Naslov izvornika: Eckhart Tolle The power of now

Pohvale knjizi MO SADANJEG TRENUTKA

Kad bih morala izabrati samo jednu knjigu, izabrala bih Mo sadanjeg trenutka Eckharta Tollea. Zato? Zato Sto ta knjiga zrai duhom ljubavi, koji se osjea ne samo u njezinim rijeima, nego i u prazninama izmeu rijei. Nijedna me knjiga nije tako dirnula niti sam ijednu tako od srca prihvatila. Patricia Gordon, Calgary, Alberta "Od srca preporuujem ovu iznimno nadahnutu knjigu svim traiteljima dananjice." Lama Surya Das, autor knjige Awakening the Buddha VVrthin (Buenje unutarnjeg Buddhe) Smatram da je ova knjiga sjajna za ljude kao to sam ja koji ele prihvatiti poruku to su je tako rjeito iznijeli Course in Miracles (Teaj uda) i Deepak Chopra u knjizi Seven Spiritual Laws of Success (Sedam duhovnih zakona uspjeha). Svaki put kad proitam neki dio Moi sadanjeg trenutka, iznenadim se otkrivajui novo, dublje znaenje onoga to sam ve proitao. Jean-Pierre LeBlanc, direktor SAJE (proizvoa i vlasnik trgovakog lanca prirodnih proizvoda za zdravlje) "... podsjea nas da budemo uistinu prisutni u vlastitom ivotu te da se oslobodimo prolosti i budunosti. Ova knjiga moe preobraziti va nain razmiljanja. Koje su posljedice? Vie radosti, i to upravo sada!"
The OPRAH Magazine

Mo sadanjeg trenutka pruila mi je utjehu, beskrajno me nadahnjuje te mi, u pogledu moga vlastitog putovanja, prua uvid za uvidom. Za mene predstavlja otkrie i radost. Albert Koopman, poslovni rukovoditelj

Tragao sam za smislom, dobrobiti, zdravljem i ivotom, ali sam, na nesreu, tragao izvan sebe. Mo sadanjeg trenutka pokazala mi je na koji nain teko uhvatljiva ivotna blaga pronai u vlastitoj nutrini.
John Kuchenthal, savjetnik organizacijskog razvoja

SADRAJ

Predgovor Uvodna rije

VII XI XVII 1 1 3 7 7 11 14 17 23 23 25 29 30 32 34 34 35 36 37 38 41 42 43 45

Ovdje ste kako biste boanskoj svrsi svemira omoguili da se razotkrije. Eto koliko ste vani! Eckhart Tolle

Zahvale Uvod Podrijetlo knjige Istina se krije u vama PRVO POGLAVLJE: Vi niste um Najvea prepreka prosvjetljenju Oslobodite se uma Prosvjetljenje: uzdizanje iznad misli Emocija: reakcija tijela na um DRUGO POGLAVLJE: Svjesnost: izlaz iz boli Ne stvarajte vie bol u sadanjosti Bol iz prolosti: rastvaranje tijela boli Poistovjeivanje ega s tijelom boli Podrijetlo straha Potraga ega za cjelovitou TREE POGLAVLJE: Duboko se upustite u Sadanji trenutak Ne tragajte za sobom u umu Okonajte privid vremena Nita ne postoji izvan Sadanjeg trenutka Klju duhovne dimenzije Kako pristupiti moi Sadanjeg trenutka Otputanje psiholokog vremena Ludost psiholokog vremena Negativnost i patnja ukorijenjeni su u vremenu Otkrivanje ivota u pozadini ivotne situacije

Svi problemi samo su prividi uma Kvantni skok u evoluciji svijesti Radost postojanja ETVRTO POGLAVLJE: Strategije kojima se um koristi kako bi izbjegao Sadanji trenutak Gubitak Sadanjeg trenutka: sutinska zabluda Obino nesvjesno i duboko nesvjesno Za im to oni tragaju? Rastvaranje uobiajenoga nesvjesnog Sloboda od nesree Gdje god se nalazili, budite ondje u potpunosti Unutarnja svrha ivotnog putovanja U vaoj prisutnosti prolost ne moe opstati PETO POGLAVLJE: Stanje prisutnosti To nije ono to mislite da jest Ezoterijsko znaenje ekanja Ljepota izrasta u dubokoj tiini vae prisutnosti Spoznaja iste svijesti Krist: stvarnost vae boanske prisutnosti ESTO POGLAVLJE: Unutarnje tijelo Postojanje je vae najdublje ja Zavirite s onu stranu rijei Pronalaenje vlastite nevidljive i neunitive stvarnosti Povezivanje s unutarnjim tijelom Preobrazba kroz tijelo Propovijed o tijelu Duboko se ukorijenite u nutrini Prije nego to uete u tijelo oprostite Poveznica s neoitovanim Usporavanje procesa starenja Jaanje obrambenog sustava Neka vas u tijelo uvede dah Stvaralako koritenje umom Umijee sluanja SEDMO POGLAVLJE: Portali koji vode u neoitovano Duboko u tijelu Izvor chija San bez snova

46 48 49

Drugi portali Tiina Prostor Istinska priroda prostora i vremena Svjesna smrt OSMO POGLAVLJE: Prosvijetljeni odnosi Gdje god se nalazili, zakoraite u Sadanji trenutak Odnosi ljubavi i mrnje Ovisnost i potraga za cjelinom Od ovisnikih do prosvijetljenih odnosa Odnosi kao duhovna praksa Zato su ene blie prosvjetljenju Rastvaranje kolektivnog enskog tijela boli Odrecite se odnosa sa sobom DEVETO POGLAVLJE: S onu stranu sree i nesree nalazi se spokojstvo Uzvienije dobro onkraj dobra i zla Okonanje ivotne drame Nepostojanost i ivotni ciklusi Kako se koristiti negativnou i odrei seje Priroda suosjeanja Prema drukijem poretku stvarnosti DESETO POGLAVLJE: Znaenje predavanja Prihvaanje Sadanjeg trenutka Od energije uma do duhovne energije Predavanje u osobnim odnosima Preobraaj bolesti u prosvjetljenje Kad se dogodi nesrea Preobraavanje patnje u spokojstvo Put kria Mo odabira 0 AUTORU

95 96 97 100 101 103 103 105 106 109 111 116 118 122 125 125 127 129 133 138 140 145 145 149 150 153 155 156 158 160 163

51 51 52 54 55 55 59 63 64 67 67 68 69 71 74 77 77 78 79 80 81 83 84 86 87 88 89 90 90 91 92 92 93 94

PREDGOVOR IZDAVAA
NAPISAO MARC ALLEN Autor knjige Visionary Business (Vizionarski posao) i A Visionary Life (Vizionarski ivot)

Knjiga poput Moi sadanjeg trenutka pojavi se moda jednom u deset godina ili jednom u narataju. To je vie od knjige; u njoj prebiva ivotna energija koju vjerojatno moete osjetiti dok je drite u rukama. Posjeduje mo da u itateljima izazove iskustva i da nabolje promijeni njihov ivot. Mo sadanjeg trenutka prvi put je objavljena u Kanadi, a kanadska mi je izdavaica, Connie Kellough, rekla kako esto slua prie o pozitivnim promjenama, pa ak i udima, do kojih je dolo kad bi ljudi poeli itati tu knjigu. itatelji nas nazivaju, rekla je. Mnogi mi govore o prekrasnim iscjeljenjima, preobrazbama i poveanoj ivotnoj radosti koje doivljavaju zato to su prihvatili uenja ove knjige. itajui je, postao sam svjestan kako je svaki trenutak moga ivota udo. To je apsolutna istina, bez obzira na to jesam li to spoznao ili nisam. A Mo sadanjeg trenutka uvijek mi iznova pokazuje kako to mogu shvatiti. Od prve stranice knjige oito je da je Eckhart Tolle suvremeni majstor. Nije povezan ni s jednom odreenom religijom, doktrinom ili guruom; njegova uenja prihvaaju smisao i sutinu svih tradicija - kranske, hinduistike, budistike, muslimanske, domorodake ili bilo koje druge - i ni s jednom ne dolaze u sukob. Tolle je u stanju napraviti ono to su radili svi veliki majstori: jednostavnim i jasnim jezikom pokazati nam kako se put, istina i svjetlost kriju u naoj nutrini. Eckhart Tolle poinje ukratko nas uvodei u svoju priu - priu o depresiji i oajanju rane mladosti koji su vrhunac dosegli u nevjerojatnom iskustvu buenja do kojega je dolo jedne noi nedugo nakon

VII

MO SADANJEG TRENUTKA

PREDGOVOR IZDAVAA

njegova dvadeset devetog roendana. Proteklih dvadeset godina Tolle razmilja i meditira o tom iskustvu te produbljuje svoje razumijevanje. Posljednjih deset godina postao je uitelj svjetskoga glasa, velika dua to nosi veliku poruku kakvu je donio Krist, kakvu je poduavao Buddha: stanje prosvjetljenja mogue je dosegnuti ovdje i sad. Mogue je ivjeti bez patnje, bez tjeskobe i neuroza. Kako bismo to postigli, trebamo spoznati vlastitu ulogu stvoritelja svoje boli; na um izaziva probleme, a ne drugi ljudi, ne svijet koji nas okruuje. Vlastiti um to ini, sa svojom gotovo nepresunom bujicom misli, sa svojim razmiljanjima o prolosti i brigama oko budunosti. inimo veliku pogreku poistovjeujui se s umom, vjerujui da smo mi um - a zapravo smo daleko vea bia. Eckhart Tolle uvijek nam iznova pokazuje kako se povezati s onim to naziva naim Biem: Bie je vjean, uvijek prisutan ivot onkraj mnotva ivotnih oblika koji su podloni raanju i umiranju. Bie, pak, ne samo da se nalazi onkraj, nego takoer i duboko u nutrini svakoga oblika kao najskrivenija, nevidljiva i nerazoriva sutina. To znai da mu sada moete pristupiti kao vlastitom najdubljem ja, vlastitoj istinskoj prirodi. Ali i ne pokuavajte ga spoznati umom. Ne pokuavajte ga razumjeti. Spoznati ga moete tek kad je um miran, a vi ste, potpuno i snano, prisutni u sadanjem trenutku... Ponovno zadobiti svjesnost o Biu i prebivati u tom stanju 'osjeaja i spoznaje' predstavlja prosvjetljenje. Mo sadanjeg trenutka gotovo je nemogue odjednom proitati od poetka do kraja - ova knjiga od vas zahtijeva da je povremeno odloite i razmiljate o tim rijeima te da ih primijenite na vlastita ivotna iskustva. To je potpun vodi, potpun teaj o meditaciji i ostvarenju. To je knjiga koju treba neprestano iznova itati - a svaki put kad je ponovno itate otkrivat ete nove dubine i znaenja. To je knjiga koju e mnogi ljudi, ukljuujui i mene, prouavati cijeloga ivota. Sve je vie odanih itatelja koji itaju Mo sadanjeg trenutka. Ve je dobila naziv majstorskog djela; kako god je nazivali, kako god je VIII

opisivali, to je knjiga koja posjeduje mo mijenjanja naega ivota, mo buenja, kako bismo potpuno spoznali tko smo. Marc Allen Novato, Kalifornija, SAD Kolovoz 1999. godine

IX

UVODNA RIJE
NAPISAO RUSSELL E. DICARLO Autor knjige Towards a New World View (Prema novome pogledu na svijet)

Naranasto ute zrake zalazeeg Sunca na azurnom nebu, ponekad nas mogu obdariti trenutkom takve nevjerojatne ljepote da se zaprepastimo i zagledamo u njih. Sjaj takva trenutka tako nas zaslijepi da prisilno brbljavi um zastane i ne uspije nas prenijeti na neko drugo mjesto, nego ostanemo ovdje i sad. Okupana svjetlou, ini se kako se otvaraju vrata u neku drugu stvarnost, koja je uvijek prisutna, ali je tek rijetko uoimo. Abraham Maslow takve je doivljaje nazvao vrhunskim iskustvima, budui da predstavljaju uzviene trenutke ivota u kojima radosno otkrivamo kako smo izbaeni onkraj granica svjetovnog i obinog. Takoer ih je mogao nazvati i iskustvima uvida. Tijekom tih iskustava proirenja svijesti, na trenutak zavirimo u vjeno carstvo samoga Ba. Makar i nakratko, vratimo se svom domu, svom istinskom Ja. O, mogao bi netko uzdahnuti, tako je velianstveno... samo kad bih mogao ovdje ostati. Ali kako bih mogao ovdje trajno boraviti? Tijekom proteklih deset godina posvetio sam se tome da otkrijem kako bih mogao ondje trajno boraviti. Dok je trajala moja potraga, imao sam ast uputati se u razgovor s nekima od najsmionijih "pionira paradigme" naega doba, koji su nadahnjivali druge i prenosili svoje uvide: na podruju medicine, znanosti, psihologije, poslovnih aktivnosti, religije/duhovnosti i ljudskog potencijala. Toj raznolikoj skupini pojedinaca zajedniko je vjerovanje kako ovjeanstvo u sVom evolucijskom razvoju sada doivljava kvantni skok naprijed. Tu promjenu prati i pomak u pogledu na svijet - u onoj temeljnoj slici XI

MO SADANJEG TRENUTKA

UVODNA RIJE

koju nosimo sa sobom, a koja nam govori kako stvari stoje. Pogled na svijet pokuava odgovoriti na dva temeljna pitanja: Tko smo? te: Kakva je narav Svemira u kojemu ivimo? Odgovori na ta pitanja odreuju kakvou i znaajke naih osobnih odnosa s obitelji, prijateljima i poslodavcima/zaposlenicima. Razmilja li se o njima u irem kontekstu, ti odgovori definiraju drutvo. Ne bi nas trebalo iznenaditi to pogled na svijet koji sada izranja dovodi u pitanje mnogo od onoga to zapadnjako drutvo smatra istinitim:

na fiziologiju drugoga (za razliku od prevladavajue medicine uma i tijela u drugom tisuljeu) ima mnotvo vrstih dokaza u znanstvenim istraivanjima o iscjeljujuoj moi molitve. Prema poznatim naelima fizike i prema pogledu na svijet tradicionalne znanosti, molitva ne moe izazvati iscjeljenje. Velika koliina dokaza, pak, govori da se to ipak dogaa.

TREI MIT Tjelesni svijet jedini je koji postoji.

Vezana uz materijalizam, tradicionalna znanost pretpostavlja kako sve ono to se ne moe izmjeriti, ispitati u laboratoriju ili proniknuti uz pomo pet osjetila ili uz pomo njihovih tehnolokih produetaka jednostavno ne postoji. To nije stvarno. Posljedica toga jest da se sveukupna stvarnost svela na fiziku stvarnost. Duhovne ili, kako ih ja nazivam, netjelesne dimenzije stvarnosti prognane su iz vidokruga. To se sukobljava s vjenom filozofijom, onim filozofskim konsenzusom koji spaja razliita razdoblja, religije, tradicije i kulture te koji opisuje razliite, ali trajne dimenzije stvarnosti. Te dimenzije obuhvaaju one od najguih i najmanje svjesnih - koje bismo nazvali materijom - do najrjeih i najsvjesnijih, koje bismo nazvali duhovnim podrujem. Zanimljivo je kako o takvom proirenom i viedimenzionalnom obrascu stvarnosti govore kvantni teoretiari, kao to je Jack Scarfetti, koji opisuje nadsvjetlosna putovanja. Druge dimenzije stvarnosti koriste se kako bi objasnile putovanje koje se odvija bre od brzine svjetlosti - koja predstavlja konano ogranienje brzine. Ili razmislite o radu legendarnog fiziara, Davida Bohma, koji je govorio o eksplicitnom (tjelesnom) i implicitnom (netjelesnom) viedimenzionalnom obrascu stvarnosti. To nije puka teorija eksperiment proveden 1982. godine u Francuskoj pokazao je kako dvije kvantne estice koje su jednom bile povezane ostaju na neki nain povezane ak i ako su razdvojene golemim udaljenostima. Mijenja li se jedna estica, istodobno se mijenja i druga. Znanstvenici ne znaju kako se moe odvijati to putovanje bre od brzine svjetlosti, iako neki teoretiari navode kako se ta povezanost odvija kroz prolaz koji vodi u vie dimenzije. Stoga, u suprotnosti s onim to bi mogli pomisliti ljudi koji izraavaju vjernost tradicionalnoj paradigmi, utjecajni i prodorni XIII

PRVI MIT ovjeanstvo je doseglo vrhunac svoga razvoja.

Suosniva Esalena*, Michael Murphy, crpei iz usporednih religijskih istraivanja, medicinske znanosti, antropologije i sporta, iznio je izazovnu tvrdnju kako postoji vei broj naprednih stupnjeva ljudskoga razvoja. Dosegne li osoba te napredne razine duhovne zrelosti, poinju cvjetati nevjerojatne mogunosti - ljubav, vitalnost, osobnost, svjesnost tijela, intuicija, opaaj, komunikacija i volja. Prvi korak: spoznati kako te sposobnosti uistinu postoje. Veina ljudi toga nije svjesna. Tada se, svjesnom namjerom, moemo koristiti s nekoliko metoda.

DRUGI MIT Potpuno smo odvojeni jedni od drugih, od prirode i svemira.

Taj mit koji govori: To se dogaa drugome, a ne meni, odgovoran je za ratove, silovanje planete i za sve oblike i izraze ljudskih nepravdi. Naposljetku, koji bi ovjek zdrava razuma nanio bol drugome ako je svjestan kako je druga osoba dio njega smoga? Stan Grof, u svom istraivanju o neuobiajenim stanjima svijesti, saima to miljenje govorei kako su psiha i svijest svakoga od nas, u krajnjem sluaju, razmjerni 'Svemu to jest', budui da nema apsolutnih granica izmeu tijela/ega i sveukupnosti postojanja. Medicina treeg tisuljea, prema dr. Larryju Dosseyu, u kojoj misli, stavovi i iscjeliteljske namjere jednoga pojedinca mogu utjecati
Institut Esalen, osnovan 1962. godine kao alternativni edukativni centar, posveen istraivanju ljudskog neostvarenog potencijala koji se krije s onu stranu mate; smjeten na podruju koje je nekada nastavalo indijansko pleme Essalen, na Zapadnoj obali Sjedinjenih Amerikih Drava (prim. prev.)

XII

MO SADANJEG TRENUTKA

UVODNA RIJE

pojedinci s kojima sam razgovarao osjeaju kako jo nismo dosegli vrhunac ljudskoga razvoja, kako smo povezani sa sveukupnim ivotom, a ne odvojeni od njega te kako cjelokupni krug svjesnosti obuhvaa i tjelesnu i mnotvo netjelesnih dimenzija stvarnosti. U sutini, taj novi pogled na svijet zahtijeva da sebe, druge i sveukupnost ivota promatramo ne oima malog zemaljskog ja koje ivi u vremenu i rada se u vremenu, nego oima due, naega Bia, istinskog Ja. Jedan po jedan, ljudi iskau u ovu viu putanju. Svojom knjigom Mo sadanjeg trenutka Eckhart Tolle s pravom zauzima vano mjesto u toj osobitoj skupini uitelja svjetskog glasa. Eckhartova poruka glasi: problem ovjeanstva duboko je ukorijenjen u samom umu. Ili, bolje reeno, u naem pogrenom poistovjeivanju s umom. Nepostojana svjesnost, sklonost da krenemo putem manjeg otpora tako to se neemo potpuno probuditi u sadanjem trenutku stvara provaliju. A um sputan vremenom, koji je smiljen da nam bude koristan sluga, uzdie se proglaavajui se gospodarom. Nalik na leptira koji lepra od cvijeta do cvijeta, um se bavi prolim iskustvima ili, projicirajui vlastiti televizijski film, predvia ono to e se tek dogoditi. Rijetko kad se odmaramo u oceanskim dubinama onoga to je ovdje i sad. Jer upravo ovdje - u Sadanjem trenutku - pronalazimo svoje istinsko Ja, koje prebiva u pozadini fizikog tijela, promjenjivih osjeaja i brbljava uma. Krunska slava ljudskoga razvoja ne poiva na sposobnosti zakljuivanja i razmiljanja, iako nas ona razlikuje od ivotinja. Um, kao i nagon, puka je toka na putu. Krajnja nam je sudbina ponovno se povezati s naim sutinskim Biem i izraziti se iz nevjerojatne, boanske stvarnosti u obinom fizikom svijetu, iz trenutka u trenutak. Lako je to rei, pa ipak su rijetki oni koji su dosegli daljnje vrhunce ljudskoga razvoja. Na svu sreu, postoje vodii i uitelji koji nam mogu pomoi na naem putu. Eckhartova golema mo kao uitelja i vodia lei ne samo u njegovoj sposobnosti adepta da nas oduevi svojim zabavnim priama, da apstraktno uini konkretnim ili da nam prui korisnu tehniku. Prije bi se moglo rei kako njegova arolija izvire iz njegova osobnog iskustva, iskustva onoga koji zna. Posljedica toga jest mo XIV

koja se krije iza njegovih rijei, a koja se javlja samo kod najslavnijih duhovnih uitelja. ivei iz dubina vlastite uzvienije stvarnosti, Eckhart kri energetski put, da bi mu se i drugi mogli pribliiti. A to ako drugi odlue pridruiti mu se? Jasno je kako e se svijet kakvim ga sada poznajemo promijeniti nabolje. Vrijednosti e se promijeniti u bujici nestajanja strahova koji su otplavljeni kroz vrtlog samoga Bia. Rodit e se nova civilizacija. Postoji li dokaz za tu uzvieniju stvarnost? pitate se. Nudim vam samo analogiju. Brojni znanstvenici mogu se okupiti i priati vam o znanstvenim dokazima da su banane gorke. Ali vi samo trebate kuati jednu jedinu bananu kako biste spoznali da postoji i jedna sasvim drukija osobina banane. Na kraju krajeva, dokaz neete pronai u intelektualnim raspravama, nego u tome to e vas na neki nain dodirnuti ono sveto to prebiva i u vama i izvan vas. Eckhart Tolle majstorski nas priprema za tu mogunost. Russell E. DiCarlo Autor knjige Totvards a New World View: Conversations at the Leading Edge (Prema novome pogledu na svijet: razgovori na rubu vodstva) Erie, Pennsylvania SAD Sijeanj 1998. godine

XV

ZAHVALE

Duboko sam zahvalan Connie Kellough na njezinoj potpori i ljubavi te na vanoj ulozi u preobrazbi ovoga rukopisa u knjigu, kao i zato to je knjigu objavila svijetu. Radost je raditi s njom. Zahvalnost izraavam i Corei Ladner te onim prekrasnim ljudima koji su pridonijeli ovoj knjizi pruajui mi prostor, taj najdragocjeniji od sviju darova prostor za pisanje i prostor za postojanje. Hvala Adrienne Bradley iz Vancouvera, Margaret Miller iz Londona i Angie Francesco iz Glastonburyja u Engleskoj, hvala Richardu iz Menlo Parka i Rennie Frumkin iz Sausalita, u Kaliforniji. Takoer sam zahvalan Shirley Spaxman i Howardu Kelloughu za prvi pregled rukopisa i povratne informacije, kao i onim osobama koje su bile dovoljno ljubazne da pregledaju rukopis u kasnijoj fazi i prue mi dodatne informacije. Hvala Rose Dendewich to je raunalno obradila rukopis na svoj jedinstven, vedar i profesionalan nain. Konano bih elio izraziti ljubav i zahvalnosti mojoj majci i ocu, bez kojih ova knjiga nikada ne bi nastala, mojim duhovnim uiteljima te najveem guruu od svih: ivotu.

XVII

UVOD

PODRIJETLO KNJIGE Prolost mi slabo koristi i rijetko razmiljam o njoj; meutim, ukratko bih vam elio red na koji nain sam postao duhovni uitelj te kako je nastala ova knjiga. Do trinaeste godine ivio sam u stanju gotovo trajne tjeskobe, protkane razdobljima depresija koje su me vukle prema samoubojstvu. Sada mi se ini da govorim o nekom prolom ili tuem ivotu. Jedne noi, nedugo nakon dvadeset devetog roendana, probudio sam se u sitne sate s osjeajem apsolutnog uasa. I prije sam se esto puta budio s takvim osjeajima, ali ovaj put strah je bio snaniji nego ikada prije. Tiina noi, nejasni obrisi namjetaja u mranoj prostoriji, udaljeni zvuk tramvaja - sve se doimalo tako strano, neprijateljsko i tako krajnje besmisleno da je u meni izazvalo duboki prezir prema svijetu. Najgore od svega, meutim, bijae moje vlastito postojanje. Kakvoga je smisla imao ivot s teretom takve bijede? Zato se i dalje tako muiti? Osjetio sam kako duboka enja za smru, za nepostojanjem, sada postaje mnogo snanija od nagonske elje za daljnjim ivotom. Ne mogu vie ivjeti sa sobom. To bijae misao koja mi je neprestano odzvanjala u glavi. Iznenada sam postao svjestan kako je ro udna misao. Jesam li jedno ili dva bia? Ne mogu li vie ivjeti sa sobom, mora da nas je dvoje: 'ja' i 'drugo ja' s kojim ono prvo ne moe ivjeti. Moda je, pomislio sam, samo jedno od to dvoje stvarno. Bio sam tako zapanjen tom nenadanom spoznajom da mi se protok misli zaustavio. Bio sam pocpuno svjestan, ali vie nije bilo misli. Tada sam osjetio kako me vue neto to je nalikovalo na vrtlog energije. Bio je to u poetku polagan pokret, a zatim je dolo do ubrzanja. 1

Uhvatio me snaan strah i tijelo mi je poelo drhtati. uo sam rijei: Niemu se ne opiri, kao da je glas progovorio iz mojih prsiju. Osjeao sam kako me praznina uvlai u sebe. Iznenada je straha nestalo te sam dopustio da padnem u prazninu. Ne sjeam se onoga to se kasnije dogodilo. Probudilo me cvrkutanje ptica pod prozorom. Nikada prije nisam uo takav zvuk. Oi su mi jo bile sklopljene i vidio sam sliku dragocjenog dijamanta. Da, kad bi dijamant mogao proizvesti zvuk, takav bi taj zvuk bio. Otvorio sam oi. Prva svjetlost zore prodirala je kroz zavjese. Bez ijedne misli osjeao sam, znao sam kako u svjetlosti postoji beskonano vie toga nego to znamo. Ta blaga svjetlost koja je prolazila kroz zavjese bila je sama ljubav. Suze su mi se skupile u oima. Ustao sam i obiao prostoriju. Prepoznao sam je, a ipak sam znao da je nikada prije nisam istinski vidio. Sve bijae svjee i nedirnuto, kao da je upravo toga trenutka nastalo. Uzimao sam u ruke razne stvari, olovku, praznu bocu, divei se njihovoj ljepoti i ivosti. Toga sam dana obilazio grad, potpuno zapanjen udom ivota na Zemlji, kao da sam se tek rodio u ovom svijetu. Sljedeih pet mjeseci ivio sam u stanju neuznemirenog dubokog spokojstva i blaenstva. Kasnije se snaga tih osjeaja malo ublaila ili mi se to samo tako inilo jer su postali prirodno stanje. I dalje sam uspijevao funkcionirati u svijetu, iako sam shvaao kako nita to bih ikada mogao uiniti ne moe poboljati ono to ve imam. Znao sam, naravno, da mi se dogodilo neto duboko znaajno, ali to uope nisam razumijevao. Tek nekoliko godina kasnije, nakon to sam proitao neke duhovne spise i proveo stanovito vrijeme s duhovnim uiteljima, shvatio sam kako se ono za im svi tragaju meni ve dogodilo. Shvatio sam kako je snaan pritisak patnje koji sam te noi osjetio prisilio moju svijest da se odrekne poistovjeenosti s nesretnim i duboko zastraenim ja, koje je, na kraju krajeva, izmiljotina uma. To povlaenje je zacijelo bilo toliko potpuno da je lano, patniko ja istoga trenutka nestalo, kao da je izvuen zatvara iz igrake na napuhavanje. Ostala je moja istinska priroda vjeno prisutna Ja jesam: svjesnost u svom istom stanju, prije bilo kakva poistovjeivanja s oblikom. Kasnije sam takoer nauio kako mogu ui u to unutarnje bezvremeno carstvo u kojemu smrt ne postoji, koje sam u poetku doivio kao prazninu te ujedno ostati potpuno svjestan. Boravio sam

u stanju tako nevjerojatna blaenstva i svetosti da ak i izvorno iskustvo koje sam upravo opisao blijedi u usporedbi s njim. Dolo je vrijeme kad na tjelesnoj razini niega vie nisam imao. Nije bilo nikakvih odnosa, posla, doma, nikakva drutveno definirana identiteta. Gotovo dvije godine proveo sam na klupama u parku, u stanju najudesnije radosti. No i najljepa iskustva prolaze. Najvanije od bilo kojeg iskustva moda je podzemna struja spokojstva koja me od trenutka kad se pojavila nije napustila. Katkad je vrlo snana, gotovo opipljiva, a i drugi je ljudi mogu osjetiti. Povremeno se povlai u pozadinu, kao udaljena melodija. Kasnije su mi ljudi povremeno prilazili s rijeima: elim to to si ti postigao. Moe li mi to dati ili mi pokazati kako da dosegnem takvo stanje? A ja bih odgovarao: To ve ima. Ne moe ga osjetiti jer um u tvojoj glavi pravi preveliku buku. Taj odgovor kasnije je prerastao u knjigu koju drite u rukama. Prije nego to sam postao svjestan, ponovno sam zadobio vanjski identitet. Postao sam duhovni uitelj. ISTINA SE KRIJE U VAMA Ova knjiga predstavlja sutinu moga rada s pojedincima i malim skupinama duhovnih trailaca u proteklih deset godina, irom Europe i Sjeverne Amerike, ukoliko se ona moe prenijeti rijeima. S dubokom ljubavlju i potovanjem elio bih se zahvaliti onim osobitim ljudima za njihovu hrabrost, spremnost da prigrle unutarnju promjenu, za njihova izazovna pitanja i spremnost da sluaju. Da nije bilo njih, ova knjiga nikada ne bi bila napisana. Ti ljudi pripadaju zasad jo maloj ali, sreom, sve brojnijoj manjini duhovnih pionira: ljudima koji rastu do one toke na kojoj postaju sposobni iskoraiti iz naslijeenih, kolektivnih obrazaca uma koji su tisuljeima sputavali ovjeanstvo okovima patnje. Vjerujem kako e knjiga pronai put do onih koji su spremni za tako temeljnu unutarnju preobrazbu te da e na njih djelovati kao katalizator. Takoer se nadam kako e stii do mnogih drugih ljudi koji e njezin sadraj smatrati vrijednim promiljanja, iako moda nee biti spremni ivjeti prema njezinim rijeima i prakticirati njezine savjete.

MO SADANJEG TRENUTKA

UVOD

Mogue je kako e se u neko kasnije doba sjeme posijano pri itanju knjige stopiti sa sjemenom prosvjetljenja koje svako ljudsko bie nosi u sebi te e to sjeme iznenada niknuti i oivjeti u njima. U svom sadanjem obliku knjiga je, nerijetko spontano, nastajala kao odgovor na pitanja koja su postavljali pojedinci na seminarima, na satovima meditacije te u osobnim savjetovanjima, stoga sam zadrao oblik pitanja i odgovora. Na tim sam satovima i savjetovanjima mnogo toga nauio i primio, isto kao i oni koji su postavljali pitanja. Neka od pitanja i odgovora zapisao sam gotovo doslovce. Druga su pitanja generika, odnosno, stanovite vrste esto postavljanih pitanja sloio sam u jedno pitanje, a sutinu razliitih odgovora saimao sam u oblik jednog jedinog, generikog odgovora. Katkad se u procesu pisanja javljao potpuno novi odgovor, koji je bio smisleniji ili dublji od bilo kojih rijei koje sam ikada izgovorio. Neka je dodatna pitanja postavio izdava kako bismo postigli veu razumljivost nekih odgovora. Uoit ete kako se razgovori od prve do posljednje stranice odvijaju na dvije razliite razine. Na jednoj razini privlaim vam panju na ono to je u vama lano. Govorim o naravi ljudskog nesvjesnog i o njegovom nepravilnom djelovanju, kao i o njegovim najuobiajenijim oitovanjima u ponaanju, od sukoba u odnosima do ratova izmeu plemena ili naroda. Takvo je znanje osobito vano, jer ako ne nauite prepoznavati lano kao lano - kao neto to niste vi - ne moe doi do trajne preobrazbe te e vas privid uvijek na kraju ponovno uvui u neki oblik patnje. Na toj razini pokazujem vam i to kako da ono to je u vama lano ne pretvorite u vlastito ja i u osobni problem, jer na taj se nain ono lano obnavlja. Na drugoj razini govorim o dubokoj preobrazbi ljudske svijesti ne kao o nekoj udaljenoj, buduoj mogunosti, nego kao o neemu to je mogue ve sada - bez obzira tko ste i gdje se nalazite. Pokazat u vam kako se osloboditi robovanja umu, kako ui u prosvijetljeno stanje svijesti i odrati ga u svakodnevnom ivotu. Na toj razini knjige rijei se ne bave uvijek informacijama, nego su nerijetko tako smiljene da vas, tijekom itanja, privuku u tu novu svjesnost. Uvijek vas iznova pokuavam povesti sa sobom u ono

bezvremeno stanje intenzivne svjesne prisutnosti u Sadanjem trenutku, kako bih vam omoguio da okusite prosvjetljenje. Sve dok niste u stanju iskusiti ono o emu govorim, moglo bi vam se uiniti da se neki odlomci ponavljaju. im, pak, to iskusite, vjerujem kako ete spoznati da se u tim rijeima krije velika duhovna mo te bi mogli postati najvaniji dio knjige. tovie, budui da svaka osoba u sebi nosi sjeme prosvjetljenja, nerijetko se obraam znalcu u vama koji prebiva iza mislioca, onom dubljem ja koje istoga trenutka prepoznaje duhovnu istinu, reagira na nju i iz nje crpi snagu.

Simbol za stanku nakon nekih odlomaka podsjea vas da biste moda na trenutak eljeli prestati itati, umiriti se te osjetiti i iskusiti istinu onoga to ste upravo proitali. Moda ete u tekstu pronai i druga mjesta na kojima ete sami od sebe, spontano, prestati itati. Kad ponete itati knjigu moda vam znaenje nekih rijei, kao to su Bie ili prisutnost nee biti potpuno razumljivo. Samo nastavite itati. Moda e vam se u mislima povremeno pojaviti pitanja ili primjedbe. Na njih ete vjerojatno kasnije u knjizi nai odgovor ili e se pokazati da su nevana kad se udubite u nauk - i u sebe. Ne itajte iskljuivo umom. Pripazite hoe li vam se pri itanju pojaviti bilo kakva osjeajna reakcija i osjeaj prepoznavanja koji izvire iz nutrine. Ne mogu vam prenijeti nijednu duhovnu istinu koju vi ve duboko u sebi ne posjedujete. Mogu vas samo podsjetiti na ono to ste zaboravili. Tada se u svakoj stanici vaega tijela aktivira i oslobaa ivo znanje, drevno, pa ipak uvijek novo. Um uvijek eli kategorizirati i usporeivati, ali ova e knjiga imati bolji uinak na vas ne pokuavate li usporeivati njezinu terminologiju s onom drukijih uenja; to e vas vjerojatno zbuniti. Koristim se rijeima um, srea i svijest, ali njihova se znaenja ne poklapaju uvijek sa znaenjima tih istih pojmova u drukijim uenjima. Ne veite se za rijei. One predstavljaju samo kamen na koji moete stati, ali ga, to je prije mogue, trebate ostaviti za sobom. Kad povremeno navodim Isusove ili Buddhine rijei, izraze iz Teaja o udesima ili iz nekih drugih sustava, to radim ne zato da bih usporeivao, nego kako bih vam panju privukao na injenicu da u sutini postoji i oduvijek je postojalo samo jedno duhovno uenje, iako se pojavljuje u mnogim oblicima. Neki od tih oblika, kao to su drevne

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO

POGLAVLJE

religije, toliko su prekriveni vanjskim slojevima da je njihova duhovna sutina gotovo potpuno skrivena. Zato se njihovo dublje znaenje vie ne moe prepoznati, a njihova je mo preobrazbe izgubljena. Navodim li rijei iz drevnih religija ili nekih drugih uenja, to inim zato da otkrijem njihovo dublje znaenje i time obnovim njihovu mo preobrazbe - osobito kod onih itatelja koji su sljedbenici tih religija ili uenja. Govorim im: nema potrebe negdje drugdje tragati za istinom. Dopustite mi da vam pokaem kako se dublje upustiti u ono to ve imate. Meutim, uglavnom sam se pokuavao koristiti terminologijom koja je to je vie mogue neutralna kako bih se mogao obraati irokom krugu ljudi. Ovu knjigu moete smatrati ponovnim izrazom onog bezvremenoga duhovnog uenja to je sutina sviju religija. Njezin sadraj nije izvuen iz vanjskih izvora, nego iz jedina istinskog Izvora koji se nalazi u nutrini, tako da u njoj nema nikakvih teorija ili nagaanja. Govorim iz unutarnjega iskustva, a ako povremeno govorim previe silovito, to je zato da mogu prodrijeti kroz teke naslage mentalnog otpora te da u vama mogu dosei ono mjesto na kojemu vi ve znate, upravo kao to i ja znam, gdje prepoznajete istinu im je ujete. Ondje se pojavljuje osjeaj uzvienosti i pojaane ivotnosti, kao da neto u vama ape: Da. Znam da je ovo istina.

VI NISTE UM

NAJVEA PREPREKA PROSVJETLJENJU

Prosvjetljenje - to je to? Vie od trideset godina prosjak je sjedio pokraj ceste. Jednoga dana naiao je neki stranac. Ima malo sitnoga? promrmljao je prosjak, automatski ispruivi staru bejzbolsku kapu. Nemam ti to dati, odgovorio je stranac. Tada je upitao: Na emu to sjedi? Ni na emu, odgovorio je prosjak. To je samo neka stara kutija. Sjedim na njoj otkako pamtim. Jesi li ikada zavirio u nju? upita ga stranac. Nisam, odgovori prosjak. A i emu? Niega nema u njoj. Ipak, pogledaj unutra, bio je uporan stranac. Prosjak je uspio odmaknuti gornju stranicu. Zapanjen, u nevjerici i zanosu, uvidio je da je kutija ispunjena zlatom. Ja sam taj stranac koji vam nema to dati, koji vam kae da se zagledate u vlastitu nutrinu. Ne u nutrinu bilo koje kutije, kao u ovoj paraboli, nego u nutrinu onoga to vam je najblie: u vlastitu nutrinu. No ja nisam prosjak, ujem kako kaete. Oni koji nisu pronali vlastito istinsko bogatstvo - radost Bia koja zrai te duboko, nenaruivo spokojstvo koje je posljedica te radosti, prosjaci su, makar imali materijalnih bogatstava. Oni u vanjskom svijetu tragaju za mrvicama zadovoljstva ili ispunjenja, ondje trae potvrdu, sigurnost ili ljubav, a u sebi nose blago koje ne samo da obuhvaa sve te stvari, nego je beskrajno vee od svega to im svijet moe pruiti. Rije prosvjetljenje u mislima vam predoava sliku nekakva nadljudskog postignua, a egu se svia da tako i ostane. A prosvjetljenje je jednostavno prirodno stanje proivljene jednote s Biem. To je stanje povezanosti s neim neizmjernim i neunitivim, neim to ste, gotovo paradoksalno, u sutini vi sami, a ipak je mnogo vee od vas.

