stila, u %taliji
izala iz mode! A drugim dijelovima carstva, osobito u 4jevernoj 1/rici i 4iriji, tradicija
embleme i opus vermiculatuma se nastavlja bez prekida! $mbleme su bez sumnje postale
kolekcionarski primjerci, a tijekom 2! stoljea n!@r! dolo je do novog procvata vermiculatum
tehnike!
2ipini mozaici >! stoljea svi imaju crno)bijele geometrijske uzorke, s vrlo oskudnom
upotrebom boje! 6o, raste potranja za bogatijim podovima izraenim od rezanih dijelova
mramora, tehnika poznata kao opus sectile' :d 1ugustovog razdoblja nadalje, Rimljanima je
dostupan irok izbor obojanog mramora, o emu svjedoe podovi kua u kampanijskim
gradovima, gdje se opus sectile javlja zajedno s podovima nainjenim od tesera! Opus sectile
je oito bio popularan neposredno prije propasti 8ompeja i Eerkulanuma "(H! n!@r!+, kada
openito dolazi do izraaja sve vea sklonost polikromiji! 6eke ambiciozne dekorativne
kompozicije poznate su iz kasnih kua u Eerkulanumu, npr! iz 9@ue jelena;, gdje su tesere
na podovima jo uvijek crno)bijele!
A carskom razdoblju mozaik je postao jedna od najeih tehnika ukraavanja diljem rimskog
svijeta, tako da mozaici u svakom pregledu rimske umjetnosti zauzimaju vano mjesto, iako
ih relativno malo ima pravu umjetniku vrijednost! Rimska rije za pod je pavimentum, dok
za mozaike podove rimski povjesniar 4vetonije koristi naziv tessellata pavimenta! 8linije,
pak, kae da su oslikani podovi iz ranijeg razdoblja zamijenjeni onim to naziva lithostrota,
to najvjerojatnije podrazumijeva pod sainjen od tesera s mramornim /ragmentima ili, pak, u
tehnici opus sectile, koja je popularna u njegovo vrijeme! 2ehnika uglavnom ostaje ista0 i
>H*
#itruvije i 8linije opisuju slojeve koji se sastoje od statumena "leite+, rudusa "lomljeni
kamen i vapno+, te nucleusa "usitnjena opeka i vapno+, na koju se postavlja mozaiki pod!
4astav i boja leita u stvarnosti poprilino varirajuB ako je pod bijel, upotrijebit e se vapno i
mramorni prah, ali esta je i crvena buka! A sluaju rimskih mozaika izbor lokalnog i
uvoznog kamena je velik, a staklo "staklena pasta+ je razmjerno rijetko sve do 2! i 3! stoljea
n!@r!
Razvoj mozaika u provincijama razlikuje se od mjesta do mjesta, ovisno o umjetnikoj
tradiciji, ali u zapadnim provincijama mozaici su uglavnom rijetki u >! stoljeu n!@r!B svi
sauvani primjeri su relativno jednostavni crno)bijeli geometrijski uzorci! 6ajraniji primjeri
na zapadu najee potjeu iz iznimnih zgrada kao to je na primjer palaa u Lishbourneu ili
kompleks u 2rieru koji je vjerojatno bio sjedite prokuratora provincije Galia Gelgica!
8ostoje jo mnogi vani vidovi unutranjeg ureenja koje bi trebalo spomenuti' Opus sectile
nije koriten samo kao ukras za podove, ve i za zidove soba, osobito dijelova blie podu! %
ova tehnika potjee iz helenistikog razdoblja i vjerojatno je tijekom kasne Republike bila
ee koritena no to daju naslutiti sauvani dokazi! #e spomenuti relje/i "engl! tekst, str!
K3+ bili su bez sumnje kombinirani sa zidnim ukrasima od obojenog mramora! A razdoblju
ranog -arstva nailazimo na primjere opus sectilea( ukljuujui neke iz 8ompeja, meu kojima
je i poznata /igura #enere u giallo antico na crnoj pozadini! Giallo je bio jedan od
najpopularnijih oblika mramora za ovu svrhu zbog svoje atraktivne boje! #jerojatno je da je
tijekom prvog stoljea za podove reprezentativnih soba kraljevskih rezidencija koriten opus
sectile prije nego tehnika tessellatuma!
