Sveuilite u Zadru Odjel za arheologiju

ATENA
Seminarski rad

Kolegij: Uvod u antiku arheologiju U Zadru, 23. travnja 2013.

SADRAJ

1. UVOD..................................................................................................................................1 2. ROENJE............................................................................................................................2 3. KARAKTERISTIKE............................................................................................................3 4. PODRIJETLO IMENA ATENA..........................................................................................5 5. PRIKAZI ATENE U GRKOJ UMJETNOSTI..................................................................6 6. ATENINA SVETITA........................................................................................................7 6.1. Partenon 6.2. Erechtheion 6.3. Delfi 6.4. Ostala svetita 7. SVEANOSTI.....................................................................................................................9 7.1. Panathenaia 7.2. Arrephoria 7.3. Scirophoria 8. ZAKLJUAK....................................................................................................................10 9. POPIS LITERATURE.......................................................................................................11 10. PRILOZI...........................................................................................................................12

1. UVOD Tema ovog seminarskog rada je grko boanstvo poznato pod imenom Atena. U ovom radu u predstaviti odlike boice Atene njeno roenje, podrijetlo imena Atena, glavne karakteristike, kako se prikazivala u umjetnosti te koja su bila najpoznatija svetita podignuta u njeno ime. Ovom temom se bavilo mnogo autora, poevi od njenog spominjanja u Homerovim epovima Ilijada i Odiseja, Pauzanijevom Putovanju po Heladi do nekolicine modernijih autora, kao to su Vojtech Zamarovks i Walter F. Otto. Za izradu ovog seminara se koristila poglavito knjigama uglavnom ve spomenutih autora. Rad je podijeljen na sedam cjelina koji e pokuati dati bar malo uvid u ivot jedne od najznaajnih boanstava stare Grke - boice Atene.

2. ROENJE

Atena (gr. Athena i Athene, lat. Minerva) je ki najvieg boga Zeusa, a njegovu boansku ki prati posebna pria o roenju. Prema Hesiodu, rodio ju je Zeus iz svoje glave nakon to je svoju prvu enu, boicu mudrosti, Metidu1, pretvorio u muhu i pojeo, kako bi sprijeio da rodi ker koja ga je prema proroanstvu trebala biti mudrija od njega, i sina koji bi ga nadjaao snagom. No nakon to je pojeo Metidu zaboljela ga je glava jer je Metida poela izraivati oklop za svoju ker te je pozvao boga Hefesta da mu sjekirom raskoli glavu. Hefest tako popusti, a iz Zeusove glave je iskoila Atena u punoj ratnoj opremi.2 Heziod, u svojem djelu Teogonija3 navodi kako je sam Zeus iz svoje glave rodio sovooku Tritogeneju, silnu, buditeljicu bojne vreve, voditeljicu vojske koja uiva u meteima, ratovima i bitkama.4 Homer navodi kako su se od njezinog pogleda prestraili svi bogovi, kad je iskoila pred egidonou5 Zeusa (...), silno se zatresao Olimp od siline sovooke boinje, duboko je zajecala zemlja i more se nadulo bjesnei u uskomeanosti tamno blijeteih valova(...).6 Atena je bila najdraa Zeusova ki, utjelovljenje njegove snage i mudrosti. Uvijek je udovoljavao svakoj njenoj molbi, a ona, svjesna njegove naklonosti, uvijek se drala u njegovoj blizini, nikad nije poeljela drugog boga ili mukarca te se nikad nije udavala. Ostala je djevianska Atena Atena Parthenos. Zbog svog podrijetla i Zeusove ljubavi Atena je postala jedna od najmonijih boginja grkoga panteona.