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

To je pronalaenje vlastite istinske prirode onkraj imena i oblika. Niste li sposobni osjetiti tu povezanost, u vama se budi privid odvojenosti od sama sebe te od svijeta koji vas okruuje. Tada sebe svjesno ili nesvjesno shvaate kao izdvojenu esticu. Javlja se strah, a vanjski i unutarnji sukobi postaju redovita pojava. Svia mi se Buddhina jednostavna definicija prosvjetljenja kao okonanja patnje. U tome nema nieg nadljudskog, zar ne? Naravno, kao definicija, ta je izreka nepotpuna. Govori vam samo to prosvjetljenje nije: prosvjetljenje nije patnja. Ali, to preostaje, ako vie nema patnje? Buddha o tome uti, a njegova utnja nagovjetava da ete to morati sami otkriti. On je izrekao negativnu definiciju tako da je um ne moe pretvoriti u neto u to bi povjerovao ili u nekakvo nadljudsko postignue, cilj koji bi vam bilo nemogue dosei. Usprkos tome to je bio oprezan, veina budista i dalje vjeruje kako je prosvjetljenje rezervirano za Buddhu, a ne za njih, barem ne u ovom ivotu. Koristite se rijeju Bie*. Moete li objasniti to time mislite? Bfe je vjean, uvijek prisutan, jedan jedini ivot onkraj mnotva ivotnih oblika to su podvrgnuti raanju i smrti. Meutim, Bie se ne nalazi samo onkraj oblika, nego takoer duboko unutar svakog oblika, kao njegova najskrivenija, nevidljiva i neunitiva sutina. To znai da vam je Bie dostupno kao i vae najdublje ja, vaa istinska priroda. No ne pokuavajte ga dosegnuti umom. Ne pokuavajte ga razumjeti. Spoznat ete ga tek kad se um umiri. Kad ste prisutni, kad vam je panja potpuno i snano usmjerena na sadanji trenutak, tada Bie moete osjetiti, ali nikada ga ne moete mentalno razumjeti. Ponovno postizanje svjesnosti o Biu i prebivanje u tom stanju osjeajne spoznaje jest prosvjetljenje.

kako se ljudi koji nikada nisu ni naslutili carstvo svetoga, beskonano prostranstvo koje se krije iza te rijei, jako uvjerljivo njome koriste, kao da znaju o emu govore. Ili tvrde da Bog ne postoji, kao da znaju to je to emu nijeu postojanje. Ta zloporaba dovodi do pojave apsurdnih uvjerenja, tvrdnji i zabluda ega, kao to je ova tvrdnja: Moj (na) Bog jedini je istinski Bog, a tvoj je Bog laan ili Nietzscheova uvena izjava: Bog je mrtav. Rije Bog postala je zatvoreni pojam. Onoga trenutka kad je izgovorite, stvara se mentalna slika; to moda vie nije slika starca s bijelom bradom, ali jo je ipak mentalni prikaz nekoga ili neega izvan vas. Isto tako, taj je prikaz gotovo neminovno u mukom obliku. Ni Bog ni Bie, ni bilo koja druga rije, ne mogu definirati ili objasniti neobjanjivu stvarnost koja se krije iza njih, tako da je jedino vano pitanje ovo: predstavlja li ta rije pomo ili oteava doivljaj Onoga na to ukazuje. Ukazuje li na neto onkraj sebe, na onu transcendentalnu stvarnost ili si je olako dopustila da postane tek mentalni idol, puka ideja u vaim mislima u koju vjerujete? Rije Bie nita ne objanjava, ali to ne ini ni rije Bog. Meutim, Bie ima tu prednost da predstavlja otvoreni pojam. Ono ne svodi beskonano nevidljivo na konanu pojavu. Nemogue je oblikovati mentalnu sliku Bia. Nitko ne moe tvrditi da posjeduje iskljuivo pravo na posjedovanje Bia. Ono predstavlja samu vau sutinu. Moete mu neposredno pristupiti kao osjeaju vlastite prisutnosti, kao spoznaji Ja jesam koja prethodi tvrdnji: Ja sam ovo ili: Ja sam ono. Tek mali korak dijeli rije Bie od iskustva Bia.

Koja je najvea prepreka doivljaju te stvarnosti? Kad kaete Bie, govorite li o Bogu? Ako govorite, zato onda tako i ne kaete? Rije Bog tijekom tisua godina zloporabe ostala je bez znaenja. Katkad se njom koristim, ali tedljivo. Pod zloporabom mislim na to
Bie, u smislu bivanje, postojanje, bitak (prim. prev.)

Poistovjeivanje s vlastitim umom, zbog ega misao postaje prisilna. Nemo da prekinete razmiljanje zastraujua je potekoa, ali mi to ne shvaamo jer gotovo svi od toga patimo, zato se takvo stanje smatra normalnim. Ta neprestana mentalna buka spreava vas u pronalaenju carstva unutarnje smirenosti koja je neodvojiva od Bia. Ta buka takoer stvara lano, misaono ja, koje baca sjenku straha i patnje. Kasnije emo to potanje razjasniti.

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

Filozof Descartes vjerovao je kako je pronaao temeljnu istinu kad je izrekao uvenu tvrdnju: Mislim, dakle jesam. Zapravo, izrazio je temeljnu pogreku: izjednaiti miljenje s Biem i identitet s miljenjem. Prisilni mislilac, to se odnosi na gotovo svakog ovjeka, ivi u stanju oite odvojenosti, u bezumno kompleksnom svijetu trajnih problema i sukoba, u svijetu koji odraava sve veu fragmentaciju uma. Prosvjetljenje je stanje cjelovitosti, postojanja u jednoti i, samim tim, u spokojstvu, sjedinjenost sa ivotom u njegovu oitovanom vidu, svijetu, kao i sjedinjenost s vlastitim najdubljim ja i neoitovanim ivotom - sjedinjenost s Biem. Prosvjetljenje ne samo da oznaava okonanje patnje i trajnih, unutarnjih i vanjskih sukoba, nego isto tako i okonanje zastraujueg robovanja razmiljanju. Kakvo je to nevjerojatno osloboenje! Poistovjeivanje s umom stvara nepropustan zastor pojmova, etiketa, slika, rijei, prosudbi i definicija koje onemoguuju sve istinske odnose. Taj zastor postavlja se izmeu vas i vae prirode, izmeu vas i vaih blinjih mukaraca i ena, izmeu vas i prirode, izmeu vas i Boga. To je zastor misli koji stvara privid odvojenosti, privid kako s jedne strane postojite vi, a s druge potpuno odvojeni drugi. Tada zaboravljate sutinsku injenicu da ste, ispod razine tjelesne pojavnosti i odvojenih oblika, jedno sa svime to jest. Kad kaem da zaboravljate, time hou rei da jednotu vie ne moete osjetiti kao bjelodanu stvarnost. Moda vjerujete da postoji, ali vie ne znate da je tako. Uvjerenje moe pruiti utjehu. Meutim, samo uvjerenje putem vlastita iskustva donosi slobodu. Razmiljanje je postalo bolest. Bolest se pojavljuje kad nestane ravnotee. Primjerice, nema nieg pogrenog u tome to se stanice u tijelu razdvajaju i umnaaju, ali kad se taj proces nastavlja bez obzira na cjelokupnost organizma, stanice se pretjerano mnoe i tada dolazi do bolesti. Koristimo li se njim na pravi nain, um moe biti iznimno dobar instrument. Koristimo li se pogreno, meutim, postaje razoran. Da se tonije izrazim, najee nije rije o tome da se pogreno sluite umom - najee se njim uope ne sluite. On se koristi vama. To je bolest. Vjerujete da ste vi taj um. To je zabluda. Instrument je preuzeo vlast u svoje ruke.

Ne slaem se sasvim s tim. Istina je da esto besciljno razmiljam, kao i veina ljudi, ali ipak mogu odluiti koristiti se umom da neto dobijem i postignem, a to inim cijelo vrijeme. Samo zato to moete rijeiti krialjku ili izgraditi atomsku bombu, to ne znai da se koristite umom. Upravo kao to psi vole vakati kosti, tako i um voli gurati nos u razliite probleme. Zato i rjeava krialjke i gradi atomske bombe. Vas ne zanima nijedno ni drugo. Dopustite mi da vas upitam: moete li se osloboditi uma kad god to poelite? Jeste li pronali tipku za iskljuivanje? Hoete rei da potpuno prestanem misliti? Ne, ne mogu ga se osloboditi kad to poelim, osim na trenutak-dva. To znai da se um koristi s vama. Vi se nesvjesno poistovjeujete s njim, tako da ak i ne znate kako ste njegov rob. Gotovo kao da ste opsjednuti, a da to i ne znate i zato smatrate da ste vi to bie koje vas je opsjelo. Poetak slobode jest spoznaja kako vi niste to bie koje vas opsjeda - mislilac. Ta vam spoznaja omoguuje da promatrate mislioca. Onoga trenutka kad ponete nadzirati mislioca, aktivira se via razina svjesnosti. Tada poinjete shvaati kako onkraj misli postoji prostrano carstvo inteligencije, kako je misao samo siuan vid te inteligencije. Takoer shvaate kako sve one stvari koje su uistinu vane - ljepota, ljubav, stvaralatvo, radost, unutarnje spokojstvo - izranjaju iz podruja onkraj uma. Poeli ste se buditi.

OSLOBODITE SE UMA

Sto tono mislite rei kad govorite o nadziranju mislioca? Ode li ovjek lijeniku i kae: ujem glasove u glavi, vjerojatno e ga lijenik poslati psihijatru. injenica je da na vrlo slian nain doslovce svi u glavi neprestano ujemo glasove: to su nesvjesni misaoni procesi, a ne shvaate kako imate mo zaustaviti ih. Rije je o trajnim monolozima ili dijalozima. 11

10

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

Vjerojatno ste na ulici susreli lude ljude koji bez prestanka razgovaraju sa sobom ili mrmljaju. To se ne razlikuje mnogo od onoga to radite vi i svi drugi normalni ljudi, osim to ne govorite naglas. Glas iznutra komentira, nagaa, prosuuje, usporeuje, ali se, neto mu se svia, neto ne i tako u nedogled. Taj glas ne mora biti povezan sa situacijom u kojoj se upravo nalazite; moda oivljava davnu ili nedavnu prolost, moda uvjebava ili zamilja mogue budue situacije. Razmilja li o budunosti, nerijetko zamilja kako e stvari krenuti u pogrenom smjeru ili zamilja negativan ishod; to nazivamo zabrinutou. Katkad su ta razmiljanja praena vizualnim slikama ili mentalnim filmovima. ak i ako se glas odnosi na trenutanu situaciju, protumait e je pojmovima prolosti. To je zato to glas pripada uvjetovanom umu, koji je rezultat sveukupne vae prolosti, kao i kolektivnog kulturalnog misaonog sklopa koji ste naslijedili. Dakle, sadanjost promatrate i prosuujete oima prolosti i dobivate potpuno iskrivljenu sliku. Nije neuobiajeno da taj glas predstavlja ovjekova najgoreg neprijatelja. Mnogi ljudi ive s muiteljem u glavi koji ih neprestano napada, kanjava i iscrpljuje im ivotnu energiju. To je uzrok neizrecive bijede i nesree, kao i bolesti. Dobra je vijest to to se uistinu moete osloboditi vlastita uma. To je jedino istinsko osloboenje. Upravo sada moete poduzeti prvi korak. Ponite to je ee mogue oslukivati glas u svojoj glavi. Osobito obratite panju na sve misaone obrasce koji se ponavljaju, one stare gramofonske ploe koje se ve godinama okreu u vaoj glavi. To sam htio rei kad sam govorio o nadziranju mislioca, odnosno: sluajte glas u svojoj glavi i budite ondje u ulozi svjedoka. Kad sluate taj glas, sluajte ga nepristrano. Hou rei, ne prosuujte. Ne prosuujte i ne osuujte ono to ujete, jer bi to znailo kako taj isti glas ponovno ulazi kroz stranja vrata. Uskoro ete shvatiti: ondje je glas, a ovdje Ja jesam, oslukujem ga i nadzirem. Ta spoznaja Ja jesam, taj osjeaj vlastite prisutnosti nije misao. Ona izrasta negdje onkraj misli.

misao, osjeate svjesno prisustvo - svoje dublje ja - u pozadini ili ispod misli. Misao tada gubi mo nad vama i brzo se povlai, jer vie ne pruate energiju umu poistovjeujui se s njim. To je poetak kraja nesvjesnog i prisilnog razmiljanja. Kad se misao povue, osjetit ete kako je u mentalnoj struji dolo do prekida - to je pukotina u kojoj nema misli. U poetku e ti prekidi biti kratkotrajni, trajat e moda samo nekoliko sekundi, ali postepeno e se produivati. Kad doe do prekida, u nutrini ete osjetiti duboku tiinu i spokojstvo. To je poetak prirodna stanja doivljene jednote s Biem, koja je najee zamagljena umom. Osjeaj duboke tiine i spokojstva s praksom e se produbiti. Zapravo, nema kraja njihovoj dubini. Takoer ete osjetiti kako se iz dubina nutrine uzdie tanano zraenje radosti: to je radost Bia. To ne nalikuje na stanje transa. Uope mu ne nalikuje. Ovdje ne dolazi do gubitka svijesti. Istina je upravo suprotna. Kad bi cijena spokojstva bilo suavanje svijesti, a cijena duboke tiine smanjenje ivotnosti i budnosti, tada ih ne bi bilo vrijedno imati. U takvom stanju unutarnje povezanosti postat ete mnogo ivahniji i budniji nego u stanju u kojem se poistovjeujete s umom. Bit ete potpuno prisutni. To stanje takoer pojaava uestalost vibracija energetskog polja koje daje ivot fizikom tijelu. to se dublje sputate u carstvo bez misli, kako se to ponekad naziva na Istoku, spoznat ete stanje iste svijesti. U tom stanju vlastitu prisutnost osjeate s takvom snagom i radou da sveukupno razmiljanje, emocije, fiziko tijelo, kao i cijeli vanjski svijet, postaju relativno beznaajni u usporedbi s tim stanjem. Pa ipak, to nije sebinost, nego stanje nesebinosti. Odnosi vas onkraj onoga o emu ste prije razmiljali kao o vlastitom ja. Ta prisutnost ste vi sami, a istodobno je nezamislivo vea od vas. Ovo to vam pokuavam prenijeti moe zvuati paradoksalno, pa ak i proturjeno, ali nema nikakva drugog naina na koji bih to mogao izraziti.

Zato, sluate li misao, svjesni ste ne samo misli, nego i sebe kao njezina svjedoka. Probudila se nova dimenzija svjesnosti. Oslukujete li 12

Umjesto da nadzirete mislioca, prekid u struji misli moete izazvati sasvim jednostavno, usmjerivi arite panje u sadanji trenutak. Postanite snano svjesni sadanjeg trenutka. To e u vama probuditi 13

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

duboko zadovoljstvo. Na taj nain odvlaite svijest od umnih aktivnosti i stvarate prekid u mislima te postajete iznimno budni i svjesni, ali ne razmiljate. To je sutina meditacije. To u svakodnevnom ivotu moete provoditi tako to ete se pozabaviti bilo kojom rutinskom aktivnou koja vam inae predstavlja samo sredstvo do nekog cilja, dajui joj potpunu panju, tako da sama sebi postane ciljem. Primjerice, svaki put dok hodate uz i niz stube u svojoj kui ili na radnom mjestu, pomno usmjerite pozornost na svaki korak, pokret, pa ak i na disanje. Budite potpuno prisutni. Kad elite oprati ruke, obratite pozornost na sve osjetilne opaaje povezane s tom aktivnou: zvuk i dodir vode, pokreti ruku, miris sapuna i tako dalje. Kad ulazite u automobil, nakon to ste zatvorili vrata, zastanite nekoliko sekundi i promatrajte ritam disanja. Postanite svjesni tihog, ali monog osjeta prisutnosti. Postoji samo jedno sigurno mjerilo kojim moete odrediti koliko ste uspjeli u toj praksi: stupanj unutarnjeg spokojstva.

Ta vrsta prisilnog razmiljanja zapravo predstavlja ovisnost. Cime se odlikuje ovisnost? Vrlo jednostavno: osjeate da vie ne moete prestati po svojoj volji. To o emu ste ovisni ini vam se snanijim od vas. Takoer vam prua laan osjeaj zadovoljstva, zadovoljstva koje se neminovno pretvara u bol. Otkud tvrdnja da smo ovisni o razmiljanju? Otud to ste se poistovjetili s njim, a to znai da osjeaj vlastitog ja crpite iz sadraja i aktivnosti uma. Zato to vjerujete da biste prestali postojati kad biste prestali razmiljati. Tijekom odrastanja stvarate mentalnu sliku o tome tko ste, utemeljenu na osobnim i kulturalnim uvjetovanjima. To fantomsko ja moemo nazvati egom. Ono se sastoji od umne aktivnosti, a odrava se iskljuivo neprestanim razmiljanjem. Pojam ega razliitim ljudima oznaava razliite stvari, ali ja ovdje njime oznaavam lano ja, stvoreno nesvjesnim poistovjeenjem S umom. Sadanji trenutak za ego jedva da postoji. Vanima smatra samo prolost i budunost. To potpuno iskrivljavanje istine objanjava injenicu potpune neuinkovitosti uma u kontekstu ega. Ego se neprestano bavi oivljavanjem prolosti, jer, tko ste bez prolosti? Neprestano se projicira u budunost kako bi se pobrinuo za opstanak i ondje pronaao nekakvu vrstu osloboenja i ispunjenja. Ego kae: Jednoga dana, kad bude ovako ili onako, kad se neto dogodi, tada u biti dobro, bit u sretan i miran. ak i onda kad se ini da je ego zaokupljen sadanjou, on ne vidi sadanjost: potpuno je pogreno zapaa jer promatra oima prolosti. Ili je svodi na sredstvo za postizanje nekakva cilja koji uvijek lei u budunosti u koju se um projicira. Promatrajte svoj um i vidjet ete da tako djeluje. Sadanji trenutak uva klju osloboenja. Ali sadanji trenutak ne moete pronai sve dok ste potpuno poistovjeeni s umom. Ne elim izgubiti sposobnost analiziranja i razlikovanja. Ne bi mi smetah da nauim jasnije razmiljati, na usredotoeniji nain, ali ne elim izgubiti um. Dar miljenja najdragocjenije je to imamo. Bez njega bili bismo samo jo jedna ivotinjska vrsta. Prevlast uma nije nita drugo nego stupanj u evoluciji svijesti. Sada trebamo prijei na sljedei, i to hitno, inae e nas um, koji se pretvorio 15

Najvaniji korak na vaemu putovanju prema prosvjetljenju jest ovaj: nauite raskinuti poistovjeenost s vlastitim umom. Svaki put kad izazovete prekid u struji misli, pojaava se svjetlost vae svijesti. Jednoga dana moda ete shvatiti da se smijete glasu u glavi, kao to biste se nasmijali vragolijama djeteta. To znai da sadraj uma vie ne shvaate ni izbliza tako ozbiljno, budui da va osjeaj vlastitog ja ne ovisi o njemu. PROSVJETLJENJE: UZDIZANJE IZNAD MISLI Nije li razmiljanje najvanije za opstanak u ovom svijetu? Um je instrument, orue. Postoji kako bi izvravao stanovite zadatke, a kad je zadatak izvren, orue moete odloiti. Kako sada stvari stoje, rekao bih kako osamdeset do devedeset posto ljudskoga razmiljanja ne samo da se ponavlja i da je beskorisno, nego je zbog svoje neuinkovitosti i esto negativne prirode uvelike i tetno. Promatrajte um i vidjet ete da je to istina. To dovodi do ozbiljna gubitka ivotne energije. 14

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

u udovite, unititi. Kasnije u o tome potanje govoriti. Razmiljanje i svijest nisu istoznanice. Razmiljanje je samo mali vid svijesti. Misao ne moe postojati bez svijesti, ali ona svijesti uope nije potrebna. Prosvjetljenje znai uzdizanje iznad misli, a ne vraanje na razinu ispod misli, na razinu ivotinje ili biljke. U prosvijetljenom stanju i dalje ete se, kad god to bude potrebno, koristiti umom, ali na mnogo usredotoeniji i uinkovitiji nain nego prije. Koristit ete se njime uglavnom za neke praktine stvari, ali bit ete osloboeni od nesvjesnog unutarnjeg dijaloga i u vama e vladati unutarnje spokojstvo. Kad se budete koristili umom, osobito kad e vam biti potrebno stvaralako rjeenje, svakih nekoliko minuta kretat ete se izmeu misli i tiine, izmeu uma i stanja ne-uma. Ne-um je svjesnost bez misli. Samo na taj nain mogue je stvaralaki razmiljati, jer samo na taj nain misao posjeduje neku stvarnu mo. Sama za sebe, kad vie nije povezana s mnogo prostranijim carstvom svijesti, misao ubrzo postaje jalova, bezumna i razorna. Um je u sutini stroj za preivljavanje. Napad na druge umove i obrana od njih, skupljanje, pohrana i ralanjivanje informacija - u tim je poslovima um dobar, ali oni uope nisu kreativni. Svi istinski umjetnici, bez obzira na to jesu li toga svjesni ili nisu, stvaraju u stanju ne-uma, u unutarnjoj dubokoj tiini. Um tada daje oblik stvaralakom nagonu ili uvidu. ak i veliki znanstvenici govore kako do proboja stvaralakih ideja dolazi u razdoblju mentalne tiine. Iznenaujui rezultat opsene ankete provedene medu najuvenijim matematiarima Sjedinjenih Amerikih Drava, ukljuujui Einsteina, o njihovim radnim metodama, jest kako razmiljanje igra tek podreenu ulogu u kratkoj, odlunoj fazi samog stvaralakog ina. Rekao bih kako se jednostavan razlog zbog kojeg veina znanstvenika nije kreativna ne krije u tome to ne znaju razmiljati, nego u tome to ne znaju kako bi mogli prestati razmiljati! udo stvaranja i odravanja ivota na Zemlji ili vaega tijela nije se dogodilo kroz um i razmiljanje. Na djelu je, oito, inteligencija koja je daleko vea od uma. Kako jedna jedina ljudska stanica, koja je dugaka 1/2540 cm u okviru svoje DNA, moe sadravati upute koje bi ispunile tisuu knjiga od po esto stranica? to vie uimo o radu tijela, to vie spoznajemo kakva golema inteligencija djeluje u njemu 16

i kako malo znamo. Kad se um ponovno povee s tom inteligencijom, postat e najudesnije orue. Tada e sluiti neemu veem od sebe. EMOCIJA: REAKCIJA TIJELA NA UM A to je s emocijama? Mene vie zaokupljaju emocije, nego um. Um, u onom smislu u kojemu ga koristim, nije samo misao. On obuhvaa i vae emocije, kao i sve nesvjesne mentalno-emocionalne reaktivne obrasce. Emocija se pojavljuje ondje gdje se susreu um i tijelo. Ona predstavlja reakciju tijela na um - ili biste mogli rei, odraz uma u tijelu. Primjerice, napadaka ili neprijateljska misao stvorit e u tijelu nakupinu energije koju nazivamo bijesom. Tijelo se priprema za borbu. Misao da vam netko prijeti, u tjelesnom ili psiholokom smislu, izaziva stezanje tijela, a to je tjelesni vid onoga to nazivamo strahom. Istraivanja su pokazala kako snane emocije mogu ak izazvati promjene u biokemiji tijela. Te biokemijske promjene predstavljaju fiziki ili materijalni vid emocija. Naravno, najee niste svjesni svih svojih misaonih obrazaca, i esto ih moete osvijestiti tek promatranjem vlastitih emocija. to se vie poistovjeujete sa svojim razmiljanjem, s onim to volite i ne volite, s prosudbama i tumaenjima, odnosno, to ste manje prisutni kao promatraka svijest, to e energetski naboj emocija biti jai, bez obzira na to jeste li toga svjesni ili niste. Ne moete li osjetiti svoje emocije, ako ste se odvojili od njih, na kraju ete ih iskusiti na isto tjelesnoj razini, kao tjelesni problem ili simptom. Proteklih godina mnogo je napisano o tom pitanju, stoga ne moramo ovdje o tom govoriti. Snaan nesvjestan emocionalni obrazac moe se ak oitovati kao neki vanjski dogaaj za koji vam se ini da vam se jednostavno dogodio. Primjerice, primijetio sam da e ljudi koji u sebi nose mnogo bijesa, ako toga nisu svjesni i ako ga ne izraavaju, vrlo vjerojatno doivjeti napad, verbalan ili ak fiziki - napast e ih drugi bijesni ljudi, esto bez ikakva oita razloga. Oni zrae jakim bijesom, tako da neki ljudi to osjete, a to potie njihov vlastiti usnuli bijes. Imate li potekoa s doivljavanjem vlastitih emocija, ponite Usredotoivati panju na unutarnje energetsko polje vlastita tijela. Osjetite tijelo iznutra. To e vas dovesti u dodir s vlastitim emocijama. To emo kasnije potanje objasniti. 17

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

Kaete kako je emocija odraz uma u tijelu. Ali katkad izmeu to dvoje doe do sukoba: um kae: Ne, a emocija kae: Da ili obratno. elite li uistinu upoznati um, tijelo e vam uvijek pokazati njegov toan odraz, stoga promotrite emociju ili je radije osjetite u svome tijelu. Postoji li medu njima neki oit sukob, misao e biti la, a emocija e biti istinita. Nije to ona krajnja istina o tome tko jeste, nego relativna istina o stanju vaega uma u tom trenutku. Sukob izmeu povrinskih misli i nesvjesnih mentalnih procesa prilino je uobiajen. Moda jo niste sposobni aktivnost nesvjesna uma prenijeti u svijest u obliku misli, ali ona e se uvijek kao emocija odraavati u tijelu, a toga moete postati svjesni. Promatrate li emociju na taj nain, to je u osnovi isto kao kad oslukujete ili nadzirete misao, to sam opisao ranije. Jedina je razlika u tome to se misao nalazi u glavi, a emocija posjeduje snaan tjelesni vid, stoga se prvenstveno osjea u tijelu. Kad je promatrate, moete joj dopustiti da ondje postoji, a u tom sluaju nee moi upravljati vama. Vie niste emocija, nego promatra, prisutnost koja motri. Vjebate li to, sve ono nesvjesno u vama izronit e na svjetlost svijesti. Dakle, promatranje emocija podjednako je vano kao i promatranje misli? Tako je. Naviknite se postavljati si pitanje: to se u ovom trenutku zbiva u meni? To e vas pitanje usmjeriti u pravom smjeru. Ali, nemojte analizirati, nego samo promatrajte. Usredotoite panju na nutrinu. Osjetite energiju emocije. Nema li nijedne emocije, usmjerite panju jo dublje, u unutarnje energetsko polje tijela. Ono predstavlja dveri koja vode Biu.

bi vas eljela prevladati i najee u tome uspijeva - ako niste dovoljno prisutni. Ako zbog nedovoljne prisutnosti zapadnete u nesvjesno poistovjeivanje s emocijom, to je prirodno, privremeno se pretvarate u emociju. Izmeu razmiljanja i emocija nerijetko se stvara krug bez kraja: oni hrane jedno drugo. Misaoni obrazac stvara poveani odraz samoga sebe u obliku emocije, a vibracijska frekvencija emocije hrani izvorni misaoni obrazac. Zadrite li se mentalno na nekoj situaciji, dogaaju ili osobi koje smatrate uzrokom osjeaja, ta misao energijom hrani emociju, koja zauzvrat puni energijom misaoni obrazac i tako dalje. U osnovi, sve emocije oblici su prvobitne, nediferencirane emocije koja vue podrijetlo iz gubitka svijesti o tome tko ste s onu stranu imena i oblika. Zbog svoje nediferencirane prirode, teko je otkriti ime koje tono opisuje tu emociju. Strah priblino odgovara ali, osim trajnog osjeaja prijetnje, ta emocija takoer obuhvaa dubok osjeaj naputenosti i nepotpunosti. Moda bi najbolje bilo koristiti se pojmom koji je podjednako nediferenciran kao i ta temeljna emocija te ga jednostavno nazivamo bol. Jedan od glavnih zadataka uma jest boriti se protiv te emocionalne boli ili je otkloniti, to je jedan od razloga njegovoj neprestanoj aktivnosti, ali sve to um moe postii jest privremeno prikrivanje te emocije. Zapravo, to se um jae bori da se oslobodi boli, to je bol vea. Um nikada ne moe pronai rjeenje, niti si moe dozvoliti da vam dopusti da ga vi pronaete, jer on sam predstavlja unutarnji dio problema. Zamislite efa policije kako pokuava pronai palikuu, a zapravo je on sam taj palikua. Boli se neete osloboditi sve dok osjeaj vlastitoga ja ne prestanete crpiti iz poistovjeivanja s umom, odnosno s egom. Um e se tada sruiti sa svoga mjesta moi, a Bie e se razotkriti kao vaa istinska priroda. Da, znam to me namjeravate pitati. Namjeravao sam pitati: stoje s pozitivnim emocijama, kao to su ljubav i radost? Te su emocije neodvojive od vaega prirodnog stanja unutarnje povezanosti s Biem. Uvidi u ljubav i radost ili kratki trenuci dubokoga spokojstva mogui su kad god doe do prekida u struji misli. Za veinu ljudi ti se prekidi rijetko i samo sluajno dogaaju, u trenucima 19

Emocija najee predstavlja proiren i energiziran misaoni obrazac, a zbog njezinog, nerijetko prejakog energetskog naboja, u poetku nije lako ostati dovoljno prisutan kako biste je mogli promatrati. Ona 18

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

kad um ostane bez rijei, katkad potaknut velikom ljepotom, krajnjim tjelesnim naporom ili jo veom opasnou. Iznenada se pojavi unutarnja duboka tiina. A u toj tiini javlja se tanana, ali snana radost, ljubav i spokojstvo. Takvi su trenuci najee kratkotrajni, jer se um ubrzo ponovno vraa svojoj bunoj aktivnosti koju nazivamo razmiljanjem. Ljubav, radost i spokojstvo ne mogu cvjetati dok se ne oslobodite prevlasti uma. Ali te tri stvari ne nazivam emocijama. One prebivaju onkraj emocija, na mnogo dubljoj razini. Stoga biste trebali postati potpuno svjesni emocija i osjetiti ih prije nego to moete osjetiti ono to se krije u njihovoj pozadini. Emocija doslovce znai uznemiravanje. Ta rije dolazi iz latinske rijei emovere, to znai uznemiriti. Ljubav, radost i spokojstvo duboka su stanja bia ili, bolje reeno, tri vida stanja unutarnje povezanosti s Biem. Kao takvi nemaju nikakvih suprotnosti. To je zato jer izranjaju s mjesta onkraj uma. Emocije, s druge strane, budui da su dio dvojnog uma, podvrgnute su zakonu suprotnosti. To jednostavno znai da ne moete dobiti dobro bez loeg. U neprosvijetljenom stanju poistovjeenosti s umom, ono to se katkad pogreno naziva radou najee je kratkotrajna ugodna strana trajno promjenjivog kruga boli i zadovoljstva. Zadovoljstvo uvijek izaziva neto izvan vas, dok radost izranja iz nutrine. Samo ono to vam danas prua zadovoljstvo sutra e vam zadati bol ili e vas napustiti, pa e vam odsutnost izvora zadovoljstva nanijeti bol. Ono o emu se nerijetko govori kao o ljubavi moe neko vrijeme biti ugodno i uzbudljivo, ali to je ovisnika vezanost, stanje krajnje potrebe koja se za treptaj oka moe pretvoriti u svoju suprotnost. Nakon poetnog zanosa mnogi se ljubavni odnosi zapravo kreu izmeu ljubavi i mrnje, privlanosti i napada. Stvarna ljubav ne izaziva patnju. Kako bi i mogla? Ne pretvara se nenadano u mrnju, kao to se ni stvarna radost ne pretvara u bol. Kao to sam rekao, ak i prije nego to postanete prosvijetljeni - prije nego to se oslobodite uma - moete na trenutak zaviriti u istinsku radost, ljubav i duboki unutarnji mir, nepomian, ali titrav i iv. To su vidovi vae istinske prirode, koju najee prikriva um. ak i u normalnom ovisnikom odnosu moe biti trenutaka kad se osjeti prisustvo neeg pravog, neeg neunitivog. Ali to su samo kratkotrajni uvidi koje uskoro ponovno prekriva aktivnost uma. Tada vam se 20

moe initi da ste imali neto vrlo dragocjeno i da ste to izgubili ili e vas um uvjeriti da je to u svakom sluaju bio samo privid. Istina je da to nije bio nikakav privid i da ga ne moete izgubiti. To je dio vaega prirodnog stanja koje um moe zamagliti, ali ga nikada ne moe unititi. ak i kad je nebo prekriveno tekim oblacima, nije rije o tome da je Sunce nestalo. Sunce je jo uvijek ondje, iza oblaka. Buddha kae da je uzrok boli ili patnje u elji ili udnji te da moramo presjei spone elje elimo li se osloboditi boli. udnja je potraga uma za spasenjem ili ispunjenjem u stvarima vanjskoga svijeta i u budunosti, a predstavlja zamjenu za radost Bfa. Sve dok sam poistovjeen s umom, ja sam ta udnja, potreba, elja, vezanost, nesklonost, a nema me osim u njima, a i tada postojim tek kao puka mogunost, neispunjeni potencijal, sjeme koje nije proklijalo. U tom stanju ak i elja za osloboenjem ili prosvjetljenjem samo je jo jedna udnja za ispunjenjem ili ucjelovljenjem u budunosti. Stoga ne traite da se oslobodite elje ili da postignete prosvjetljenje. Postanite prisutni. Budite promatra uma. Umjesto da citirate Buddhu, budite Buddha, budite probueni, a to rije buddha i znai. Ljudi su ve tisuljeima u kandama bola, otkako su doivjeli pad iz stanja milosti, zakoraili u carstvo vremena i uma te izgubili svjesnost o Biu. U tom su trenutku sebe poeli opaati kao besmislene djelie u nekom stranom svemiru, nepovezane s Izvorom i s drugima. Bol je neminovna sve dok se poistovjeujete s umom, a to znai, duhovno govorei, dok ste nesvjesni. Ovdje prvenstveno govorim o emocionalnoj boli, koja je ujedno glavni uzrok tjelesnog bola i bolesti. Odbojnost, mrnja, samosaaljenje, krivnja, bijes, depresija, ljubomora i tako dalje, ak i najblaa razdraenost, sve su to oblici boli. A svako zadovoljstvo ili emocionalni zanos u sebi sadri sjeme boli: svoju neodvojivu suprotnost, koja e se s vremenom oitovati. Svatko tko je ikada uzeo drogu da bi doivio zanos znat e kako se zanos na kraju krajeva pretvara u pakao, kako se zadovoljstvo pretvara u neki oblik boli. Mnogi ljudi iz vlastita iskustva znaju kako se lako i brzo intimni odnos iz izvora zadovoljstva moe pretvoriti u izvor bola. Sagledano s vieg stajalita, i negativne i pozitivne 21

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

suprotnosti samo su lica istoga novia, dijelovi temeljne boli koja je neodvojiva od egoistinog stanja svijesti i poistovjeenosti s umom. Dvije su razine boli: bol koju sada stvarate i bol iz prolosti koja jo ivi u vaem umu i tijelu. Prestanite stvarati bol u sadanjosti i rastvorite bol prolosti - o tome sada elim govoriti.

SVJESNOST: IZLAZ IZ BOLI

NE STVARAJTE VIE BOL U SADANJOSTI

Niiji ivot nije potpuno osloboen boli i patnje. Nije li rije o tome da nauimo ivjeti s njima, umjesto da ih pokuavamo izbjei? Vei dio ljudske boli je nepotreban. Sve dok um bez nadzora upravlja vaim ivotom, bol stvarate sami. Bol koju sada stvarate uvijek predstavlja neki oblik neprihvaanja, neki oblik nesvjesnog otpora onome to jest. Na razini misli, otpor je neka vrsta prosuivanja. Na emocionalnoj razini, ona je neki oblik negativnosti. Jakost boli ovisi o stupnju opiranja sadanjem trenutku, a taj otpor ovisi o tome koliko ste poistovjeeni sa svojim umom. Um uvijek pokuava zanijekati sadanji trenutak i pobjei od njega. Drugim rijeima, to se vie poistovjeujete s umom, to vie patite. Ili bismo to mogli i ovako izraziti: to ste sposobniji potovati i prihvaati sadanji trenutak, to ste slobodniji od boli i patnje - a ujedno ste osloboeni i egoistinog uma. Zato um najee nijee sadanji trenutak i opire mu se? Zato to ne moe djelovati i zadrati sve pod nadzorom ako ne postoji vrijeme, a vrijeme su prolost i sadanjost, stoga bezvremeni sadanji trenutak shvaa kao prijetnju. Vrijeme i um zapravo su neodvojivi. Zamislite Zemlju na kojoj nema ljudskoga oblika ivota, naseljenu samo biljkama i ivotinjama. Bi li na njoj i dalje postojali prolost i budunost? Bismo li i dalje o vremenu mogli govoriti na nekakav smislen nain? Pitanje: Koje je doba? ili: Koji je danas datum? kad bi ih imao tko postaviti - bila bi sasvim besmislena. Hrast ili orao zbunili bi se nad takvim pitanjima. Koje je doba? pitali bi. Pa, sada je sadanjost. Sadanji trenutak. to bi drugo moglo biti? 22

23

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

Da, da bismo u ovom svijetu mogli djelovati potreban nam je um, upravo kao i vrijeme, ali u stanovitom trenutku oni preuzimaju na ivot te dolazi do pogrenog postupanja, boli i patnje. Kako bi bio siguran da e uzde ostati u njegovim rukama, um sadanji trenutak neprestano pokuava prikriti prolou i budunou, a kad vitalnost i beskonani stvaralaki potencijal Bia, koje je neodvojivo od sadanjeg trenutka, prekrije vrijeme, um zamagljuje vau istinsku narav. U ljudskom se umu nagomilava sve tei teret vremena. Pod tim teretom pate svi pojedinci, ali svaki od njih ujedno svakom dragocjenom trenutku, zanemarujui ga ili nijeui, dodaje jo vei teret ili ga svodi na sredstvo kojim stie do nekog budueg trenutka koji postoji samo u umu, a nikada u stvarnosti. Gomilanje vremena u kolektivnom i pojedinanom ljudskom umu ujedno obuhvaa i goleme koliine zaostalih bolova iz prolosti. Ako vie ne elite stvarati bol sebi i drugima, ako vie ne elite poveavati ostatke bolova iz prolosti koji jo ive u vama, tada vie ne stvarajte vrijeme ili ga barem ne stvarajte vie nego to je potrebno dok se bavite praktinim vidovima vlastita ivota. Kako prestati stvarati vrijeme? Duboko u sebi shvatite kako uvijek imate samo sadanji trenutak. Neka Sada postane prvobitna arina toka vaega ivota. Dok ste prije boravili u vremenu i tek nakratko posjeivali Sadanji trenutak, sada prebivajte u njemu, a tek nakratko posjeujte prolost i budunost kad se morate pozabaviti praktinim vidovima svoje ivotne situacije. Sadanjem trenutku uvijek recite: Da. to bi moglo biti jalovije i lude nego stvarati unutarnji otpor neemu to ve postoji! Sto bi moglo biti lude nego se suprotstavljati samom ivotu, koji jest sada i uvijek samo sada? Predajte se onome to jest. Recite da ivotu - i vidjet ete kako ivot iznenada poinje raditi za vas, umjesto da vam se suprotstavlja.

obrazaca otpora i tada ete sadanjem trenutku dopustiti da postoji. To e vam pokazati kako izgleda stanje unutarnje slobode od vanjskih uvjeta, stanje istinskoga unutarnjeg spokojstva. Pogledajte to e se tada dogaati i poduzmite neto ako je to prijeko potrebno ili mogue. Prihvatite - a tada djelujte. to god obuhvaao sadanji trenutak, prihvatite to kao da ste sami izabrali. Uvijek suraujte sa sadanjim trenutkom, a ne suprotstavljajte mu se. Neka vam postane prijatelj i saveznik, a ne neprijatelj. To e na udesan nain preobraziti cijeli va ivot.