>32
:d malobrojnih sauvanih primjera moemo navesti
podove nim/eja u Domus &ransitoria "6eronovo doba+ i lijep uzorak u dvorani ispod Domus
>lavia "carska palaa Llavijevaca na 8alatinu+, vjerojatno dio sruene 6eronove ?latne palae
"Domus aurea+!
?idni mozaici koji su se pojavili u >! stoljeu pr!@r! i postali vrlo popularni u ukrasnim
kompozicijama tijekom prvog stoljea n!@r! pripadaju prilino drukijoj tradiciji od one
podnih mozaika! Rimska rije za zidni mozaik je opus musivum( a tehnika se vjerojatno
razvila iz ukraavanja spilja i nim/eja u bogatim rimskim vilama kasne Republike i ranog
-arstva! 6ajranije verzije veinom su izraene od koljaka i komada staklene paste, ali su s
vremenom ornamentalni uzorci s veim koliinama staklene paste postali uobiajeni! :va vrst
>32
&essellatum "tessellati+ podrazumijeva razliite tipove podnih mozaika0 monokromne, polikromne,
geometrijske, /iguralne, izvedene kamenim ili mramornim teserama veliine i do 2 P 2 cm! 2esere mogu biti i od
staklene paste, ali i opekeB usp! ,eder, n!dj!, str! >(>!
>HK
ukrasa je posebno povezana s arhitekturom /ontana i ornamentalnih pilja, ali se u >! stoljeu
n!@r! susree i u kombinaciji sa zidnim slikama na /ontanama i u lararijima u 8ompejima! A
ovoj /azi ukrasne kompozicije blisko su povezane sa slikarstvom, kao to je vidljivo iz
primjera u kui 8osejdona i 1m/itrite u Eerkulanumu "*>+! Ligure su prikazane u raskonom
arhitektonskom okviruB kao i u sluaju prije spominjanog opus vermicuatluma, rije je o
kopijama originalnih slika, koje su ovdje izraene u staklenoj pasti iroke palete boja! 4a
svake strane /igura su vitice i arhitektonski elementi povezani s arhitekturom 9Setvrtog stila;,
a povrh vitica uzdie se ornamentalni baldahin! A kui 8osejdona i 1m/itrite, na susjednom
zidu 7 dio neega to je vjerojatno bilo svetite za lare "lararij+ 7 nalazi se kompozicija u
plavom sa ivotinjama, girlandama i /rizom sastavljenim od gri/ona i bradatih glava! @roz
cijelu svoju povijest ovaj tip mozaikog ukrasa bio je usko povezan sa slikarstvom, a u
imunijim kuama na taj su nain bili ukraeni itavi zidovi! 6jegova upotreba na /ontanama
nastavila se i kasnije, kada je posebno est dio unutranjeg ukrasa u velikim rimskim
termama, esto u kombinaciji s razliitim tipovima opus sectilea!
Druga vrsta unutranjeg ukrasa koja je postigla visok standard u boljim rimskim kuama i
vilama je tuko relje/! 2akoer potjee iz helenistikog razdoblja, ali su ga =rci koristili za
imitaciju arhitekture, kao u 98rvom pompejanskom stilu;, a malo za /iguralne ukrase!
,eutim, sve je vjetije koriten u %taliji u vrijeme kasne Republike, npr! na svodovima kao u
9@ui kriptoportika; u 8ompejimaB iz ranog 1ugustovog razdoblja potjeu neki izvanredni
primjeri bogati /iguralnim motivima u niskom relje/u koji je ukraavao kako zidove tako i
stropove! 6ajbolji primjeri potjeu iz @ue Larnesina "52, 53+ gdje nailazimo na kombinaciju
idilinih krajolika i /igura s izvanredno delikatnim ornamentalnim motivima, repertoar koji je
gotovo istovjetan onome u slikarstvu toga razdoblja! Aostalom, relje/i u tuku i slikarstvo
oduvijek su bili usko povezaniB u 8ompejima i drugdje imamo primjere velikih povrina
zidnog ukrasa izvedenih dijelom u tuku, a dijelom u bojama! 4lavan je primjer iz 8ompeja s
raskonom arhitektonskom pozadinom u kombinaciji s dionizijskim /igurama, koji se nalazi u
6acionalnom muzeju u 6apulju!
