You are on page 1of 3

EDUKATIVNI LANAK

BIBLID: 0370-8179, 136(2008) 5-6, p. 331-333

EUTANAZIJA I RELIGIJA
Vladeta JEROTI

Sa dolaskom 21. veka stanovnici Zemqe otkrivaju da wihovim ivotom sve vie upravqaju sile koje su, u punom smislu te rei, neodgovorne.
Pol Kenedi [1]

UVOD o vek je, bio on ver nik ili ne ver nik, od u vek e leo da i vi re la tiv no do bro, ali isto ta ko, ne kad i vi e, ga jio je e qu i na du da re la tiv no mir no umre. Za hri an skog o ve ka ovo mir no umi ra we je ja sno iz lo e no u hri an skoj mo li tvi u ko joj se ka e: ... da kraj i vo ta na eg bu de hri an ski, bez bo la, ne po sti dan, mi ran, i da do bar od go vor da mo na stra nom su du Hri sto vom, mo li mo. Ova mo li tva iz Li tur gi je sve tog Jo va na Zla to u stog i Va si li ja Ve li kog iz go va ra se ve sto le i ma sva ke ne de qe u sva koj hri an skoj cr kvi. Mir no, ne po s tid no, hri an sko umi ra we pod ra zu me va umi ra we u sve snom sta wu, ko je omo gu a va hri an skom ver ni ku da se pred du hov nim li cem is po ve di i na taj na in oka je gre he ko je je po i nio u i vo tu, a ko ji uz ne mi ra va ju we go vu sa vest, da bi se ova ko is po ve en i po ka jan, a za tim pri e en, po mi rio s Bo gom u ko jeg je ve ro vao i pred i ji Sud tre ba da iza e. U pa tri jar hal nom hri an skom dru tvu (u srp skom pra vo slav nom dru tvu ta ko e), ko je je tra ja lo sko ro dve hi qa de go di na, a ko je da nas, na na e oi, re la tiv no br zo i e za va, bi lo je pri rod no da ne sa mo hri an ski ver nik umre na na in ka ko se to u po me nu toj mo li tvi ka e (po sto je i po seb ne mo li tve u hri an skoj cr kvi za pred smrt na sta wa ver ni ka ko ja tre ba da ubr za ju iz la zak du e iz te la), ve i da bu de od rod bi ne, pri ja te qa i me di cin skog oso bqa do kra ja i vo ta pri stoj no ne go van i zbri nut, bez ob zi ra na te i nu bo le sti i we no tra ja we. Po zna to nam je svi ma da je da nas, na po et ku 21. ve ka, op te sta we dru tva u ko jem i vi mo (mi slim na za pad no e vrop sku, do sko ra hri an sku ci vi li za ci ju i kul tu ru) ra di kal no pro me we no go to vo u sva koj obla sti i vqe wa, a on da, sva ka ko, i umi ra wa. Sla bqe we hri an ske ve re pod ra zu me va i po ja a nu sum wu ili ko na an pre sta nak ve ro va wa u i vot du e po sle smr ti. Hri an ska cr kva iz gu bi la je uti caj na do sa da we ver ni ke, ka ko u po gle du odr a va wa cr kve nih pra vi la u sva ko dnev nom i vo tu, ta ko i u po gle du od no sa hri an ske re li gi je pre ma sa vre me noj 