BOL IZ PROLOSTI: RASTVARANJE TIJELA BOLI

Sve dok niste sposobni pristupiti moi Sadanjeg trenutka, svaka emocionalna bol koju iskusite ostavlja za sobom ostatke boli koji dalje ive u vama. Ti se ostaci stapaju s boli iz prolosti, koja ve postoji u vama te prebiva u vaem umu i tijelu. Naravno, tu spada i bol koju ste propatili kao dijete, uzrokovanu neznanjem svijeta u koji ste se rodili. Ta nagomilana bol postaje negativno energetsko polje koje zauzima tijelo i um. Smatrate li je nevidljivim biem koje ima svoje postojanje, bit ete sasvim blizu istini. To je emocionalno tijelo boli. Postoji u dva oblika: usnuli i aktivan. Tijelo boli moe spavati devedeset posto vremena; kod duboko nesretne osobe, pak, moe biti aktivno i sto posto vremena. Neki ljudi ive gotovo potpuno kroz svoje tijelo boli, dok ga drugi doivljavaju samo u nekim situacijama, kao to su intimni odnosi ili situacije povezane s gubitkom iz prolosti, naputanjem, tjelesnim ili emocionalnim patnjama i tako dalje. Bilo kakva sitnica moe probuditi tijelo boli, osobito ako je u skladu s obrascem boli iz vae prolosti. Kad je spremno probuditi se iz usnula stanja, probudit e ga ak i misao ili bezazlena primjedba koju vam uputi netko blizak. Neka tijela boli su nezgodna, ali relativno bezazlena, primjerice kod djeteta koje ne prestaje cviliti. Druga su opaka i razorna udovita, 25

Sadanji trenutak katkad je neprihvatljiv, neugodan ili straan. Takav je kakav je. Promatrajte kako um pridaje oznake trenutku i kako taj proces davanja oznaka, to neprestano prosuivanje, stvara bol i nesreu. Promatrajui mehaniku uma iskorait ete iz njegovih 24

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

pravi demoni. Neka su fiziki nasilna; a mnogo ih je vie koja su emocionalno nasilna. Neka e napadati ljude oko sebe ili one koji su im bliski, a druga e napasti svoga domaina. Misli i osjeaji koje imate prema ivotu tada postaju iznimno negativni i samorazorni. Bolesti i nesree nerijetko se dogaaju na takav nain. Neka tijela boli svoje domaine navode na samoubojstvo. Pomislite li da nekoga poznajete, a onda se nenadano prvi put suoite s tim stranim, gadnim stvorenjem, vjerojatno ete se zaprepastiti. Meutim, mnogo je vanije promatrati ga u sebi, nego u drugima. Pripazite na bilo koji znak nesree u sebi, u kojem god se obliku javila - to bi moglo biti buenje tijela boli. Ono se moe pojaviti u obliku razdraenosti, nestrpljivosti, turobnosti, elje da nekoga povrijedite, ljutnje, bijesa, depresije, potrebe da u odnosu izazovete dramu i tako dalje. Uoite trenutak kad se pone buditi iz svoga usnulog stanja. Tijelo boli eli preivjeti, kao i svako drugo bie koje postoji, a preivjeti moe samo ako vas navede da se nesvjesno poistovjetite s njime. Tada se moe uzdii, prevladati vas, moe se pretvoriti u vas i ivjeti kroz vas. Kroz vas dobiva hranu. Hranit e se svakim iskustvom koje je u skladu s njegovom vrstom energije, svime to izaziva jo veu bol u bilo kojem obliku: bijes, razornost, mrnja, tuga, emocionalna drama, nasilje, pa ak i bolest. Tako e tijelo boli, kad vas savlada, u vaem ivotu stvarati situacije koje e mu vraati njegovu vlastitu energetsku frekvenciju da bi se njome moglo hraniti. Bol se moe hraniti samo bolom. Bol se ne moe hraniti radou. Radost joj je potpuno neprobavljiva. jednom kad vas tijelo boli prevlada, eljet ete vie boli. Postat ete rtva ili poinitelj. eljet ete nanositi bol ili ete eljeti patiti, ili oboje. Zapravo i nema mnogo razlike izmeu toga dvojeg. Vi toga, naravno, niste svjesni, i estoko ete tvrditi da ne elite bol. Ali, dobro promotrite to se dogaa i otkrit ete kako su vae razmiljanje i ponaanje smiljeni da bi odravali bol na ivotu, i u vama i u drugim ljudima. Da ste toga uistinu svjesni, obrazac bi se rastvorio, jer je ludost eljeti bol, a nitko nije svjesno lud. Tijelo boli, koje predstavlja tamnu sjenku ega, zapravo se plai svjetlosti vae svijesti. Plai se da ete ga otkriti. Opstanak mu ovisi o vaem nesvjesnom poistovjeivanju s njim, kao i o vaem nesvjesnom 26

strahu od suoavanja s bolju koja prebiva u vama. Ali ne suoite li se s tom boli, ne unesete li svjetlost svijesti u bol, bit ete prisiljeni uvijek je iznova oivljavati. Tijelo boli moda e vam se priiniti kao opasno udovite koje ne moete pogledati, ali vas uvjeravam da je ono samo nematerijalni fantom koji ne moe prevladati mo vae prisutnosti. Neka duhovna uenja tvrde kako je sveukupna bol u konanici privid i to je istina. Pitanje je: je li istinita za vas? Puko vjerovanje nee je uiniti istinitom. elite li doivljavati bol cijeloga ivota, neprestano tvrdei kako je to privid? Hoe li vas to osloboditi boli? Ovdje se bavimo nainom na koji moete spoznati tu istinu - odnosno, ostvariti je u vlastitu iskustvu. Tijelo boli ne eli da ga izravno promatrate i da shvatite to ono jest. Onoga trenutka kad ga prepoznate, kad osjetite njegovo energetsko polje u sebi i usmjerite panju na njega, poistovjeenja e nestati. Pojavit e se via dimenzija svijesti. Nazivam je prisutnost. Sada ste svjedok ili promatra tijela boli. To znai da se tijelo boli vie ne moe koristiti vama pretvarajui se da ste to vi i ne moe se vie ponovno hraniti kroz vas. Otkrili ste vlastitu, najskriveniju snagu. Doli ste u dodir s moi Sadanjeg trenutka. to se dogaa s tijelom boli kad postanemo dovoljno svjesni da rastvorimo poistovjeenost s njim? Tijelo boli stvara ono nesvjesno, a svijest ga pretvara u sebe. Sveti Pavao prekrasno je izrazio to sveope naelo: Sve razotkriveno dolazi po svjetlu k sjaju; jer sve to doe k sjaju jest svjetlo. Upravo kao to se ne moete boriti protiv tmine, tako se ne moete boriti ni protiv tijela boli. Takav bi pokuaj doveo do unutarnjih sukoba, a time do jo vee boli. Promatranje je dovoljno. Promatranje obuhvaa prihvaanje boli kao dijela sadanjeg trenutka. Tijelo boli sastoji se od zarobljene ivotne energije koja se odvojila od vaeg cjelovitog energetskog polja i privremeno postala samostalna kroz neprirodan proces poistovjeivanja s umom. Okrenula se samoj sebi i postala suprotna ivotu, kao ivotinja koja pokuava ugristi vlastiti rep. to mislite, zato je naa civilizacija postala tako razorna? Ali, ak i sile koje razaraju ivot jo su uvijek ivotna energija. 27

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

Kad ponete unitavati poistovjeenost i postanete promatraem, tijelo boli nastavit e jo neko vrijeme djelovati i pokuat e vas prevariti da se ponovno poistovjetite s njim. Iako ga vie ne hranite energijom kroz proces poistovjeivanja, tijelo boli posjeduje stanoviti zamah, upravo kao kota koji e se nastaviti okretati jo neko vrijeme, iako ga vie nita ne pokree. Na tom stupnju moe vam izazvati boljke i boli u razliitim dijelovima tijela, ali to nee trajati. Ostanite prisutni i svjesni. Budite uvijek budan uvar svoga unutarnjeg prostora. Trebate biti dovoljno prisutni da biste mogli izravno nadgledati tijelo boli i osjeati njegovu energiju. Tada ono nee moi nadzirati vae razmiljanje. Onoga trenutka kad vam se razmiljanje povee s energetskim poljem tijela boli, poistovjetit ete se s njim i ponovno ga hraniti vlastitim mislima. Primjerice, ako je bijes prevladavajua energetska vibracija tijela boli te ako ste ispunjeni bijesnim mislima, razmiljate li o onome to vam je netko uinio ili to vi njemu namjeravate uiniti, to e postati nesvjesno razmiljanje i tijelo boli e se pretvoriti u vas. Ondje gdje postoji bijes uvijek postoji i patnja. Ili, kad vam se prikrade mrano raspoloenje te se upustite u negativne misaone obrasce i razmiljanje o tome koliko je ivot teak, vae se razmiljanje zdruilo s tijelom boli, prevladalo je nesvjesno i postajete osjetljivi prema napadu tijela boli. Rije nesvjesno, kako je ovdje koristim, znai poistovjeivanje s nekim mentalnim ili emocionalnim obrascem. Oznaava potpunu odsutnost promatraa. Neprekidna svjesna panja raskida vezu izmeu tijela boli i vaih misaonih procesa te vas vraa procesu promjene. Kao da bol postaje gorivo plamena vae svijesti koja tada jasnije gori. To je ezoterino znaenje drevna umijea alkemije: preobrazba osnovnih metala u zlato, patnje u svjesnost. Unutarnji raskol je iscijeljen i vi ponovno postajete cjeloviti. Tada je vaa odgovornost da vie ne stvarate bol. Dopustite mi da ukratko ponovim taj proces. Usredotoite panju na osjeaj u svojoj nutrini. Spoznajte kako je rije o tijelu boli. Prihvatite njegovo postojanje. Ne razmiljajte o njemu - ne dopustite da se osjeaj pretvori u razmiljanje. Ne prosuujte i ne ralanjujte. Ne stvarajte na temelju tijela boli vlastiti identitet. Ostanite prisutni te i dalje budite promatra onoga to se u vama dogaa. Postanite svjesni ne samo emocionalne boli, nego isto tako i onoga tko 28

promatra, tihog promatraa. To je mo Sadanjeg trenutka, mo vae vlastite svjesne prisutnosti. ekajte da vidite to e se tada dogoditi.

Kod mnogih se ena tijelo boli najee budi u razdoblju prije poetka mjesenice. Kasnije u vie govoriti o tome i o razlogu zato je tako. Zasad mi dopustite da kaem ovo: ako ste u stanju ostati budni i prisutni u tom razdoblju i promatrati sve osjeaje koji se javljaju u vaoj nutrini, umjesto da vas osjeaji prevladaju, to e vam pruiti priliku za najmoniju duhovnu praksu, a moguom postaje i nagla preobrazba svih boli iz prolosti. POISTOVJEIVANJE EGA S TIJELOM BOLI Proces koji sam upravo opisao iznimno je moan, ali i jednostavan. Mogli biste ga prenijeti djetetu, a nadam se da e jednoga dana to biti prvo to e djeca uiti u koli. Jednom kad shvatite temeljno naelo prisutnosti kao promatraa onoga to se dogaa u vama - a shvatit ete to naelo kad ga iskusite - na raspolaganju vam je najmonije orue preobrazbe. To ne znai da se neete susresti sa snanim unutarnjim otporom ukidanju poistovjeenosti s bolom. Otpor e se javiti osobito ako ste vei dio ivota ivjeli u bliskoj poistovjeenosti sa svojim emocionalnim tijelom boli te ako ste u njega uloili cijeli osjeaj vlastitoga ja ili veliki njegov dio. To znai da ste od tijela boli stvorili nesretno vlastito ja i vjerovali kako ste vi ta izmiljotina koju je stvorio um. U tome sluaju nesvjestan strah od gubitka identiteta izazvat e snaan otpor bilo kakvom slamanju poistovjeenosti. Drugim rijeima, radije biste osjeali bol - radije biste bili tijelo boli - nego skoili u nepoznato i prihvatili rizik gubitka poznatog, ali nesretnog ja. Odnosi li se ovo na vas, promatrajte unutarnji otpor. Promatrajte vezanost uz bol. Budite iznimno budni. Promatrajte osobito zadovoljstvo koje crpite iz vlastite nesree. Promatrajte prisilne osjeaje koji vas navode da razgovarate ili mislite o tome. Otpor e prestati ako ga postanete svjesni. Tada panju moete premjestiti na tijelo boli, ostati prisutni kao svjedok i tako potaknuti njegovu preobrazbu.

29

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

Samo vi to moete uiniti. Nitko to ne moe napraviti umjesto vas. Ali, ako ste dovoljno sretni da pronaete nekoga tko je iznimno svjestan, ako moete biti s tom osobom i zdruiti se s njom u stanju prisutnosti, to bi vam moglo pomoi i ubrzati proces. Na taj nain vaa e svjetlost ubrzo ojaati. Stavite li cjepanicu koja je tek poela gorjeti pokraj one koja ve jako gori, a nakon nekog vremena ih razdvojite, prva e cjepanica mnogo snanije gorjeti. Naposljetku, sve je to isti oganj. Jedan od zadataka duhovnog uitelja jest da bude takva vatra. Neki terapeuti takoer mogu biti sposobni ispuniti taj zadatak, ali pod uvjetom da su preli razinu uma te da dok rade s vama mogu stvarati i odravati stanje intenzivne svjesne prisutnosti.
PODRIJETLO STRAHA

tovie, sve dok se poistovjeujete s umom, vaim ivotom upravlja ego, kao to sam ve rekao. Zbog svoje fantomske prirode i usprkos raznolikim obrambenim mehanizmima, ego je veoma ranjiv i nesiguran te smatra da ga neprestano netko ugroava. To vrijedi, usput reeno, ak i ako se izvana doima vrlo samopouzdan. Sada se prisjetite kako je emocija reakcija tijela na um. Kakvu poruku tijelo neprestano dobiva od ega, toga lanog ja koje je izmislio um? Poruka glasi: opasnost, ugroen sam. A kakvu emociju izaziva ta poruka? Naravno, strah. ini se da strah ima mnogo uzroka. Strah od gubitka, neuspjeha, povrede i tako dalje, ali u konanici sveukupan strah samo je strah ega od smrti i unitenja. Za ego smrt je uvijek odmah iza ugla. U tom stanju poistovjeenosti s umom, strah od smrti utjee na svaki vid vaega ivota. Primjerice, ak i takva naizgled nevana i normalna stvar kao to je kompulzivna potreba da u nekoj raspravi budete u pravu te da dokaete kako je druga osoba u krivu - branei mentalni poloaj s kojim ste se poistovjetili - javlja se zbog straha od smrti. Poistovjetite li se s mentalnim stavom, a niste u pravu, tada je osjeaj za vlastito ja, koji je utemeljen u umu, ozbiljno ugroen i prijeti mu unitenje. Zato si vi kao ego ne moete dopustiti da budete u krivu. Biti u krivu znai umrijeti. Zato su se vodili i ratovi, a bezbrojni su se odnosi raspali iz tog razloga. Jednom kad raskinete poistovjeenost s umom, vaem osjeaju za vlastito ja uope vie nije vano jeste li u pravu ili u krivu, tako da silovita, prisilna i duboko nesvjesna potreba da budete u pravu, koja je svojevrstan oblik nasilja, vie ne postoji. Jasno i vrsto moete rei kako se osjeate ili to mislite, ali u tome nee biti nikakva nasilja i neete zauzeti obrambeni stav. Osjeaj za vlastito ja tada izvire iz dubljeg i istinitijeg mjesta u vama, a ne iz uma. Potraite u sebi bilo kakvu vrstu obrambena stava. to to branite? Prividan identitet, sliku uma, zamiljeno bie. Osvjeujui taj obrazac, promatrajui ga, raskidate poistovjeenost s njim. U svjetlu vae svijesti nesvjesni obrazac ubrzo e nestati. To je kraj svih rasprava i igara moi, koje su tetne za odnose. Mo nad drugima jest slabost preruena u snagu. Istinska mo je u nutrini i uvijek vam je dostupna. Stoga e svakome tko se poistovjeuje s umom i, time, odvaja od vlastite istinske moi i dubljeg ja ukorijenjenog u Biu strah biti stalan 31

Spomenuli ste strah kao dio nae temeljne, pozadinske emocionalne boli. Kako strah nastaje i zato je toliko prisutan u ljudskim ivotima? Ne predstavlja li stanovita koliina straha tek zdravu samozatitu? Da se nisam plaio vatre, mogao bih gurnuti ruku u pe i spaliti je. Razlog zbog kojeg neete staviti ruku u vatru nije strah, nego znanje da biste je na taj nain spalili. Kako biste izbjegli nepotrebnu opasnost nije vam potreban strah - nego samo malo inteligencije i zdrava razuma. Za takve praktine stvari korisno je primjenjivati pouke nauene u prolosti. Kad bi vam netko zaprijetio vatrom ili tjelesnim nasiljem, tada biste mogli doivjeti neto nalik na strah. To je nagonsko odmicanje od opasnosti, ali ne i psiholoko stanje straha o kojemu ovdje govorimo. Psihiko stanje straha odvojeno je od bilo kakve stvarne i istinske neposredne opasnosti. Javlja se u mnogim oblicima: nelagoda, zabrinutost, tjeskoba, nervoza, napetost, strava, fobija i tako dalje. Takva vrsta psiholokog straha uvijek je strah od neega to bi se moglo dogoditi, a ne strah od neega to se upravo dogaa. Vi se nalazite ovdje i sad, a um vam se nalazi u budunosti. To stvara tjeskobni rascjep. Ako ste se poistovjetili s umom i izgubili dodir s moi i jednostavnosti Sadanjeg trenutka, taj rascjep postat e va stalni drug. Uvijek se moete uhvatiti ukotac sa sadanjim trenutkom, ali ne moete se uhvatiti ukotac s neim to je samo projekcija uma ne moete se uhvatiti u kotac s budunou. 30

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

suputnik. Broj ljudi koji su zakoraili onkraj uma zasad je iznimno malen, stoga moete pretpostaviti da doslovno svatko koga susretnete ili poznajete ivi u stanju straha, koje se razlikuje samo po snazi. Kree se od tjeskobe i uasa na jednoj do nejasna osjeaja nelagode i prijetnje na drugoj strani. Veina ljudi toga postaje svjesna tek kad strah uzme neki od svojih oitijih oblika.
POTRAGA EGA ZA CJELOVITOCU

kako svoj identitet ne moete pronai ni u jednoj od ovih stvari. Tu ete istinu sami spoznati. Spoznat ete je do najsitnijih potankosti kad osjetite pribliavanje smrti. Smrt e otkloniti sve ono to niste vi. Tajna ivota jest umrijeti prije smrti - i otkriti kako smrt ne postoji.

Drugi vid emocionalne boli, koji predstavlja sastavni dio egoistinog uma jest duboko ukorijenjen osjeaj nepotpunosti i necjelovitosti. Kod nekih ljudi to je svjestan osjeaj, kod drugih nesvjestan. Ako je svjestan, oituje se kao uznemirujui i stalan osjeaj nedovoljne vrijednosti i neprikladnosti. Ako je nesvjestan, osjetit ete ga neizravno kao snanu udnju, elju i potrebu. U oba sluaja ljudi e se esto uputati u kompulzivnu potragu za udovoljavanjem egu i za stvarima s kojima se mogu poistovjetiti kako bi ispunili prazninu u nutrini. Stoga tee za stvarima, novcem, uspjehom, moi, priznanjem ili posebnim odnosom, uglavnom zato da se mogu osjeati bolje i potpunije. Ali ak i kad dobiju te stvari, uskoro e otkriti kako se praznina jo uvijek nalazi u nutrini, kako joj nema dna. Tada se nadu u pravoj nevolji, jer se vie ne mogu zavaravati. Zapravo, i dalje se mogu zavaravati, pa to i ine, ali im je sve tee. Sve dok vaim ivotom upravlja egoistini um, ne moete se osjeati potpuno ugodno; ne moete biti smireni ili ispunjeni, osim u kratkim razdobljima kad dobijete ono to elite, kad vam je ispunjena neka elja. Budui da je ego osjeaj vlastitoga ja, potrebno mu je da se poistovjeti s vanjskim stvarima. Neprestano osjea potrebu da se brani i stalno se mora hraniti. Najuobiajenija poistovjeenja ega su ono to imate, rad koji obavljate, drutveni poloaj i priznanja, znanje i obrazovanje, tjelesni izgled, osobite sposobnosti, odnosi, osobna i obiteljska povijest, sustavi uvjerenja, a esto i politika, nacionalna, rasna, religijska i druga kolektivna poistovjeenja. Nita od toga niste vi. Smatrate li to zastraujuim? Ili ste osjetili olakanje? Sve ete te stvari prije ili kasnije morati napustiti. Moda vam je jo teko u to povjerovati, ali ja ni u kom sluaju ne traim od vas da povjerujete 32 33

TREE

POGLAVLJE

TREE POGLAVLJE

DUBOKO SE UPUSTITE U SADANJI TRENUTAK

Postali ste prisutni. Kad ste prisutni u Sadanjem trenutku, moete mu dopustiti da bude takav kakav jest, bez ikakvih neprilika. Sam po sebi, um nije nesposoban. To je prekrasno orue. Potekoe se pojavljuju kad u egu traite vlastito ja i kad pomislite da ste vi ego. Um tada postaje egoistian i preuzima vlast nad cijelim vaim ivotom.
OKONAJTE PRIVID VREMENA

ini se gotovo nemoguim da rastvorimo poistovjeenje s umom. Svi smo mi uronjeni u um. Kako biste ribu mogli nauiti letjeti?
NE TRAGAJTE ZA SOBOM U UMU

Osjeam kako postoji jo mnogo toga to moram nauiti o radu svoga uma prije nego to se makar imalo pribliim punoj svjesnosti ili duhovnom prosvjetljenju. Ne, nije tako. Problemi uma ne mogu se rjeavati na razini uma. Jednom kad shvatite temeljnu potekou, zapravo i nema mnogo toga drugoga to biste trebali nauiti ili razumjeti. Prouavanjem sloenosti uma moete postati dobar psiholog, ali to vas nee odvesti s onu stranu uma, upravo kao to ni prouavanje ludila nije dovoljno da proizvede zdrav um. Ve ste shvatili temeljnu mehaniku nesvjesnoga stanja: poistovjeivanje s umom, koje stvara lano ja, ego, kao zamjenu za vae istinsko ja ukorijenjeno u Biu. Poistovjetite li se s umom, postajete kao mladica odrezana s trsa, kako je to Isus rekao. Potrebe ega su beskrajne. Osjea se ranjivim i ugroenim, pa ivi u stanju straha i nestaice. Jednom kad spoznate na koji nain djeluje temeljna potekoa, nema nikakve potrebe za istraivanjem svih njezinih bezbrojnih oitovanja, nikakve potrebe da od toga napravite sloen osobni problem. Ego to, naravno, voli. On uvijek traga za neim za to bi se mogao vezati i to e ga pridravati i jaati njegov varav osjeaj vlastitoga ja, a rado e se vezati za vae probleme. Zato je kod mnogih ljudi veliki dio njihova osjeaja vlastitog ja blisko povezan s problemima. Jednom kad se to dogodi, vie ih se uope i ne ele osloboditi: to bi znailo da e izgubiti sebe. U boli i patnji moe se nalaziti veliki dio nesvjesnog ega. Stoga, jednom kad shvatite korijen nesvjesnog kao poistovjeenje s umom, to naravno ukljuuje i emocije, iskoraili ste iz poistovjeenja.

Evo kako: okonajte privid vremena. Vrijeme i um su neodvojivi. Odstranite vrijeme iz uma i on e se zaustaviti - osim ako ne odluite koristiti se njime. Poistovjetiti se s umom znai biti uhvaen u zamku vremena: prisila da ivimo gotovo iskljuivo kroz uspomene i predvianja budunosti. To dovodi do beskonane zaokupljenosti prolou i budunou te nespremnosti da potujete i priznate Sadanji trenutak i da mu dopustite da postoji. Do prisile dolazi zato to vam prolost prua identitet, a budunost nosi obeanje spasenja i ispunjenja u bilo kojem obliku. I jedno i drugo su prividi. Ali, ostanemo li bez osjeaja vremena, kako bismo djelovali u ovome svijetu? Vie ne bi bilo nikakvih ciljeva kojima bismo mogli teiti. Ne bih ak znao ni tko sam, jer iz prolosti sam izrastao ovakav kakav sam danas. Mislim kako je vrijeme neto vrlo dragocjeno, te da bismo radije trebali nauiti kako se njime mudro koristiti, umjesto da ga odbacimo. Vrijeme uope nije dragocjeno, zato to je privid. Ono to smatrate dragocjenim nije vrijeme, nego jedna jedina toka koja se nalazi izvan vremena: Sadanji trenutak. To je uistinu dragocjeno. Sto se vie usredotoite na vrijeme - na prolost i budunost - to vie proputate Sadanji trenutak, najdragocjenije to postoji. Zato je to najdragocjenije? Ponajprije zato to to jedino postoji. Nieg drugog nema. Vjena sadanjost prostor je u kojemu se odvija cijeli va ivot, jedini imbenik koji ostaje trajan. ivot je sada. Nikada nije bilo razdoblja u kojem va ivot nije bio sada, niti e ga ikada biti. Drugo, sadanji trenutak jedina je toka koja vas moe odvesti s

34

35

MO SADANJEG TRENUTKA

TREE POGLAVLJE

onu stranu granica uma. To je jedina toka pristupa bezvremenom i bezoblinom carstvu Bia.

KLJU DUHOVNE DIMENZIJE NITA NE POSTOJI IZVAN SADANJEG TRENUTKA Nisu li prolost i budunost podjednako stvarne, a katkad i stvarnije, od sadanjosti? Napokon, prolost odreuje tko smo, kako promatramo stvari i kako se ponaamo u sadanjosti. A ciljevi budunosti odreuju kojih emo se aktivnosti prihvatiti u sadanjosti. Jo niste shvatili sutinu onoga to govorim, jer pokuavate mentalno shvatiti. Um ovo ne moe razumjeti. Samo vi to moete. Molim vas, samo sluajte. Jeste li ikada iskusili, napravili, pomislili ili osjetili bilo to izvan Sadanjeg trenutka? Mislite li da ikada hoete? Je li mogue da se neto dogodi ili postoji izvan Sadanjeg trenutka? Odgovor je oit, zar ne? Nita se nikada ne dogaa u prolosti; dogodilo se u Sadanjem trenutku. Nita se nikada nee dogoditi u budunosti; dogodit e se u Sadanjem trenutku. Ono za to mislite da je prolost uspomena je na prethodni Sadanji trenutak pohranjena u mislima. Sjetite li se prolosti, vi ponovno budite uspomenu - a to inite sada. Budunost je zamiljen Sadanji trenutak, projekcija uma. Kad budunost doe, ona dolazi kao Sadanji trenutak, razmiljate li o budunosti, to inite sada. Prolost i budunost oito nemaju vlastite stvarnosti. Upravo kao to Mjesec ne posjeduje vlastiti izvor svjetlosti, nego moe samo odraavati svjetlost Sunca, tako su prolost i budunost samo blijedi odrazi svjetlosti, moi i stvarnosti vjene sadanjosti. Oni svoju stvarnost posuuju od Sadanjeg trenutka. Sutina ovoga to govorim ne moe se shvatiti umom. Onoga trenutka kad je shvatite, u svijesti dolazi do pomaka od uma prema Biu, od vremena u prisutnost. Iznenada se sve doima oivljenim, zrai energijom i iz svega zrai Bie. 36 Od drevnih vremena, duhovni majstori sviju tradicija ukazivali su na Sadanji trenutak kao na klju koji otvara vrata duhovne dimenzije. Unato tome, ini se da je taj nauk ostao tajna. Svakako o njemu ne govore u crkvama i hramovima. Idete li u crkvu, moda ete uti stihove iz Evanelja, kao to su: Ne brinite se tjeskobno za sutranji dan, jer e se sutranji dan brinuti za se! Ili: Onaj tko stavi ruku na plug i osvrne se unazad nije prikladan za Kraljevstvo Boje. Ili biste mogli uti odlomak o krasnom cvijeu koje ne brine za sutranji dan, nego ivi u bezvremenoj sadanjosti jer se za njega Bog brine. Dubina i radikalna narav tih uenja nije prepoznata. ini se kako nitko ne shvaa da bi takva uenja trebalo ivjeti i na taj nain izazvati duboku unutarnju preobrazbu. U hitnim situacijama u kojima vam je ugroen ivot, do pomaka u svijesti od vremena u prisutnost katkad dolazi na prirodan nain. Osobnost koja posjeduje prolost i budunost na trenutak se povlai, a zamjenjuje ju snana svjesna prisutnost, vrlo mirna, ali istodobno i vrlo budna. Reakcija koja je potrebna u tome trenutku tada izvire iz toga stanja svjesnosti. Razlozi zbog kojih se neki ljudi vole uputati u opasne djelatnosti, kao to su planinarenje, automobilistike utrke i tako dalje, iako oni toga moda nisu svjesni, jest u tome to ih te aktivnosti prisiljavaju da budu u Sadanjem trenutku - u tom intenzivno budnom stanju osloboenom od vremena, problema, razmiljanja i tereta osobnosti. Udalje li se makar i na trenutak iz Sadanjeg trenutka to moe izazvati smrt. Na nesreu, postepeno postanu ovisni o toj djelatnosti kako bi doivjeli takvo stanje. Ali ne morate se penjati na sjevernu stranu Eigera. Ovoga trenutka moete zakoraiti u to stanje.

37

MO SADANJEG TRENUTKA

TREE POGLAVLJE

Cijela se sutina zena sastoji u hodu otricom Sadanjeg trenutka biti toliko krajnje i potpuno prisutan da u vama ne moe opstati nijedan problem, nikakva patnja, nita to niste vi u svoj svojoj sutini. U Sadanjem trenutku, u odsutnosti vremena, svi se vai problemi razrjeavaju. Patnji je potrebno vrijeme i ona ne moe preivjeti u sadanjosti. Kako bi panju svojih uenika odvratio od vremena, veliki majstor zena Rinzai esto bi podigao prst i polagano upitao: to nedostaje u ovom trenutku? To je snano pitanje koje ne zahtijeva odgovor na razini uma. Smiljeno je da vam panju odvue dublje u Sadanji trenutak. Slino pitanje u tradiciji zena glasi: Kad, ako ne sad?

duha. Sada shvaam da prije nisam uistinu vidio to stablo, nego samo njegovu plonu i mrtvu sliku. Pogledam li ga sada, dio te svjesnosti jo je prisutan, ali osjeam da se gubi. Vidite, iskustvo se ve povlai u prolost. Moe li neto nalik na to ikada biti vie od prolaznog uvida? Na trenutak ste bili osloboeni vremena. Zakoraili ste u sadanji trenutak i zato uoili stablo bez zastora uma. Svjesnost Bia postala je dio vaeg opaaja. S bezvremenom dimenzijom dolazi i razliita vrsta spoznavanja, ona koja ne ubija duh to ivi u svakom stvorenju i svakoj stvari. Spoznaja koja ne unitava svetost i tajanstvenost ivota, nego sadri duboku ljubav i potovanje prema svemu to jest. Spoznaja o kojoj um nita ne zna. Um ne moe spoznati stablo. On moe znati samo injenice ili informacije o stablu. Moj um ne moe upoznati vas, nego samo oznake, prosudbe, injenice i miljenja o vama. Samo Bie izravno spoznaje. Um i njegovo znanje imaju svoje mjesto u praktinom carstvu svakodnevnog ivota. Meutim, um preuzima pod svoj nadzor sve vidove vaega ivota, ukljuujui i odnose s drugim ljudskim biima i s prirodom, te postaje udovini nametnik koji bi, ne ovladate li njime, mogao pobiti sav ivot na planeti i konano ubiti i samog domaina. Doivjeli ste uvid u to kako bezvremenost moe preobraziti vae opaaje. Ali jedno jedino iskustvo, koliko god bilo prekrasno ili duboko, nije dovoljno. Potrebno je doivjeti trajan pomak u svijesti i mi upravo o tome govorimo. Stoga raskinite stare obrasce nijekanja i otpora sadanjem trenutku. Prakticirajte povlaenje panje iz prolosti i budunosti kad god to nije prijeko potrebno. Iskoraujte iz vremenske dimenzije svakoga dana, to je ee mogue. Bude li vam teko zakoraiti izravno u Sadanji trenutak, ponite tako to ete promatrati uobiajenu sklonost uma kojom eli izbjei taj trenutak. Primijetit ete kako budunost najee zamilja boljom ili gorom od sadanjosti. Ako je zamiljena budunost bolja, prua vam nadu ili ugodno oekivanje. Ako je gora, stvara tjeskobu. I jedno i drugo je privid. Samopromatranjem u va ivot automatski ulazi vie prisutnosti. Onoga trenutka kad shvatite da niste prisutni, tada jeste prisutni. Kad god ste u stanju promatrati

Sadanji trenutak takoer je najvaniji u uenju sufizma, mistikog ogranka islama. Sufiji imaju izreku: Sufi je sin sadanjeg vremena. A Rumi, veliki pjesnik i uitelj sufizma, tvrdi: Prolost i budunost kriju Boga od naega oka; i jedno i drugo sagori ognjem. Meister Eckhart, duhovni uitelj iz trinaestoga stoljea, to je prekrasno saeo: Vrijeme je ono to ne doputa svjetlosti da nas dotakne. Od vremena nema vee prepreke do Boga.

KAKO PRISTUPITI MOI SADANJEG TRENUTKA Maloprije, dok ste govorili o vjenoj sadanjosti i nestvarnosti prolosti i budunosti, zagledao sam se u stablo pokraj prozora. Ve sam ga i prije nekoliko puta promatrao, ali sada je bilo drukije. Vanjski opaaj nije se jako promijenio, osim to mi se boje ine svjetlijima i ivljima. Ali sada sam uoio jo jednu dimenziju. Teko mi je to objasniti. Ne znam kako, ali bio sam svjestan neega nevidljivog to sam osjetio kao sutinu toga stabla, njegov unutarnji duh, ako hoete. Nekako sam i ja bio dio toga

38

39

MO SADANJEG TRENUTKA

TREE POGLAVLJE

um, vie niste u njegovoj zamci. Nastupio je novi imbenik, neto to ne pripada umu: prisutnost svjedoka. Budite prisutni kao promatra uma - promatra misli i emocija, kao i reakcija u razliitim situacijama. Budite barem podjednako zainteresirani za vlastite reakcije kao i za situaciju ili osobu koja vas je navela na reakciju. Takoer zamijetite koliko se esto vaa panja premjeta u prolost ili budunost. Ne prosuujte i ne analizirajte ono to ste zamijetili. Promatrajte misao, osjetite emociju, promatrajte reakciju. Nemojte iz toga stvarati osobne probleme. Tada ete osjetiti neto monije od bilo koje od tih stvari koje promatrate: tihu prisutnost koja promatra sebe u pozadini sadraja vaih misli, onoga tihog promatraa.