.
6a podruju unutranjeg ureenja su se tijekom 1ugustovog razdoblja dogodile znatne
promjene! @arakteristian primjer je stil koji ,au zove 92rei pompejanski stil;B on proizlazi
>H(
dobrim dijelom iz ranijih ukrasnih shema, ali u konanici zadobiva sasvim drugaiji karakter!
#eina ukrasa u kuama koje se povezuju s carskim obiteljima pripada posljednjoj /azi
9Drugog stila;! 5eDen je 9Drugi stil; podijelio u dva dijela0 i+ raniju /azu do oko '*! godine
pr!@r! kada je zid gotovo u potpunosti zatvoren, s najboljim primjerima u tzv! 9@ui gri/ona;
"2*+ i ii+ od oko '*! godine pr!@r! nadalje, kada se javljaju arhitektonske viste i krajolici!
Givijina kua na 8alatinu i @ua Larnesina kasni su primjeri druge /aze, koja najbolje dolazi
do izraaja u 8oli/emovoj sali "Sala di #oli!emo+0 zid je razlomljen, a vrsti arhitektonski
okvir ustupa mjesto kombinaciji kopija velikih ta/elajnih slika "pinakes+ i /antastinog
arhitektonskog okvira! :va je /aza oigledno dola u modu na poetku 1ugustova doba,
budui da je #itruvije vrlo kritian prema odbacivanju realistinih oblika na raun
/antastinih ukrasa "vidi str! HK u engl! tekstu+! @oliko danas moemo procijeniti, ovaj razvoj
je ogranien na Rim i u razvijenoj /ormi se javlja na ukrasima u Larnesini, gdje je
arhitektonska ukrasna cjelina razlomljena kako bi se pojedini arhitektonski elementi
prilagodili imitacijama slika raznih veliina "'K+!
8rijelaz iz 9Drugog; u 92rei stil; moemo pratiti na izvanrednim oslicima u Larnesini iz
otprilike >H! godine pr!@r! @ubikulum 2 5 ukraen je arhitekturom koja ostavlja nestvarni
dojam i slui kao okvir za slike, lagana je i razigrana! :vo je soba s 9klasinim; ukrasima,
izvanrednim kopijama remek djela iz *! stoljea pr!@r!, u zapanjujue preciznoj izvedbi!
Druge sobe u istoj kui prilino se razlikuju u pogledu dojma i namjereB crni salon "oecus+ je
primjer upotrebe snanih boja koje su obiljeje 92reeg stila;, poglavito u zimskim sobama!
:vdje imamo vedre, matovite arhitektonske ukrase na vrstoj pozadini koji stvaraju
izvanrednu atmos/eru, neto poput kineske gra/ike! 4like u $asa del !rutteto u 8ompejima, s
prikazima egipatskih bogova i drugim motivima, potvruje da u julijo)klaudijevskom
razdoblju popularnost crnih ukrasnih shema ne jenjava! 8romjena iz 9arhitektonskog; stila u
tzv! 9kandelabar; stil dogodila se, izgleda, izmeu 23!)>*! godine pr!@r!, to doznajemo
zahvaljujui unutranjosti -estijeve piramide u Rimu ">2! pr!@r!+, koja je oslikana na isti
nain!