na uc i. Na pra gu 21. ve ka stal no se sme wu je broj ver ni ka u ri mo ka to li koj i pro te stant skoj cr kvi, ali ne i u pra vo slav noj, ko ja u is to no e vrop skim, biv im ko mu ni sti kim ze mqa ma do i vqa va svoj ume re ni pre po rod. vr sta ve ra hri a na to kom dve hi qa de go di na tra ja wa hri an stva i to ve ra da je Bog o ve ku na po et ku udah nuo i vot, te je ta ko od Bo i jeg Du ha o vek po stao du a i va, i ve ra da je Bog onaj ko ji od lu u je o kra ju o ve ko vog i vo ta (otud traj na osu da sa mo u bi stva u hri an stvu) du bo ko je uz dr ma na u du i sa vre me nog o ve ka; otu da se (ma da ne sa mo zbog gu bit ka unu tra we ve re) ne pre kid no po ve a va broj sa mo u bi sta va u sve tu, a sve su e i raz lo zi da o vek tre ba, ako ho e, slo bod no da od lu u je o kra ju svog i vo ta, pre sve ga, kra ju u ne koj te koj bo le sti. Euta na zi ja (gr ka re ko ja zna i la ko i br zo umi ra we) po sta je ta ko da nas sve gla sni ja, pro dor ni ja i uspe ni ja. S tim u ve zi, pod se a mo na dva fe no me na ko ja su uve li ko ras pro stra we na u za pad nom (a i u na em) sve tu: sve je ma we te kih i sta rih bo le sni ka ko ji umi ru u svo joj ku i, a na po no vqe ne an ke te u Sje di we nim Ame ri kim Dr a va ma sa pi ta wem ka kvom smr u bi ste e le li da za vr i te i vot, vi e od 90% is pi ta ni ka je od go vo ri lo da je e qe na smrt na gla smrt! Tre ba li se opet se ti ti drev nog i traj nog hri an skog ue wa o bla go de ti sve snog umi ra wa hri an skog ver ni ka! ISTORIJAT EUTANAZIJE One ko ji sla bo po zna ju isto ri jat euta na zi je mo e da iz ne na di po da tak da je euta na zi je od uv ek bi lo u pro lo sti o ve an stva, tj. da ona pred sta vqa pra sta ru qud sku prak su. Do voq no je pod se ti ti da su na ka zno ro e na de ca ili ona ko ja su ta kva po sta la usled ne ke bo le sti po sle ro e wa bi la u Spar ti osta vqa na na jed nom ve li kom bre gu na Pe lo po ne zu. Ova dra sti na me ra slu i la je, iz me u osta log, i kao pri rod na se lek ci ja iz me u ja kih i sla bih, kao sve sna me ra za re gu li sa we na ta li te ta. I dru gi sta ri na ro di pre Spar ta na ca sli no su po stu pa li (Egip a ni, na pri mer). Do vre me na pri ma wa hri an stva, a de li mi no i po sle to ga do ba, iste me re pre ma de ci ro e noj s raz li i tim te le snim i du ev nim ma na ma pred u zi ma li su Ger ma ni i Slo ve ni. Kod tzv. pri rod nih na ro da est je bio obi aj da se sta ri i bo le sni qu di ubi ja ju, bi lo na sop stve ni zah tev, bi lo od lu kom po 331