OTPUTANJE PSIHOLOKOG VREMENA

Nauite se koristiti vremenom u praktinim vidovima ivota - to moemo nazvati satnica - ali im obavite te praktine zadatke, vratite se svjesnosti Sadanjeg trenutka. Na taj nain neete vie nagomilavati psiholoko vrijeme, koje predstavlja poistovjeivanje s prolou i trajnu kompulzivnu projekciju u budunost. Satnica nije samo dogovaranje sastanaka ili planiranje izleta. Ona obuhvaa uenje na temelju prolosti, tako da iste pogreke ne ponavljamo uvijek iznova. Obuhvaa postavljanje ciljeva i rad na njihovu ostvarivanju. Predvianje budunosti uz pomo obrazaca i zakona, fizikalnih, matematikih i tako dalje, uenje na temelju prolosti i poduzimanje prikladne akcije na temelju predvianja. Ali ak i ovdje, u sferi praktinog ivota, u kojoj ne moemo djelovati bez osvrtanja na prolost i budunost, Sadanji trenutak ostaje sutinski imbenik. Svaka pouka iz prolosti postaje znaajna i primjenjuje se sada. Svako planiranje, kao i rad prema postizanju stanovita cilja, obavlja se sada. arina toka panje prosvijetljene osobe uvijek je sadanji trenutak, ali ona je i dalje marginalno svjesna vremena. Drugim rijeima, nastavlja se koristiti satnicom, ali se oslobodila psiholokog vremena. Dok vjebate svjesnost, budite oprezni, tako da satnicu nenamjerno ne pretvorite u psiholoko vrijeme. Primjerice, ako ste u prolosti napravili pogreku i iz nje sada uite, tada se koristite vremenom sata. S druge strane, ako se mentalno zadravate na njoj, ako se prekoravate, alite ili osjeate krivnju, tada se pretvarate u pogreku: prihvaate je kao dio osjeaja za vlastito ja i ona postaje psiholoko vrijeme, koje je uvijek povezano s lanim osjeajem identiteta. Neopratanje svakako podrazumijeva teak teret psiholokog vremena. Postavite li cilj i radite na njegovu ostvarenju, tada koristite vrijeme sata, kao i tada kad ste svjesni kamo elite stii, ali potujte korak koji upravo sada poduzimate i dajte mu svoju potpunu panju. Ako se u takvom sluaju pretjerano usredotoite na cilj, moda zato to tragate za sreom, ispunjenjem ili potpunijim osjeajem vlastitoga ja, tada vie ne potujete Sadanji trenutak. On se svodi na puko sredstvo koje vas vodi do budunosti, bez ikakve vlastite vrijednosti. 41

Snana je prisutnost potrebna kad neke situacije potaknu reakciju praenu jakim emocionalnim nabojem, kao to je situacija u kojoj je ugroena vaa slika o sebi, kad se u vaem ivotu pojavi izazov koji potie strah, kad stvari krenu nizbrdo ili kad izroni neki emocionalni sklop iz prolosti. U takvim trenucima skloni ste postati nesvjesni. Prevladaju vas reakcija ili emocija - i vi postajete ta reakcija ili emocija. Tada ih izraavate. Opravdavate se, pogreno postupate, napadate, branite... ali to niste vi, to je obrazac reakcije, um u svom uobiajenom obrascu opstanka. Poistovjeivanje s umom daje mu vie energije; promatranje uma oduzima mu energiju. Poistovjeivanje s umom jo vie stvara vrijeme; promatranje uma otvara dimenziju bezvremenosti. Energija koju oduzimate umu pretvara se u prisutnost. Jednom kad uspijete osjetiti to to znai biti prisutan, postaje vam mnogo lake jednostavno odabrati izlazak iz dimenzije vremena kad god vam vrijeme nije potrebno za neke praktine svrhe. Tada se dublje preputate Sadanjem trenutku. To ne oteuje vau sposobnost koritenja vremenom prolou ili budunou - kad vam je ono potrebno da se njime posluite u neke praktine svrhe. To takoer ne slabi vau sposobnost koritenja umom. Zapravo je poboljava. Kad se koristite umom on e biti otroumniji i usredotoeniji.

40

MO SADANJEG TRENUTKA

TREE POGLAVLJE

Tada se satnica pretvara u psiholoko vrijeme. Vae ivotno putovanje vie nije pustolovina, nego opsesivna potreba da stignete do cilja, da ga postignete, da uspijete. Vie ne vidite i ne miriete cvijee pokraj puta, niti ste svjesni ljepote i uda ivota koji se razvija posvuda oko vas kad ste prisutni u Sadanjem trenutku.

Uviam vrhovnu vanost Sadanjeg trenutka, ali ne mogu se dokraja sloiti s vama kad kaete da je vrijeme iskljuivo privid. Kad kaem da je vrijeme privid, nije mi namjera izrei filozofsku tvrdnju. Samo vas podsjeam na jednostavnu injenicu - injenicu koja je tako oita da bi vam moglo biti teko prihvatiti je, pa biste je ak mogli smatrati i besmislenom - ali jednom kad je dokraja shvatite, prodrijet e kao ma kroz sve umom nataloene naslage sloenosti i problema. Dopustite mi da ponovim: Sadanji trenutak jedino je to uvijek imate. Ne postoji vrijeme kad va ivot nije ovaj trenutak. Zar to nije injenica? LUDOST PSIHOLOKOG VREMENA Promotrite li kolektivna oitovanja vremena, u vama nee ostati ni traka sumnje u to da je psiholoko vrijeme mentalna bolest. Kolektivna se oitovanja pojavljuju u, primjerice, obliku ideologija kakve su komunizam, nacionalni socijalizam ili bilo koja vrsta nacionalizma ili u krutim religijskim vjerskim sustavima koji djeluju pod neizreenom pretpostavkom kako se najvie dobro krije u budunosti te kako stoga cilj opravdava sredstvo. Cilj je ideja, toka u umom projiciranoj budunosti, kad dolazi do spasenja u bilo kome obliku - u obliku sree, ispunjenja, jednakosti, osloboenja i tako dalje. Nije rijedak sluaj da su sredstva dostizanja cilja ropstvo, muenje i ubijanje ljudi koji sada ive. Primjerice, procjenjuje se kako je ubijeno otprilike pedeset milijuna ljudi da bi se ostvario komunizam, da bi se u Rusiji, Kini i drugim zemljama uspostavio bolji svijet. To je zastraujui primjer kako vjera u budui raj u sadanjosti stvara pakao. Moe li biti ikakve sumnje da je psiholoko vrijeme ozbiljna i opasna mentalna bolest? 42

Kako taj obrazac uma djeluje u vaem ivotu? Pokuavate li uvijek stii na neko drugo mjesto koje se razlikuje od onoga na kojemu jeste? Je li vae djelovanje veinom sredstvo dosizanja nekakva cilja? Je li ispunjenje uvijek odmah iza ugla i svodi li se na kratkotrajna zadovoljstva kao to su seks, hrana, pie, droge, zanosi i uzbuenje? Jeste li uvijek usredotoeni na postajanje, postizanje ili dobivanje ili naizmjence jurite za novim uzbuenjima i zadovoljstvima? Vjerujete li da ete, budete li vie toga posjedovali, biti ispunjeniji, bolji ili potpuniji u psiholokom smislu? ekate li mukarca ili enu koji e dati smisao vaem ivotu? U uobiajenom, s umom poistovjeenom, neprosvijetljenom stanju svijesti, mo i beskonani stvaralaki potencijal koji prebivaju u Sadanjem trenutku potpuno su zamagljeni psiholokim vremenom. Tada va ivot gubi ivost, svjeinu i osjeaj uda. Stari obrasci misli, emocija, ponaanja, reakcija i elje izraavaju se u beskonanom ponavljanju, kao scenarij vaih misli koji vam prua neku vrstu identiteta, ali iskrivljuje ili prikriva stvarnost Sadanjeg trenutka. Um tada stvara opsjednutost budunou kao bijeg iz nezadovoljavajue sadanjosti. NEGATIVNOST I PATNJA UKORIJENJENI SU U VREMENU Ali vjera kako e budunost biti bolja od sadanjosti nije uvijek privid. Sadanjost moe biti uasna, a budunost moe biti bolja. Cesto je tako. Budunost je najee preslika prolosti. Povrne su promjene mogue, ali stvarna preobrazba je rijetka i ovisi o tome jeste li postali dovoljno prisutni da rastvorite prolost otkrivanjem moi Sadanjeg trenutka. Ono to zamiljate kao budunost sastavni je dio vaeg sadanjeg stanja svijesti. Nosi li va um teak teret prolosti, budunost e vam biti ista kao sadanjost. Prolost se obnavlja kroz nedostatak prisutnosti. Ono to oblikuje budunost kvaliteta je vae svijesti u ovome trenutku, a budunost, naravno, moete iskusiti samo kao sadanji trenutak. Moete osvojiti deset milijuna dolara, ali ta vrsta promjene vrlo je povrna. Jednostavno ete nastaviti djelovati iz istih uvjetovanih obrazaca, samo u raskonijem okruju. Ljudska bia su nauila rasci43

MO SADANJEG TRENUTKA

TREE POGLAVLJE

jepiti atom. Umjesto da ubiju deset ili dvadeset ljudi drvenom palicom, sada jedan ovjek moe ubiti milijune ljudi jednostavnim pritiskom dugmeta. Je li to stvarna promjena? Ako kvaliteta vae svijesti u ovom trenutku odreuje budunost, to, dakle, odreuje kvalitetu vae svijesti? Stupanj prisutnosti. Stoga je Sadanji trenutak jedino mjesto na kojem moe doi do istinske promjene i u kojem moete rastvoriti prolost.

Spasenje se ne odvija u vremenu. Ne moete se osloboditi u budunosti. Klju slobode je prisutnost, stoga slobodni moete biti jedino sada. OTKRIVANJE IVOTA U POZADINI IVOTNE SITUACIJE Ne shvaam kako bih sada mogla biti slobodna. Kako sada stvari stoje, u ovom sam trenutku neizmjerno nesretna. To je injenica i zavaravala bih se kad bih se pokuala uvjeriti da je sve dobro, budui da to zaista nije. Za mene je sadanji trenutak vrlo nesretan; uope se ne osjeam osloboenom. Ono to me odrava na ivotu jest nada ili mogunost poboljanja u budunosti. Mislite da vam je panja usmjerena na Sadanji trenutak, a zapravo je potpuno obuzeta vremenom. Ne moete istodobno biti i nesretni i potpuno prisutni u Sadanjem trenutku. Ono o emu govorite kao o svom ivotu tonije bi bilo nazvati ivotnom situacijom. To je psiholoko vrijeme: prolost i budunost. Stanovite stvari u prolosti nisu se odvijale kako ste eljeli. I dalje se opirete onome to se dogaalo u prolosti, a sada se opirete onome to jest. Nada je ono to vas dri na ivotu, ali nada vas usmjerava budunosti, to stalno usredotoenje na budunost potie nijekanje Sadanjeg trenutka, a time i nesreu. Istina je da je moja sadanja ivotna situacija rezultat onoga to se dogodilo u prolosti, ali to je ipak sadanja situacija, a nesretna sam zato to se ne mogu izvui iz nje. Zaboravite na trenutak svoju ivotnu situaciju i obratite panju svome ivotu. U emu je razlika? ivotna situacija postoji u vremenu. ivot se odvija sada. ivotna situacija proizvod je uma. ivot je stvaran. Pronaite uska vrata koja vode u ivot. To je Sadanji trenutak. Svedite svoj ivot do ovoga trenutka. ivotna situacija moe biti

Sveukupnu negativnost uzrokuje nagomilavanje psiholokog vremena te nijekanje sadanjosti. Nelagodu, tjeskobu, napetost, stres, zabrinutost - oblike straha - uzrokuje previe razmiljanja o budunosti, i nedovoljna prisutnost u sadanjosti. Krivnju, aljenje, mrnju, nevolje, tugu, ogorenost i sve oblike neopratanja uzrokuje pretjerano razmiljanje o prolosti i nedovoljna prisutnost u sadanjosti. Veini je ljudi teko povjerovati kako moe postojati stanje svijesti u kojemu nema nikakve negativnosti. Pa ipak, to je osloboeno stanje o kojemu govore sva duhovna uenja. To je obeanje spasenja, ne u izmiljenoj budunosti, nego upravo ovdje i sada. Moda e vam biti teko spoznati kako je vrijeme uzrok vaih patnji ili problema. Vjerujete da njih uzrokuju osobite ivotne situacije, a gledano s konvencionalnog stajalita, to je istina. Ali sve dok se ne pozabavite s temeljnom pogrekom uma koja izaziva probleme njegovom vezanou za prolost i budunost te nijekanjem sadanjeg trenutka - problemi zapravo zamjenjuju jedni druge. Kad biste se danas na neki udesan nain rijeili problema ili uzroka patnje i nesree, ali kad ne biste postali prisutniji, svjesniji, uskoro biste se nali preplavljeni slinim problemima ili uzrocima patnje, kao sjenkom koja vas slijedi kamo god poli. U konanici, postoji samo jedan problem: sam um vezan vremenom. Ne mogu vjerovati da bih ikada mogao stii do trenutka u kojem bih bio potpuno osloboen sviju problema. U pravu ste. Nikada ne biste mogli stii do toga trenutka, jer se sada nalazite u tom trenutku. 44

45

MO SADANJEG TRENUTKA

TREE POGLAVLJE

prepuna problema - kao veina ivotnih situacija - ali pogledajte imate li bilo kakvih problema u ovom trenutku. Ne sutra ili za deset minuta, nego sada. Imate li sada problema? Kad ste prepuni problema, nita novo ne moe ui i nema mjesta za rjeenje. Stoga, kad god to moete, napravite malo mjesta, stvorite malo prostora kako biste ispod ivotne situacije mogli pronai ivot. U potpunosti se koristite osjetilima. Budite ondje gdje jeste. Ogledajte se naokolo. Samo se ogledajte, nemojte tumaiti. Uoite svjetlost, oblike, boje, tkanine. Budite svjesni tihe prisutnosti svake stvari. Budite svjesni prostora koji svemu to jest omoguuje postojanje. Oslukujte zvuke; nemojte ih prosuivati. Oslukujte tiinu u pozadini zvukova. Dodirnite neto - bilo to - te osjetite i priznajte njegovo bie. Pratite ritam vlastita disanja: osjeajte zrak koji udiete i izdiete, unutra i van. Dopustite bivanje sviju stvari. Duboko se spustite u Sadanji trenutak. Iza sebe ste ostavili umrtvljujui svijet mentalnih apstrakcija, svijet vremena. Iskoraili ste iz poludjelog uma koji vam crpi ivotnu energiju, upravo kao to polagano truje i unitava Zemlju. Budite se iz sna o vremenu u sadanjost.

Usredotoite panju na Sadanji trenutak i recite mi kakvih problema sada imate.

Nisam dobio nikakav odgovor, jer je nemogue imati problema kad vam je panja potpuno usmjerena na Sadanji trenutak. Moda postoji situacija s kojom biste se trebali pozabaviti ili je prihvatiti - to da. Zato od nje praviti problem? Zato od bilo ega praviti problem? Nije li ivot ionako ve dovoljno izazovan? Zato su vam potrebni problemi? Um nesvjesno voli probleme, jer mu oni pruaju nekakvu vrstu identiteta. To je normalno, a ujedno i bezumno. Problem znai da se mentalno zadravate u nekoj situaciji bez ikakve iskrene namjere ili mogunosti da sada neto poduzmete te da je nesvjesno prihvaate kao dio svoga ja. ivotna situacija toliko vas je obuzela da gubite osjeaj ivota i Bia. Ili u mislima nosite suludi teret stotinu stvari koje ete morati ili neete smjeti uiniti u budunosti, umjesto da panju usredotoite na ono jedino to sada moete uiniti. Kad stvarate problem, stvarate bol. A potreban je samo jednostavan odabir, jednostavna odluka: to god se dogodilo, sebi vie neu stvarati bol. Vie neu stvarati probleme. Iako je to jednostavan izbor, ujedno je i vrlo radikalan. Neete moi tako odluiti ako uistinu niste iscrpljeni patnjama, ako vam uistinu nije dosta. A neete ga moi provesti ako ne budete imali pristupa moi Sadanjeg trenutka. Ne budete li sebi vie stvarali boli, tada neete stvarati bol ni drugima. Takoer vie neete trovati prekrasnu Zemlju, svoj unutarnji prostor i kolektivnu ljudsku psihu negativnou stvaranja problema.

SVI PROBLEMI SAMO SU PRIVIDI UMA Kao da mi je s ramena spao teak teret. Osjeam lakou. Osjeam jasnou... ali moji me problemi i dalje ekaju, zar ne? Nisu razrijeeni. Moda ih samo privremeno izbjegavam? Naete li se u raju, um e vjerojatno uskoro rei: Da, ali... U konanici, ovdje nije rije o rjeavanju problema. Rije je o spoznaji da ih nema. Postoje samo situacije - da se s njima sada pozabavite ili da ih ostavite na miru i prihvatite kao dio postojanja Sadanjeg trenutka sve dok se ne promijene ili dok ih ne budete mogli razrijeiti. Probleme je izmislio um i da bi preivjeli potrebno im je vrijeme. U stvarnosti Sadanjeg trenutka ne mogu preivjeti.

Ako ste se ikada nali u situaciji opasnoj po ivot, tada znate da ona nije problem. Um nije imao vremena da vas zavara i pretvori tu situaciju u problem. U pravoj hitnoj situaciji um se zaustavlja; tada ste potpuno prisutni u Sadanjem trenutku i neto beskonano monije preuzima upravljanje. Zato ima toliko mnogo izvjetaja o obinim ljudima koji iznenada postanu sposobni za nevjerojatno hrabra djela.

46

47

MO SADANJEG TRENUTKA

TREE POGLAVLJE

U hitnom sluaju ili preivite ili ne preivite. Kako god bilo, uope nije rije o problemu. Neki se ljudi razbjesne kad me uju kako govorim da su problemi prividi. Osjeaju da ih time ugroavam, da u im oduzeti ono to im prua osjeaj identiteta. Mnogo su vremena uloili u lano ja, mnogo godina nesvjesno su definirali cijeli svoj identitet u smislu svojih problema ili patnji. Tko bi bili da toga vie nemaju? Veliki dio onoga to ljudi govore, misle ili rade zapravo je motivirano strahom, koji je, naravno, uvijek povezan s usredotoivanjem panje na budunost i prekidom dodira sa Sadanjim trenutkom. Budui da u sadanjosti nema nikakvih problema, nema ni straha. Pojavi li se situacija s kojom biste se odmah trebali pozabaviti, va e postupak, izvire li iz svjesnosti o Sadanjem trenutku, biti jasan i siguran. Takoer je vrlo vjerojatno da e biti uinkovit. Nee to biti reakcija koja izvire iz prolog uvjetovanja vaega uma, nego intuitivan odgovor na situaciju. U drugim sluajevima, kad reagira um vezan vremenom, otkrit ete kako je mnogo uinkovitije nita ne poduzeti - samo ostanite usredotoeni u Sadanjem trenutku. KVANTNI SKOK U EVOLUCIJI SVIJESTI Imao sam nekoliko uvida u to stanje oslobodenosti od uma i vremena kakvo opisujete, ali prolost i budunost toliko su snane da ih ne mogu dugo zadrati na udaljenosti. Oblik svjesnosti sputan vremenom duboko je utisnut u ljudsku psihu. Ali ono to mi ovdje radimo duboka je preobrazba koja se odvija u kolektivnom nesvjesnom planete i oko nje: buenje svijesti iz sna o tvari, obliku i razdvojenosti. Okonanje vremena. Unitavamo obrasce uma koji su tisuljeima dominirali ljudskim ivotom. Obrasce uma koji su stvorili nezamislivu patnju u cijelome svijetu. Ne koristim se rijeju zlo. Mnogo je korisnije nazivati to nesvjesnim djelovanjima ili ludou. Unitavanje starog oblika svijesti ili, bolje, nesvjesnog: je li to neto to moramo uiniti ili e se ionako dogoditi? Hou rei, je li ta promjena neizbjena? 48

To je pitanje stajalita. Uiniti neto i pustiti da se dogodi zapravo je jedan te isti proces; budui da ste jedno sa sveukupnou svijesti, to dvoje ne moete razdvojiti. Ali ne postoji apsolutno jamstvo da e ljudska bia u tome uspjeti. Proces nije neminovan ni automatski. Vaa je suradnja sutinski dio toga procesa. Kako god gledali na to, to je kvantni skok u evoluciji svijesti, kao i naa jedina mogunost da kao rasa preivimo. RADOST POSTOJANJA Da biste shvatili kako ste si dopustili da psiholoko vrijeme preuzme vlast, moete se posluiti jednostavnim mjerilom. Postavite si pitanje: postoje li radost, ugoda i lakoa u onome to radim? Ne postoje li, tada vrijeme prekriva sadanji trenutak, a ivot smatrate teretom ili borbom. Nema li radosti, ugode ili lakoe u onome to radite, to ne mora odmah znaiti da morate mijenjati ono to radite. Moglo bi biti dovoljno da promijenite nain rada. Nain je uvijek vaniji od toga to radite. Provjerite biste li mogli pruiti vie panje radu nego rezultatu koji elite postii radom. Svu panju posvetite onome to Sadanji trenutak iznese pred vas. To podrazumijeva da isto tako potpuno prihvatite ono to jest, jer ne moete punu panju posvetiti neemu emu se istodobno opirete. im ponete potovati Sadanji trenutak, nestaju sve nesree i borbe, a ivot poinje tei s radou i lakoom. Kad izraavate svjesnost Sadanjeg trenutka, sve to radite proeto je kvalitetom, brinou i ljubavlju ak i najjednostavniji postupci.

Stoga se ne brinite za plodove svojih djela - tek usmjerite panju samom djelu. Plodovi e doi sami. To je mona duhovna praksa. U Bhagavad giti, jednom od najstarijih i najljepih duhovnih uenja koja postoje, nevezanost za plodove rada naziva se karma joga. Opisuje se kao put posveena djelovanja. Kad kompulzivno nastojanje koje vas udaljava od Sadanjeg trenutka prestane, radost Bia pretae se u sve to radite. Onoga asa

49

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO

POGLAVLJE

kad vam se panja usmjeri na Sadanji trenutak, osjetit ete prisutnost, duboku tiinu i spokojstvo. Za ispunjenje i zadovoljstvo vie neete ovisiti o budunosti - neete ondje traiti spasenje. Stoga neete biti vezani za rezultate. Ni neuspjeh ni uspjeh nee imati mo promijeniti vae unutarnje stanje Bia. Otkrili ste ivot u pozadini svoje ivotne situacije. U nepostojanju psiholokog vremena osjeaj vlastitoga ja crpite iz Bia, a ne iz osobne prolosti. Stoga vie ne postoji psiholoka potreba da postanete neto drugo od onoga to ve jeste. U svijetu, na razini ivotne situacije, moda ete uistinu postati bogati, puni znanja, uspjeni, osloboeni, ali u dubljoj dimenziji Bia potpuni ste i cijeli ve sada. Hoemo li u tom stanju cjelovitosti i dalje biti u stanju i biti voljni ostvarivati ciljeve u vanjskome svijetu? Naravno, ali neete posjedovati nikakvih lanih oekivanja da bi vas neto ili netko u budunosti mogao spasiti ili usreiti. Sto se tie vae ivotne situacije, moda e biti nekih stvari koje ete trebati postii ili stei. To je svijet oblika, dobitka i gubitka. Na dubljoj, pak, razini vi ste ve potpuni, a kad to shvatite, u svemu to radite oitovat e se zaigrana i radosna energija. Budui da ste osloboeni psiholokog vremena, svoje ciljeve vie neete pokuavati ostvariti mranom odlunou, tjerani strahom, bijesom, nezadovoljstvom ili potrebom da postanete netko. Niti ete ostati neaktivni zbog straha od neuspjeha, koji egu znai gubitak samoga sebe. Izvire li va dublji osjeaj vlastita ja iz Bia, kad se oslobodite psiholoke potrebe da postanete netko, ni vi ni vaa srea, ni osjeaj vlastitoga ja ne ovise o ishodu, a time se oslobaate i straha. Trajnost ne traite ondje gdje je ne moete pronai: u svijetu oblika, gubitka i dobitka, raanja i umiranja. Neete zahtijevati da vas usree situacije, uvjeti, mjesta ili ljudi, a tada patiti zato to nisu odgovorili na vaa oekivanja. Sve trebate potovati, ali nita nije vano. Oblici se raaju i umiru, a vi ste, pak, svjesni vjenoga koje se krije ispod oblika. Vi znate da nita to stvarno postoji ne osjea prijetnju. Postane li ovo stanje vaeg Bia, kako biste mogli ne doivjeti uspjeh? Ta ve ste uspjeli.

STRATEGIJE KOJIMA SE UM KORISTI KAKO BI IZBJEGAO SADANJI TRENUTAK

GUBITAK SADANJEG TRENUTKA: SUTINSKA ZABLUDA

ak i ako potpuno prihvatim kako je vrijeme u konanici privid, na koji e nain to promijeniti moj ivoti Ipak u i dalje morati ivjeti u svijetu kojim upravlja vrijeme. Intelektualno slaganje samo je jo jedno uvjerenje i nee uvelike promijeniti va ivot. Da biste shvatili tu istinu, morate je proivjeti. Ako je svaka stanica vaega tijela toliko prisutna da osjeate kako vibrira ivotom, kad taj ivot u svakom trenutku osjetite kao radost Bia, tada se moe rei da ste osloboeni vremena. Ali sutra ipak moram platiti raune, ipak u ostarjeti i umrijeti kao i svi ostali. Kako, dakle, uope mogu rei da sam osloboena vremena? Nije problem u sutranjim raunima. Nije problem u rastvaranju fizikog tijela. Problem je gubitak Sadanjeg trenutka, ili bolje reeno, sutinska zabluda koja puku situaciju, dogaaj ili emociju pretvara u osobni problem i patnju. Gubitak Sadanjeg trenutka jest gubitak Bia. Osloboditi se vremena znai osloboditi se psiholoke potrebe za prolou koja daje identitet i za budunou koja daje ispunjenje. Osloboenje od vremena predstavlja najdublju preobrazbu svijesti koju moete zamisliti. U nekim rijetkim sluajevima taj pomak u svjesnosti dramatian je i radikalan te se dogaa jednom. Kad se tako dogodi, najee se pojavljuje nakon potpune predaje usred tekih patnji. Meutim, veina se ljudi oko toga mora potruditi. 51

50

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

Kad dobijete prvih nekoliko uvida u bezvremeno stanje svijesti, poet ete se kretati tamo i natrag izmeu dimenzija vremena i prisutnosti. Ponajprije ete postati svjesni toga koliko vam je rijetko panja uistinu usmjerena na Sadanji trenutak. Ali spoznaja da niste prisutni velik je uspjeh: ta spoznaja jest prisutnost - ak i ako u poetku traje dvije sekunde prije nego to se izgubi. Tada, sve ee, odabirat ete svijest usredotoenja na Sadanji trenutak, umjesto na prolost ili budunost, a kad god shvatite da ste ga izgubili, bit ete u stanju u njemu boraviti ne samo nekoliko sekundi, nego i dua razdoblja prema uobiajenom shvaanju vremenu. Stoga, prije nego to se vrsto usidrite u stanju prisutnosti, to znai prije nego to postanete potpuno svjesni, kretat ete se neko vrijeme naprijed i natrag izmeu svjesnog i nesvjesnog stanja, izmeu stanja prisutnosti i stanja poistovjeenosti s umom. Izgubit ete Sadanji trenutak i vratit ete mu se, uvijek iznova. Konano e prisutnost prevladati. Veina ljudi prisutnost doivljava ili nikada ili samo sluajno i kratko, u rijetkim prilikama, ali i ne znajui to su to doivjeli. Ljudska se stanja ne izmjenjuju izmeu osvijetenosti i nesvjesnog, nego izmeu razliitih razina nesvjesnog.
OBINO NESVJESNO I DUBOKO NESVJESNO

kao sredstvom za umrtvljenje, u nesvjesnu pokuaju da otklone temeljnu nelagodu. Kad se to dogodi, djelatnost koja bi mogla biti vrlo ugodna kad biste joj se umjereno preputali, dobiva kompulzivnu ili ovisniku kvalitetu, a sve to uz njezinu pomo postiete samo je kratkotrajno slabljenje simptoma. Nelagoda obinog nesvjesnog stanja pretvara se u bol duboko nesvjesnog - a to je stanje neposrednije i oitije patnje ili nesree kad stvari krenu po zlu, kad je ego ugroen, kad se u ivotnoj situaciji pojavi veliki izazov, prijetnja te stvaran ili zamiljen gubitak ili sukob u odnosu. To je pojaana verzija obinog nesvjesnog, koja se od nje ne razlikuje po vrsti, nego po stupnju. U obinom nesvjesnom uobiajeni otpor onome to jest ili nijekanje toga to jest stvara nelagodu i nezadovoljstvo koje veina ljudi prihvaa kao normalan dio ivota. Kad se taj otpor pojaa kroz neki izazov ili prijetnju egu, on budi snanu negativnost, kao to su bijes, strah, nasilje, depresija i tako dalje. Duboko nesvjesno esto znai kako je tijelo boli probueno i kako ste se poistovjetili s njim. Tjelesno nasilje bilo bi nemogue bez dubokog nesvjesnog. Do nasilja isto tako lako moe doi kad god i gdje god gomila ljudi, ili ak i cijela nacija, ima negativno kolektivno energetsko polje. Najbolji pokazatelj razine vae svijesti jest nain na koji se nosite sa ivotnim izazovima kad se pojave. Kroz te izazove nesvjesna osoba tei postati jo dublje nesvjesna, a svjesna nastoji postati jo svjesnijom. Izazovom se moete posluiti za buenje ili mu moete dopustiti da vas povue u jo dublji san. San obinog nesvjesnog tada se pretvara u nonu moru. Ne moete li biti prisutni ak ni u normalnim okolnostima, kao to je trenutak dok sami sjedite u sobi, hodate umom ili sluate nekoga, tada svakako neete biti u stanju ostati svjesni kad neto poe po zlu ili kad se suoite s napornim ljudima i situacijama koje obuhvaaju gubitak ili prijetnju da ete neto izgubiti. Prevladat e reakcija koja je u konanici uvijek neka vrsta straha i povui vas u duboko nesvjesno. Ti izazovi su vai testovi. Samo nain na koji se hvatate ukotac s njima pokazat e i vama i drugima gdje se nalazite kad je rije o stanju vae svijesti, a ne to koliko dugo moete sjediti sklopljenih oiju i kakve vizije imate. Stoga je najvanije u uobiajene ivotne situacije unijeti vie svijesti jo dok sve ide relativno lagano. Na taj nain raste mo vae 53

Sto elite rei kad govorite o razliitim razinama nesvjesnog? Kao to vjerojatno znate, u snu se neprestano kreete izmeu faza sna bez snova i stanja sanjanja. Slino tome, u budnom stanju veina ljudi kree se samo izmeu obinog nesvjesnog i duboko nesvjesnog stanja. Ono to nazivam obinim nesvjesnim stanjem znai poistovjeenje s misaonim procesom i emocijama, reakcijama, eljama i nesklonostima. To je normalno stanje veine ljudi. U tom stanju vama upravlja egoistian um i niste svjesni Bia. To nije stanje neposredne boli ili nesree, nego gotovo trajne niske razine nelagode, nezadovoljstva, dosade ili nervoze - neka vrsta pozadinskog napona. Moda to ne shvaate jer je ve uvelike postalo dio vaeg normalnog ivota, upravo kao to niste svjesni neprestane pozadinske buke, kao to je zujanje aparata za klimatizaciju, sve dok ne prestane raditi. Kad iznenada prestane raditi, osjea se olakanje. Mnogi se ljudi koriste alkoholom, drogama, seksom, hranom, radom, televizijom, pa ak i kupnjom 52

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

prisutnosti. Ona stvara energetsko polje u vama i oko vas koje posjeduje visoku vibracijsku frekvenciju. Nikakvo nesvjesno, negativnost, nesklad ili nasilje ne mogu ui u to polje i preivjeti, upravo kao to tmina ne moe opstati u prisutnosti svjetlosti. Nauite li biti svjedokom vlastitim mislima i emocijama, to je sutinski dio prisutnosti, mogli biste se iznenaditi kad prvi put postanete svjesni pozadinskog statikog naboja obinog nesvjesnog te kad shvatite koliko rijetko, ako uope ikada, moete uistinu biti nasamo sa sobom. Na razini razmiljanja pronai ete veliki dio otpora u obliku prosudbi, nezadovoljstva i mentalne projekcije koja vas udaljava od sadanjeg trenutka. Na emocionalnoj razini postojat e podzemna struja nelagode, napetosti, dosade ili nervoze. Oboje su vidovi uma u njegovom uobiajenom obrascu odupiranja.
ZA IM TO ONI TRAGAJU?

i iznimno nasilnu civilizaciju koja je postala prijetnja ne samo sebi, nego takoer i sveukupnosti ivota na planeti.
RASTVARANJE OBINOG NESVJESNOG

Kako se, dakle, moemo osloboditi te nevolje? Osvijestite je. Promatrajte mnotvo naina na koje se nelagoda, nezadovoljstvo i napetost bude u vama zbog nepotrebnog prosuivanja, odupiranja onome to jest te nijekanja Sadanjeg trenutka. Sve ono nesvjesno rastvara se kad ga obasjate svjetlou svijesti. Jednom kad saznate kako rastvoriti obino nesvjesno, svjetlost vae prisutnosti blistavo e zasjati i bit e vam mnogo lake nositi se s dubokim nesvjesnim kad god osjetite da vas poput sile tee vue prema dolje. Meutim, obino nesvjesno moda u poetku nee biti lako otkriti zato to je toliko normalno. Usvojite naviku nadgledanja svoga mentalno-emocionalnoga stanja kroz samopromatranje. Osjeam li se lagodno ovoga trenutka? To je dobro pitanje koje sebi moete esto postavljati. Ili moete upitati: to se upravo sada odvija u meni? Onim to se odvija u vama budite barem toliko zaokupljeni koliko i onim to se zbiva izvana. Ako nutrinu pravilno postavite, vanjski e se svijet smjestiti na svoje mjesto. Prvobitna je stvarnost ona unutra, a ona izvana je druga po vanosti. Ali nemojte na ta pitanja odgovarati automatski. Panju usmjerite prema unutra. Zagledajte se u sebe. Kakve misli stvara va um? to osjeate? Usmjerite panju na tijelo. Postoji li napetost? Jednom kad otkrijete kako postoji niska razina nelagode i pozadinskog statikog naboja, razmotrite na koji nain izbjegavate ivot i odupirete mu se ili kako ga nijeete - tako to nijeete Sadanji trenutak. Mnogo je naina na koje se ljudi nesvjesno opiru Sadanjem trenutku. Dat u vam nekoliko primjera. S praksom e se vaa mo samopromatranja, nadgledanja unutarnjeg stanja, izotriti.
SLOBODA OD NESREE

Carl Jung u jednoj od svojih knjiga govori o razgovoru koji je vodio s poglavicom amerikih Indijanaca koji mu je rekao kako prema njegovim opaanjima veina bijelaca ima napeto lice, oi koje zure i okrutno ponaanje. Rekao je: Uvijek za neim tragaju. to to trae? Bijelci uvijek neto ele. Uvijek su nemirni i nelagodno im je. Ne znamo to to oni ele. Mislimo da su ludi. Podzemna struja trajne nelagode poela je davno prije uspona zapadnjake industrijske civilizacije, naravno, ali u zapadnjakoj civilizaciji, koja sada prekriva gotovo cijelu zemaljsku kuglu, ukljuujui i najvei dio Istoka, oituje se u jo nezapamenom akutnom obliku. Postojala je ve i u Isusovo doba, kao i esto godina prije toga, u doba Buddhe, a i mnogo prije toga. Zato ste uvijek tjeskobni? pitao je Isus svoje uenike. Moe li zabrinutost dodati i jedan dan vaemu ivotu? A Buddha je poduavao da se korijen patnje moe pronai u naim neprestanim eljama i udnjama. Otpor sadanjem trenutku kao kolektivan poremeaj istinski je povezan uz gubitak svijesti o Biu te oblikuje temelj nae dehumanizirane industrijske civilizacije. Usput reeno, Freud je takoer prepoznao postojanje te podzemne struje nelagode i pisao o njoj u svojoj knjizi Civilization and lts Discontents (Civilizacija i njezine nelagode), ali nije prepoznao pravi korijen nelagode te nije uspio shvatiti da se nje mogue osloboditi. Taj je kolektivni poremeaj stvorio vrlo nesretnu 54

Opirete li se onome to radite? Svome poslu, moda? Moda ste pristali raditi neto, pa to i radite, ali dio vas osjea ogorenje i opire se. Nosite li u sebi neizgovoreno negodovanje prema osobi koja vam je 55

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

bliska? Shvaate li da su posljedice energije koja iz vas zrai toliko tetne da vi, zapravo, trujete i sebe i one oko vas? Dobro se zagledajte u svoju nutrinu. Postoji li u vama makar i najmanji trag negodovanja i nevoljkosti? Ako postoji, promatrajte ga i na mentalnoj i na emocionalnoj razini. Kakve misli vam um stvara u pogledu te situacije? Tada promotrite emocije, koje su tjelesna reakcija na misli. Osjetite emociju. Je li ugodna ili neugodna? Biste li tu energiju odabrali da je nosite u sebi? Imate li izbora? Moda vas netko uistinu iskoritava, moda je aktivnost kojom se bavite zaista neugodna, moda je netko u vaoj blizini nepoten, razdrauje vas ili je neosvijeten, ali nita od toga nije vano. To jesu li vae misli i osjeaji u ovoj situaciji opravdani ili nisu nita ne znai. injenica da se opirete jest znaajna. Sadanji trenutak pretvarate u neprijatelja. Stvarate nesreu te sukob izmeu nutrine i vanjskoga svijeta. Vaa nesrea zagauje ne samo vae vlastito bie i one oko vas, nego isto tako i kolektivnu ljudsku psihu iji ste neodvojiv dio. Zagaenje planete samo je vanjski odraz unutarnjeg, psihikog zagaenja: milijuni neosvijetenih ljudi ne preuzimaju odgovornost za svoj unutarnji prostor. Ili prestanite raditi to to radite, razgovarajte s osobom koja je u pitanju i recite joj to osjeate ili otpustite negativnost koju je stvorio va um u toj situaciji i koja ne slui niemu osim jaanju lanoga ja. Vano je da spoznate tu jalovost. Negativnost nikada nije najbolji nain za razrjeavanje bilo koje situacije. Zapravo, u veini sluajeva zadrat e vas u situaciji i sprijeiti pravu promjenu. Sve to se obavlja s negativnom energijom bit e otrovano njom i s vremenom e dovesti do vee boli i nesree. tovie, svako negativno unutarnje stanje je zarazno: nesrea se iri lake od tjelesne bolesti. Prema zakonu odjeka, nesrea potie i hrani usnulu negativnost u drugim ljudima, osim ako su imuni - odnosno, iznimno visoke svijesti. Zagaujete li svijet ili istite nered? Vi ste, i nitko drugi, odgovorni za svoj unutarnji prostor, upravo kao to ste odgovorni za planetu. Kako unutra, tako i vani: kad bi ljudi oistili unutarnje zagaenje, tada bi takoer prestali stvarati vanjsko. Kako moemo otpustiti negativnost? Tako to ete je otpustiti. Kako ete ispustiti komad vrueg ugljena koji drite u ruci? Kako ete ispustiti teku i beskorisnu prtljagu koju

nosite sa sobom? Tako to ete shvatiti kako vie ne elite osjeati bol ili nositi teret, pa ete ga ispustiti. Duboko nesvjesno, kao to je tijelo boli, ili neka druga duboka bol, kao to je gubitak voljene osobe, najee se mora preobraziti kroz prihvaanje zdrueno sa svjetlom vae prisutnosti - vae usredotoene panje. Mnoge obrasce u obinom nesvjesnom, s druge strane, moete otpustiti im spoznate da ih ne elite te da vam vie nisu potrebni, im shvatite da imate izbor, da niste samo sveanj uvjetovanih refleksa. Sve to govori da ste u stanju pristupiti moi Sadanjeg trenutka. Bez nje nemate nikakva izbora. Nazivate li neke emocije negativnima, ne stvarate li time mentalne polaritete dobra i zla, kao sto ste ranije objasnili? Ne. Polaritet je stvoren na ranijem stupnju, kad je va um prosudio kako je sadanji trenutak lo; ta prosudba je dovela do negativnih emocija. Ali, ako neke emocije nazivate negativnima, zar to ne znai da ne bi trebale postojati, da nije u redu tako osjeati? Shvatio sam kako bismo sebi trebali dati doputenje da osjetimo svaki osjeaj koji se pojavi, kakav god on bio, umjesto da ih prosuujemo kao loe ili da kaemo kako to ne bismo trebali osjeati. U redu je osjeati negodovanje; u redu je osjeati ljutnju, biti razdraen, neraspoloen ili neto drugo - inae bismo poeli potiskivati osjeaje, unutarnje sukobe ili nijekanje. Sve je dobro takvo kakvo jest. Naravno. Jednom kad se pojavi obrazac uma, emocija ili reakcija, prihvatite ih. Niste dovoljno svjesni da biste na materijalnoj razini mogli birati. To nije prosudba, nego injenica. Da imate izbor, ili da ste spoznali da ga imate, biste li izabrali patnju ili radost, ugodu ili nelagodu, spokojstvo ili sukob? Biste li izabrali misao ili osjeaj koji vas odvaja od vaeg prirodnog stanja dobrobiti i unutarnje ivotne radosti? Takve osjeaje nazivam negativnima, a to jednostavno znai da su loi. Ne u onom smislu: O, to nisi smio uiniti! nego su jednostavno injenino loi, kao munina u elucu. Kako je mogue da su ljudi samo u dvadesetom stoljeu ubili vie od sto milijuna svojih blinjih ljudskih bia? Ljudi jedni drugima nanose bol takve jaine da je to gore od bilo ega to moete zamisliti. A tu nisam govorio o mentalnom, emocionalnom i tjelesnom 57

56

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

nasilju, muenju, boli i okrutnosti koje usmjeravaju jedni prema drugima, kao i prema drugim osjetilnim biima, i to svakodnevno. Ponaaju li se tako zato to su u dodiru sa svojim prirodnim stanjem, s unutarnjom ivotnom radou? Naravno da ne. Samo ljudi koji se nalaze duboko u negativnom stanju, koji se uistinu vrlo loe osjeaju, mogli bi stvarati takvu stvarnost kao odraz vlastita osjeajnog stanja. Oni su se sada upustili u unitavanje prirode i planete koja ih odrava na ivotu. Nevjerojatno, ali istinito. Ljudska su bia opasno luda i vrlo bolesna vrsta. To nije prosudba. To je injenica. Takoer je injenica i to kako se ispod ludila zaista krije zdravlje. Iscjeljivanje i otkupljenje dostupni su vam ovoga trenutka. Da se vratim na ono to ste rekli - svakako da je istina kako, prihvatite li vlastito negodovanje, neraspoloenje, bijes i tako dalje, vie ih neete morati slijepo izraavati i manje je vjerojatno da ete ih projicirati na druge ljude. Ali pitam se, ne zavaravate li se? Ako neko vrijeme prakticirate prihvaanje, dolazi trenutak kad morate prijei na sljedei stupanj, na kojem se te negativne emocije vie ne stvaraju. Ne uinite li tako, vae prihvaanje postaje jednostavno mentalna oznaka koja vaem egu omoguuje da se preputa nesrei i na taj nain jaa svoj osjeaj odvojenosti od drugih ljudi, okoline, onoga to je ovdje i sada. Kao to znate, odvojenost je temelj egova osjeaja identiteta. Istinsko prihvaanje istoga bi trenutka preobrazilo te osjeaje. A kad biste uistinu duboko u nutrini znali da je sve u redu, kao to ste se izrazili, to je svakako istina, biste li tada uope imali takvih negativnih osjeaja? Da nema prosudbi, da nema otpora onome to jest, ti se osjeaji ne bi ni pojavili. U mislima imate ideju da je sve u redu, ali duboko u sebi tome zapravo ne vjerujete, tako da se stari mentalno-emocionalni obrasci otpora i dalje nalaze na svom mjestu. Zato se osjeate loe. / to je takoer u redu. Branite li svoje pravo da budete nesvjesni, pravo na patnju? Ne brinite: to vam nitko nee oduzeti. Jednom kad shvatite da vam je loe od neke vrste hrane, hoete li je i dalje jesti, tvrdei da je u redu osjeati muninu?