1 2 3

Metida (gr. Metis, lat. Mens) je ki Titana Okeana i njegove ene Tetide, boginja razboritosti. Vojtech Zamarovsk, Junaci antikih mitova, kolska knjiga, Zagreb, 1973., 40. Teogonija je Heziodov spje u 1022 heksametra, a u prijevodu znai postanak bogova, i to je jedan od Walter F. Otto, Bogovi Grke slika boanskog u zrcalu grkog duha, AGM, Zagreb, 2004., 58. Atenin tit s Gorgoninom glavom, obrubljen zmijama; zakon, okrilje, pokroviteljstvo., Vladimir Ani, Ivo Walter F. Otto, Bogovi Grke slika boanskog u zrcalu grkog duha, AGM, Zagreb, 2004., 59.

najstarijih izvora grke mitologije.

4 5

Goldstein, Rjenik stranih rijei, Novi Liber d.o.o., Zagreb, 2007., 151.
6

3. KARAKTERISTIKE Glavna karakteristika boice Atene, kako samo i njeno ime asocira, je to da je zatitnica grada Atene. Poznata je ona pria o natjecanju izmeu nje i Posjedona tko e biti zatitnikom novoga grada te su se dogovorili da e svatko od njih dati jedan dar. Posejdon je stanovnicima dao vodu, preko koje su mogli ploviti i trgovati, ali je nisu mogli piti jer je bila slana, dok im je Atena poklonila stablo masline to su stanovnici prihvatili te je tako Atena postala zatitnicom istoimenog grada. Ponegdje se navodi da je prva u Atiku uvela plug, upregla konje, izumila lonarsko kolo i napravila vazu, a bila je najvjetija u tkanju odjee. Tako, na primjer, imamo mit o natjecanju izmeu djevojke Arahne i Atene. Arahnu su stanovnici Lidije hvalili kao najvjetiju tkalju na to se Atena naljutila te ju je, u obliku stare ene, posjetila i izazvala na tkanje. Poto je Arahna u svoje tkanje, utkala kojekakve slike kojim je nastojala narugati se bogovima, osobito Zeusu (...). Atena se na to naljuti te ju pretvori u pauka, da i danas prede konac na konac i bavi se svojom starom umjetnou.7 Atena je boginja mudrosti i pobjedonosnog voenja rata, zatitnica pravnog poretka, pravinosti i umjetnosti. titila je hrabre, heroje i junake. Vodila je Perzeja u njegovoj borbi protiv Gorgone Meduze koju nije smio pogledati u oi, pa je Atena vodila njegovu ruku tako da ju je mogao ubiti. Belerofontu je pomogla ukrotiti Pegaza tako to mu je dala zlatne uzde.8 titila je Odiseja koji je iz glavnog trojanskog hrama odnio posveeni kip Palade Atene. Paladiji su posveeni kipovi te dok god je jedan takav paladij bio u gradu on je bio neosvojiv. Da bi Ahejci osvojili Troju morali su ga ukrasti i odnijeti, to polo za rukom Odiseju i Diomedu.9 Trojanskome kraljeviu Parisu se zamjerila jer ju je uvrijedio tako to joj nije priznao prvenstvo u ljepoti nad boginjama Herom i Afroditom, te je tako objanjen poraz Troje u ratu. To samo pokazuje kako je Atena kanjavala nepotovanje i uvrede. Uvijek je pratila Herakla i pomagala mu da izvri zadatke,a na kraju ga vodi u nebo. Atena je bila djevica10 i stari su je Grci toliko voljeli da su njeno djevianstvo smatrali simbolom nepobjedivosti te su zato tajili razne mitove o njenom silovanju. Stari mitovi kau

7 8 9

Gustav Schwab, Najljepe prie klasine starine, Globus media, Zagreb, 2004., 76. 80. Vojtech Zamarovsk, Junaci antikih mitova, kolska knjiga, Zagreb, 1973., 47. Isto, 216.

10

Djevianska se boica zove Palada (...)., August Musi, Nacrt grkih i rimskih starina, Hrvatska dravna tiskara, 1942., 65.

da su je Posejdon i Borej silovali, a da ju je Hefest ili oenio ili pokuao silovati. U obje je verzije Hefest ejakulirao na tlo i Geja je rodila zmiju Erehteja. Atena je ostavila Erhteja trima sestrama Herzi, Pandrozi i Aglauri uz upozorenje da ne otvaraju kutiju.