SRPSKI ARHIV ZA CELOKUPNO LEKARSTVO

ro di ce i dru tve ne za jed ni ce, a naj e e zbog osku di ce u hra ni. Go di ne 1895. u Ne ma koj Al fred Plec (A. Pletz) se u svo m de lu Glav ni obri si ra sne hi gi je ne (Grunden li nien einer Ras senhygi en e) za la gao za euta na zi ju iz euge net skih raz lo ga. Da li slu aj no, opet u Ne ma koj Ernst Man (E. Mann, pse u do nim za G. Hof fman-a) pred la e uni te we du ev no bo le snih qu di; ni je dan, ni dru gi pred log ni je u Ne ma koj bio pri hva en. Pr vi ozbiq ni ji po kret u za la ga wu za euta na zi ju raz vio se u En gle skoj 1932. go di ne, da bi 1952. Uje di we nim na ci ja ma bi la upu e na pe ti ci ja sa 2.513 pot pi sa na pra vo o ve ka da od lu i o svom kra ju, jer pra vo na i vot o ve ka ne zna i pri nu da na i vot. Su vi no je po mi wa ti vre me do la ska Adol fa Hi tle ra na vlast u Ne ma koj 1933. go di ne, ko ji se u okvi ru svo je su lu de ide je o i stoj i zdra voj ra si (na rav no, u pr vom re du ger man skoj) sil no za la gao za uni te we na ka zno ro e ne de ce i du ev no bo le snih qu di. Pret po sta vqa se da je do av gu sta 1941. go di ne is tre bqe no oko 80.000 bo le sni ka s shi zo fre ni jom, oso ba obo le lih od epi lep si je i pa ra li ze, du ev no za o sta lih li ca, kao i du ev no po re me e nih kri mi na la ca. Sma tra se da su upra vo ova kva zbi va wa u na ci sti koj Ne ma koj uti ca la na to da Ne ma ka do da nas zva ni no ne odo bri euta na zi ju [2]. DANAWE STAWE U SVETU Ho lan di ja je 2001. go di ne po sta la pr va ze mqa na sve tu u ko joj je euta na zi ja za ko nom do zvo qe na, dok je Bel gi ja ovo isto ui ni la 2002. Skan di nav ske ze mqe i En gle ska su na sa mom pra gu da ta ko e za ko nom odo bre euta na zi ju. Ko mi tet za qud ska pra va Uje di we nih na ci ja (The U.N. Hu man Rights Com mit tee) je 2001. go di ne kri ti ko vao le ga li za ci ju euta na zi je u Ho lan di ji, dok je Sa vet Evro pe (The Co un cil of Euro pe) u apri lu 2005. go di ne od ba cio euta na zi ju kao za ko no dav no sred stvo za pri vo e we i vo ta kra ju. Da li tre ba da se iz ne na di mo ka da u je mo da je sko ra we is tra i va we u Ve li koj Bri ta ni ji po ka za lo da 90% is pi ta ni ka sma tra da te ki i ne iz le i vi bo le sni ci ima ju pra vo da zah te va ju od le ka ra da im pre kra ti mu ke, dok 71% is pi ta ni ka mi sli da rod bi nu i dok to re ko ji se od lu e na ta ko ne to ne tre ba kri vi no go ni ti. U ve i ni evrop skih ze ma qa euta na zi ja je, iako za ko nom jo ni je odo bre na, pre ut no do zvo qe na. I da qe su po de qe na mi qe wa me u le ka ri ma u sve tu (i oni ma hri an ske ori jen ta ci je) o to me da li bo le sni ku u bez na de no te kom sta wu tre ba pru i ti me di cin sku po mo do sa mog kra ja funk ci o ni sa wa sr ca i mo zga, ili se od lu i ti za ne ku vr stu ubla e ne euta na zi je, ko ja bi pre sta ja wem da va wa me di cin skih uslu ga mo gla sa mo iz ve sno vre me (ne ka da i du e) da pro du i i vot bo le sni ku. U svom vred nom lan ku na i po zna ti le ka ri Jo ka no vi i Ni ko li [3] ener gi no od bi ja ju euta na zi 332

ju, pru a ju i je da na est do sta ube dqi vih raz lo ga za to su pro tiv we. Da nas u Sr bi ji Za kon o kri vi nom po stup ku ne kva li fi ku je euta na zi ju, ali je na i po zi tiv ni prav ni pro pi si ne odo bra va ju, te je ona ozna e na kao ubi stvo, po to je i vot prav no do bro, a we go vo uni te we po sta je po vre da prav nog do bra. Ne sum wi vo je o ve ko vo pra vo (ga ran to va no Usta vom) da ras po la e sop stve nim i vo tom, te sto ga po ku aj sa mo u bi stva i sa mo u bi stvo ne pod le u prav noj od go vor no sti. Pi ta we mo gu no sti, uslo va i na i na pre no e wa to ga pra va na dru go li ce za sad je ne ja sno i prav no ne re gu li sa no. Pre ma ne zva ni nim iz ja va ma, ve i na na ih le ka ra je pro tiv euta na zi je, ko ja se jo na zi va i ubi stvom iz mi lo sr a (u ne ma koj no men kla tu ri to je Gnadenttung, u an glo sak son skoj mercy-kil ling). NAE NEDOUMICE I PITAWA U od bi ja wu euta na zi je kod ve i ne qu di le i naj pre skri ven strah od mo gu no sti we ne zlo u po tre be ka da i ako sa mi do spe ju u bez na de no bo le sno sta we. Stav mno gih qu di, pa i pra vo slav nih hri a na, s ma lim iz u ze ci ma (ja ka ve ra!) ra di kal no se me wa ka da sa mi po sta nu te ki bo le sni ci sa bo lo vi ma, bez iz gle da na po boq a we. Osta ju, me u tim, otvo re na mno ga dru ga va na pi ta wa na ko ja od po bor ni ka euta na zi je u za pad nom sve tu do bi ja mo ne pot pu ne i ne za do vo qa va ju e od go vo re. Dva naj va ni ja pi ta wa su: ko od lu u je i ko iz vr a va akt ubi stva iz mi lo sr a, od no sno ko e li smrt bo le snog li ca on sam, rod bi na ili bol ni ko oso bqe? Zna mo da je psi hi ko sta we bo le sni ka ko ji umi re (ka da se to ne de a va u ko mi, ko ja je e a po ja va od sve snog umi ra wa qu di, to, li no, pri pi su jem Bo joj mi lo sti i ohra bre wu apo sto la Pa vla iz we go ve Prve po sla ni ce Korianima, u ko joj se ka e da je vje ran Bog ko ji vas ne e pu sti ti da se is ku a te ve ma ne go to mo e te, ne go e ui ni ti sa is ku e wem i kraj, da mo e te pod ni je ti) ve om a pro men qi vo, pa da se we gov zah tev za euta na zi jom ne ka da iz da na u dan me wa i da je druk i ji. Bo le snik te kog sta wa je ovo ne sme mo da za bo ra vi mo na ro i to ose tqiv na sve sne i ne sve sne po ru ke rod bi ne; ne po eq nost we go vog da qeg po sto ja wa ja a u we mu e qu za smr u. Psi ho a na li ti ka gra na u psi hi ja tri ji i psi ho te ra pi ji une la bi oprav da nu sum wu upra vo on da ka da se le ka ri i rod bi na ener gi no za la u za euta na zi ju ili su pro tiv we. Prof. Mi lan Po po vi [4] svoj la nak po i we re i ma: Ni o jed nom eti ko prav nom pro ble mu u me di ci ni po sled wih go di na u sve tu ne go vo ri se sa to li ko stra sti kao o euta na zi ji. U pr vom slu a ju mo gu e je da je re o skri ve nim sa di sti ma sa ne sve snim ubi la kim im pul si ma (po sled wih go di na ot kri ve no je ne ko li ko skan da la u evrop skim i ame ri kim bol ni ca ma s du ev no iz o pa e nim le ka ri ma i se stra ma ko ji su ne kon tro li sa no vr i li