GDJE GOD SE NALAZILI, BUDITE ONDJE U POTPUNOSTI Moete li mi dati nekoliko primjera obinog nesvjesnog? Pogledajte moete li se uhvatiti dok prigovarate, bilo rijeima ili u mislima, situaciji u kojoj se nalazite, onome to drugi ljudi rade ili govore, okolini, ivotnoj situaciji, pa ak i vremenu. Prigovaranje je uvijek neprihvaanje onoga to jest. Ono bez iznimke nosi nesvjesni negativni naboj. Kad prigovarate, sebe pretvarate u rtvu. Kad naglas progovorite, tada imate mo. Stoga promijenite situaciju tako to ete neto poduzeti ili to ete progovoriti. Ako je to prijeko potrebno ili mogue, napustite tu situaciju ili je prihvatite. Sve drugo je ludost. Obino nesvjesno uvijek je na neki nain povezano s nijekanjem sadanjeg trenutka. Sadanji trenutak, naravno, podrazumijeva i ovdje. Opirete li se onome to je ovdje i sada? Neki ljudi radije bi uvijek bili negdje drugdje. Njihovo ovdje nikada nije dovoljno dobro. Samopromatranjem otkrijte vrijedi li to i za vas. Gdje god se nalazili, budite ondje u potpunosti. Otkrijete li da su ovdje i sada nepodnoljivi te ako ste zbog toga nesretni, imate tri mogunosti: otiite iz te situacije, promijenite je ili je potpuno prihvatite. elite li preuzeti odgovornost za vlastiti ivot, morate odabrati jednu od ove tri mogunosti i to morate odabrati sada. Tada prihvatite posljedice. Bez ikakvih izgovora. Bez negativnosti. Bez psihikog zagaenja. Neka va unutarnji prostor ostane ist. Poduzmete li neto - odlaskom ili mijenjanjem situacije - ponajprije otpustite negativnost, ako je to ikako mogue. Postupak koji izvire iz uvida u ono to je potrebno mnogo je uinkovitiji nego postupak koji izvire iz negativnosti. Bilo kakav postupak bolji je od nikakva, osobito ako ste ve dugo vremena u nesretnoj situaciji. Ako ste se u njoj nali vlastitom pogrekom, barem neto nauite, a u tom sluaju vie nije rije o pogreci. Ostanete li zarobljeni u situaciji, nita neete nauiti. Spreava li vas strah da neto poduzmete? Priznajte taj strah, promatrajte ga, prenesite panju na njega i budite potpuno prisutni s njim. Na taj ete nain presjei vezu izmeu straha i razmiljanja. Ne dopustite da vam se strah uzdigne do uma. Koristite mo sadanjeg trenutka. Strah ne moe biti jai od te moi.

58

59

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

Ako uistinu nema nita to biste mogli uiniti da promijenite svoje ovdje i sada, a ne moete napustiti tu situaciju, tada je potpuno prihvatite i otpustite sveukupni unutarnji otpor. Lano, nesretno, ja koje se voli osjeati loe, voli negodovati ili saalijevati sebe, to nee moi preivjeti. To se zove predavanje. Predavanje nije slabost. U njemu se krije golema snaga. Duhovnu mo ima samo predana osoba. Predajom ete se u nutrini osloboditi te situacije. Moda ete tada otkriti da se situacija mijenja bez ikakva vaeg napora. U svakom sluaju bit ete slobodni. Moda postoji neto to biste trebali napraviti, ali to ne radite? Ustanite i odmah to napravite. Ili potpuno prihvatite svoju neaktivnost, lijenost ili pasivnost u ovome trenutku, ako tako odaberete. Potpuno joj se prepustite. Uivajte. Budite onoliko lijeni ili neaktivni koliko moete. Prepustite li se potpuno i svjesno, uskoro ete izii iz toga. Ili moda neete. U svakom sluaju nee biti unutarnjeg sukoba, nikakvog otpora i negativnosti. Jeste li pod stresom? Jeste li tako zaokupljeni stizanjem do budunosti da ste sadanjost sveli na sredstvo za budunost? Stres se nakuplja kad smo ovdje, a elimo biti ondje ili kad smo u sadanjosti, a elimo biti u budunosti. To je rascjep koji vas iznutra razdvaja. Ludost je stvarati i ivjeti s takvim unutarnjim rascjepom. injenica da svi ostali ive na taj nain ne znai da to nije ludo. Morate li, moete se kretati bre, raditi bre ili ak i trati, ne projicirajui se u budunost, ne opirui se sadanjosti. Dok se kreete, radite, trite - inite to u potpunosti. Uivajte u protoku energije, uzviene energije toga trenutka. Sada vie niste pod stresom, vie se ne razdvajate na dva dijela. Samo se kreete, trite, radite - i uivate u tome. Ili moete sve to odbaciti i sjediti na klupi u parku. Ali dok to radite promatrajte svoj um. Mogao bi rei: Trebao bi raditi. Gubi vrijeme. Promatrajte ga. Nasmijte mu se. Privlai li prolost veliki dio vae panje? Da li esto razgovarate i razmiljate o prolosti, bilo na pozitivan ili negativan nain, priate li o velikim stvarima koje ste postigli, o pustolovinama ili iskustvima, ili priate priu o sebi kao rtvi te o uasnim stvarima koje vam je netko napravio ili moda o onima koje ste vi nekome napravili? Stvaraju li vai misaoni procesi krivnju, ponos, negodovanje, bijes, aljenje ili samosaaljenje? Tada ne samo to osnaujete lano ja, nego takoer 60

pomaete ubrzavanju procesa tjelesnog starenja gomilajui prolost u vlastitoj psihi. Uvjerite se u to promatrajui ljude oko sebe koji se vrsto dre prolosti. Svakoga trenutka umrite za prolost. Nije vam potrebna. Osvrnite se na nju samo kad je apsolutno vana za sadanjost. Osjetite mo toga trenutka i punou bia. Osjetite svoju prisutnost.

Jeste li zabrinuti? Razmiljate li esto: to bi bilo da sam...? To znai da ste se poistovjetili s umom, koji se projicira u neku zamiljenu buduu situaciju i izaziva strah. Ni na koji se nain ne moete uhvatiti ukotac s takvom situacijom jer ona ne postoji. Ona je samo mentalni fantom. Tu ludost koja vam unitava zdravlje i ivot moete zaustaviti na jednostavan nain - potvrdom Sadanjeg trenutka. Postanite svjesni disanja. Osjetite zrak kako ulazi u tijelo i izlazi iz njega. Osjetite unutarnje energetsko polje. Jedino sa ime se ikada morate pozabaviti, uhvatiti u kotac u stvarnome ivotu - u suprotnosti sa zamiljenim projekcijama uma - jest ovaj trenutak. Zapitajte se koji vas problem upravo sada mui, a ne koji e vas muiti sljedee godine, sutra ili za pet minuta. to to ne valja u ovom trenutku? Uvijek se moete nositi sa sadanjou, ali nikada se ne moete nositi s budunou - a to i ne morate. Odgovor, snaga, pravilni postupak ili izvor bit e ondje kad vam bude potreban, ni prije ni poslije. Jednoga u dana uspjeti. Prisvaja li va cilj tako velik dio vae panje da Sadanji trenutak svodite na sredstvo za ostvarivanje cilja? Oduzima li radost onome to radite? ekate li da ponete ivjeti? Razvijete li takav misaoni obrazac, Sadanji vam trenutak nikada nee biti dovoljno dobar bez obzira na to to postignete ili dobijete; budunost e vam se uvijek initi boljom. Savreni recept trajnog nezadovoljstva i neispunjenosti, zar ne? ekate li iz navike? Koliko vremena u ivotu provodite ekajui? Ono to nazivam ekanjem u uem smislu jest ekanje u redu na poti, u prometnoj guvi, u zranoj luci ili da netko stigne, da zavrite posao i tako dalje. ekanje u irem smislu je ekanje odmora, boljeg posla, da djeca odrastu, uistinu smislenog odnosa, uspjeha, novca, 61

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

da nekome budete vani, da se prosvijetlite. Nije neuobiajeno da ljudi cijeli ivot ekaju kako bi poeli ivjeti. ekanje je stanje uma. To u osnovi znai da elite budunost, a ne elite sadanjost. Ne elite ono to ste dobili, nego elite ono to niste dobili. Sto god ekali, nesvjesno stvarate unutarnji sukob izmeu onoga to jest sada i ovdje, gdje ne elite biti i projicirane budunosti koju elite. To uvelike smanjuje kakvou vaega ivota, jer time gubite sadanjost. Nema nieg loeg u tome to teite poboljati svoju ivotnu situaciju. Moete je poboljati, ali ne moete poboljati svoj ivot. ivot je ono najvanije. ivot je vae najdublje unutarnje Bie. Ono je ve cjelina, dovreno i savreno. Vae se ivotne situacije sastoje od okolnosti i iskustava. Nema nieg pogrenog u postavljanju ciljeva i tenji za postizanjem. Pogreka se krije u tome to ciljeve koristite kao zamjenu za osjeaj ivota, kao zamjenu za Bie. Tada nalikujete na graditelja koji ne obraa panju na temelje zgrade, nego puno vremena provodi gradei katove. Jedina toka u kojoj moete pristupiti Biu jest Sadanji trenutak. Primjerice, mnogi ljudi ekaju blagostanje. Potujete li, priznajete i potpuno prihvaate svoju sadanju stvarnost ono gdje se nalazite, tko ste i to upravo sada radite - prihvatite li potpuno ono to imate, tada ste zahvalni za ono to imate, zahvalni za ono to jest, zahvalni za Bie. Zahvalnost zbog Sadanjeg trenutka i ispunjenost ivota u Sadanjem trenutku predstavljaju pravi napredak. Napredak ne moe doi u budunosti. S vremenom e se napredak oitovati na razliite naine. Ako ste nezadovoljni onim to imate ili ste ak frustrirani i bijesni zbog onoga to vam sada nedostaje, to bi vas moglo potaknuti da se obogatite, ali ak i kad biste zaradili milijune i dalje biste osjeali unutarnje stanje neimatine, a duboko u nutrini ne biste bili zadovoljni. Moda ete iskusiti mnoga uzbuenja koja vam novac moe pribaviti, ali to e doi i proi, a u vama e ostati osjeaj praznine i potreba za daljnjim fizikim ili psihikim ispunjenjem. Neete prebivati u Biu. Stoga sada osjeajte puninu ivota koja jedina predstavlja pravo bogatstvo. Odreknite se ekanja kao stanja uma. Uhvatite li sebe kako klizite u stanje ekanja... iskoite iz toga. Vratite se u Sadanji trenutak. Samo budite i uivajte u postojanju. Ako ste prisutni, nikada nee 62

biti nikakve potrebe da neto ekate. Sljedei put kad vam netko kae: Oprosti to si me morao ekati, moete odgovoriti: U redu je, nisam ekao. Stajao sam i uivao - u samom sebi. Postoji samo nekoliko uobiajenih strategija uma za nijekanje Sadanjeg trenutka koje su dio obinog nesvjesnog. Lako ih je previdjeti jer su u velikoj mjeri dio normalnog ivota: statini naboj trajnog nezadovoljstva u pozadini. Ali to vie vjebate nadgledanje vlastitog unutarnjeg mentalno-emocionalnog stanja, to e vam lake biti uoiti kad upadnete u zamku prolosti ili budunosti, odnosno nesvjesnog i probuditi se iz sna o vremenu u Sadanji trenutak. Ali budite oprezni: lano i nesretno ja, utemeljeno na poistovjeivanju s umom, ivi od vremena. Ono zna kako Sadanji trenutak predstavlja njegovu smrt i stoga se osjea ugroenim. Uinit e sve to je u njegovoj moi da vas odvue iz sadanjosti. Pokuat e vas zadrati u zamci vremena. UNUTARNJA SVRHA IVOTNOG PUTOVANJA Uviam istinu onoga to govorite, ali ipak mislim da nae ivotno putovanje mora imati svrhu; inae bismo samo plutali naokolo, a svrha znai budunost, zar ne? Kako to moemo pomiriti sa ivotom u Sadanjem trenutku? Putujete li nekamo, svakako je korisno znati kamo idete ili barem poznavati openiti smjer u kojem se kreete, ali ne zaboravite: jedino to je u konanici stvarno na vaem putovanju jest korak kojeg inite u ovom trenutku. To je jedino to postoji. ivotno putovanje posjeduje vanjsku i unutarnju svrhu. Vanjska je stii na cilj ili odredite, postii ono to ste naumili, dobiti ovo ili ono, a sve to, naravno, podrazumijeva budunost. No ako odredite ili koraci koje ete poduzeti u budunosti odvlae tako velik dio vae panje da vam postanu vaniji od koraka koji upravo sada inite, tada ste potpuno promaili unutarnju svrhu putovanja; ona uope nije povezana s tim kamo idete ili to radite, nego je povezana samo s nainom na koji to radite. Vanjska svrha pripada vodoravnoj dimenziji prostora i vremena; unutarnja svrha bavi se produbljivanjem vaeg Bia u okomitoj dimenziji bezvremenoga sadanjeg trenutka. Vanjsko putovanje moe obuhvaati milijun koraka; unutarnje putovanje

63

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

posjeduje samo jedan: onaj koji upravo sada inite. Postanete li dublje svjesni toga jednoga jedinog koraka, shvatit ete da on u sebi ve sadri sve ostale korake, kao i odredite. Taj korak se preobraava u izraz savrenstva, u in velike ljepote i kakvoe. Odvest e vas do Bia, a svjetlost Bia blistat e kroz njega. To je i svrha i ispunjenje vaega unutarnjeg putovanja, putovanja u samoga sebe.

postati svjesni svega toga ili ga se osloboditi? Koliko bi nam vremena trebalo? ak da to i uinimo, to bi nam ostalo? to ostaje kad nestane iluzija? Nema nikakve potrebe istraivati nesvjesnu prolost u sebi, osim kad se u ovom trenutku oituje kao misao, emocija, elja, reakcija ili vanjski dogaaj. Sve ono to trebate znati o nesvjesnoj prolosti koja se krije u vama, izazovi sadanjosti e to iznijeti na vidjelo. Preputate li se prolosti, postat e provalija bez dna: uvijek ima vie nego to ste otkrili. Moete pomisliti kako vam je potrebno vie vremena da shvatite prolost ili da se je oslobodite, drugim rijeima, da e vas budunost konano osloboditi prolosti. Vie vremena ne moe vas osloboditi od vremena. Stupite u dodir s moi Sadanjeg trenutka. To je klju. to je mo Sadanjeg trenutka? Nita drugo nego mo vae prisutnosti, vae svjesnosti osloboene misaonih oblika. Stoga se prolou pozabavite na razini sadanjosti. Sto vie panje posveujete prolosti, to joj dajete vie energije i vjerojatno ete na njoj graditi svoje ja. Nemojte me pogreno shvatiti: panja je sutinska, ali ne ona usmjerena prolosti kao prolosti. Panju poklanjajte sadanjosti; svome ponaanju, reakcijama, raspoloenjima, mislima, emocijama, strahovima i eljama koji se pojavljuju u sadanjosti. U vama postoji prolost. Moete li biti dovoljno prisutni kako biste sve te stvari promatrali ne kritizirajui, ne analizirajui i ne prosuujui, tada se bavite s prolou i rastvarate je uz pomo moi vlastite prisutnosti. Sebe ne moete pronai vraanjem u prolost. Sebe ete pronai zakoraite li u sadanjost. Ne bi li bilo korisno razumjeti prolost i tako razumjeti zato radimo neke stvari, zato reagiramo na stanovit nain ili zato nesvjesno stvaramo bilo kakvu vrstu drame, obrasca u odnosima i tako dalje? Postanete li svjesniji sadanje stvarnosti, mogli biste iznenada dobiti stanovite uvide u to zato vae uvjetovanje djeluje na te osobite naine; primjerice, zato vai odnosi slijede odreene obrasce. Moete se prisjetiti stvari koje su se odigrale u prolosti ili ete ih jasnije sagledati.

Je li vano postignemo li vanjsku svrhu, doivimo li uspjeh ili neuspjeh u svijetu? To e vam biti vano sve dok ne spoznate vlastitu unutarnju svrhu. Nakon toga, vanjska svrha bit e samo igra koju ete moda nastaviti igrati jednostavno zato to u njoj uivate. Takoer je mogue doivjeti potpun neuspjeh u vanjskoj svrsi, a istodobno doivjeti apsolutan uspjeh u unutarnjoj. Ili obrnuto, to je zapravo uobiajenije: vanjsko bogatstvo i unutarnje siromatvo, odnosno: Dobili ste svijet, a izgubili duu, kako je Isus govorio. U konanici, na kraju, svaka vanjska svrha prije ili kasnije osuena je na propast, jednostavno zato to je podvrgnuta zakonu prolaznosti sviju stvari. to prije shvatite kako vam vanjska svrha ne moe pruiti trajno zadovoljstvo, to bolje. Uoite li ogranienja vanjske svrhe, odrei ete se nerealnih oekivanja koja bi vas trebala usreiti i podvrgnut ete ih unutarnjoj svrsi.
U VAOJ PRISUTNOSTI PROLOST NE MOE OPSTATI

Spomenuli ste kako razmiljanje ili razgovor o prolosti kad to nije potrebno predstavlja jedan od naina na koji izbjegavamo sadanjost. Ali osim prolosti koje se sjeamo i s kojom se moda poistovjeujemo, ne postoji li u nama jo neka razina prolosti koja je mnogo dublje skrivena? Govorim o nesvjesnoj prolosti koja uvjetuje na ivot, osobito kroz iskustva ranoga djetinjstva, a moda ak i iskustva prolih ivota. Takoer postoji i kulturalno uvjetovanje, koje je povezano s tim gdje ivimo u zemljopisnom smislu te u kojem povijesnom razdoblju ivimo. Sve to odreuje nain na koji sagledavamo svijet, na koji reagiramo, to mislimo, kakve vrste odnosa imamo i kako ivimo svoj ivot. Kako bismo ikada mogli 64

65

MO SADANJEG TRENUTKA

PETO

POGLAVLJE

To je u redu i moe vam koristiti, ali to nije ono najvanije. Najvanija je svjesna prisutnost. Ona rastvara prolost. Ona je imbenik preobrazbe. Stoga ne pokuavajte razumjeti prolost, nego to vie moete budite prisutni. Prolost ne moe opstati u vaoj prisutnosti, nego samo u vaoj odsutnosti.

STANJE PRISUTNOSTI

TO NIJE ONO TO MISLITE DA JEST

Neprestano govorite kako je najvanije stanje prisutnosti. Mislim da to mogu intelektualno shvatiti, ali ne znam jesam li to ikada uistinu iskusio. Pitam se je li to ono na to mislim, ili neto potpuno drukije? Nije ono na to mislite! O prisutnosti ne moete razmiljati, a um je ne moe shvatiti. Razumijevanje prisutnosti znai da jeste prisutni. Iskuajte ovo. Sklopite oi i recite sebi: Pitam se kakva e biti moja sljedea misao. Tada pomno pazite i ekajte sljedeu misao. Budite maka koja eka pokraj mije rupe. Koja e misao izii iz mije rupe? Pokuajte.

Pa? Morao sam prilino dugo ekati dok se nije pojavila. Upravo tako. Sve dok ste u stanju snane prisutnosti, osloboeni ste misli. Mirni ste, a ipak iznimno budni. Onoga trenutka kad svjesna panja potone ispod stanovite razine, misao se vraa, kao i mentalna buka. Tiina je izgubljena. Vratili ste se u vrijeme. Da bi iskuali stupanj vlastite prisutnosti, neki su se majstori ena znali s leda prikrasti svojim uenicima i iznenada ih udariti tapom. To je bio pravi ok! Ako je uenik bio potpuno prisutan i u stanju budnosti, ako su mu slabine bile opasane, a svjetiljka upaljena, to je jedna od usporedbi kojima se i Isus slui za prisutnost, primijetio 66

67

MO SADANJEG TRENUTKA

PETO POGLAVLJE

bi da mu se uitelj prikrada, pa bi ga zaustavio ili se sklonio u stranu. Ali ako bi ga uitelj uspio udariti, to bi znailo da je uenik bio udubljen u misli, odnosno odsutan, nesvjestan. Kako biste u svakodnevnom ivotu ostali prisutni, pomoi e vam ako se duboko ukorijenite u sebi; inae e vas um, koji ima silan zamah, vui za sobom kao divlja rijeka. Sto mislite kad kaete da trebamo biti ukorijenjeni u sebi? To znai da u potpunosti prebivate u svom tijelu. Da vam je panja uvijek djelomino usmjerena na unutarnje energetsko polje vlastita tijela. Da osjeate tijelo iznutra. Tjelesna svjesnost odrava vas prisutnima. Usidruje vas u sadanjem trenutku (vidi esto poglavlje). EZOTERIJSKO ZNAENJE EKANJA Na neki nain, stanje prisutnosti moglo bi se usporediti sa ekanjem. Isus se u nekima od svojih usporedbi koristio analogijom ekanja. To nije ono uobiajeno ekanje praeno dosadom ili nemirom koje predstavlja nijekanje sadanjosti, a o kojem sam ve govorio. To nije ekanje u kojem vam je panja usmjerena na neku toku u budunosti, a sadanjost shvaate kao neeljenu prepreku koja vas spreava da dobijete ono to elite. To je kvalitativno razliita vrsta ekanja koja zahtijeva vau potpunu budnost. Neto bi se moglo dogoditi u svakom trenutku, a ako niste apsolutno budni, apsolutno mirni, mogli biste to propustiti. To je vrsta ekanja o kojoj je Isus govorio. U tom stanju sva vam je panja usmjerena na Sadanji trenutak. Ni djeli panje ne preostaje za sanjarenje, razmiljanje, prisjeanje i predvianje. U tome nema napetosti, ni straha, samo budna prisutnost. Prisutni ste cijelim svojim Biem, svakom stanicom svoga tijela. U tom stanju onaj dio vaega ja koji posjeduje prolost i budunost, ili ako elite tako rei osobnost, jedva da jo postoji. Pa ipak, nita vrijedno nije izgubljeno. Vi ste u sutini jo vi sami. Zapravo, sada ste vie vi sami nego to ste to ikada bili, odnosno, samo ste sada to uistinu vi. Budite kao sluga koji eka gospodarev povratak, kae Isus. Sluga ne zna kad e se gospodar vratiti. Stoga je budan, na oprezu, brian, miran, da ne bi propustio gospodarev dolazak. U drugoj prispodobi Isus govori o pet nemarnih (neosvijetenih) ena koje nemaju dovoljno 68

ulja (svijesti) kako bi u njihovim svjetiljkama gorjela svjetlost (stanje prisutnosti) i tako propuste dolazak mladoenje (sadanji trenutak) i ne odu na vjenanu gozbu (prosvjetljenje). Tih pet ena stoji naspram pet mudrih ena koje imaju dovoljno ulja (budno ekaju). ak ni ljudi koji su pisali Evanelja nisu razumjeli znaenje tih usporedbi, stoga su se i u samo zapisivanje uvukla pogrena tumaenja i iskrivljenost. Uslijedila su pogrena tumaenja i stvarno znaenje bilo je potpuno izgubljeno. Te usporedbe ne govore o kraju svijeta, nego o kraju psiholokog vremena. Upuuju na transcendenciju egoistinog uma te na mogunost ivljenja u potpuno novom stanju svijesti. LJEPOTA IZRASTA U DUBOKOJ TIINI VAE PRISUTNOSTI Ovo to ste upravo opisali povremeno i nakratko doivljavam kad sam sma i okruena prirodom. Tako je. Majstori ena koriste se rijeju atori kako bi opisali bljesak uvida, trenutak u kojemu nema uma, nego samo apsolutna prisutnost. Iako atori nije trajna preobrazba, budite zahvalni kad se pojavi, jer vam daje okus prosvjetljenja. Uistinu, mogli biste ga mnogo puta doivjeti i ne znajui to je i ne shvaajui njegovu vanost. Prisustvo je potrebno kako bismo postali svjesni ljepote, velianstvenosti i svetosti prirode. Jeste li ikada u jasnoj noi promatrali beskonanost svemira, prepuni strahopotovanja pred njegovom apsolutnom tiinom i nezamislivim prostranstvom? Jeste li sluali, uistinu sluali zvuk planinskog potoka u umi? Ili pjesmu kosa u sumrak neke tihe ljetne veeri? Kako biste postali svjesni tih stvari, um mora biti tih. Na trenutak morate odloiti osobnu prtljagu problema, prolosti i budunosti, kao i sve svoje znanje; inae ete vidjeti, ali neete vidjeti, ut ete, ali neete uti. Potrebna je vaa apsolutna prisutnost. Osim ljepote vanjskih oblika, ovdje postoji jo neto: neto to ne moemo imenovati, neto neopisivo, duboka, unutarnja, sveta sutina. Kad god i gdje god postoji ljepota, ta unutarnja sutina na neki nain blista kroz nju. Otkriva vam se samo kad ste prisutni. Bi li moglo biti da su ta bezimena sutina i vaa prisutnost jedno te isto? Bi li ta sutina postojala bez vae prisutnosti? Duboko zaronite u prisutnost. Sami otkrijte.

69

MO SADANJEG TRENUTKA

PETO POGLAVLJE

SPOZNAJA ISTE SVIJESTI Je li prisutnost isto to i Bie? Kad ste doivjeli te trenutne prisutnosti, vjerojatno niste shvatili da ste nakratko bili u stanju bez uma. To je zato jer je vremenski rascjep izmeu toga stanja i ponovnog dotoka misli bio preuzak. Va je atori trajao moda nekoliko sekundi prije nego to su se vratile misli, ali je postojao; inae ne biste doivjeli ljepotu. Um ne prepoznaje niti stvara ljepotu. Samo na nekoliko trenutaka, dok ste bili potpuno prisutni, postojale su ta ljepota i svetost. Zbog uskoe rascjepa i nedostatka budnosti i opreznosti u sebi moda niste bili sposobni uoiti temeljnu razliku izmeu opaaja, nemisaone svjesnosti ljepote te imenovanja i tumaenja te ljepote kao misli. Vremenski rascjep bio je tako malen da se inilo kako je sve to samo jedan jedini proces. Meutim, istina je da ste onoga trenutka kad se pojavila misao imali ve samo uspomenu. Sto je vremenski rascjep izmeu opaaja i misli iri, to vea dubina postoji u vama kao u ljudskom biu, a to znai da ste to svjesniji. Mnogi ljudi su zatvorenici vlastita uma, tako da za njih zapravo ne postoji ljepota prirode. Oni bi mogli rei: Kakav krasan cvijet, ali to je samo mehaniko i mentalno davanje oznaka. Budui da nisu smireni i prisutni, oni zapravo ne vide cvijet, ne osjeaju njegovu sutinu i njegovu svetost - upravo kao to ni sebe ne poznaju i ne osjeaju vlastitu sutinu i svetost. Budui da ivimo u kulturi u kojoj vlada um, veina moderne umjetnosti, arhitekture, glazbe i knjievnosti, uz vrlo malo izuzetaka, ne nosi u sebi ljepotu i unutarnju sutinu. Ljudi koji stvaraju te oblike umjetnosti ne mogu se - ak ni za trenutak - osloboditi vlastita uma. Stoga nikada nisu u dodiru s onim mjestom u vlastitoj nutrini iz koje izranjaju istinsko stvaralatvo i ljepota. Um preputen sam sebi stvara udovine slike i to ne samo u umjetnikim galerijama. Pogledajte gradske pejzae i industrijska opustoena podruja. Nijedna civilizacija nikada nije stvorila toliko mnogo runoe. Postanete li svjesni Bia, tada zapravo Bie postaje svjesno sama sebe. Postane li svjesno sebe - to je prisutnost. Budui da su Bie, svjesnost i ivot istoznanice, mogli bismo rei kako prisutnost znai svjesnost koja postaje svjesna sebe ili kako je to ivot koji postie samosvijest. Ali nemojte se vezati uz rijei i ne trudite se ovo razumjeti. Nema niega to biste trebali razumjeti prije nego to postanete prisutni. Razumijem ovo to ste upravo rekli, ali mi se ini da hoete rei kako Bie, krajnja transcendentalna stvarnost, jo nije cjelovito, da je podvrgnuto procesu razvoja. Zar je Bogu potrebno vrijeme za osobni rast? Da, ali samo ako se promatra s ograniena stajalita oitovanog svemira. U Bibliji Bog objavljuje: Ja sam Alfa i Omega, i ja sam onaj jest. U bezvremenu carstvu u kojemu Bog prebiva, a koje je takoer i va dom, poetak i kraj, Alfa i Omega su jedno, a sutina svega to je ikada postojalo i onoga to e ikada postojati vjeno je prisutna u neoitovanu stanju jednote i savrenstva - apsolutno s onu stranu svega to ljudski um moe ikada zamisliti ili shvatiti. U naemu svijetu naizgled razdvojenih oblika, pak, bezvremeno savrenstvo nezamisliv je pojam. Ovdje se ini kako je ak i svjesnost, svjetlo koje zrai iz vjenoga Izvora, podvrgnuta procesu razvoja, ali to ovisi o naem ogranienom zapaanju. U apsolutnim pojmovima nije tako. Ipak, dopustite mi da na trenutak govorim o evoluciji svijesti u ovom svijetu. Sve to postoji posjeduje Bie, sutinu Boga i stanoviti stupanj svijesti. ak i kamen posjeduje zametke svijesti; inae ne bi postojao, a njegovi bi se atomi i molekule rasprili. Sve je ivo. Sunce, Zemlja, biljke, ivotinje, ljudi - sve su to izrazi svijesti na razliitim stupnjevima, svjesnost koja se oituje kao oblik. Svijet nastaje kad svjesnost uzima na sebe oblike i forme, misaone i materijalne oblike. Promotrite milijune ivotnih oblika samo na ovoj planeti. U moru, na kopnu, u zraku - a svaki ivotni oblik umnoava se milijune puta. U koju svrhu? Igra li se netko ili neto s oblicima? To su se pitali drevni mudraci Indije. Svijet su promatrali kao lilu, boansku igru koju igra Bog. Pojedinani ivotni oblici u toj 71

70

MO SADANJEG TRENUTKA

PETO POGLAVLJE

igri oito nisu bili osobito vani. U moru veina ivotnih oblika ne preivi vie od nekoliko minuta nakon roenja. Ljudski oblik takoer se prilino brzo pretvara u prainu, a kad ga nestane, ini se da ga nikada i nije bilo. Je li to tragino ili okrutno? Samo ako za svaki oblik stvarate odvojeni identitet, ako zaboravite kako je njegova svjesnost sutina Boga koja se izraava u obliku. Ali vi to zapravo ne znate sve dok ne spoznate vlastitu Boju sutinu kao istu svijest. Ako se u vaem akvariju omrijesti riba, a vi joj nadjenete ime Mary, ispiete joj rodni list, ispriate joj o njezinoj obiteljskoj povijesti, a dvije minute kasnije nju pojede vea riba - to je tragino. Ali tragino je samo zato to ste odvojeno ja projicirali ondje gdje ga nije bilo. Uzeli ste djeli dinamikog procesa, molekularni ples i od njega napravili odvojeno bie. Svjesnost se maskira u oblike sve dok oni ne dosegnu takvu sloenost da se ona u njima potpuno gubi. U ljudima dananjeg doba svjesnost je potpuno identificirana s maskom. Poznaje se samo kao oblik i stoga ivi u strahu od unitenja vlastita tjelesnog ili psihikog oblika. Tu je rije o egoistinom umu, gdje se javlja znaajan poremeaj. Sada se ini kao da je negdje u procesu evolucije neto polo naopako. Ali ak i to dio je lile, boanske igre. Konano, pritisak patnje izazvan oitim poremeajem, prisiljava svijest da se odvoji od oblika i probudi se iz svoga sna o obliku: ona ponovno dobiva samosvijest, ali sada na mnogo dubljoj razini od one na kojoj ju je izgubila. Taj proces Isus objanjava u usporedbi o izgubljenom sinu, koji naputa oev dom, potrati bogatstvo, zapadne u oaj, a tada ga patnja prisiljava da se vrati kui. Kad se vrati, otac ga voli vie nego prije. Sinovo je stanje isto kakvo je bilo prije, pa ipak nije isto. Dobio je svojevrsnu dubinu. Ta parabola opisuje putovanje od nesvjesna savrenstva kroz oito nesavrenstvo i zlo do svjesna savrenstva. Moete li sada uvidjeti dublje i ire znaenje prisutnosti u obliku promatraa vlastita uma? Kad god promatrate um, vi povlaite svjesnost izvan oblika uma, koja tada postaje promatraem ili svjedokom. Shodno tome, promatra ista svjesnost onkraj oblika postaje jai, a mentalne formacije postaju slabije. Kad govorimo o nadziranju uma, mi utjelovljujemo dogaaj koji nosi uistinu kozmiku vanost: svjesnost se kroz vas budi iz svoga sna o poistovjeenju s oblikom i povlai se iz oblika. To pretkazuje dogaaj to se vjerojatno jo nalazi

u dalekoj budunosti kad je rije o kronolokom vremenu, ali je ve i dio tog dogaaja. Taj dogaaj predstavlja okonanje prividnosti ovoga svijeta.