8remda stil ovih oslika moe izgledati kao posljedica razvoja rimskog ukusa, umjetnike i
velik dio ukrasnog repertoara treba dovesti u vezu sa stranim utjecajima! #lasnik Larnesine,
koji je vjerojatno najbolji primjer kultivirane i dokone klase svoga vremena, ima razliite
ukuse koji ukljuuju zanimanje za aleksandrijsku poeziju i motive egipatskog podrijetla, kao i
klasino "grko+ slikarstvo! Amjetnici koji rade za njega su raznovrsni, sposobni povinovati se
svakom njegovom zahtjevu, a jedan od njih, 4eleukos, sasvim sigurno je maloazijski =rk, koji
svoja djela potpisuje na grkom! ,ale slike koje su dio zidnog dekora ukljuuju vrlo dobre
>H&
imitacije ranoklasinog /iguralnog slikarstva, a nalazimo i manji broj krajolika, kao i poznati
ciklus sa scenama egipatske tematike! 2ehnika je zasigurno u odreenoj mjeri ovisila o
podrijetlu i vjetini pojedinog umjetnika! #itruvije navodi vrlo precizne /ormule za rimsku
/resko tehniku, a primjeri sugeriraju da su one u pojedinim sluajevima vjerno potivane, npr!
u sali za objed "ta2linum+ Givijine kue, gdje su primjenjeni slojevi buke, pozzolane i
pijeska! Lresko je najea tehnika u rimskom slikarstvu, iako drugdje, poglavito u
8ompejima, nailazimo i na primjere slikarstva u temperi! 2akoer se pretpostavlja da je
vezivni materijal za temperu emulzija buke! 6eke boje vjerojatno su nanoene naknadno, u
tehnici tekueg voska! 1naliza slika iz 5oscotrecasea pokazuje da je sloj buke od mramorne
praine bio nanesen na polumokri gips, a onda riban i poliranB na ovaj sloj, dok je jo bio
mokar, bio bi nanesen drugi i trei sloj mramone praine, a onda poliran! 6a taj je nain
povrina bila dovoljno glatka i nije joj bila potrebna glazura ili vosak za sjaj koji je obiljeje
mnogih rimskih oslika!
=lavna promjena u unutranjem ureenju tijekom 1ugustove vladavine ini se da se dogodila
oko >*! godine pr!@r!, kada je zidna povrina u potpunosti 9zatvorena;, a dodaju joj se
ra/inirani arhitektonski detalji i male slike 7 u obliku minijatura ili veih kompozicija 7 kao
to su one koje moemo vidjeti u sali za objed "ta2linum+ 9#ile misterija; u 8ompejima!
92rei stil;, kako ga zovemo, ima sva ona obiljeja koja su bila odbojna #itruviju0
9izmiljene grozote, a ne istiniti prikazi I ali, ljudi u tim prevarama ne nalaze nita loe ve,
sasvim suprotno, oduevljeni su njima i nije ih briga da li neto od toga doista postoji ili ne!;
Doista, 92rei stil; je vjerojatno najuspjeniji rimski stil u unutranjem ureenjuB neki od
najboljih primjera ovog stila su slike iz vile u 5oscotrecaseu, s /inim arhitektonskim
/antazijama i lijepo izvedenim mitolokim i idilinim scenama koje su dio ukrasne sheme! 6o,
izgleda da ovaj stil nije bio dugog vijeka, jer su uskoro u postojeu shemu ubaene
arhitektonske viste, to je openito obiljeje 9Setvrtog stila;, u kojemu se velike iste
povrine kombiniraju s krajolicima u perspektivi! A 8ompejima nalazimo dobre primjere
ovog kompromisnog stila, nastale u razdoblju izmeu potresa K2! godine i provale #ezuva (H!
godine n!@r! 2ablinum u kui Gukrecija Lronta dobro ilustrira ranu /azu ovog razvoja "66+, a
u kui #ecija "65+ nekoliko soba je oslikano e/ektnim primjerima ovog stila, poglavito
triklinij te salon "oecus+ s prikazima Dirke, 8enteja i Eerakla!