SRPSKI ARHIV ZA CELOKUPNO LEKARSTVO

euta na zi je); u dru gom slu a ju om ni po ten ci ja o ve ka je ta ko ja ho e da od lu u je o smr ti i i vo tu dru gih qu di (om ni po ten ci ja je do i vqaj sve mo i u ra nom uz ra stu kod de ce, kod tzv. pri mi tiv nih qu di, kod du ev nih bo le sni ka, ali se po vre me no ja vqa i kod dru gih qu di obe le e nih ja im nar ci sti kim po tre ba ma). Po sto je, ra zu mqi vo, i dru gi raz lo zi iz van po zna tih nam hri an skih ili, i re uzev i, re li gi oz nih raz lo ga, za to ubi stvo iz mi lo sr a ni je svu da pri hva e no i za to se le ka ri (i ne sa mo oni) jo pro ti ve euta na zi ji (ma da sve ma we). Ne ki od raz lo ga su do sa da wa me di cin ska di jag no sti ka i prog no sti ka i me di cin sko le e we, ko ji su, i po red op se wu ju ih na pre da ka u me di ci ni po sled wih go di na, ne pot pu ni, a e sto i ne ta ni. Uvek iz no va se de a va da ne ki bo le snik te kog sta wa i od ko jeg su svi di gli ru ke ozdra vi, bi lo upor no u i qu ba vqu naj bli ih, bi lo neo e ki va nom re li gi o znom ili ne kom dru go me ta no jom, ko ja oi vqa va is tro e ni imu no lo ki si stem u or ga ni zmu bo le sni ka ta ni je, u de sno ob na vqa we gov ne u ro en do kri no im u no lo ki si stem, kao da je ova kvo iz le e we de lo Bo je, de lo u da, neo bja wi vo za na u ra ci on al nu pa met (po vre me na, iako ret ka, ova kva u da se do ga a ju i da nas na sve tim me sti ma hri an skog ho do a a; u Evro pi, naj e e u Lur du i u Fa ti mi u Por tu ga lu, u ma na sti ru Ostro g u Cr noj Go ri). Da na wa me di ci na ta ko e ras po la e re la tiv no uspe nim sred stvi ma za umi re we ne pod no qi vih bo lo va kod ne iz le i vog bo le sni ka, i to pri we go voj ou va noj sve sti (to je va no za hri an ske ver ni ke). U Evro pi i SAD je iz ra e na po tre ba za po di za wem i odr a va wem bol ni ca u ko ji ma bi se i kod me di cin skog oso bqa i kod bo le sni ka od ga jao tzv. ho spi cij ski men ta li tet (lat. ho spic sklo ni te, svra ti te; bol ni ca), ko ji se od no si na pot pu no po to va we qud ske li no sti, a sa mim tim i we go ve smr ti pri ou va noj sve sti, na oslo bo e we od po ni a va ju ih bo lo va, pri sne raz go vo re s vo qe nim oso ba ma i wi ho vo pri su stvo po red bo le sni ka. Ova kav tip bol ni ce mo gu e je osno va ti pod uslo vom da u za pad nom (hri an skom?) sve tu ne pre o vla da va ju pe si mi zam i bez na e, ko je, po pra vi lu, pra ti gu bi tak vo qe za ra a wem. No vi tip bol ni ca tre ba lo bi da oku pi me di cin sko oso bqe ko je je sa u va lo i da qe u se bi ne gu je re li gi o zno uve re we o smi slu i vo ta i smr ti, jer je di no ta da mo e s ve rom, na dom i qu ba vqu da ne gu je bo le sni ke ko ji su u te kom