Kad se svjesnost oslobodi poistovjeenja s tjelesnim i mentalnim oblicima, postaje ono to bismo mogli nazvati ista ili prosvijetljena svjesnost, odnosno prisutnost. To se nekolicini pojedinaca ve dogodilo, a ini se da je sueno da se uskoro pone dogaati u mnogo veem opsegu, iako nema nikakva apsolutnog jamstva da e se uistinu tako i dogoditi. Veina ljudi jo je u zamci oblika svijesti koji pripada egu: poistovjeen s umom i preputen njegovoj vladavini. Ne oslobode li se na vrijeme vlastita uma, on e ih unititi. Doivjet e pojaanu konfuziju, sukob, nasilje, bolest, oajanje, ludilo. Egoistini um nalikuje na brod koji tone. Ne skoite li s njega, potonut ete zajedno s njim. Kolektivni egoistini um najopasnije je mahnito i razorno bie koje je ikada nastavalo ovu planetu. to mislite da bi se moglo dogoditi na ovoj planeti ako bi ljudska svijest ostala ista kao i dosad? Za mnoge je ljude ve sada jedino utoite koje mogu pronai od vlastita uma povremeno povlaenje na razinu svijesti koja se nalazi ispod misli. Svatko se povlai na tu razinu nou, tijekom sna. Ali do toga u stanovitom stupnju dolazi i zahvaljujui seksu, alkoholu i drugim drogama koje smiruju pretjeranu umnu aktivnost. Da nije alkohola, sredstava za umirenje, sredstava protiv depresije, kao i zabranjenih droga koje se sve vie uzimaju, ludilo ljudskoga uma postalo bi jo oitije nego to jest. Vjerujem kako bi veliki dio stanovnitva postao opasan i sebi i drugima kad bi ostao bez svojih droga. Te droge vas, naravno, zadravaju u zamci poremeaja. Njihovo vrlo raireno koritenje samo odlae slom starih ustrojstava uma, kao i pojavu vie svijesti. Dok pojedinani korisnici mogu doivjeti stanovito olakanje od svakodnevna muenja koje im prireuje um, to ih spreava da budu dovoljno svjesno prisutni kako bi se uzdigli iznad misli i na taj nain pronali istinsko osloboenje. Pad unatrag, na razinu svijesti ispod umne, na razinu predmisaone razine naih udaljenih predaka, ivotinja i biljaka, za nas ne predstavlja stvarnu mogunost. Ne moemo se vratiti unatrag. Namjerava

72

73

MO SADANJEG TRENUTKA

PETO POGLAVLJE

li ljudska rasa opstati, morat e krenuti na sljedei stupanj. Svijest evoluira u cijelome svemiru u milijardama oblika. Stoga ak ako mi i ne uspijemo, to u kozmikom smislu ne bi bilo vano. U svjesnosti se nikada nita ne gubi, stoga bi se svijest jednostavno izrazila kroz neki drugi oblik. Ali i sama injenica to ovdje govorim, a vi sluate ili itate te rijei, jasan je znak kako se nova svjesnost uistinu ukorjenjuje na ovoj planeti. U tome nema nieg osobnog: ja vas ne poduavam. Vi ste svijest i vi sluate sami sebe. Jedna istonjaka poslovica kae: Uitelj i uenik zajedno stvaraju uenje. U svakom sluaju, rijei same po sebi nisu vane. Ne predstavljaju rijei Istinu, nego samo ukazuju prema njoj. Govorim iz prisutnosti, i dok govorim, moda ete biti u stanju pridruiti mi se u tom stanju. Iako svaka rije koju izgovorim ima svoju povijest, naravno i dolazi iz povijesti, tako i sveukupan jezik i rijei koje vam sada govorim nositelji su visokoenergetske frekvencije prisutnosti, sasvim odvojene od znaenja koje prenose kao rijei. Tiina je jo moniji nositelj prisutnosti, stoga dok ovo itate ili me sluate kako govorim, budite svjesni tiine izmeu i ispod rijei. Budite svjesni praznina. Oslukivati tiinu, gdje god se nalazili, jednostavan je i izravan nain da postanete prisutni. ak ako ima buke, uvijek postoji nekakva tiina u pozadini i izmeu zvukova. Oslukivanje tiine istoga trenutka u vama stvara duboku tiinu. Samo tiina u vama moe opaziti tiinu izvana. A to je tiina drugo nego prisutnost, svjesnost osloboena misaonih oblika? To je ivo ostvarenje onoga o emu govorimo. KRIST: STVARNOST VAE BOANSKE PRISUTNOSTI Ne veite se uz rijei. Rije Krist moete zamijeniti izrazom prisutnost, ako vam je taj izraz smisleniji. Krist je vaa Boja sutina ili Jastvo, kako ga katkad nazivaju na Istoku. Jedina razlika izmeu Krista i prisutnosti jest u tome to vas izraz Krist upuuje na vae unutarnje boanstvo, bez obzira na to jeste li toga svjesni ili niste, dok prisutnost oznaava probueno boanstvo ili Boju sutinu. Mnogi e se nesporazumi i lana uvjerenja o Kristu razjasniti spoznate li kako u njemu nema ni prolosti ni budunosti. Rei da je Krist bio ili da e biti samo je po sebi proturjeje. Isus je bio. Bio je

to ovjek koji je ivio prije dvije tisue godina i spoznao boansku prisutnost, svoju istinsku prirodu. Stoga je rekao: Prije nego to je Abraham bio, ja jesam. Nije rekao: ivio sam i prije nego to se Abraham rodio. To bi znailo da se jo nalazi u dimenziji vremena i da je poistovjeen s oblikom. Rijei ja jesam izgovorene u reenici koja poinje s prolim vremenom ukazuje na temeljit pomak, prekid tijeka u vremenskoj dimenziji. Ta reenica po svojoj dubini nalikuje tvrdnjama ena. Isus je znaenje prisutnosti, samospoznaje, pokuao prenijeti izravno, a ne kroz diskurzivnu misao. Zakoraio je s onu stranu dimenzije svijesti kojom upravlja vrijeme, u carstvo bezvremenosti. U njegov je svijet ula dimenzija vjenosti. Naravno, vjenost ne oznaava beskrajno vrijeme, nego bezvremenost. Tako je ovjek Isus postao Kristom, prenositelj iste svijesti. A kako Bog definira samoga sebe u Bibliji? Je li Bog rekao: Ja sam oduvijek bio i uvijek u biti? Naravno da nije. To bi prolosti i budunosti dalo oznaku stvarnosti. Bog je rekao: JA SAM TAJ KOJI JESAM. Ni ovdje se ne spominje vrijeme, nego samo prisutnost. Drugi dolazak Kristov preobrazba je ljudske svijesti, pomak od vremena u prisutnost, od razmiljanja do iste svijesti, a ne dolazak nekog mukarca ili ene. Kad bi se Krist sutra vratio u nekom tjelesnom obliku, to bi on ili ona uope mogli rei, osim ovoga: Ja sam Istina. Ja sam boanska prisutnost. Ja sam ivot vjeni. Ja sam s vama. Ja sam ovdje. Ja sam sada.

Krista nikada nemojte poistovjeivati s osobnou. Nikada ga nemojte ograniavati na identitet i oblik. Avatari, boanske majke, prosvijetljeni majstori, onih nekoliko koji su stvarni, nisu posebni kao osobe. Budui da ne posjeduju lano ja koje treba odravati, braniti i hraniti, mnogo su jednostavniji i obiniji od najobinijeg mukarca ili ene. Osoba s jakim egom smatrala bi ih beznaajnima ili ih, to je jo vjerojatnije, uope ne bi vidjela. Ako vas privlai neki prosvijetljeni uitelj, to je zato jer u vama ve ima dovoljno prisutnosti da prepoznate prisutnost u drugoj osobi. Mnogi ljudi nisu prepoznali Isusa ili Buddhu, kao to ima i uvijek je bilo mnogo ljudi koje privlae lani uitelji. Vei ego privlai

74

75

MO SADANJEG TRENUTKA

ESTO

POGLAVLJE

manji. Tama ne moe prepoznati svjetlost. Samo je svjetlost moe prepoznati. Stoga ne vjerujte da se svjetlost nalazi izvan vas ili da vam moe zasjati samo u nekom osobitom obliku. Ako je samo va majstor utjelovljenje Boga, tko ste onda vi? Svaki oblik ekskluzivnosti je poistovjeenje s oblikom, a poistovjeenje s oblikom znai ego, bez obzira koliko dobro bio prikriven. Majstorovom se prisutnou koristite kako biste vlastiti identitet odrazili s onu stranu imena i oblika, vratili ga sebi te kako biste i sami postali vie prisutni. Uskoro ete shvatiti kako u prisutnosti nema ni moga ni tvoga. Prisutnost je jedna. Grupni rad moe vam koristiti za ojaavanje svjetlosti vlastite prisutnosti. Skupina ljudi koja zajedno ulazi u stanje prisutnosti stvara kolektivno energetsko polje velike jaine. Ne samo da podie stupanj prisutnosti svakoga lana skupine, nego takoer pomae oslobaanju kolektivne ljudske svijesti iz njezina sadanjeg stanja prevlasti uma. Time e biti sve lake ulaziti u stanje prisutnosti. Meutim, ako barem jedan lan skupine nije vrsto ukorijenjen u tome, tako da moe odravati energetsku frekvenciju toga stanja, egoistini um lako se ponovno moe vratiti i unititi napore grupe. Iako je skupni rad neprocjenjiv, nije i dovoljan, stoga ne smijete ovisiti o takvoj vrsti rada. Niti smijete postati ovisni o uitelju ili majstoru, osim tijekom prijelazna razdoblja, dok vam uitelj prenosi smisao i praksu prisutnosti.

UNUTARNJE TIJELO

POSTOJANJE JE VAE NAJDUBLJE JA

Prije ste govorili o tome kako je vano da se duboko ukorijenimo u tijelu ili da uistinu boravimo u njemu. Moete li objasniti to ste time mislili? Tijelo moe postati toka pristupa carstvu Bia. Sada emo potanje o tome govoriti. Jo nisam sasvim siguran razumijem li potpuno to mislite kad kaete Bie. Voda? to mislite time rei? Ne razumijem, rekla bi riba kad bi imala ljudski um. Molim vas, prestanite pokuavati razumjeti Bie. Ve ste dobili znaajne uvide o tome, ali um e uvijek pokuavati Bie stisnuti u malu kutijicu, a na nju staviti oznaku. To se ne moe napraviti. Bie ne moe postati predmet znanja. U Biu se subjekt i objekt stapaju u jedno. Bie moete osjetiti kao vjeno prisutno Ja jesam koje je s onu stranu imena i oblika. Osjetiti, a zatim spoznati da jeste i ostati u tom duboko ukorijenjenom stanju jest prosvjetljenje, istina za koju je Isus rekao da e vas osloboditi.
Osloboditi ega?

Oslobodit e vas privida da niste nita vie od svoga fizikog tijela i uma. Taj privid o ja, kako ga naziva Buddha, sutinska je pogreka. Oslobodit e vas straha u svim njegovim bezbrojnim maskama, jer strah je neminovna posljedica toga privida - straha koji je va vjeni 76

77

MO SADANJEG TRENUTKA

ESTO POGLAVLJE

muitelj sve dok osjeaj za vlastito ja izvodite samo iz ovoga nevanog i ranjivog oblika. A oslobodit e vas i grijeha, koji je patnja to ju nesvjesno nanosite sebi i drugima sve dok to prividno ja upravlja onime to pomislite, kaete i napravite. ZAVIRITE S ONU STRANU RIJEI Ne svia mi se rije grijeh. Podrazumijeva da mi je netko sudio i smatra da sam kriv. To mogu shvatiti. Mnoga su se pogrena stajalita i tumaenja tijekom stoljea nagomilala oko nekih rijei, kao to je rije grijeh, zahvaljujui neznanju, pogrenom razumijevanju ili elji za upravljanjem, ali te rijei ipak sadre sutinsku jezgru istine. Niste li u stanju zagledati se s onu stranu takvih tumaenja, pa stoga ne moete prepoznati stvarnost na koju rije upuuje, nemojte se njome koristiti. Nemojte se uhvatiti za razinu rijei. Rije je tek sredstvo koje vodi do nekog cilja. Rije je apstrakcija. Pomalo je nalik na putokaz jer ukazuje na neto. Rije med nije med. O medu moete uiti i razgovarati koliko god dugo elite, ali neete ga zapravo upoznati dok ga ne kuate. Kad ste ga kuali, rije vam postaje manje vana. Vie neete biti vezani uz nju. Slino tome, o Bogu moete govoriti ili razmiljati do kraja svoga ivota, ali znai li to da Ga poznajete, da ste makar zavirili u tu stvarnost na koju rije ukazuje? To je zapravo samo posesivna vezanost za putokaz, mentalni idol. Vrijedi i obrnuto: ako vam se, zbog bilo kojeg razloga, ne svia rije med, to bi vas moglo sprijeiti da ga nikada ne okusite. Osjeate li snanu odbojnost prema rijei Bog, to je negativan oblik vezanosti, mogli biste nijekati ne samo rije, nego isto tako i stvarnost na koju ona ukazuje. Mogli biste si uskratiti mogunost doivljavanja te stvarnosti. Sve je to, naravno, sutinski povezano s tim to ste se poistovjetili s umom. Stoga, ako vam rije vie nije prikladna, tada je ostavite i nadomjestite drugom. Ne svia li vam se rije grijeh, tada recite nesvjesno ili ludilo. To e vas moda odvesti blie istini, blie stvarnosti koja se krije iza rijei, nego rije grijeh koju su ljudi dugo zloupotrebljavali, a ne ostavljaju mjesta nikakvoj krivnji.

Ni te mi se rijei ne sviaju. Nagovjetavaju da sa mnom neto nije kako valja. To je prosuivanje. Naravno da s vama neto ne valja - ali vas nitko ne prosuuje. Ne mislim vrijeati vas osobno, ali ne pripadate li ljudskoj rasi koja je samo u dvadesetom stoljeu ubila vie od sto milijuna pripadnika vlastite vrste? Govorite li o krivnji na temelju povezanosti? Nije rije o krivnji. Ali sve dok vama upravljaju ego i um, dio ste toga kolektivnog ludila. Moda se niste dublje zagledali u ljudsko stanje dok njime vladaju ego i um. Otvorite oi i uoite strah, oaj, pohlepu i nasilje koji sve proimaju. Promotrite stranu grubost i patnju koju su ljudi nanosili, a nanose i dalje jedni drugima, kao i drugim ivotnim oblicima na ovoj planeti, i to na globalnom planu. Ne morate osuivati. Samo promatrajte. To je grijeh. To je ludilo. To je nesvjesno. Nadasve, ne zaboravite promatrati vlastiti um. Ondje tragajte za korijenom ludila. PRONALAENJE VLASTITE NEVIDLJIVE I NEUNITIVE STVARNOSTI Rekli ste kako je poistovjeenje s tjelesnim oblikom dio privida, pa kako nas onda tijelo, fiziki oblik, moe dovesti do spoznaje Bia? Tijelo koje moete vidjeti i dodirnuti ne moe vas odvesti do Bia. Ali to vidljivo i opipljivo tijelo samo je vanjska koljka, ili bolje reeno, ogranien i iskrivljen opaaj skrivene stvarnosti. U prirodnom stanju povezanosti s Biem, tu skrivenu stvarnost svakoga trenutka moete osjetiti kao nevidljivo unutarnje tijelo, oivljujuu prisutnost u vlastitoj nutrini. Stoga prebivati u tijelu znai osjetiti tijelo iznutra, osjetiti ivot u tijelu i tako spoznati da ste neto drugo, a ne vanjski oblik. Ali to je tek poetak putovanja prema unutra koje e vas odvesti jo dublje u carstvo vee tiine i spokojstva, ali i vee moi i vibrirajueg ivota. U poetku ete moda moi dobiti samo prolazne uvide, ali putem njih ete poeti shvaati kako niste samo besmisleni djeli ivota u stranome svemiru, nakratko postavljeni izmeu roenja i smrti, kojemu je doputeno samo nekoliko kratkotrajnih zadovoljstava

78

79

MO SADANJEG TRENUTKA

ESTO POGLAVLJE

nakon kojih slijedi bol i konano unitenje. Ispod vanjskoga oblika povezani ste s neim tako golemim, tako neizmjernim i svetim, da se o tome ne moe govoriti ili ga shvatiti - a ja ipak sada o tome govorim. Govorim to ne zato da bih vam pruio neto u to moete vjerovati, nego kako bih vam pokazao da to i sami moete spoznati. Sve dok um zaokuplja svu vau panju, odvojeni ste od Bia. To se veini ljudi neprestano dogaa, a tada nisu u svome tijelu. Um preuzima cjelokupnu vau svijest i prisvaja je. Ne moete prestati razmiljati. Kompulzivno razmiljanje postalo je kolektivna bolest. Cijeli va osjeaj toga tko jeste tada se temelji na aktivnosti uma. Budui da vie nije ukorijenjen u Biu, va identitet postaje ranjivo, mentalno ustrojstvo koje uvijek ima potreba, a strah postaje prevladavajua emocija. Jedino to je uistinu vano za va ivot tada nedostaje: svjesnost vlastita dubljeg ja - nevidljiva i nerazoriva stvarnost. Kako biste postali svjesni Bfa trebate ponovno odvojiti svjesnost od uma. To je jedan od najvanijih zadataka na vaem duhovnom putovanju. Time ete osloboditi golemi dio svijesti koja je prije bila u zamci beskorisnog i kompulzivnog razmiljanja. Vrlo uinkovit nain na koji to moete napraviti jest da panju odvojite od razmiljanja i usmjerite je na tijelo, ondje gdje Bie moete osjetiti iz prve ruke, kao nevidljivo energetsko polje koje daje ivot onome to opaate kao fiziko tijelo. POVEZIVANJE S UNUTARNJIM TIJELOM Molim vas da to sada pokuate. Moda e vam biti lake ako tijekom ove vjebe sklopite oi. Kasnije, kad vam boravak u tijelu postane prirodan i lak, to vie nee biti potrebno. Usmjerite panju na tijelo. Osjetite ga iznutra. Je li ivo? Ima li ivota u vaim dlanovima, rukama, nogama i stopalima - u trbuhu i prsima? Osjeate li tanano energetsko polje koje proima cijelo tijelo te svakom organu i stanici daje vibrirajui ivot? Osjeate li to polje istodobno u svim dijelovima tijela kao jedno jedino polje energije? Nekoliko trenutaka usmjeravajte panju na osjeaj unutarnjeg tijela. Nemojte razmiljati o njemu. Osjeajte. Sto mu vie panje poklanjate, to e osjeaj postati jasniji i snaniji. Osjetit ete kao da svaka stanica postaje ivlja, a ako imate jako osjetilo vida, moda ete doivjeti sliku tijela kako postaje svjetlije. 80

Iako vam takva slika privremeno moe pomoi, vie panje obratite osjeaju, nego bilo kojoj slici to se pojavi. Jer slika, bez obzira koliko prekrasna ili snana bila, ve je definirana oblikom, stoga vam prua manje prostora za produbljivanje osjeaja.

Osjeaj unutarnjega tijela je bezoblian, neogranien i neshvatljiv. U njega se uvijek moete sve dublje sputati. Ne osjetite li mnogo toga na ovome stupnju, obratite panju na ono to uspijete osjetiti. U rukama ili nogama moda osjetite jedva osjetne marce. To je za poetak dovoljno dobro. Samo se usredotoite na osjeaj. Vae tijelo oivljuje. Kasnije emo vie vjebati. Molim vas da sada otvorite oi, ali zadrite dio panje na unutarnjem energetskom polju tijela ak i dok se osvrete po prostoriji. Unutarnje tijelo prebiva na pragu izmeu vaeg identiteta vezanog uz oblik i sutinskog identiteta, vae istinske prirode. Nikada nemojte izgubiti dodir s njim.

PREOBRAZBA KROZ TIJELO

Zato je veina religija osuivala ili nijekala tijelo? ini se da su duhovni tragaoci tijelo uvijek smatrali preprekom, ili su vjerovali da je grijeno. Zato je tako malo tragaoca pronalo ono to su traili? Na razini tijela ljudska su bia vrlo bliska ivotinjama. Sve temeljne tjelesne funkcije - ugoda, bol, disanje, hrana, pie, izluivanje otpadnih tvari, spavanje, poriv za pronalaenjem partnera i za raanjem te, naravno, roenje i smrt - dijelimo sa ivotinjama. Dugo vremena nakon pada iz stanja milosti i jednote u stanje privida, ljudi su se iznenada probudili u tijelu koje se doimalo kao ivotinjsko i to ih je jako uznemirilo. Ne zavaravajte se. Niste nita vie od ivotinja. inilo se da je to istina s kojom su se suoili. Ali ta ih je istina previe uznemirivala da bi je mogli prihvatiti. Adam i Eva vidjee da su goli i uplaie se. Ubrzo su nesvjesno poeli nijekati svoju ivotinjsku 81

MO SADANJEG TRENUTKA

ESTO POGLAVLJE

prirodu. Prijetea mogunost da bi ih mogli nadvladati moni nagonski porivi i vratiti ih natrag, u potpuno nesvjesno stanje, bila je uistinu vrlo stvarna. Oko stanovitih dijelova tijela i tjelesnih funkcija postavili su stid i tabue, osobito kad je rije o seksualnosti. Svjetlost njihove svijesti jo nije bila dovoljno snana da se sprijatelji s tom ivotinjskom prirodom, da joj dopusti postojanje te da ak uiva u nekim njezinim vidovima - a kamoli da se spusti duboko u nju kako bi pronala skriveno boanstvo, stvarnost u srcu privida. Stoga su napravili ono to su morali napraviti. Poeli su se odvajati od tijela. Tada su sebe promatrali kao nekoga tko ima tijelo, a ne kao da jesu tijelo. Kad su se pojavile religije, to razdvajanje se jo vie naglaavalo, u obliku uvjerenja ti nisi to tijelo. Bezbrojni ljudi na Istoku i Zapadu pokuavali su kroz stoljea pronai Boga, spasenje ili prosvjetljenje tako to su nijekali tijelo. To je uzelo oblik nijekanja osjetilnih uitaka, osobito seksualnosti, posta i drugih isposnikih praksi. U pokuaju da oslabe ili kazne tijelo ak su mu nanosili i bol, jer su ga smatrali grenim. U kranstvu se to nazivalo umrtvljenjem tijela. Drugi su pokuavali pobjei od tijela ulazei u stanje transa ili tragajui za iskustvima izvan tijela. Mnogi to rade i danas. ak se i za Buddhu pria kako je est godina postom i krajnjim oblicima isposnitva prakticirao odricanje od tijela, ali prosvjetljenje nije postigao dok se nije odrekao takve prakse. injenica jest da nitko nikada nije doivio prosvjetljenje nijekanjem tijela, borbom protiv njega ili izvan tjelesnim iskustvima. Iako takvo iskustvo moe oarati i pruiti vam uvid u stanje osloboenosti od materijalnoga oblika, na kraju ete se uvijek morati vratiti u tijelo, gdje se odvija najvaniji rad preobrazbe. Preobrazba se odvija kroz tijelo, a ne negdje izvan njega. Zato nijedan istinski majstor nikada nije zastupao odricanje ili naputanje tijela, iako su to nerijetko inili njihovi sljedbenici, zagovornici uma. Od drevnih uenja o tijelu preivjeli su samo neki djelii, kao to je Isusova izjava da e cijelo tvoje tijelo biti ispunjeno svjetlou ili su preivjeli kao mitovi, a takvo je uvjerenje da Isus nikada nije napustio svoje tijelo, nego je ostao sjedinjen s njim te se i na nebesa uspeo u tijelu. Do dananjega dana gotovo nitko nije shvatio te rijei ili skriveno znaenje nekih mitova, tako da je posvuda prevladalo uvjerenje ti nisi to tijelo, vodei do nijekanja tijela i pokuaja da se 82

iz njega pobjegne. To je bezbrojne tragaoce sprijeilo u postizanju duhovnog ostvarenja, zbog ega nisu uspjeli pronai ono to su traili. Je li mogue ponovno pronai izgubljena uenja o vanosti tijela ili ih rekonstruirati na temelju postojeih ostataka? Za tim nema potrebe. Sva duhovna uenja izviru iz istoga Izvora. U tom smislu postoji i uvijek je postojao samo jedan majstor koji se oituje u mnogim razliitim oblicima. Ja sam taj majstor, a i vi ste taj majstor, jednom kad uspijete doprijeti do tog unutarnjeg Izvora. To ete postii kroz unutarnje tijelo. Iako sva duhovna uenja izviru iz istoga Izvora, jednom kad se pretoe u rijei i zapisu oito vie nisu nita drugo nego skupine rijei - a rije nije nita drugo nego putokaz, kako smo ranije govorili. Sva su takva uenja putokazi koji nas upuuju natrag Izvoru. Ve sam govorio o Istini to je skrivena u vaem tijelu, ali ukratko u za vas ponoviti izgubljena uenja majstora - stoga evo jo jednog putokaza. Molim vas pokuajte osjetiti svoje unutarnje tijelo dok itate ili sluate. PROPOVIJED 0 TIJELU Ono to doivljavate kao gusto fiziko ustrojstvo to ga zovemo tijelom, koje je podlono bolesti, starenju i smrti, u konanici nije stvarno - to niste vi. Tijelo je pogreno shvaena sutinska stvarnost ovjekova, jer je sutinska stvarnost s onu stranu raanja i umiranja. Do pogrenog shvaanja dolo je zbog ogranienja uma koji, izgubivi dodir s Biem, tijelo predstavlja kao dokaz svoga lanog uvjerenja u odvojenost, te da bi opravdao vlastiti strah. Ali ne okreite glavu od tijela, jer u tom simbolu netrajnosti, ogranienja i smrti koje doivljavate kao neispravnu tvorevinu vlastitoga uma krije se sjaj vae sutinske i besmrtne stvarnosti. U potrazi za Istinom, nemojte panju usmjeravati na neto drugo, jer je ne moete pronai nigdje drugdje, osim u nutrini svoga tijela. Ne borite se protiv tijela, jer biste se time borili protiv vlastite stvarnosti. Vi jeste tijelo. Tijelo koje moete vidjeti i dotaknuti samo je tanka, lana koprena. Ispod nje krije se nevidljivo unutarnje tijelo,

83

MO SADANJEG TRENUTKA

ESTO POGLAVLJE

vrata koja vode u Bie, u neoitovani ivot. Kroz svoje unutarnje tijelo neodvojivo ste povezani s tim neoitovanim ivotom - u kojemu nema ni smrti ni raanja, nego samo vjena prisutnost. Kroz unutarnje tijelo vi ste zauvijek sjedinjeni s Bogom.

Kad god ekate, gdje god to bilo, koristite se tim vremenom za osjeanje unutarnjeg tijela. Na taj nain prometne guve i dugaki redovi postaju mjesta uivanja. Umjesto da se u mislima projicirate daleko od sadanjeg trenutka, zadite dublje u sadanji trenutak tako to ete ui dublje u tijelo. Umijee svjesnosti unutarnjeg tijela razvit e se u potpuno novi nain ivota, u stanje trajne povezanosti s Biem i vaem e ivotu podariti dubinu kakvu nikada prije niste upoznali. Kad ste duboko ukorijenjeni u svom tijelu, lako e vam biti ostati prisutan kao promatra vlastita uma. Bez obzira to se dogodi izvana, vie vas nita ne moe uzdrmati. Ne budete li prisutni - a prebivanje u tijelu uvijek je sutinski vid prisutnosti - vama e i dalje upravljati um. Razmiljanjem i ponaanjem upravljat e scenarij u glavi koji ste odavno nauili i uvjetovanje uma. Moda ete u kratkim trenucima biti slobodni, ali rijetko kad zadugo. To osobito vrijedi za ona razdoblja kad neto poe nizbrdo, kad doivite nekakav gubitak ili se uznemirite. Vaa uvjetovana reakcija tada e biti nevoljna, automatska i predvidljiva, potaknuta onom temeljnom emocijom koja predstavlja pozadinu stanja poistovjeenosti s umom: strahom. Stoga kad se pojavi izazov, kao to se izazovi uvijek pojavljuju, neka vam bude navika odmah se spustiti u tijelo i to vie moete usredotoiti se na unutarnje energetsko polje vlastita tijela. To ne treba trajati dugo, nego samo nekoliko sekundi. Ali to trebate napraviti onoga trenutka kad se izazov pojavi. Svako odlaganje omoguit e uvjetovanoj mentalno-emocionalnoj reakciji da pone djelovati i da vas prevlada. Usredotoite li se na nutrinu i osjetite li unutarnje tijelo, im ponete povlaiti svijest iz uma odmah ete se smiriti i postati prisutni. Ako je u stanovitoj situaciji potrebna reakcija, ona e izroniti s te dublje razine. Upravo kao to je suneva svjetlost beskrajno svjetlija od plamena svijee, tako u Biu prebiva beskonano vea inteligencija nego u umu. Sve dok svjesno odravate dodir s unutarnjim tijelom, nalikujete na stablo koje je duboko ukorijenjeno u tlu ili na zgradu koja ima duboke i vrste temelje. Poredbu s kuom koristio je i Isus u openito krivo shvaenoj usporedbi o dva ovjeka koja su gradila kuu. Jedan je gradio na pijesku, bez ikakvih temelja, a kad su dole oluje i bujice, 85

DUBOKO SE UKORIJENITE U NUTRINI Najvanije je biti u stanju trajne povezanosti sa svojim unutarnjim tijelom - uvijek ga osjeati. To e jako brzo produbiti i preobraziti va ivot. to svjesnije usmjeravate panju na unutarnje tijelo, to vie postaje njegova vibracijska frekvencija, uvelike nalik na svjetiljku koja jae zasvijetli kad okrenete prekida i tako poveate protok elektriciteta. Na toj vioj energetskoj razini negativnost vie ne moe djelovati na vas, pa ete privlaiti nove okolnosti koje e odraavati tu viu frekvenciju. Ako to je vie mogue usmjerite panju prema tijelu, usidrit ete se u sadanjem trenutku. Neete se izgubiti u vanjskom svijetu, a neete se izgubiti ni u svome umu. Misli i emocije, strahovi i elje jo mogu postojati do stanovita stupnja, ali nee vas prevladati. Molim vas da istraite gdje se vaa panja nalazi ovoga trenutka. Sluate ono to govorim ili itate ove rijei u knjizi. To je arina toka vae panje. Isto ste tako marginalno svjesni svoje okoline, drugih ljudi i tako dalje. tovie, moda postoji jo nekakva aktivnost uma povezana s onim to sluate ili itate, nekakve mentalne primjedbe. Nema, pak, nikakve potrebe da to privue svu vau panju. Vidite moete li istodobno biti u dodiru s unutarnjim tijelom. Neka vam dio panje bude usmjeren unutra. Ne dopustite joj da sva ostane vani. Osjeajte cijelo svoje tijelo iznutra kao jedinstveno polje energije. Kao da sluate ili itate cijelim tijelom. Neka to bude vaa praksa u danima i tjednima to dolaze. Ne preputajte svoju sveukupnu energiju umu i vanjskome svijetu. Svakako se usredotoite na ono to radite, ali istodobno, kad god vam je to mogue, osjeajte unutarnje tijelo. Ostanite ukorijenjeni unutra. Tada promatrajte na koji nain to mijenja stanje vae svjesnosti i kakvou onoga to radite. 84

MO SADANJEG TRENUTKA

ESTO POGLAVLJE

kue je nestalo. Drugi je duboko kopao dok nije doao do stijena i tada je sagradio kuu to ju bujice nisu mogle odnijeti. PRIJE NEGO TO UETE U TIJELO OPROSTITE Kad sam pokuala prenijeti panju na unutarnje tijelo, osjeala sam se vrlo nelagodno. Pojavio se osjeaj nespokojstva i munina. Stoga nisam mogla iskusiti ono o emu govorite. Osjetili ste zaostalu emociju koje vjerojatno niste bili svjesni sve dok niste pokuali panju usmjeriti prema tijelu. Ako joj najprije obratite panju, emocija e sprijeiti va ulazak u unutarnje tijelo, koje prebiva na dubljoj razini ispod emocije. Panja ne znai da trebate poeti razmiljati o emociji. To znai da emociju samo promatrate, da je u potpunosti osjetite te da je tako priznate i prihvatite kakva jest. Neke je emocije lako prepoznati: bijes, strah, tuga i tako dalje. Druge je mnogo tee definirati. Mogu se pojaviti nejasni osjeaji nelagode, teine ili stezanja, na pola puta izmeu emocije i tjelesnog osjeta. U svakom sluaju nije vano moete li emociji dati mentalnu oznaku, nego moete li taj osjeaj prenijeti u svjesnost. Panja je klju preobrazbe - a potpuna panja takoer podrazumijeva prihvaanje. Panja je nalik na svjetlosnu zraku - usredotoenu mo vae svijesti koja sve preobraava u sebe. U sasvim funkcionalnom organizmu emocija ima vrlo kratak ivotni vijek. Nalikuje na prolazno mrekanje ili val na povrini vaega Bia. Meutim, ne nalazite li se u tijelu, emocija u vama moe preivjeti nekoliko dana ili tjedana ili se pridruiti ostalim emocijama sline frekvencije koje su se stopile i pretvorile u tijelo boli, nametnika koji godinama moe ivjeti u vama, hranei se vaom energijom, izazivajui tjelesnu bolest i unitavajui vam ivot (vidi drugo poglavlje). Stoga panju usmjerite na to da osjetite emociju i provjerite dri li se va um nekog obrasca aljenja, kao to su okrivljavanje, samosaaljenje ili negodovanje, koji bi mogao hraniti tu emociju. Ako je tako, to znai da niste oprostili. Neopratanje je esto usmjereno prema drugoj osobi ili prema sebi, ali moe biti usmjereno i prema bilo kojoj situaciji ili stanju - prolom, sadanjem ili buduem - koje va um odbija prihvatiti. Da, neopratanje moe biti usmjereno ak i prema budunosti. To je odbijanje uma da prihvati nesigurnost, da prihvati

injenicu to je budunost potpuno izvan njegove vlasti. Opratanje znai da ste odustali od aljenja i time otpustili tugu. Do toga prirodno dolazi jednom kad shvatite da aljenje ne slui niemu osim kako bi ojaalo lano ja. Opratanje znai kako se ne opirete ivotu - da mu doputate da ivi kroz vas. Druge su mogunosti bol i patnja, jako ogranien protok ivotne energije, a u mnogim sluajevima i tjelesna bolest. Onoga trenutka kad uistinu oprostite ponovno ste prisvojili svoju mo, oduzevi je umu. Neopratanje je priroda uma, upravo kao to lano ja utemeljeno u umu, odnosno ego, ne moe preivjeti bez borbe i sukoba. Um ne moe oprostiti. Samo vi to moete uiniti. Vi moete postati prisutni, ui u svoje tijelo, osjetiti ivo spokojstvo i duboku tiinu koji zrae iz Bia. Zato je Isus rekao: Oprostite prije nego to uete u hram.

POVEZNICA S NEOITOVANIM Kakav je odnos izmeu prisutnosti i unutarnjega tijela? Prisutnost je ista svijest - svijest koju ste ponovno prisvojili, uzevi je od uma i svijeta oblika. Unutarnje tijelo vaa je poveznica s Neoitovanim, a u svom najdubljem vidu unutarnje tijelo jest Neoitovano: Izvor iz kojega izvire svjesnost kao to iz Sunca izvire svjetlost. Svjesnost unutarnjeg tijela jest svijest koja se prisjea svoga podrijetla i vraa se Izvoru. Je li Neoitovano isto to i Bie? Da. Rije Neoitovano uz pomo negacije pokuava izraziti Ono to ne moe biti izgovoreno, miljeno ili zamiljeno. Ukazuje na ono to jest govorei to nije. Bie je, s druge strane, pozitivan pojam. Molim vas da se ne veete uz ove rijei ili da ponete vjerovati u njih. One nisu nita drugo do putokazi. Rekli ste kako je prisutnost svijest koju smo ponovno oduzeli od uma. Tko je izvrio to ponovno prisvajanje?

86

87

MO SADANJEG TRENUTKA

ESTO POGLAVLJE

Vi ste ga uinili. Ali budui da ste vi u svojoj sutini svijest, mogli bismo isto tako rei kako je ovdje rije o buenju svijesti iz sna o oblicima. To ne znai da e va vlastiti oblik istoga trenutka nestati u eksploziji svjetlosti. Moete ostati u svom sadanjem obliku, pa ipak biti svjesni bezoblinog i besmrtnog u svojoj nutrini. Moram priznati da to uvelike prelazi moje shvaanje, a ipak na nekoj dubljoj razini ini mi se da znam o emu govorite. To je vie osjeaj nego bilo to drugo. Zavaravam li se? Ne, ne zavaravate se. Osjeaj e vas dovesti blie istini o tome tko ste nego to bi to uinilo razmiljanje. Ne mogu vam rei nita to vi ve u svojoj dubini ne znate. Kad dosegnete stanoviti stupanj unutarnje povezanosti, istinu prepoznajete kad je ujete. Niste li jo dosegli taj stupanj, praksa svjesnosti tijela dovest e do produbljivanja koje je prijeko potrebno.
USPORAVANJE PROCESA STARENJA

prebivate u unutarnjem tijelu, vanjsko e mnogo sporije starjeti, a ak i kad ostari, bezvremena sutina blistat e kroz vanjski oblik te se neete doimati poput stare osobe. Postoji li znanstveni dokaz za to? Iskuajte svjesnost, pa ete vi biti dokaz.
JAANJE OBRAMBENOG SUSTAVA

Jo jedna dobrobit ove prakse u fizikom carstvu je golemo jaanje obrambenog sustava do kojeg dolazi kad prebivate u svome tijelu. to vie svijesti unosite u tijelo, to obrambeni sustav postaje snaniji. Kao da se svaka stanica budi i raduje. Tijelo voli vau panju. To je ujedno i snaan oblik samoiscjeljenja. Veina bolesti prikrade se kad niste prisutni u tijelu. Ako gospodara nema kod kue, mnotvo nezgodnih stvari moe se ondje naseliti. Prebivate li u tijelu, nezvanim e posjetiteljima biti teko ui. Ne jaa samo va tjelesni obrambeni sustav, nego i psihiki. Psihiki vas titi od negativnog, mentalno-emocionalnog polja sile drugih ljudi, koje je osobito zarazno. Prebivanje u tijelu ne titi vas postavljenjem zidova, nego podizanjem frekvencije vibracija vaega cjelovitog energetskog polja, stoga sve ono to vibrira na nioj frekvenciji, kao to je strah, bijes, depresija i tako dalje, sada postoji u doslovce drukijem poretku stvarnosti. Takve vibracije vie ne ulaze u polje vae svijesti, a ako udu vie im se ne morate opirati jer samo prolaze kroz vas. Molim vas da ove moje rijei ne prihvatite niti odbacite tek tako. Iskuajte ih. Postoji jednostavna, ali snana meditacija samoiscjeljivanja koju moete napraviti kad god osjeate potrebu potaknuti obrambeni sustav na rad. Osobito je uinkovita koristite li ju kad osjetite prve simptome bolesti, ali ako je koristite ee, snano se usredotoujui, djeluje i kod bolesti koje su se ve uvrstile u tijelu. Njome se moete suprotstaviti i poremeaju energetskog polja koje moe izazvati neki oblik negativnosti. Meutim, ona ne predstavlja zamjenu za praksu prebivanja u tijelu iz trenutka u trenutak; ne budete li prisutni u tijelu, ova e meditacija imati samo privremen uinak. 89

U meuvremenu, svjesnost unutarnjeg tijela donosi i druge dobrobiti u carstvu tjelesnoga. Jedna od njih je znaajno usporavanje starenja fizikog tijela. Dok vanjsko tijelo stari i prilino brzo propada, unutarnje se tijelo ne mijenja s vremenom, osim to ga moete dublje osjeati i postati svjesniji. Ako vam je sada dvadeset godina, energetsko polje vaeg unutarnjeg tijela osjea se isto onako kako e se osjeati u osamdesetoj. I tada e biti jednako ustreptalo i ivo. im se vae uobiajeno stanje promijeni tako da vie niste izvan tijela, u zamci uma, nego se usidrite u tijelu i prisutni ste u sadanjem trenutku, fiziko tijelo bit e laganije, jasnije i ivlje. Sto u tijelu ima vie svijesti, njegovo molekularno ustrojstvo zapravo postaje rjee. Vea svjesnost znai smanjivanje privida materijalnog svijeta. Kad se vie poistovjetite s bezvremenim unutarnjim tijelom, nego s vanjskim, kad prisutnost postane va uobiajeni oblik svijesti, a prolost i budunost vie ne budu zaokupljali vau panju, tada u psihi i tjelesnim stanicama neete vie gomilati vrijeme. Nagomilavanje vremena u obliku psiholoke optereenosti prolou i budunou uvelike oteuje sposobnost stanica za samoobnavljanje. Stoga, ako 88

MO SADANJEG TRENUTKA

ESTO POGLAVLJE

Kad imate nekoliko minuta vremena, osobito neposredno prije spavanja i nakon buenja, preplavite tijelo svijeu. Sklopite oi. Lezite na leda. Panju usmjerite na razliite dijelove tijela, najprije nakratko: dlanovi, stopala, ruke, noge, trbuh, prsa, glava i tako dalje. Osjetite ivotnu energiju unutar tih dijelova to jae moete. Kod svakog dijela tijela ostanite petnaestak sekundi. Tada dopustite panji da nekoliko puta proe kroz tijelo kao val, od stopala do glave i natrag. Za to vam je potrebna otprilike jedna minuta. Nakon toga u potpunosti osjetite unutarnje tijelo kao jedinstveno polje energije. Taj osjeaj zadrite nekoliko minuta. Tijekom toga razdoblja budite snano prisutni u svakoj stanici svoga tijela. Ne brinite ako vam um povremeno uspije odvui panju iz tijela te ako se izgubite u nekoj misli. im zamijetite da se to dogodilo, jednostavno vratite panju na unutarnje tijelo. NEKA VAS U TIJELO UVEDE DAH Povremeno, kad mi je um jako aktivan, postigne takav zamah da mi je nemogue panju odvojiti od njega i osjetiti unutarnje tijelo. To se dogaa osobito kad zapadnem u obrazac zabrinutosti ili tjeskobe. Imate li kakvih prijedloga? Ako u bilo kojem trenutku otkrijete kako vam je teko stupiti u dodir s unutarnjim tijelom, najee je mnogo jednostavnije najprije se usredotoiti na disanje. Svjesno disanje, koje je samo po sebi snaan oblik meditacije, postepeno e vas dovesti u dodir s tijelom. Panjom slijedite dah dok ulazi i izlazi iz tijela. Diite i osjeajte kako vam se trbuh lagano iri i stee sa svakim udahom i izdahom. Ako vam je lako vizualizirati, sklopite oi i vidite sebe okruenog svjetlou ili uronjenog u blistavu tvar - u more svijesti. Tada udiite tu svjetlost. Osjeajte kako ta blistava tvar ispunjava vae tijelo i osvjetljava ga. Tada se postepeno vie usredotoite na osjeaj. Sada ste u svom tijelu. Ne veite se ni za kakvu vizualiziranu sliku. STVARALAKO KORITENJE UMOM Ako se trebate posluiti umom za neku osobitu svrhu, uinite to u suradnji s unutarnjim tijelom. Samo ako ste u stanju biti svjesni bez

misli, tada se umom moete sluiti stvaralaki, a najlaki nain na koji moete ui u to stanje jest kroz tijelo. Kad god vam je potreban odgovor, rjeenje ili stvaralaka ideja, prestanite na trenutak razmiljati tako to ete panju usmjeriti na unutarnje energetsko polje. Postanite svjesni duboke tiine. Kad ponovno ponete misliti, misli e vam biti svjee i stvaralake. U svakoj misaonoj aktivnosti naviknite se svakih nekoliko minuta prelaziti iz razmiljanja u neku vrstu unutarnjeg sluanja, unutarnje duboke tiine. Mogli bismo rei: nemojte razmiljati samo glavom, nego razmiljajte cijelim tijelom.