Amjetnici koji su ukraavali rimske kue nisu bili niti slavni niti veliki majstori! @ao to kae
8linije, samo su slikari sredinjih polja "ta2ulae+ bili poznatiB rad dekoratera velikim je
>HH
dijelom bio oponaateljski, u stilu i tehnici ovisan o dobro poznatim remek djelima! %pak, neki
od ovih umjetnika bili su izrazito vjeti! @od najboljih djela esto je prisutan izvanredno /in
crte, primjerice na malim slikama na mramoru u @ampaniji, meu kojima se istie kentaur iz
Eerkulanuma "8useo Na)ionale u 6apulju+, remek djelo delikatnog crtea s izvanredno
suptilnim sjenenjem, vjerojatno bolji rad i od poznatih 9@ockara; "8useo Na)ionale+,
mogue kopija prema originalu iz kasnog *! stoljea pr!@r! 6ekoliko boljih umjetnika
poznajemo po imenu0 Lamul ">amulus+ je postigao veliku slavu sa slikama u 6eronovoj
9?latnoj palai; "usp! str! >22, >&' u engl! tekstu+, a u 1ugustovo vrijeme djelovao je 4tudije
"Studius+, koji je izraivao krajolike i vrtove, poput onoga u kui careve ene Givije, u vili
kod 8rima 8orta "47, 48+! 5udui da su ove zidne slike gotovo jedini pokazatelj razvoja
klasinog "grkog+ slikarstva, izazvale su veliko zanimanje povjesniara umjetnosti! 4ve od
Fickho//a, sredinje pitanje odnosi se na originalnost nekih od ovih djela, primjerice
razliitih vrsta krajolika!
8roblemi zapoinju s kasnijom /azom 9Drugoga stila;, o ijim uzorima se uvelike
raspravljalo! #e spominjane scene iz :diseje "27, 28+ sadre niz krajolika s /iguramaB
umjetnik, premda prikazuje mitoloku temu, daje mjestu radnje vie prostora nego ikad prije i
vjetom upotrebom boje i perspektive stvara atmos/eru bajke koja dobro odgovara opisanim
dogaajima! 8ostoje sasvim suprotna miljenja o podrijetlu ovog stila0 dok jedni istiu da su
takvi mitoloki krajolici nepoznati u grkoj umjetnosti, ak i u helenistikom razdoblju i da
ovise o zahtjevima rimskog ukusa, drugi zastupaju miljenje da su takvu vrstu slikarstva
oigledno razvili helenistiki umjetnici! 6a ovaj problem moemo samo uvjetno odgovoritiB
doista postoji mogunost da takva vrst krajolika s /igurama ima izvor u helenistikoj
umjetnosti, kao i u drugim sluajevima gdje su /iguralni elementi ukljueni u ukrasne sheme
9Drugog stila;! Dovoljno je prisjetiti se arhitektonskih vista kao to su one u 5oscorealeu,
koje zasigurno oponaaju motive iz grke scenogra/ije ili /iguralnih slika u 9#ili misterija; ili
u 5oscorealeu, koje pokazuju oigledan utjecaj helenistikih predloaka!
1li, dok je helenistiko podrijetlo za rimsko ukrasno slikarstvo jednostavno prepoznati, to
ujedno ne iskljuuje mogunost da su neki novi koraci u slikarstvu posljedica razvoja u
rimsko doba! %konogra/iju i stil rimskog slikarstva danas najbolje moemo prouavati na
/ragmentima iz 8ompeja u 8useo Na)ionale u 6apulju! 8raksa uklanjanja dijelova oslika
prestala je tek u >H! stoljeu, ali veina najboljih primjera do tada su ve bili izvueni iz
izvornog konteksta! 6a tim /ragmentima moemo pratiti cijeli dijapazon rimskog ukusa,
ukljuujui portrete, anr scene, vjerske prizore, krajolike i mitoloke slike svih vrsta! ,eu
233
najbolje primjere ubrajaju se male vinjete s prikazima krajolika ili arhitekture, ukljuujui
prikaz luke u vili kod 4tabija ili prikaze kampanijskih vila u 8ompejima! 2akve teme,
posebno popularne tijekom 92reeg; i 9Setvrtog stila; pripadaju tipu prikaza poznatom kao
sakralno)idilini krajolik, koji se u rimskom slikarstvu javlja u kasnom 9Drugom stilu;!