4. PODRIJETLO IMENA ATENA Samo podrijetlo imena Atena je nepoznato. Neki smatraju da je njeno ime sloenica izvedena od tirenskoga ati, u znaenju majka, i imena hurijske boice Hannahannah. Postoje i linear B natipisi iz Knossosa, a to su Atana potniya ili Athana diwya. Platon u svojem djelu Kratilo njeno ime izvodi od Atheonoa, to znai boanski um. Puno vie su nam poznatija imena koja su stavljena uz Atenino ime, koja nose sva velika boanstva. Tako, na primjer, imamo Pallada, Areias, Hippia, Nikes i mnoga druga, iako neka potjeu od imena mjesta u kojima je bila tovana, na primjer, Sunia (Sounion u Atici), Hippolaitis (Hipllas u Lakoniji), Nedousia (Nedon u Meseniji) itd. (Prilog br. 1). Epitet Palada je najee pridruen Ateninome imenu, a dolazi ili od grkog pogoditi ili vjerojatnije djevojka. Ime Glaukopis znai sovooka, jer sova predstavlja mudrost, ili opisuje Atenine maslinastozelene oi. Tritogeneia oznaava njeno roenje na obali rijeke Triton, Hephaestia je povezano s grkim bogom Hefestom, a epitet Nike opisuje Atenu kao boicu pobjede. Homer Atenu u svojem epskome djelu Ilijada naziva Razbojnicom,

Razoriteljicom grada, a navodi kako ju trojanske ene nazivaju kao zatitnica grada te se u vie gradova tuje kao boginja gradske utvrde.11 Atenini opisi kao to su zatitnica grada i boginja gradske utvrde se mogu povezati s njenim prikazima u obliku paladi ja koji su se drali u svim gradovima uz vjeru da e im to omoguiti pobjedu u moguim ratovima.

11

Walter F. Otto, Bogovi Grke slika boanskog u zrcalu grkog duha, AGM, Zagreb, 2004., 61.

5. PRIKAZI ATENE U GRKOJ UMJETNOSTI Na poetku poglavlja Atena autora Walter. F. Otto nalazi se opis prapovijesne boice Atene, a to je slika naoruane boice koja se nalazi na mikenskim prikazima. Vjeruje se kako se na jednoj oslikanoj ploici iz Mikene, gdje boica stoji skrivena iza tita okruena dvjema adoranticama, moe prepoznati mikenska Atena.12 Najstariji prikazi Atene su palladiae, kamenja za koja se kae da su pala s neba i imala mo zatite. Bila su uvana u hramovima te se vjerovalo da dok god je jedan takav paladij bio u grad da je bio i neosvojiv. Kasnije su ta kamenja bila zamijenjena drvenim statuama koja su imala isto nebesko podrijetlo. Atena je inae prikazivana s egidom koju joj je poklonio Zeus. esto je prikazivana sa sovom, simbolom mudrosti, kacigom i titom na kojem je glava gorgonske Meduze koju joj je poklonio Perzej kao zavjetni dar, a na starijoj grkoj lonariji prikazivana je i s krilima. Najpoznatiji prikaz Atene je onaj iz Partenona, djelo majstora Fidije. To je kip Atene visok devet metara, smjeten na postolju visokom dva metra, napravljen od zlata, dok su od bjelokosti izraeni samo glava, ruke i noge. Tu Atena stoji i nosi dugi chiton, grku odjeu koju je pridravala fibula, na glavi ima kacigu, u desnoj ruci koplje, a u lijevoj krilatu pobjedu, odnosno boicu Niku. Kip je izraen u 5. stoljeu prije Krista. Poznati su i Atenini kipovi Athena Parthenos, Atena Promahos i Atena Lemnia, no samo u kasnijim imitacijama i to u veini slabije kvalitete. Brojne su i rimske kopije grkih originala koje vjerojatno potjeu s kraja 5. stoljea prije Krista Atena Farnese, Atena Giustiniani, Atena Partenos. Mironov bronani kip Atene iz skupine Atena i Marsija13 vjerojatno potjee iz polovine 5. stoljea pr. Kr., te je sauvan samo u rimskim mramornim kopijama. to se tie slika na vazama s Ateninim likom, sauvano ih je mnogo i veina potjee iz 6. stoljea pr. Kr., a posebno su vane Spor Posejdona i Atene oko Atike i Atenino roenje.14