\ UMIJEE SLUANJA Kad sluate drugu osobu, ne sluate je samo umom, nego cijelim tijelom. Osjeate energetsko polje vlastita unutarnjeg tijela. To odvlai panju od razmiljanja i stvara miran prostor koji vam omoguuje da uistinu sluate bez ometanja uma. Drugoj osobi tako dajete dovoljno prostora da bi mogla postojati. To je najdragocjeniji dar koji moete dati. Veina ljudi ne zna sluati, jer je najvei dio njihove panje zaokupljen razmiljanjem. Vie panje obraaju razmiljanju, nego onome to druga osoba govori, a nimalo se ne posveuju onome to je uistinu vano: Bfu druge osobe koje se krije u pozadini njezinih rijei i uma. Naravno, Bie druge osobe ne moete osjetiti osim kroz svoje vlastito. To je poetak spoznaje jednote koja je ljubav. Na najdubljoj razini Bia, vi ste jedno sa svime to postoji. Veina ljudskih odnosa sastoji se uglavnom u komuniciranju umom, a ne u komuniciranju ljudskih bia, u zajednitvu. Nijedan odnos ne moe na taj nain napredovati i zato u odnosima ima toliko sukoba. Upravlja li um vaim ivotom, neminovni su sukobi, razdori i problemi. Budete li u dodiru sa svojim unutarnjim tijelom, to stvara ist prostor u kojemu nema uma i u kojem odnos moe cvjetati.

90

91

SEDMO

POGLAVLJE

SEDMO POGLAVLJE

PORTALI KOJI VODE U NEOITOVANO

tako da vie ne postoji unutarnje tijelo. Zaranjajui duboko u tijelo, vi ste se uzdigli iznad njega. Ostanite u tom carstvu istoga Bia koliko god vam je ugodno; tada ponovno postanite svjesni fizikoga tijela, disanja i tjelesnih osjetila te otvorite oi. Promatrajte svoju okolinu nekoliko minuta na meditativan nain - odnosno, ne pridajui joj mentalne oznake - te nastavite osjeati unutarnje tijelo.

DUBOKO U TIJELU

U nutrini tijela osjeam energiju, osobito u rukama i nogama, ali ini mi se da ne mogu zai dublje, kao to ste prije predloili. Osjeanje tijela pretvorite u meditaciju. Trebalo bi biti dovoljno deset do petnaest minuta. Pobrinite se da nema nikakvih vanjskih ometanja, kao to su telefon ili ljudi koji bi vas mogli prekinuti. Sjednite na stolac, ali se nemojte nasloniti. Neka vam kraljenica bude uspravna. To e vam pomoi da ostanete budni. Moete odabrati vlastiti najdrai poloaj za meditaciju. Opustite tijelo. Sklopite oi. Nekoliko puta duboko udahnite. Osjetite kako diete donjim dijelom trbuha. Promatrajte kako se trbuh lagano iri i stee sa svakim dahom. Tada postanite svjesni cijeloga unutarnjeg energetskog polja tijela. Ne razmiljajte o njemu - samo ga osjeajte. inei tako, ponovno vraate svjesnost koja je dosad pripadala umu. Ako vam to pomae, koristite vizualizaciju svjetlosti koju sam prije opisao. Kad unutarnje tijelo jasno osjetite kao jedinstveno energetsko polje, ako je ikako mogue otpustite svaku vizualnu sliku i usredotoite se iskljuivo na osjeaj. Ako moete, odbacite svaku mentalnu sliku koju moda jo imate o fizikom tijelu. Nakon toga ostaje samo sveobuhvatan osjeaj prisutnosti ili postojanja, a unutarnje tijelo osjeate kao da je bezgranino. Tada panju povedite jo dublje u taj osjeaj. Postanite jedno s unutarnjim tijelom. Stopite se s energetskim poljem, tako da vie ne opaate dvojnost promatraa i promatranog, sebe i tijela. Razlike izmeu unutarnjeg i vanjskog takoer sada nestaje,

Pristup tom bezoblinom carstvu uistinu oslobaa. Oslobaa vas spona i poistovjeenja s oblikom. To je ivot u svom nediferenciranom stanju prije nego to se razdijelio u viestrukost. Moemo to nazvati Neoitovanim, nevidljivim Izvorom sviju stvari, Biem unutar sviju bia. To je carstvo duboke tiine i spokoja, ali takoer i radosti i intenzivne ivotnosti. Kad god ste prisutni, vi do stanovita stupnja postajete providni svjetlosti, istoj svijesti koja izvire iz toga Izvora. Takoer shvaate kako svjetlost nije odvojena od onoga tko jeste, nego tvori vau vlastitu sutinu.
IZVOR CHIJA

Je li to Neoitovano, ono to na Istoku nazivaju chi, neka vrsta sveobuhvatne ivotne energije? Ne, nije. Neoitovano je izvor chija. Chi je unutarnje energetsko polje tijela, most izmeu vanjskoga ja i Izvora. Lei na pola puta izmeu oitovanog svijeta oblika i Neoitovanog. Chi se moe usporediti s rijekom ili energetskim tijekom. Usmjerite li svijest duboko u unutarnje tijelo, tada slijedite tijek te rijeke unatrag, do njezina Izvora. Chi je pokret; Neoitovano je nepokretnost. Dosegnete li toku apsolutne nepokretnosti, koja svejedno vibrira ivotom, tada ste zali s onu stranu unutarnjega tijela i chija, do samoga Izvora: Neoitovanog. Chi je poveznica izmeu Neoitovanog i fizikog svemira. Stoga, usmjerite li panju dublje u unutarnje tijelo, mogli biste dosegnuti tu toku, tu jedninu, u kojoj se svijet rastvara u Neoitovanom, a Neoitovano uzima oblik energetskoga tijeka chija, koji tada

92

93

MO SADANJEG TRENUTKA

SEDMO POGLAVLJE

postaje svijet. To je toka raanja i smrti. Kad vam je svijest usmjerena prema van, uzdiu se um i svijet. Kad je usmjerena unutra, spoznaje vlastiti Izvor i vraa se svome domu, u Neoitovano. Kad se nakon toga vrati oitovanu svijetu, vi ponovno uzimate identitet oblika to ste ga se privremeno odrekli. Imate ime, prolost, ivotnu situaciju, budunost. Ali u jednom sutinskom smislu vie niste ista osoba kakva ste bili prije: naas ste u sebi spazili stvarnost koja nije od ovoga svijeta, iako od njega nije odvojena, kao to nije odvojena ni od vas. Neka sada ovo bude vaa duhovna praksa: dok se kreete ivotom, nemojte sveukupnu panju posveivati vanjskom svijetu i umu. Zadrite dio panje unutra. O tome sam ve govorio. ak i dok ste zabavljeni svakodnevnim poslovima, osobito kad ste u odnosima ili u odnosu s prirodom, osjeajte unutarnje tijelo. Duboko unutra osjeajte nepokretnost. Neka dveri ostanu otvorene. Sasvim je mogue tijekom cijeloga ivota biti svjestan Neoitovanog. Osjeate ga kao duboko spokojstvo negdje u pozadini, nepokretnost koja vas nikada ne naputa, to god se dogaalo izvana. Postali ste most izmeu Neoitovanog i oitovanog, izmeu Boga i svijeta. To je stanje povezanosti s Izvorom, koje nazivamo prosvjetljenjem. Ne trebate dobiti utisak kako je Neoitovano odvojeno od oitovanog. Kako bi i moglo biti? Neoitovano je ivot u okviru svakoga oblika, unutarnja sutina svega to postoji. Neoitovano proima svijet. Dopustite mi da objasnim.
SAN BEZ SNOVA

ete istinu i istina e vas osloboditi. Nije rije o pojmovnoj istini, nego o istini vjenoga ivota s onu stranu oblika, koju spoznajete izravno ili uope nikako. Ali ne pokuavajte ostati svjesni u snu bez snova. Vrlo je vjerojatno da neete uspjeti. Najvie to moete uspjeti jest da ostanete svjesni tijekom faze sanjanja, ali ne i nakon toga. To se naziva lucidnim sanjanjem, koje moe biti zanimljivo i arobno, ali ne oslobaa. Stoga se svojim unutarnjim tijelom koristite kao dverima kroz koja ulazite u Neoitovano i drite ih otvorenima tako da uvijek moete ostati povezani s Izvorom. Sa stajalita unutarnjega tijela uope nije vano je li vam vanjsko tijelo staro ili mlado, krhko ili snano. Unutarnje je tijelo bezvremeno. Niste li jo u stanju osjetiti ga, koristite se jednima od drugih portala, iako su u konanici svi ona jedno. O nekima sam ve potanje govorio, ali u ih ponovno ukratko spomenuti ovdje.
DRUGI PORTALI

Sadanji trenutak moemo smatrati glavnim portalom. To je sutinski vid svakog drugog portala, ukljuujui i unutarnje tijelo. Ne moete biti u tijelu ako niste intenzivno prisutni u sadanjem trenutku. Vrijeme i ono oitovano nerazdvojivo su povezani, kao i bezvremeno sada te Neoitovano. Kad kroz jaku svjesnost Sadanjeg trenutka razrijeite psiholoko vrijeme, postat ete i izravno i neizravno svjesni Neoitovanog. Izravno ete ga osjetiti kao zraenje i mo svoje svjesne prisutnosti - ne sadraj, nego samo prisutnost. Neizravno ste svjesni Neoitovanog u osjetilnom carstvu i kroz njega. Drugim rijeima, u svakom stvorenju, cvijetu i kamenu osjeate Boju sutinu: Sve to postoji je sveto. Zato je Isus, govorei potpuno iz svoje sutine ili iz Kristova identiteta, rekao u Tominu evanelju: Rascijepi komad drveta; ja sam ondje. Podigni kamen i nai e me ispod njega. Druge dveri u Neoitovano otvaraju se kroz prekid razmiljanja. To moe poeti s neim vrlo jednostavnim, kao to je svjestan udisaj ili promatranje cvijeta u stanju jake budnosti, tako da u tom trenutku nema nikakvih mentalnih primjedbi. Mnogo je naina na koje moete izazvati prekid u neprestanoj struji misli. O tome je rije u

Svake noi kad uronite u fazu dubokog spavanja bez snova vi kreete na putovanje u Neoitovano. Stapate se s Izvorom. Iz njega crpite ivotnu energiju koja vas odrava kad se vratite oitovanom, svijetu odvojenih oblika. Ta je energija vanija od hrane: ovjek ne ivi samo od kruha. Ali u spavanju bez snova u Neoitovano ne ulazite svjesno. Iako tjelesne funkcije i dalje djeluju, vi u tome stanju vie ne postojite. Moete li zamisliti kako bi to izgledalo ui u san bez snova s punom svijeu? To je nemogue zamisliti, jer to stanje nema sadraja. Neoitovano vas ne moe osloboditi dok u njega ne zadete svjesno. Zato Isus nije rekao da e nas istina osloboditi, nego: Spoznat 94

95

MO SADANJEG TRENUTKA

SEDMO POGLAVLJE

meditaciji. Misao je dio carstva oitovanog. Trajna aktivnost uma dri vas u zatvoru svijeta oblika i postaje neproziran zastor koji vam onemoguuje da postanete svjesni Neoitovanog, da postanete svjesni bezobline i bezvremene Boje sutine u sebi, u svim stvarima i svim stvorenjima. Kad ste snano prisutni, ne trebate se, naravno brinuti o prestanku razmiljanja, jer um se tada automatski iskljuuje. Zato sam rekao kako je Sadanji trenutak sutinski vid svakog drugog portala. Predaja - otputanje mentalno-emocionalnog otpora onom to jest takoer postaje portal koji vodi u Neoitovano. Razlog je tome jednostavan: unutarnji otpor odvaja vas od drugih ljudi, od vas samih i svijeta koji vas okruuje. Otpor jaa osjeaj odvojenosti o kojemu ovisi opstanak ega. to je jai osjeaj odvojenosti, to ste vie vezani za oitovano, za svijet odvojenih oblika. to ste vie vezani za svijet oblika, to jai i nepopustljiviji postaje va identitet oblika. Portal je zatvoren, a vi ste odvojeni od unutarnje dimenzije, dimenzije dubine. U stanju predaje va se identitet oblika ublaava i postaje donekle providan, tako da kroz vas blista Neoitovano. O vama ovisi hoete li u svom ivotu otvoriti portal koji vam omoguuje svjestan pristup Neoitovanom. Stupite u dodir s energetskim poljem unutarnjega tijela, budite snano prisutni, raskinite poistovjeenost s umom, predajte se onome to jest, sve su to portali kojima se moete koristiti - ali potreban vam je samo jedan. Svakako je i ljubav jedan od tih portala, zar ne? Ne, nije tako. im se otvori jedan portal, ljubav je u vama prisutna kao osjeajna spoznaja jednote. Ljubav nije portal, nego ono to dolazi kroz portal u ovaj svijet. Sve dok ste potpuno ulovljeni u zamku identiteta oblika, ne moe biti nikakve ljubavi. Zadatak vam nije tragati za ljubavlju, nego pronai portal kroz koji ljubav moe ui. TIINA Postoje li jo neki portali osim ovih koje ste spominjali? Da, ima ih jo. Neoitovano nije odvojeno od oitovanog. Ono proima ovaj svijet, ali je tako dobro prikriveno da ga gotovo svi potpuno 96

previde. Znate li gdje trebate traiti, pronai ete ga posvuda. Portal se otvara u svakom trenutku. ujete li lave psa u daljini? Ili automobil koji prolazi? Dobro sluajte. Moete li u tome osjetiti prisutnost Neoitovanog? Ne moete? Potraite ga u tiini iz koje zvui izviru i u koju se vraaju. Vie panje obratite tiini nego zvucima. Obraanje panje na vanjsku tiinu stvara unutarnju tiinu: um se smiruje. Portal se otvara. Svaki se zvuk rada iz tiine, umire natrag u tiinu, a tijekom svoga postojanja okruen je tiinom. Tiina omoguuje zvuku postojanje. Ona je sastavni, ali neoitovani dio svakoga zvuka, svake glazbene note, pjesme i rijei. Neoitovano je u ovome svijetu prisutno kao tiina. Zato je reeno da nita na ovom svijetu nije Bogu tako slino kao tiina. Samo morate obratiti panju na nju. ak i tijekom razgovora postanite svjesni prekida izmeu rijei, kratkih medurazdoblja tiine izmeu reenica. inei tako, u vama e rasti dimenzija duboke tiine. Ne moete obraati panju na tiinu, a da istodobno ne postanete tihi iznutra. Tiina izvana, tiina unutra. Zakoraili ste u Neoitovano.
PROSTOR

Upravo kao to zvui ne mogu postojati bez tiine, nita ne moe postojati bez nitavila, bez praznoga prostora koji omoguuje postojanje. Svaki fiziki predmet ili tijelo proizalo je iz nitavila, okrueno je nitavilom i na kraju e se vratiti u nitavilo. Ne samo to, nego ak i unutar svakog fizikog tijela postoji mnogo vie nitavila nego neega. Fiziari nam kau kako je vrstoa materije privid. ak i naizgled vrsta tvar, ukljuujui fiziko tijelo, sastoji se od gotovo sto posto prazna prostora - tako su goleme udaljenosti izmeu atoma u usporedbi s njihovom veliinom. tovie, ak i unutar svakoga atoma postoji velik prazan prostor. Ono preostalo vie nalikuje na vibracijsku frekvenciju, nego na estice vrste tvari, vie nalikuje na glazbene note. Budisti to znaju ve vie od dvije tisue petsto godina. Oblik je praznina, praznina je oblik, tvrdi se u Sutri srca, jednom od najpoznatijih drevnih budistikih tekstova. Sutina sviju stvari je praznina. Neoitovano nije u ovom svijetu prisutno samo kao tiina; takoer proima sveukupni fiziki svemir kao prostor - izvana i iznutra.

97

MO SADANJEG TRENUTKA

SEDMO POGLAVLJE

Jednako ga je lako previdjeti kao i tiinu. Svatko obraa panju na stvari u prostoru, ali tko obraa panju na sam prostor? ini mi se da nagovjetavate kako praznina ili nitavilo nisu samo neto neispunjeno, nego da se u njima krije neka tajanstvena kvaliteta. to je to nitavilo? Ne moete postavljati takvo pitanje. Va um pokuava nitavilo pretvoriti u neto. Onoga trenutka kad ga pretvorite u neto, previdjeli ste ga. Nitavilo - prostor - pojava je Neoitovanog kao vanjske pojave u svijetu zamijeenom osjetilima. To je gotovo sve to se o tome moe rei, a ak je i to neka vrsta proturjeja. Nitavilo ne moe postati predmet znanja. Ne moete dobiti diplomu iz nitavila. Kad znanstvenici prouavaju prostor, najee ga pretvaraju u neto i tako potpuno previaju njegovu sutinu. Ne iznenauje to to najnovija teorija tvrdi da prostor uope nije prazan, da je ispunjen nekom tvari. Jednom kad postavite teoriju, nije preteak posao pronai dokaze koji e je podrati, barem dok se ne pojavi neka druga teorija. Nitavilo moe za vas postati portal koji vodi u Neoitovano samo ako ga ne pokuavate shvatiti li razumjeti. Ne radimo li ovdje upravo to? Ni u kom sluaju. Ja vam dajem smjerokaze kako bih vam pokazao kako u svoj ivot moete unijeti dimenziju Neoitovanog. Mi ga ne pokuavamo razumjeti. Nema niega to bi se moglo razumjeti. Prostor nema egzistencije. Egzistirati doslovce znai iskoraiti (protiviti se, pruati otpor). Prostor ne moete razumjeti jer on ne prua otpor. Iako sam po sebi nema nikakva postojanja, omoguuje postojanje svega ostalog. Tiina takoer nema postojanja, kao ni Neoitovano. to se, dakle, dogaa povuete li panju s predmeta u prostoru i postanete svjesni samoga prostora? Koja je sutina ove prostorije? Namjetaj, slike i ostale stvari nalaze se u prostoriji, ali one nisu prostorija. Pod, zidovi i strop odreuju granice prostorije, ali ni oni nisu sama prostorija. to je, dakle, sutina prostorije? Naravno prostor, prazan prostor. Bez prostora ne bi bilo prostorije. Budui da je prostor nitavilo, moemo rei kako je ono to nije ovdje vanije od

onoga to jest. Stoga postanite svjesni prostora koji je posvuda oko vas. Ne razmiljajte o njemu. Osjetite ga takvim kakav jest. Obratite panju na nitavilo. Dok to inite, u vama e doi do pomaka u svijesti. Evo zato. Unutarnji ekvivalent predmetima u prostoru, kao to su namjetaj, zidovi i tako dalje, predstavljaju predmeti vaega razmiljanja: misli, emocije te predmeti osjetila. A unutarnji ekvivalent prostora jest svijest koja omoguuje postojanje predmetima uma, upravo kao to prostor svim stvarima omoguuje postojanje. Stoga, povuete li panju od stvari predmeta u prostoru - automatski povlaite panju i od predmeta uma. Drugim rijeima: ne moete razmiljati / biti svjesni prostora - ili, uostalom, tiine. Postajui svjesni praznoga prostora koji vas okruuje, istodobno postajete svjesni prostora u kojemu nema uma, nego samo ista svijest: Neoitovano. Na taj nain kontemplacija prostora moe za vas postati portal. Prostor i tiina dva su vida iste stvari, istoga nitavila. One su eksternalizacija unutarnjeg prostora i unutarnje tiine, koja je nepokretnost: beskrajno stvaralaka maternica sveukupna postojanja. Veina ljudi nije nimalo svjesna te dimenzije. Nema unutarnjeg prostora i nema nepokretnosti. One su izbaene iz ravnotee. Drugim rijeima, ljudi poznaju svijet, ili barem misle da ga poznaju, ali ne poznaju Boga. Poistovjeuju se iskljuivo s vlastitim fizikim i psiholokim oblikom, nesvjesni sutine. A budui da je svaki oblik iznimno nepostojan, ive u strahu. Taj strah dovodi do jako pogrenog shvaanja sebe i drugih ljudi, do iskrivljenja njihove vizije svijeta. Kad bi neko kozmiko stezanje izazvalo kraj svijeta, to uope ne bi djelovalo na Neoitovano. Teaj o udima saeto izrie tu istinu: Niemu stvarnom ne moete zaprijetiti. Nita nestvarno ne postoji. U tom se krije boansko spokojstvo. Ostanete li svjesno povezani s Neoitovanim, cijenit ete, voljeti i duboko potovati oitovano i svaki ivotni oblik u oitovanom kao izraz ivota koji lei s onu stranu oblika. Takoer ete znati kako je svakom obliku sueno da se ponovno rastvori te da u Neoitovanom to, na kraju krajeva, ne znai mnogo. Vi ste prevladali svijet, kako kae Isus ili ste, prema Buddhinim rijeima, preli na drugu obalu rijeke.

98

99

MO SADANJEG TRENUTKA

SEDMO POGLAVLJE

ISTINSKA PRIRODA PROSTORA I VREMENA Razmislite sada o ovome: kad ne bi postojalo nita osim tiine, za vas ne bi postojala tiina, vi ne biste znali to je to. Tek kad postoje zvui tiina moe postati stvarno. Nalik tome, kad bi postojao samo prostor, bez ikakvih predmeta, za vas prostor ne bi postojao. Zamislite sebe kao toku svijesti to pluta u beskraju prostora - nema zvijezda ni galaksija, samo praznina. Iznenada, prostor vie ne bi bio prostran; uope ga ne bi bilo. Ne bi bilo brzine, ni kretanja od jedne toke do druge. Potrebne su barem dvije uporine toke kako bi mogli postojati udaljenost i prostor. Prostor se pojavljuje onoga trenutka kad se Jedno razdijeli na dvoje, a dvoje postane deset tisua tvari, kako Lao Tse tumai oitovani svijet, te prostor postaje sve prostraniji. Tako se svijet i prostor istodobno pojavljuju. Nita ne moe postojati bez prostora, pa ipak, prostor ne postoji. Prije nego to je nastao svemir, prije Velikog praska, ako hoete, nije postojao golem prazan prostor koji bi ekao da ga neto ispuni. Nije bilo nikakva prostora i niega drugoga. Postojalo je samo Neoitovano - Jedno. Kad je Jedno postalo deset tisua stvari, inilo se kako prostor postoji i kako mnogima omoguuje postojanje. Otkuda se stvorio? Je li ga stvorio Bog kako bi nekamo smjestio svemir? Naravno da nije. Prostor ne postoji, stoga nikada nije bio ni stvoren. Za vedre noi iziite van i pogledajte nebo. Tisue zvijezda koje vidite golim okom ne predstavljaju nita vie nego samo beskonano mali djeli onih zvijezda koje postoje. Vie od stotinu milijardi galaksija moe se sada otkriti najsnanijim teleskopima, a svaka je galaksija svemirski otok s milijardama zvijezda. Ono, pak, to izaziva jo vee strahopotovanje jest beskonanost samoga prostora, dubina i tiina koje omoguuju postojanje toj velianstvenosti. Nita ne moe izazvati vie strahopotovanja i nita ne moe biti velianstvenije od nezamislive prostranosti i tiine prostora. A ipak, to je taj prostor? Praznina, golema praznina. Ono to se nama pojavljuje kao prostor u svemiru, sagledan umom i osjetilima samo je Neoitovano u svijetu. To je tijelo Boje. A najvee je udo ovo: ta tiina i prostranost koje omoguuju postojanje svemira, nisu samo negdje ondje, u prostoru - nego takoer i u vama. Kad ste dokraja i apsolutno prisutni, s tom se tiinom i prostranou susreete kao s mirnim unutarnjim prostorom u kojemu 100

nema uma. U vama se taj prostor protee u dubinu, a ne u irinu. -Protezanje prostora u irinu u krajnjem je sluaju pogreno opaanje beskonane dubine - obiljeje transcendentalne stvarnosti. Prema Einsteinu, prostor i vrijeme nisu razdvojeni. To, zapravo, ne razumijem, ali mislim kako pokuava rei daje vrijeme etvrta dimenzija prostora. On to naziva prostorno-vremenskim kontinuuom. Tako je. Ono to u vanjskom svijetu uoavate kao prostor i vrijeme u krajnjem je neto prividno, ali u sebi sadri zrnce istine. Prostor i vrijeme dva su sutinska obiljeja Boga, beskonanost i vjenost, shvaena kao da imaju vanjski izvor izvan vas. U vama i prostor i vrijeme imaju unutarnji ekvivalent koji razotkriva njihovu istinsku prirodu, kao i vau vlastitu. Dok je prostor tiho, beskonano duboko carstvo neumnoga, unutarnji ekvivalent vremena je prisutnost, svjesnost vjenog sadanjeg trenutka. Zapamtite da medu njima nema razlike. Kad prostor i vrijeme u sebi shvatite kao Neoitovano - neumno i prisutnost - vanjski prostor i vrijeme za vas i nadalje postoje, ali postaju mnogo manje vani. I svijet za vas i nadalje postoji, ali vie vas nee vezati uz sebe. Stoga krajnja svrha svijeta ne prebiva u svijetu, nego u transcendenciji svijeta. Upravo kao to ne bi bilo svjesnosti o prostoru da u prostoru nema predmeta, tako je i svijet potreban kako bismo mogli spoznati Neoitovano. Moda ste uli Buddhinu izreku: Kad ne bi bilo privida, ne bi bilo ni prosvjetljenja. Neoitovano sebe spoznaje kroz svijet i kroz vas. Ovdje ste kako biste boanskoj svrsi svemira omoguili da se razotkrije. Eto koliko ste vani! SVJESNA SMRT Osim spavanja bez snova, to sam ranije spominjao, postoji jo jedan portal koji ne ovisi o naoj volji. Nakratko se otvara u trenutku tjelesne smrti. ak i ako ste tijekom ivota propustili sve druge mogunosti za duhovno ostvarenje, posljednji e vam se portal otvoriti neposredno nakon smrti tijela. Bezbrojna su izvjea ljudi koji su taj portal vizualno doivjeli kao svjetlost to zrai, a zatim su se vratili iz onoga to se najee naziva iskustvom tik do smrti. Mnogi od tih ljudi takoer govore o 101

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO

POGLAVLJE

blaenoj vedrini i dubokom spokojstvu. U Tibetanskoj knjizi mrtvih (Tibetan Book of the Dead) opisuje se blistavi sjaj bezbojne svjetlosti Praznine, koja zapravo predstavlja vae istinsko jastvo. Taj se portal tek nakratko otvara, a ako se tijekom ivotna vijeka ve niste susretali s dimenzijom Neoitovanog, mogli biste ga lako propustiti. Veina ljudi nosi u sebi preveliku koliinu otpora, previe straha, preveliku vezanost uz osjetilno iskustvo, prejako poistovjeivanje s oitovanim svijetom. Takvi ugledaju portal, u strahu se okrenu na drugu stranu i izgube svjesnost. Ono to se nakon toga dogaa uglavnom je nesvjesno i automatizirano. Kasnije dolazi jo jedan krug raanja i umiranja. Njihova prisutnost jo nije bila dovoljno snana za svjesnu besmrtnost. To znai da prolazak kroz taj portal ne predstavlja utrnue svijesti? Kao i kod svih drugih portala, na ivotu ostaje vaa istinska, blistava priroda, ali ne i osobnost. U svakom sluaju, sve ono to je u vaoj osobnosti stvarna ili istinska vrijednost zapravo je vaa prava priroda koja se probija na povrinu. To nikada ne moete izgubiti. Nikada ne moete izgubiti ono to je vrijedno i stvarno. Pribliavanje smrti i sama smrt, rastvaranje tjelesna oblika, uvijek predstavlja veliku priliku za duhovno ostvarenje. Ljudi tu priliku uglavnom propuste, to je tragino, budui da ivimo u kulturi koja nema gotovo nikakva znanja o smrti, a takoer gotovo da nema nikakvih spoznaja ni o emu to je uistinu vano. Svaki portal je portal smrti, smrti lanoga ja. Proete li kroz portal, svoj identitet vie neete temeljiti na svom psiholokom, umom stvorenom obliku. Tada ete spoznati da je smrt privid, upravo kao to je privid i poistovjeenost s oblikom. Smrt je tek okonanje privida. Bolna je samo ako se vrsto drite privida.

PROSVIJETLJENI ODNOSI

GDJE GOD SE NALAZILI , ZAKORAITE U SADANJI TRENUTAK

Uvijek sam vjerovala kako se istinsko prosvjetljenje ne moe postii drukije nego kroz ljubav u odnosu izmeu mukarca i ene. Ne ini li nas takav odnos ponovno cjelinom? Kako ovjekov ivot moe postati ispunjen dok ne ostvarimo cjelinu? Vrijedi li to u vaem iskustvu? Je li se vama to dogodilo? Jo nije, ali, zar bi moglo biti drukije? Znam da e se to dogoditi. Drugim rijeima, vi ekate neki trenutak u vremenu koji e vas spasiti. Nije li to upravo ona sutinska pogreka o kojoj govorimo? Spasenje se ne nalazi negdje drugdje, u nekom prostoru ili vremenu. Ono je ovdje i sada. to znai ta izjava, spasenje je ovdje i sada? Ne razumijem je. ak i ne znam to spasenje znai. Veina ljudi traga za tjelesnim zadovoljstvima ili za razliitim oblicima psiholokih zadovoljstava jer vjeruju kako e ih te stvari usreiti ili osloboditi straha i osjeaja da im neto nedostaje. Sreu moemo shvatiti kao povien osjeaj ivotnosti koji postiemo kroz tjelesno zadovoljstvo ili kao sigurniji i potpuniji osjeaj vlastitoga ja koji postiemo kroz neki oblik psiholokog zadovoljstva. To je potraga za spasenjem iz stanja nezadovoljstva ili nedostatka. Svako zadovoljstvo koje ovjek postigne uvijek je kratkotrajno, stoga se uvjet zadovoljstva ili ispunjenja najee ponovno projicira u neku zamiljenu toku udaljenu od onoga to je ovdje i sada. Kad neto dobijem ili kad se oslobodim neega - tada u se dobro osjeati. To je nesvjesni misaoni sklop koji stvara privid spasenja u budunosti. 103

102

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

Istinsko spasenje je ispunjenje, spokojstvo, ivot u svoj svojoj punini. Spasenje znai biti ono to jeste, osjeati u sebi dobro koje nema nikakvih suprotnosti, radost Bia koja ne ovisi ni o emu to se nalazi izvan vas. Ti osjeaji nisu nekakvo prolazno iskustvo, nego trajna prisutnost. Reeno teolokim jezikom, to znai spoznati Boga - ne kao neto izvan sebe, nego kao vlastitu, najskriveniju sutinu. Istinsko spasenje znai spoznati sebe kao neodvojivi dio bezvremenog i bezoblinog Jednog jedinog ivota u kojemu se temelji sutina svega to postoji. Istinsko spasenje je stanje slobode - od straha, patnje, od zamiljenog stanja nedostatka i nedovoljnosti, a time i od svih elja, potreba, gomilanja i vrste vezanosti. To je sloboda od prisilnog razmiljanja, od negativnosti, a nadasve od prolosti i budunost kao psiholoke potrebe. Va vam um govori kako do spasenja ne moete stii odavde. Neto se mora dogoditi, morate postati drukiji prije nego to postanete slobodni i ispunjeni. Govori vam, zapravo, kako vam je potrebno vrijeme - da morate neto pronai, shvatiti, uiniti, postii, usvojiti, postati ili razumjeti prije nego to postanete slobodni ili cjeloviti. Vrijeme shvaate kao sredstvo koje vodi spasenju, dok je ono u stvarnosti najvea prepreka spasenju. Mislite da spasenje ne moete postii ovdje gdje se sada nalazite i takvi kakvi sada jeste, jer jo niste dovoljno cjeloviti ili dovoljno dobri, ali istina je, zapravo, kako je ovdje i sada jedina toka s koje moete stii do spasenja. Onamo stiete spoznajom da ste ve ondje. Boga ete pronai onoga trenutka kad shvatite da ne morate tragati za Njim. Dakle, nema jednog jedinog naina spasenja: moete iskoristiti razliita stanja, a nijedno osobito nije potrebno. Meutim, postoji samo jedna toka pristupa: Sadanji trenutak. Spasenje moete doivjeti samo u ovom trenutku. Osamljeni ste i nemate partnera? Iz toga stanja uite u Sadanji trenutak. U odnosu ste? Iz toga stanja uite u sadanji trenutak. Nema niega to biste mogli uiniti ili postii to bi vas pribliilo spasenju, niega osim Sadanjeg trenutka. Umu koji je navikao na razmiljanje kako se sve ono vrijedno nalazi u budunosti to e teko shvatiti. Takoer vas nita to ste uinili ili to vam se dogodilo u prolosti nije moglo sprijeiti da kaete da onome to jest, da panju usmjerite u dubinu sadanjeg trenutka. To ne moete uiniti u budunosti, nego samo sada ili uope nikada. 104

ODNOSI LJUBAVI I MRNJE Ako ne pristupite svjesnoj prisutnosti i sve dok to ne uinite, svi e vai odnosi, a osobito intimni, biti slabi, a u konanici i neuinkoviti. Neko vrijeme mogu se doimati savreno, primjerice, dok ste zaljubljeni, ali to prividno savrenstvo uvijek remete svae, sukobi, nezadovoljstvo te emocionalno ili ak i tjelesno nasilje, do ega dolazi sve ee i ee. ini se kako se veina ljubavnih odnosa vrlo brzo pretvori u odnose ljubavi i mrnje. Ljubav se u trenutku moe preobraziti u okrutni napad, osjeaj neprijateljstva ili potpuno povlaenje naklonosti. To se smatra normalnim. Osjeaji se u odnosu tada neko vrijeme, tijekom nekoliko mjeseci ili nekoliko godina, izmjenjuju izmeu ljubavi i mrnje, izmeu suprotnosti ljubavi i mrnje, a to vam prua podjednako mnogo i zadovoljstva i boli. Nije neuobiajeno da parovi postanu ovisni o takvim ciklusima. Dramatinost odnosa izaziva u njima osjeaj da su ivi. Izgubi li se ravnotea izmeu pozitivnih i negativnih polariteta ti se negativni, razorni, ciklusi pojavljuju sa sve veom uestalou i snagom, do ega dolazi prije ili kasnije, a nakon toga nee proi mnogo vremena prije nego to se odnos konano raspadne. Mogli biste pomisliti da e sve biti dobro i da e odnos procvjetati otklonite li negativne ili razorne cikluse - ali, naalost, to nije mogue. Polariteti ovise jedan o drugome. Ne moete imati jedno bez drugoga. Pozitivno u sebi ve sadri jo neoitovano negativno. To su, zapravo, razliiti vidovi istog poremeaja. Ovdje govorim o onom to se uobiajeno naziva romantinim odnosima - ne o istinskoj ljubavi koja nema suprotnosti jer izranja s onu stranu uma. Ljubav je, kao trajno stanje, jo iznimno rijetka - rijetka kao i svjesno ljudsko bie. Mogui su, meutim, kratki i prolazni uvidi u stanje takve ljubavi, kad god doe do prekida u bujici misli. Naravno, mnogo je jednostavnije uvidjeti kako je negativna strana odnosa poremeena. Takoer je jednostavnije izvor negativnosti prepoznati u svom partneru nego ga sagledati u sebi. Moe se oitovati 105