%zvanredni rani primjer je /riz u smeoj i utoj boji iz ta2linuma u Givijinoj kui "49+! 2aj
primjer, kao i veina slika ovog tipa, naslikana je u karakteristinoj tehnici brzog poteza koji
cilja na koloristike e/ekte 7 suprotno modeliranju koje je obiljeje klasinog slikarstva!
@ombinacija boja, bilo da je rije o monokromnima u Givijinoj kui, ili maglovito plavim i
zelenim koje su popularne u 8ompejima, stvaraju sasvim drugaiju atmos/eru0 one prikazuju
neku nepoznatu zemlju, uronjenu u nejasne i prozrane obrise /antastike i predstavljaju vrlo
matovite interpretacije prirodnog svijeta!
@oliki je stvarni rimski doprinos ovoj likovnoj tradiciji teko je procijeniti! :penito se ini
da su najei motivi brdoviti krajevi i umeB kompozicije i boje polaze od prirode, ukoliko
odabir boja nije namjerno ogranien na jedan jedini ton! Dubina prostora vrlo je dobro
prikazana i esto se koristi zrana i linearna perspektiva, premda ih slikari najee
primjenjuju proizvoljno! Cedan vid krajolika za koji se ne ini da postoje prethodni uzori je
krajolik s vilom, na kojemu prepoznajemo arhitekturu i graevine u @ampaniji i drugim
dijelovima italske obale! #eina drugih prizora vjerojatno je nastala drugdje, ponajprije u
"helenistikom+ $giptu!
A ukrasnim shemama 9Drugog; i 92reeg stila; susreemo dva razliita pristupa mitolokoj
slici! A prvom su /igure najvaniji dio kompozicijeB drugi stavlja vei naglasak na mjesto
radnje! #ea vanost krajolika u ovoj drugoj kategoriji ini se da je izvorni rimski doprinos,
kao to je to moda i oslikano polje 9neprekinute naracije;, odnosno, prikaz vie uzastopnih
prizora iz istog mita u istom krajoliku! 6aznaka takvog pristupa bila je prisutna ve i u
:disejevom /rizu "27, 28+, ali ini se da bi kompozicije ovog tipa mogle biti rimskog
podrijetla!
4adraj slika uvijek je od izuzetne vanosti! 6ajvee je zanimanje za mitoloke scene,
poglavito one s temama osvete, kazne i patnje! Dva nasuprotna oslikana polja u jednoj kui iz
8ompeja s /igurama u krajoliku prikazuju %kara i 1ndromedu, a heroji Eeraklo i 1hilej
odabrani su kao simboli besmrtnosti! Dionizijske "5akhove+ i %zidine misterije sve su
popularnije i daju naslutiti razvoj bogate eshatologije rimskih zagrobnih spomenika u 2!
stoljeu! A ta2linumu kue Dioskura u 8ompejima su slike 1hileja, zajedno sa sporednim
dionizijskim motivimaB 1hilej, koji se odrekao lagodnog ivota da bi postao besmrtni heroj,
23>
posebno je privlaio Rimljane onog doba! Razvoj ove ideologije nudi objanjenje za kasniji
uspjeh rimskog mitolokog sarko/aga!
Sini se da veina velikih oslikanih polja u ukrasnim shemama 92reeg; i 9Setvrtog stila;
predstavlja manje ili vie neposredne kopije poznatih remek djela, napravljene ili prema
samim slikama ili prema kartonima koji su bili dostupni dekoraterima! :vo zakljuujemo ne
samo iz pisanih izvora, ve i iz samih slika, budui da istu sliku moemo prepoznati u raznim
verzijama koje se, dakako, razlikuju jedna od druge, budui da nije postojala mogunost
mehanike kopije, kao sa skulpturom! %mitacija ove vrste ne iskljuuje radove visoke kvalitete
ili znatne osobnosti u izrazu! ?idne slike iz bazilike u Eerkulanumu otkrivaju vrlo vjetog
umjetnika 7 znanog kao 9,ajstor iz Eerkulanuma; 7 koji je autor dobro poznatog prizora s
Eeraklom i 2ele/om! 8rikaz 2ezeja s ubijenim ,inotaurom "50+, koji moemo usporediti s
banalnom verzijom iz kue =avija Ru/a u 8ompejima, sada u 6apulju, je daleko najbolja
verzija ove poznate teme!