12 13 14

Walter F. Otto, Bogovi Grke slika boanskog u zrcalu grkog duha, AGM, Zagreb, 2004., 57. Satir iz Frigije koji je pronaao Ateninu frulu. Vojtech Zamarovsk, Junaci antikih mitova, kolska knjiga, Zagreb, 1973., 42.

6. ATENINA SVETITA 6.1. Partenon Partenon je antiki hram posveen boici Ateni na atenskoj Akropoli. Izgraili su ga arhitekti Iktin i Lakikrat po Periklovoj narudbi u 5. stoljeu pr. Kr. u dorskome stilu. Na pednjem zabatu se nalazi Atenino roenje, na stranjem zabatu natjecanje izmeu nje i Posejdona. U sreditu hrama je bio Fidijin devet metara visok Atenin kip postavljen na dva metara visokome postolju. Bio je napravljen od zlata i bjelokosti. Atena je bila odjevena u dugi chtion, nosila je kacigu na glavi sa statuom Sfinge po sredini te drala je tit u desnoj ruci i krilatu pobjedu, boicu Niku, u lijevoj.15 Partenon se dugo opirao zubu vremena dok ga nije otetila eksplozija baruta koju su tu ostavili Turci za vrijeme rata s Mleanima. 6.2. Erechtheion Erechtheion je grki hram na atenskoj Akropoli kojeg su podigli Filoklo i Arhiloh u 5. stoljeu pr. Kr., a bio je posveen Erihtoniju, Posejdonu i Ateni. Erihtonij je bio sin Hefesta i Geje kojeg je prihvatila Atena i odnijela u koari na Akropolu te ga predala sveenicama.16 Sam hram je poznat po karijatidama, kipovi u obliku mladih ena, koje nose ravni krov trijema. Svetita Erihtoniju i Posejdonu se nalaze tri metra nie od Trijema karijatida i Ateninog svetita. 6.3. Delfi Delfi su starogrko svetite podno planine Parnas poznato po proroici Pitiji koja je davala dvosmislene odgovore. Atenino svetite ima dva ruevna hrama, riznicu i Tolos. Riznica boice Atene koja je podignuta u spomen na atensku pobjedu na Maratonu. Tolos na svetitu Atene Proneje je dorska kruna graevina podignuta u 4. stoljeu pr. Kr. 6.4. Ostala svetita U Tegeji, u Arkadiji, se nalazi hram Atene Aleae koji je bio uniten u poaru druge godine nakon 96. Olimpijskih igara, te je kasnije obnovljen, kako to navodi Pauzanija. U Amikleju, arheolokome lokalitetu jugozapadno od Sparte, se nalazio kip Apolona i dva oltara na kojima su bili prikazi Atene jedna je nosila Hijakinta u nebo, a druga je vodila Herakla
15 16

Pauzanija, Vodi po Heladi, Logos, Split, 1989., 47 - 48 Vojtech Zamarovsk, Junaci antikih mitova, kolska knjiga, Zagreb, 1973., 81.

ka nebu takoer. U Megari, na atikom poluotoku su se nalazila tri Atenina hrama jedan na vrhu citadele, drugi je bio poznat kao Atena pobjednica, a trei kao Atena Aeatnis. Dakako, sva se se svetita ne nalaze samo na podruju Grke, ve ih imamo i na podruju dananje Italije i Turske. Talijanski pandan Atene je boica Minerva, te njezine hramove nalazimo u Assisiju, Poseidoniji i Rimu, a u Turskoj ve spomenuti hram u Troji, Assosu i Pergamonu.