sta wu do wi ho vog kra ja [5, 6]. Za gre ba ki pro fe sor te o lo gi je Po za i [7] pri me u je: Kao to je pre o bra zba na i na po ro da bi la jed no od naj ve ih po stig nu a u pr voj po lo vi ci XX sto le a, ta ko bi dru ga po lo vi ca tog istog sto le a, mo gla bi ti obe le e na pre o bra zbom na i na umi ra wa. Ov dje, me u tim, iz bor jo ni je ko na no ui wen: na do bro ili zlo. Pre o bra zba na zlo bit e ako pre vag ne euta na zij ski men ta li tet kul tu ra smr ti; pre o bra zba na do bro, ako po bi je di ho spi cij ski men ta li tet kul tu ra i vo ta. ZAKQUAK Euta na zi ja je to kom svo je pri me ne u isto ri ji qud skog ro da naj e e bi la zlo u po tre bqa va na (se ti mo se na red be egi pat skog fa ra o na je vrej skim ba bi ca ma o ubi ja wu mu ke je vrej ske de ce na ro e wu u vre me Moj si ja Dru ga Moj si je va kwi ga, 1, 16); sto ga ne ma ni ka kvih osno va da mi sli mo da se to isto ne e do ga a ti i u 21. ve ku uko li ko bu de svu da za ko nom odo bre na. Bez ob zi ra na sla bqe we hri an ske ve re da na wih hri a na u sve tu, ulo ga hri an skih du hov ni ka i da qe je ve li ka. Ne ma li je broj ne iz le i vih bo le sni ka u Evro pi i SAD ko ji tra e po mo i sa vet is ku snog du hov ni ka, me u ko ji ma ima i stal nih la no va me di cin skog oso bqa u bol ni ca ma (u SAD, Nor ve koj). Ot ka da je i u na im bol ni ca ma do zvo qen pri stup du hov ni ka, po la ko se po ve a va broj bo le sni ka ko ji tra e od sve te ni ka da se is po ve de i pri e ste. U Spe ci jal noj bol ni ci za pre ven ci ju i le e we ce re bro va sku lar nih obo qe wa Sv. Sa va u Be og ra du ve ne ko li ko go di na po sto ji ka pe la u ko joj sve te ni ci vr e bo go slu e wa i pru a ju dru ge uslu ge bo le sni ci ma. LITERATURA
1. Kennedy P. Preparing for the Twenty-First Century. London: Fontana Press; 1993. 2. Eissler RK. Der sterbende Patient. Stuttgart: Frommann; 1978. 3. Jokanovi D, Nikoli A. O eutanaziji. Srp Arh Celok Lek 1982; 110(11):1387-9. 4. Popovi M. Eutanazija, stari problemi i novi izazovi. Zdravstvena zatita 2002; (3):27-31. 5. Kbler-Ross E. Razgovori sa umiruima. Zagreb: Oko tri sata ujutro; 1976. 6. Kbler-Ross E. Reif werden zum Tode. Stuttgart: Kreuz; 1986. 7. Pozai B. Hospicij promovie kulturu ivota. Zagreb: Obnovljeni ivot; 1993.

* Rukopis je dostavqen Urednitvu 9. 1. 2008. godine.

333

You might also like