>33
Rad nekolicine boljih umjetnika mogue je slijediti putem
njihovih narudbi0 jedan od umjetnika iz Eerkulanuma ini se da je radio i u kui 92raginog
pjesnika;, kui 9@itarista;, kao i kui 9,arsa i #enere; u 8ompejima! 6jegov rad
prepoznajemo prema tehnici kista i nainu na koji koristi perspektivu te svjetlo i sjenu!
6edavna studija slika u kui 9Dioskura; dala je sline rezultate!
"Prema0 D! 4trong, Roman Art, str! H')>3K+
```
>33
Asp! analizu iste slike kod R! 5ianchi)5andinellija!
232
LITERATURA
(za poglavlja II.-V.)
>! Ludwig GOLDSCHEIDER, Roman #ortraits, Gondon, >H'3!
2! Ranuccio BIANCHI-BANDINELLI, Rome( the $entre o! #ower, Gondon, >H(3!
3! Donald STRONG, Roman Art, Qale AniversitD 8ress, >H&&!
'! Diana E. E. KLEINER, Roman Sculpture, Qale AniversitD 8ress, >HH2!
*! Susan WALKER, Greek and Roman #ortraits, 5ritish ,useum 8ress, Gondon, >HH*!
K! Franois BARATTE, Histoire de lFart anti:ueB lFArt romain, 8aris, >HHK!
(! Nenad CAMBI, <mago animi, 4plit, >HHH!
&! Nenad CAMBI, Antika, ?agreb, 2332!
233
SADRZA1
Avodna napomena 2
%+ Amjetnost Rima0 uvodna razmiljanja '
%%+ Rimski urbanizam i arhitektura 23
Avodna napomena 2>
1rhitektura kao moralni red 23
:snivanje gradova 2*
@onstrukcije i materijali 2&
8rimjer analize 32
Rim0 grad "Arbs+ i svijet ":rbis+ 3(
Rast gradskog stanovnitva 3&
Lorum '2
Razvitak arhitekture u doba 1ugusta '(
Rimska arhitektonska revolucija K3
-arska palaa na 8alatinu (3
Giteratura (*
%%%+ Rimski povijesni relje/ (K
Avodna napomena ((
Rani relje/i (&
Relje/ u vrijeme kasne republike &2
1ugustov :ltar mira &*
Llavijevci &H
Cosip Llavije0 2rijum/ #espazijana i 2ita nad Jidovima H'
2rajanov /orum, stup i 9#eliki /riz; HK
Guk u 5eneventu i drugi javni spomenici >3>
Relje/na skulptura iz vremena Eadrijana >3'
Dinastija 1ntonina >3K
23'
Eerodijan0 8ertinaksov pogreb i apoteoza >3&
Relje/i iz vremena ,arka 1urelija >>3
8rimjeri analize >>3
%#+ Rimski portret >22
Avodna napomena >23
8odrijetlo rimskog portreta >2'
8oeci grkog portreta >2K
Gik Rimljanina >32
Razmiljanja o rimskom portretu >'2
Rani portreti >''
8rijelaz iz Republike u -arstvo >'&
1ugustov portret >*3
8ortret i carski ukus u vrijeme Eadrijana >*(
8ortret u vrijeme ,arka 1urelija >K3
-arski portret i carski kult >K2
8rimjeri analize >KK
#+ Rimsko slikarstvo >((
Avodna napomena >(&
8linije o slikarstvu >&3
8oeci rimskog slikarstva >&3
?idno slikarstvo u doba Republike >&(
4likarstvo i mozaici u 1ugustovo doba >H*
Giteratura uz poglavlja %%!)#! 23'
41DRJ1C 23*
23*