7. SVEANOSTI 7.1. Panathenaia Panatenejske sveanosti su najznamenitije poasti koje su Grci iskazivali boici Ateni. Odravale su se svake etvrte godine kao tzv. Velike Panateneje, a njihov sastavni dio bila su glazbena, pjesnika, gimnastika i druga natjecanja, a poinjala su uoi Atenina roendana polovicom kolovoza. ene su boici u sveanoj procesiji do Akropole prinosile tradicionalnu grku ensku odjeu, djevojice su nosile koare, stari ljudi maslinove granice, a mladi su mukarci jahali na konjima. Postojale su i Male Panateneje koje su se takoer slavile svake etvrte godine. 7.2. Arrephoria Sveanost zvana Arrephoria je posveena Ateni koja se odvijala po noi. Dvije bi djevojice u dobi od sedam do jedanaest godina bile birane da provedu jednu godinu na Akropoli kao arrhephoroi gdje bi se brinule o svetoj maslini i tkale novu odjeu za boicu uz pomo starijih ena. U procesiji do Akropole su nosile tajanstvene darove do Afroditinog hrama. 7.3. Scirophoria Scirophoria je sveanost u kojoj bi sveenice boice Atene i sveenici boga Posejdona i boga Heliosa, skriveni ispod velikog bijelog suncobrana, vodili procesiji od Akropole do mjesta zvanog Skiron.

8. ZAKLJUAK Grka boica Atena je bila veoma vana za grki duh jer je utjelovljavala ovjekovu volju za pobjedom. Atenin lik se najprije pokazuje mudrim i razboritim i tek nakon toga slijedi nekakav in. Ona ovjeku daje domiljatost i potie ga na pobjedu. Mnogi njenu spremnost za rat opisuju kao ratobornost, ali Atenin snani duh samo prikazuje vodstvo, kao i nadahne za pobjedu. Atena posebno voli junake i hrabre, one koji su spremni izboriti se za svoju elju i svoj cilj. No, Atenina najvanija uloga je predstavljanje ene u mukome svijetu kao mudro i stvaralako bie koje nadahnjuje druge, te podsjeajui na sovu, njezin simbol, tjera nas da idemo za svojim ciljem i za svoju pobjedu.

10

9. POPIS LITERATURE

1. Ani, Vladimir, Goldstein, Ivo, Rjenik stranih rijei, Novi Liber d.o.o., Zagreb, 2007. 2. Musi, August, Nacrt grkih i rimskih starina, Hrvatska dravna tiskara, Zagreb, 1942. 3. Pauzanija, Vodi po Heladi, Logos, Split, 1989. 4. Otto, Walter F., Bogovi Grke slika boanskog u zrcalu grkog duha, AGM, Zagreb, 2004. 5. Zamarovks, Vojtech, Junaci antikih mitova, kolska knjiga, Zagreb, 1973

11

10. PRILOZI Ime Nike Areia Sthenias Hippia Eryma Soteira Alalkomeneis Polias Polioukhos Ergane Paionia Hygeia Ophthalmitis Oxyderkes Koryphagenes Parthenos Tritonis Itonia Lindia Aiantis Khalkioikon Anemotis Asia Meter Znaenje Pobjeda Od rata Snana Od konja Braniteljica Spasiteljica Zatitnica Od grada Zatitnica grada Radnica Lijenica Od dobrog zdravlja Od oiju Otrovidna Iz glave roena Djevica Od rijeke Tritonisi (Beocija) Itonos (Tesalija) Lindos (Rod) Aias (heroj Salamide) Od Bronane kue Od vjetra Od Azije Majka

Prilog 1. Tablica predstavlja neka imena boice Atene, od nekih njezinih nadimaka, kao to su Nike, Areia, Polias pa do imena koja su u biti ime samoga grada gdje se tovala Atena (Tritonis, Itonia, Lindia). Izvor: http://www.theoi.com/Cult/AthenaTitles.html

12