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

u mnogim oblicima: posesivnost, ljubomora, nadzor nad drugom osobom, povlaenje i neizgovoreno negodovanje, potreba da se bude u pravu, neosjetljivost i zaokupljenost sobom, emocionalni zahtjevi i manipulacija, potreba za svaom, kritiziranjem, prosuivanjem, okrivljavanjem ili napadanjem, ljutnja, nesvjesna osveta za bol koje je u prolosti osobi nanio roditelj, bijes i tjelesno nasilje. Na pozitivnoj strani zaljubljeni ste u partnera. To je u poetku stanje koje izaziva duboko zadovoljstvo. Osjeate se iznimno ivo. Postojanje vam je iznenada postalo smisleno jer ste nekome potrebni, netko vas eli i daje vam osjeaj da ste posebni, a i vi u partneru budite iste osjeaje. Kad ste zajedno osjeate se cjelovitim. Taj osjeaj moe postati tako snaan da ostali svijet nestaje i postaje beznaajnim. Meutim, moda ste u snazi tih osjeaja takoer primijetili i veliku potrebu i sklonost vezanosti. Postali ste ovisni o drugoj osobi i ona na vas djeluje kao droga. U zanosu ste kad vam je droga dostupna, ali ak i mogunost ili pomisao da te osobe nema pokraj vas moe izazvati ljubomoru, posesivnost, pokuaje manipulacije putem emocionalne ucjene, okrivljavanje i optuivanje - a to je strah od gubitka. Napusti li vas partner, moda e se u vama javiti vrlo snaan osjeaj neprijateljstva ili duboka tuga i oajanje. Ljubavna njenost u trenutku se moe preobraziti u divlji napad ili smrtonosnu tugu. Gdje je sada ljubav? Moe li se ljubav u trenutku preobraziti u svoju suprotnost? Je li to uope i bila ljubav ili samo ovisnika vezanost? OVISNOST I POTRAGA ZA CJELINOM Zato postajemo ovisni o drugoj osobi? Razlog zbog kojeg je romantina ljubav tako snano iskustvo za kojim tragaju svi ljudi jest u tome to se doima kao da takav odnos nudi osloboenje od stanja duboko ukorijenjena straha, potrebe, nedostatka i nepotpunosti koje predstavlja dio ljudskoga ivota u svom neotkupljenom i neprosvijetljenom stanju. Oito je kako na tjelesnoj razini niste cjelina, niti ete ikada to biti: vi ste ili mukarac ili ena, to znai kako ste polovica cjeline. Na toj se razini enja za cjelovitou - za povratkom jednoti - oituje kao privlanost izmeu mukarca i ene, kao mukareva potreba za 106

enom i enina potreba za mukarcem. To je gotovo neodoljiv poriv za sjedinjenjem sa suprotnim energetskim polaritetom. Korijen toga tjelesna poriva je duhovni: enja za okonanjem dvojstva, za povratkom u stanje cjelovitosti. Seksualno zdruivanje najvie je to na tjelesnoj razini moete postii kako biste osjetili to stanje. Zato je seksualnost najdublje iskustvo u tjelesnu carstvu koje vam prua najvee zadovoljstvo. Ali, seksualno zdruivanje tek je prolazni uvid u stanje cjelovitosti, tek trenutak blaenstva. Sve dok nesvjesno tragate za seksom kao sredstvom koje e vam donijeti spasenje, vi pokuavate okonati dvojstvo na razini oblika, gdje ga ne moete pronai. Osjeate Tantalove muke pri doivljaju kratkih uvida u rajsko stanje, ali nije vam doputeno da ondje i ostanete, te se ponovno vraate svome necjelovitom tijelu. Na psiholokoj razini osjeaj nedostatka i nepotpunosti je, ako nita drugo, jo vei nego na tjelesnoj. Sve dok se poistovjeujete s umom, osjeaj za vlastito ja crpite iz vanjskoga svijeta. Time hou rei kako osjeaj za ono tko jeste dobivate iz stvari koje, u konanici, nemaju nikakve veze s tim tko jeste: drutvena uloga, imetak, vanjski izgled, uspjesi i neuspjesi, sustavi uvjerenja i tako dalje. Ego, odnosno lano ja koje je stvorio um, ranjivo je i nesigurno te uvijek traga za novim stvarima s kojima bi se mogao poistovjetiti, kako bi imao osjeaj da postoji. Ali nita mu nikada ne moe pruiti trajno ispunjenje. Strah postoji i dalje, kao i osjeaj nedostatka i potrebe. No, tada se pojavljuje osobit odnos. ini se kako predstavlja odgovor na sve probleme ega te kako mu ispunjava sve potrebe. Barem se tako doima na poetku. Sve ono na emu ste dotad temeljili osjeaj vlastitog ja sada postaje relativno beznaajno. Sada imate jednu jedinu arinu toku koja sve nadomjeta, daje smisao vaem ivotu i kojom odreujete svoj identitet: a to je osoba u koju ste zaljubljeni. Vie niste odvojeni djeli u ravnodunom svemiru ili vam se barem tako ini. Va svijet sada ima sredite: voljenu osobu. injenica da je to sredite izvan vas i da se, tako, va osjeaj vlastitog ja jo temelji u vanjskom svijetu, u poetku vas ne zabrinjava. Vano je samo to to pozadinski osjeaji necjelovitosti, straha, nedostatka i neispunjenosti, koji.su tako karakteristini za stanje ega vie ne postoje. Ali, je li uistinu tako? Jesu li ti osjeaji nestali ili i dalje postoje ispod sretne povrinske stvarnosti? 107

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

Ako u odnosima doivljavate i ljubav i suprotnost ljubavi napad, emocionalno nasilje i slino - tada je vrlo vjerojatno da ste ljubav zamijenili vezanou ega i ovisnou. Ne moete partnera u jednom trenutku voljeti, a u sljedeem ga napasti. Istinska ljubav nema suprotnosti. Ima li vaa ljubav suprotnost, tada to nije ljubav, nego snana potreba ega za potpunijim i dubljim osjeajem vlastitog ja, potreba koju partner privremeno ispunjava. To je ono ime ego zamjenjuje spasenje, a tijekom kratkog razdoblja uistinu i nalikuje spasenju. Ali, dolazi trenutak kad se partner poinje ponaati drukije, kad vie ne ispunjava vae potrebe ili, bolje reeno, ne ispunjava potrebe vaega ega. Osjeaji straha, boli i nedostatka, koji su sastavni dio svjesnosti ega, to ih je ljubavni odnos prekrio, sada se ponovno pojavljuju. Upravo kao i kod svake druge ovisnosti, u zanosu ste kad vam je droga dostupna, ali neminovno dolazi trenutak kad droga vie ne djeluje. Kad se ti bolni osjeaji ponovno pojave, osjetit ete ih jo snanije nego prije, a istodobno ete partnera smatrati uzrokom tih osjeaja. To znai da osjeaje projicirate prema van i napadate drugoga sa svim onim divljim nasiljem koje je dio vae boli. Takav napad moe probuditi partnerovu vlastitu bol te bi vam mogao uzvratiti udarac. U tom trenutku ego se jo nesvjesno nada kako e njegov napad ili pokuaji manipulacije biti dovoljna kazna da partnera navedu da promijeni ponaanje, tako da ga ponovno moete iskoristiti za prikrivanje svoje boli. Svaka ovisnost izrasta iz nesvjesnog odbijanja da se suoite s vlastitom boli i da proete kroz nju. Svaka ovisnost poinje bolom i zavrava bolom. Kakva god bila tvar o kojoj ste ovisni - alkohol, hrana, doputene ili zabranjene droge ili druga osoba - vi se koristite neim ili nekim kako biste prikrili svoju bol. Zato se nakon poetnog zanosa javlja tako mnogo nesrea i boli u intimnim odnosima. Bol i nesreu ne uzrokuju odnosi. Oni iznose bol i nesreu koja ve postoji u vama. To ini svaka ovisnost. Svaka ovisnost dosee toku kad vam vie nije korisna, a tada se bol javlja jo snanija nego ikada. Iz toga razloga veina ljudi uvijek pokuava pobjei iz Sadanjeg trenutka i traga za nekom vrstom spasenja u budunosti. Prvo sa im bi se mogli susresti usredotoe li panju na Sadanji trenutak njihova je vlastita bol i upravo se toga plae. Samo kad bi znali kako je lako 108

u Sadanjem trenutku dobiti pristup moi prisutnosti koja rastvara prolost i bol, stvarnosti koja rastvara privid. Samo kad bi znali koliko su blizu vlastitoj stvarnosti i Bogu. Izbjegavanje odnosa u pokuaju izbjegavanja bola takoer nije odgovor. Bol je svejedno prisutna. Tri neuspjela odnosa u tri godine vjerojatnije e vas prisiliti da se probudite nego to bi to uinile tri godine koje biste proveli na pustom otoku ili zakljuani u sobi. Ali, ako biste u svoju osamljenost uspjeli unijeti intenzivnu prisutnost, i to bi bilo korisno.

OD OVISNIKIH DO PROSVIJETLJENIH ODNOSA Moemo li ovisniki odnos pretvoriti u istinski odnos? Moete. Tako to ete biti prisutni i to ete osnaivati svoju prisutnost, unosei panju sve dublje u Sadanji trenutak: bez obzira ivite li sami ili s partnerom, to je uvijek najvanije. Kako bi ljubav cvjetala, svjetlost vae prisutnosti mora biti dovoljno snana, tako da vie ne budete u vlasti mislioca ili tijela boli te da ne napravite pogreku mislei da ste to vi sami. Spoznati sebe kao Bie u pozadini mislioca, kao spokojstvo u pozadini mentalne buke, kao ljubav i radost u pozadini bola znai slobodu, spasenje i prosvjetljenje. Raskinuti poistovjeenost s tijelom boli znai u bol unijeti prisutnost i tako je preobraziti. Raskinuti poistovjeenost s razmiljanjem znai kako trebate biti tihi promatra vlastitih misli i ponaanja, osobito misaonih obrazaca koji se ponavljaju i uloga koje igra ego. Prestanete li um hraniti egom, um e izgubiti znaajku prisile, to je u temelju prisila da prosuuje, a tako i da se opire onom to jest, to dovodi do sukoba, drame i nove boli. Zapravo, onoga trenutka kad prestanete osuivati prihvaajui ono to jest, oslobodili ste se uma. Napravili ste mjesta ljubavi, radosti, spokojstvu. Ponajprije prestanite prosuivati sebe, zatim partnera. Najvei katalizator promjene u odnosu je potpuno prihvaanje partnera takvim kakav jest, bez ikakve potrebe za prosuivanjem ili bilo kakvim promjenama. To e 109

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

vas istoga trenutka odvesti s onu stranu ega. Okonat e se sve igre uma, kao i ovisnika vezanost. Vie nee biti rtava ni grubijana, tuitelja i tuenih. To je ujedno kraj i svih meuovisnosti. Vie vas nitko nee moi privui u svoje nesvjesne obrasce kojima ste na taj nain omoguavali postojanje. Tada ete se ili razdvojiti - s ljubavlju ili ete zajedno jo dublje zakoraiti u Sadanji trenutak - u Bie. Mogu li stvari biti tako jednostavne? Mogu, zaista su tako jednostavne. Ljubav je stanje Bia. Vaa ljubav nije izvana, nego duboko u vama. Nikada je ne moete izgubiti, a ona vas nikada ne moe napustiti. Ne ovisi o nekom drugom tijelu, o nekom vanjskom obliku. U spokojstvu vlastite prisutnosti svoju bezoblinu i bezvremenu stvarnost moete osjetiti kao neoitovani ivot koji pokree va tjelesni oblik. Tada taj isti ivot moete osjetiti duboko u svakom ljudskom biu i u svakom stvoru. Zavirili ste iza koprene oblika i razdvojenosti. To je spoznaja jednote. To je ljubav. to je Bog? Vjean Jedan jedini ivot koji prebiva ispod sviju ivotnih oblika. Sto je ljubav? Osjeaj prisutnosti tog Jednog jedinog ivota duboko u vlastitoj nutrini i u svakom ivom biu. Ljubav je kad jeste ta prisutnost. Stoga, sva ljubav je Boja ljubav.

prisutni udu raanja djeteta, u prisutnosti smrti ili kad je jedno od vas ozbiljno bolesno - uvijek u prisustvu neega pred im je um bespomoan. Dogodi li se takvo to, otkriva se vae Bie, koje je najee zaklonjeno umom, a upravo to omoguuje istinsku komunikaciju. Istinska je komunikacija zajednitvo - spoznaja jednote koja je ljubav. Najee takvi trenuci brzo prolaze, osim ako ste u stanju ostati dovoljno prisutni kako biste iskljuili um i njegove stare obrasce. im se vrati um i poistovjeenost s umom, to vie niste vi, nego vaa mentalna slika te ponovno poinjete igrati igre i preuzimati uloge kako biste ispunili potrebe ega. Ponovno postajete ljudski um to se pretvara da je ljudsko bie, stupate u odnos s drugim umom i igrate dramu pod nazivom ljubav. Iako su kratki uvidi mogui, ljubav ne moe cvjetati ako se trajno ne oslobodite poistovjeenosti s umom te ako vaa prisutnost nije dovoljno snana da rastvori tijelo bola - ili ako ne uspijete ostati barem dovoljno svjestan promatra. Tijelo bola tada vas ne moe prevladati i time unititi ljubav. ODNOSI KAO DUHOVNA PRAKSA Kad egoistiki obrazac svjesnosti i sva ona drutvena, politika i gospodarska ustrojstva koja je stvorio udu u posljednji stupanj raspada, odnosi izmeu mukaraca i ena odraavaju duboku krizu u kojoj se ovjeanstvo sada nalazi. Budui da se ljudska bia sve vie poistovjeuju s umom, veina odnosa vie se ne temelji u Bfu i zato postaju izvor bola te u njima prevladavaju problemi i sukobi. Milijuni ljudi sada ive sami ili kao samohrani roditelji, ne uspijevajui uspostaviti intimni odnos ili nespremni ponavljati bezumnu dramu prolih odnosa. Drugi idu iz jednog odnosa u drugi, iz jednog ciklusa zadovoljstva i bola u drugi, u potrazi za varavim ciljem ispunjenja kroz jedinstvo s energijom suprotna polariteta. Trei sklapaju kompromise te i dalje ostaju zajedno u neuspjenim odnosima u kojima prevladava negativnost, u korist djece ili sigurnosti, zbog snage navike, straha od osamljenosti ili zbog nekog drugog uzajamno korisnog dogovora ili ak zbog nesvjesne ovisnosti o uzbuenju koje izaziva emocionalna drama i bol. 111

Ljubav ne bira, upravo kao to ni suneva svjetlost ne bira. Ne smatra da je jedna jedina osoba posebna. Izdvajanje nije Boja ljubav, nego ljubav ega. Meutim, snaga kojom moete osjetiti istinsku ljubav moe se mijenjati. Jedna e vam osoba moda jasnije i snanije odraavati ljubav nego druga, a gaji li prema vama iste osjeaje, moe se rei da ste u ljubavnom odnosu. Veza koja vas povezuje s tom osobom ista je veza koja vas povezuje s osobom to sjedi pokraj vas u autobusu, s pticom, stablom ili cvijetom. Razlikuje se samo stupanj jakosti kojom je osjeate. ak i u inae ovisnikom odnosu moe biti trenutaka kad se na povrinu probije neto stvarnije, neto to se nalazi onkraj vaih uzajamnih ovisnikih potreba. To su trenuci kad se va i partnerov um nakratko povue, a tijelo bola se nalazi u privremeno usnulom stanju. To se moe dogoditi tijekom tjelesne bliskosti ili kad ste oboje 110

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

Meutim, svaka kriza ne predstavlja samo opasnost, nego takoer i priliku. Ako se odnosi hrane energijom i poveavaju egoistine obrasce uma te ako aktiviraju tijelo boli, kao to u ovom razdoblju ine, zato ne prihvatiti tu injenicu, umjesto to pokuavamo pobjei od nje? Zato ne suraivati s takvim stanjem, umjesto to izbjegavamo odnose ili nastavljamo tragati za fantomom idealnog partnera koji e biti odgovor na nae probleme ili sredstvo osjeajnog ispunjenja? Prilika to se nalazi skrivena u svakoj krizi ne oituje se sve dok ne priznate i u potpunosti ne prihvatite sve injenice svake postojee situacije. Sve dok ih nijeete, dok pokuavate pobjei iz takve situacije ili dok elite da stvari drukije stoje, prozor prilike nee se otvoriti te ete ostati zarobljeni u toj situaciji, koja se nee mijenjati ili e samo postajati jo teom. S priznanjem i prihvaanjem injenica takoer dolazi i stanoviti stupanj slobode. Primjerice, kad znate da postoji nesklad i drite se te spoznaje, javlja se novi imbenik te nesklad vie ne moe ostati kakav je bio. Kad znate da niste smireni, vaa spoznaja stvara smireno mjesto koje nespokojstvo okruuje ljubavnim i njenim zagrljajem, a tada nespokojstvo preobraava u spokojstvo. Ukoliko je rije o unutarnjoj preobrazbi, nema niega to biste u tom pogledu mogli uiniti. Ne moete preobraziti sebe, a ni u kom sluaju ne moete preobraziti partnera ili neku drugu osobu. Jedino moete stvoriti prostor u kojemu moe doi do preobrazbe, u koji mogu ui milost i ljubav.

tako da ne reagirate. Nesvjesnost i svjesnost ne mogu dugo postojati jedno pokraj drugoga - ak i ako je svjesnost prisutna u drugoj osobi, a ne u onoj koja djeluje iz nesvjesnog. Energetski oblik koji se nalazi u pozadini neprijateljstva i napada prisutnost ljubavi smatra apsolutno nepodnoljivom. Reagirate li makar malo na nesvjesno vaega partnera, i sami ete postati nesvjesni. Ali prisjetite li se tada da trebate postati svjesni svoje reakcije, nita neete izgubiti. ovjeanstvo osjea veliki pritisak koji ga navodi da evoluira, jer to je naa jedina prilika da kao rasa preivimo. To e utjecati na svaki vid vaega ivota, a osobito na bliske odnose. Nikada prije odnosi nisu bili tako problematini i prepuni sukoba kao to su sada. Kao to ste moda primijetili, odnosi ne postoje zato da vas usree ili ispune. Nastavite li kroz odnose teiti cilju spasenja, uvijek ete iznova gubiti iluzije. Ali, prihvatite li da odnos postoji zato da biste postali svjesni, a ne sretni, tada e vam odnos uistinu pruiti spasenje, a vi ete se povezati s viom svijeu koja se eli roditi u ovom svijetu. Oni koji se dre starih obrazaca doivjet e sve veu bol, nasilje, zbunjenost i ludilo. Pretpostavljam kako je za pretvaranje odnosa u duhovnu praksu, kako vi kaete, potrebno dvoje. Primjerice, moj partner jo postupa prema svojim starim obrascima ljubomore i nadzora. Cesto sam mu o tome govorila, ali nije sposoban to uvidjeti. Koliko je ljudi potrebno da svoj ivot pretvorite u duhovnu praksu? Uope ne obraajte panju na to to va partner ne eli suraivati. Samo vi u ovaj svijet moete unijeti zdrav duh - svjesnost. Ne morate ekati da bi svijet postao zdrav ili da bi netko drugi postao svjestan, prije nego to i sami doivite prosvjetljenje. Na taj biste nain mogli ekati dovijeka. Ne optuujte jedno drugo zbog nesvjesnosti. Onoga trenutka kad se ponete svaati, poistovjetili ste se s mentalnim stavom i sada branite ne samo taj stav, nego takoer i osjeaj vlastitoga ja. Ego je preuzeo nadzor. Postali ste nesvjesni. Povremeno bi moglo biti prikladno istaknuti stanovite vidove partnerova ponaanja. Ako ste jako budni, jako prisutni, tada to moete uiniti bez uplitanja ega - ne okrivljujui, ne optuujui i ne pokuavajui dokazati drugoj osobi kako grijei. Ponaa li vam se partner nesvjesno, odbacite svako prosuivanje. Prosuivanje slui ili tome da pogreno pretpostavite kako je 113

Stoga, kad god vam je odnos neuspjean, kad god u vama i u partneru izaziva ludilo, budite zadovoljni. Ono to je bilo nesvjesno prodrlo je na svjetlo dana. To je prilika za spasenje. Svakoga trenutka drite se spoznaje toga trenutka, osobito spoznaje o svom unutarnjem stanju. Postoji li bijes, budite svjesni da postoji bijes. Postoji li ljubomora, obrambeni stav, poriv za svaom, potreba da budete u pravu, ako unutarnje dijete zahtijeva ljubav i panju, postoji li emocionalna bol bilo koje vrste - to god postojalo, budite svjesni stvarnosti toga trenutka i drite se te svjesnosti. Odnos tada postaje vaa sadhana, duhovna praksa. Uoite li kod svoga partnera nesvjesno ponaanje, prigrlite taj postupak u zagrljaj pun ljubavi, u zagrljaj svoje svjesnosti, 112

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

partnerovo nesvjesno ponaanje njegova prava osobnost ili da projicirate vlastito nesvjesno na drugu osobu i pomislite da su to njegove osobine. Odbaciti prosuivanje ne znai da ne prepoznajete poremeaj i nesvjesno kad ih uoite. To znai biti svjestan, umjesto reagirati i prosuivati. Tada ete se ili potpuno osloboditi reakcije ili moete reagirati i ipak biti svjesni, tako da reakciju promatrate i doputate joj da se odvija. Umjesto da se borite protiv tame, vi unosite svjetlost. Umjesto da reagirate na privid, uoavate ga, a ipak ga proniete. Svjesnost stvara ist prostor prisutnosti pune ljubavi koja svemu i svima omoguuje da budu to to jesu. Ne postoji nikakav snaniji katalizator preobrazbe. Prakticirate li to, partner nee moi ostati s vama i istodobno ostati nesvjestan. Sloite li se oboje da e odnos biti vaa duhovna praksa, utoliko bolje. Tada jedno drugome moete izraavati misli i osjeajte im se pojave ili im doe do nekakve reakcije, tako da se ne stvara vremenski prekid u kojem se neizraena ili nepriznata emocija ili tuga mogu zatrovati i rasti. Nauite bez krivnje izraavati ono to osjeate. Nauite bez obrambenog stava sluati svoga partnera na otvoren nain. Dajte partneru prostora da se izrazi. Budite prisutni. Optuivanje, obrana, napad - svi su ti obrasci smiljeni kako bi ojaali ili zatitili ego ili da ispune potrebe ega kad ih se mnogo nakupi. Dati prostora drugima - i sebi - najvanije je od svega. Ljubav bez toga ne moe cvjetati. Kad otklonite dva imbenika koji razaraju odnose, kad preobrazite tijelo bola, tako da se vie ne poistovjeujete s umom i mentalnim stavovima, a ako je i partner to isto uinio, iskusit ete blaenstvo procvata odnosa. Umjesto da jedno drugome odraavate vlastitu bol i nesvjesno, umjesto da zadovoljavate uzajamne ovisnike potrebe ega, odraavat ete jedno drugome ljubav koju osjeate duboko u nutrini, ljubav koja dolazi sa spoznajom jednote sa svim to jest. To je ljubav koja nema suprotnosti. Ako vam se partner jo poistovjeuje s umom i tijelom boli, a vi ste ve slobodni, to e predstavljati golem izazov - ne vama, nego vaem partneru. Nije lako ivjeti s prosvijetljenom osobom ili, bolje reeno, tako je lako da se egu ini kako je iznimno opasno. Zapamtite da su egu problemi, sukobi i neprijatelji potrebni kako bi ojaao osjeaj odvojenosti o kojem ovisi njegov identitet. Um neprosvijetljenog partnera bit e duboko frustriran jer se nitko ne opire njegovim 114

vrstim stavovima, to znai da e ti stavovi postati drhtavi i slabi, a postoji ak i opasnost da bi se mogli sruiti i tako dovesti do gubitka ja. Tijelo boli zahtijeva povratnu informaciju, ali je ne dobiva. Potreba za svaom, dramom i sukobom nije ispunjena. Ali, budite oprezni: neki ljudi koji su nepristupani, povueni, neosjetljivi ili odvojeni od vlastitih osjeaja mogu pomisliti i druge pokuati uvjeriti da su prosvijetljeni ili da je s njima sve u redu, a kod partnera mnogo toga ne valja. Mukarci su tome skloniji od ena. Svoje partnerice smatraju iracionalnima ili emocionalnima. Ali, moete li osjetiti svoje emocije, niste daleko od unutarnjeg tijela to zrai i nalazi se tik ispod povrine. Prebivate li uglavnom u glavi, udaljenost je mnogo vea te prije nego to dosegnete unutarnje tijelo, trebate svjesnost dovesti do emocionalnog tijela. Ne postoji li zraenje ljubavi i radosti, potpuna prisutnost i otvorenost prema svim biima, tada nije rije o prosvjetljenju. Drugi pokazatelj je nain na koji se osoba ponaa u tekim ili izazovnim situacijama ili kad stvari krenu nizbrdo. Ako je vae prosvjetljenje zabluda ega, tada e vam ivot uskoro pruiti izazov koji e izvui vae nesvjesno na povrinu u bilo kojem obliku - u obliku straha, bijesa, obrambena stava, prosuivanja, depresije i tako dalje. Ako ste u odnosu, kroz partnera e vam se pojaviti mnogi izazovi. Primjerice, ena bi mogla doivjeti izazov tako to e njezin parter biti nepristupaan i ivjet e gotovo neprestano u glavi. Izazivat e je njegova nesposobnost da je uje, da joj prui panju i prostor, do ega dolazi zato to nije prisutan. Odsutnost ljubavi u odnosu, koju najee bolnije osjeaju ene nego mukarci, probudit e enino tijelo bola i kroz njega e ona napasti partnera - okrivljavat e ga, kritizirati, pokuavati ga uvjeriti kako grijei i tako dalje. Takva situacija, pak, postaje njegov izazov. Pokuavajui se obraniti od napada njezina tijela boli, koje smatra potpuno neopravdanim, mukarac e se, opravdavajui se, branei ili uzvraajui napad, jo dublje ukopati u svoje mentalne stavove. Konano, takva situacija moe aktivirati njegovo vlastito tijelo boli. Kad su oba partnera tako izgubljeni, dosegli su duboku razinu nesvjesnog, razinu emocionalnog nasilja, grubih napada i protunapada. Takvo stanje nee se smiriti dok oba tijela boli ponovno ne napune energijom i uu u stanje sna. Do sljedee prilike. To je samo jedan od bezbrojnih moguih scenarija. Mnoge su knjige napisane, i jo bi ih mnogo vie moglo biti napisano, o tome 115

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

na koji nain nesvjesno izranja u muko-enskim odnosima. Ali, kao to sam ve rekao, jednom kad shvatite korijen poremeaja, tada vie ne morate istraivati njegova bezbrojna oitovanja. Ukratko ponovno pogledajmo scenarij koji sam upravo opisao. Svaki izazov koji se u njemu javlja zapravo je preruena prilika za spasenje. Osloboenje od nesvjesnog mogue je na svakom stupnju razvoja toga procesa. Primjerice, enino neprijateljstvo moglo bi mukarcu predstavljati znak da iskorai iz stanja poistovjeenosti s umom, da se probudi u Sadanjem trenutku i postane prisutan - umjesto to se sve vie poistovjeuje s umom i to postaje sve nesvjesniji. Umjesto da bude tijelo bola, ena bi mogla biti svjesna i promatrati emocionalnu bol u vlastitoj nutrini, na taj nain pristupajui moi Sadanjeg trenutka i pokreui preobrazbu boli. To bi otklonilo kompulzivnu i automatsku projekciju tijela boli u vanjski svijet. Tada bi partneru mogla opisati svoje osjeaje. Naravno, nema nikakva jamstva da bi je on i sasluao, ali time bi dobio priliku da postane prisutan i svakako bi razruilo bezumni ciklus nesvjesna izraavanja starih obrazaca uma. Propusti li ena tu priliku, mukarac bi mogao promatrati vlastitu mentalno-emocionalnu reakciju koja se javlja na njezinu bol, vlastiti obrambeni stav, umjesto to bi bio ta reakcija. Mogao bi promatrati buenje vlastita tijela boli i tako u vlastite emocije unijeti svjesnost. Na taj bi nain nastao jasan i miran prostor iste svijesti - spoznaja, tihi svjedok, promatra. Ta svijest ne nijee bol, a ipak je s onu stranu njega. Omoguuje boli postojanje, a ipak je istodobno preobraava. Prihvaa sve i sve preobraava. Za enu bi se tako otvorila vrata kroz koja bi se u tom prostoru lako pridruila mukarcu. Ako ste u odnosu uvijek, ili barem najee, prisutni, to e za vaega partnera biti najvei izazov. On nee moi dugo podnositi vau prisutnost i ostati nesvjestan. Ako je spreman, proi e kroz vrata koja ste mu otvorili i pridruiti vam se. Ako nije spreman, razdvojit ete se kao ulje i voda. Svjetlost je previe bolna osobi koja eli ostati u tmini.
ZATO SU ENE BLIE PROSVJETLJENJU

blia prosvjetljenju od mukarca. Zato su mnoge drevne kulture nagonski odabrale enske likove ili usporedbe kako bi predstavljale ili opisivale bezoblinu i transcendentalnu stvarnost. Ta se stvarnost esto sagledava kao maternica koja rada sve stvoreno te ga odrava i hrani tijekom njegova ivota u obliku. U knjizi Tao Te Ching, jednoj od najdrevnijih i najmudrijih knjiga koja je ikada napisana, Tao, koji moemo prevesti kao Bie, opisuje se kao beskonana, vjeno prisutna majka svemira. Prirodno, ene su blie stvarnosti nego mukarci, budui da doslovce utjelovljuju Neoitovano. tovie, sva stvorenja i sve stvari na kraju se moraju vratiti Izvoru. Sve stvari nestaju u Taou. Samo on opstaje. Izvor se shvaa kao ensko, a ena se u psihologiji i mitologiji predstavlja svijetlim i mranim stranama enskog arhetipa. Boica ili boanska Majka posjeduje dva vida: daruje ivot, ali ga i oduzima. Kad um preuzme vlast, a ljudska bia izgube dodir sa stvarnou vlastite boanske sutine, o Bogu poinju razmiljati kao o mukom liku. U drutvu su prevladali mukarci, a ene su im podvrgnute. Ne zastupam povratak starijim enskim slikama boanskog. Neki se ljudi sada koriste pojmom Boice, umjesto Boga. Oni ponovno uspostavljaju ravnoteu izmeu mukog i enskog koja je odavno izgubljena i to je dobro. Ali to je samo prikaz i pojam, kojim se ljudi moda samo privremeno koriste, upravo kao to je karta ili znak pokraj puta privremeno koristan, ali, ako ste spremni spoznati stvarnost s onu stranu svih pojmova i slika, moe zapravo vie predstavljati prepreku nego pomo. Meutim, istina je da je energetska frekvencija uma u sutini muka. Um se odupire, bori se za prevlast, iskoritava, manipulira, napada, pokuava uhvatiti i posjedovati i tako dalje. Zato je tradicionalni Bog patrijarhalan, autoritativan lik koji nadzire, nerijetko bijesan mukarac pred kojim biste trebali biti u strahu, kao to govori Stari zavjet. Takav je Bog projekcija ljudskoga uma. Kako biste zakoraili s onu stranu uma i ponovno se povezali s dubljom stvarnou Bia, potrebne su vam sasvim razliite osobine: predanost, neprosudivanje, otvorenost koja prihvaa ivot, umjesto da mu se opire, sposobnost prihvaanja sviju stvari u ljubavni zagrljaj vlastite svijesti. Sve su te znaajke mnogo bliskije povezane sa enskim naelom. Dok je energija uma tvrda i kruta, energija Bia je mekana i popustljiva, pa ipak beskonano monija od uma. Um upravlja 117

Jesu li prepreke do prosvjetljenja iste za mukarca i enu? Da, ali je naglasak drukiji. Openito govorei, eni je lake osjetiti vlastito tijelo i biti u njemu, jer je po prirodi blia Biu i potencijalno 116

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

naom civilizacijom, dok je Bie zadueno za sveukupni ivot na naoj planeti i izvan nje. Bie je Inteligencija ije je vidljivo oitovanje fiziki svemir. Iako su ene potencijalno blie toj Inteligenciji, i mukarci joj mogu pristupiti u vlastitoj nutrini. U ovom razdoblju golema veina mukaraca i ena jo se nalaze pod vlau uma: poistovjeuju se s misliocem i tijelom boli. To, naravno, spreava prosvjetljenje i cvjetanje ljubavi. Kao openito pravilo, glavna prepreka za mukarce je misaoni um, a glavna prepreka za ene je tijelo bola, iako u nekim pojedinanim sluajevima moe biti i obratno, a kod nekih su ta dva imbenika podjednako snana.
RASTVARANJE KOLEKTIVNOG ENSKOG TIJELA BOLI

Zato je tijelo boli vea prepreka za ene? Tijelo boli najee posjeduje kolektivan, kao i osobni vid. Osobni vid su nagomilani ostaci emocionalne boli koje je ena pretrpjela u prolosti. Kolektivni vid je bol nakupljena u kolektivnoj ljudskoj psihi tijekom tisua godina bolesti, muenja, rata, ubojstava, okrutnosti, ludila i slino. Osobno tijelo boli svakoga ovjeka sudjeluje u kolektivnom. U kolektivnom tijelu boli postoje razliite niti. Primjerice, neke rase ili zemlje u kojima se pojavljuju krajnji oblici razdora i nasilja imaju tee kolektivno tijelo boli u odnosu na neke druge zemlje. Svatko tko posjeduje snano tijelo boli, a nije dovoljno svjestan da se s njim prestane poistovjeivati, ne samo da e trajno ili povremeno biti prisiljen ponovno oivjeti svoju emocionalnu bol, nego e takoer postati ili zloinac ili rtva nasilja, ovisno o tome je li tijelo boli aktivno ili pasivno. S druge strane, ti ljudi su potencijalno blii prosvjetljenju. Naravno, taj se potencijal ne mora nuno ostvariti, ali ako ste zarobljeni u nonoj mori vjerojatno ete osjetiti snaniji poticaj da se probudite od one osobe koja prolazi samo kroz uspone i padove obinoga sna. Osim osobnog tijela boli, svaka ena sudjeluje u onom to bi se moglo opisati kao kolektivno tijelo boli - osim ako nije potpuno svjesna. To kolektivno tijelo sadri nagomilanu bol koji su ene osjetile zbog podjarmljenosti mukarcima, kroz ropstvo, iskoritavanje, silovanje, raanje, gubitak djeteta i slino, tijekom tisua godina. Emocionalna ili tjelesna bol koja kod mnogih ena prethodi 118

mjesenici ili je prati predstavlja tijelo boli u svom kolektivnom vidu, koje se u to vrijeme budi iz sna, iako se moe probuditi i u drugim razdobljima. Ono ograniava slobodan tijek ivotne energije kroz tijelo, a mjesenica je tjelesni oblik tog tijeka. Zadrimo se nakratko na tom predmetu da vidimo kako mjesenica moe postati prilika za prosvjetljenje. U doba mjesenice enu nerijetko prevlada tijelo boli. Ono posjeduje iznimno snaan energetski naboj koji vas lako moe privui kako biste se s njim poistovjetili, iako toga niste svjesni. Tada enom aktivno vlada energetsko polje koje zaokuplja njezin unutarnji prostor i pretvara se da ste to vi. Govori kroz vas, djeluje kroz vas, misli kroz vas. Stvorit e u vaem ivotu negativne situacije tako da se moe hraniti njihovom energijom. eli jo vie bola u bilo kojem obliku. Taj sam proces ve opisao. Moe biti opak i razoran. To je ista bol iz prolosti - i to niste vi. Broj ena koje se sada pribliavaju potpuno svjesnom stanju vei je od broja mukaraca, a u nadolazeim e godinama rasti jo bre. Mukarci ih na kraju mogu sustii, ali prilino dugo vremena postojat e provalija izmeu svjesnosti mukaraca i svjesnosti ena. ene ponovno preuzimaju funkciju koja je njihovo pravo po roenju i zato je proces kojim to postiu prirodniji nego kod mukaraca: a funkcija im je biti most izmeu oitovanog svijeta i onog Neoitovanog, izmeu tjelesnosti i duha. Va je glavni zadatak kao ene preobraziti tijelo boli, tako da se vie ne postavlja izmeu vas i vaega istinskog ja, sutine onoga tko vi jeste. Naravno, takoer se morate pozabaviti i s drugom preprekom na putu do prosvjetljenja, a to je misaoni um, ali snana prisutnost kojom zraite bavei se tijelom boli takoer e vas osloboditi od poistovjeenosti s umom. Najvanije to morate zapamtiti je ovo: sve dok se poistovjeujete na temelju bola, ne moete ga se osloboditi. Sve dok dio vaeg osjeaja vlastitog ja sudjeluje u vaoj emocionalnoj boli, nesvjesno ete se opirati ili potkopavati svaki vlastiti pokuaj iscjeljivanja te boli. Zato? Prilino jednostavno zato to elite ouvati cjelinu vlastita bia, a bol je postala va vaan dio. To je nesvjestan proces, a jedini nain na koji ga moete prevladati jest da ga osvijestite. Shvatite li iznenada da ste vezani uz svoju bol, to moe biti prilino zaprepaujua spoznaja. Onoga trenutka kad to spoznate, 119

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

raskinuli ste vezanost. Tijelo boli je energetsko polje, gotovo nalik biu, koje se privremeno nastanilo u vaem unutarnjem prostoru. To je zarobljena ivotna energija to vie ne tee. Naravno, tijelo boli postoji zbog nekih stvari koje su se dogodile u prolosti. Ono u vama proivljava prolost, a poistovjetite li se s njim, poistovjetili ste se s prolou. Identitet rtve je uvjerenje kako je prolost monija od sadanjosti, to je sasvim suprotno istini. To je uvjerenje kako su drugi ljudi i njihovi postupci odgovorni za ono tko ste vi sada, za vau emocionalnu bol ili za vau nesposobnost da budete vlastito istinsko ja. Istina je da je jedna jedina mo koja postoji obuhvaena Sadanjim trenutkom: a to je mo vae prisutnosti. Jednom kad to spoznate, takoer ete spoznati da ste sada vi odgovorni za svoj unutarnji prostor - nitko osim vas - te da prolost ne moe biti jaa od moi Sadanjeg trenutka.

nesvjesnog, budui da su obuzete kolektivnim enskim tijelom boli. Jednom, meutim, kad dosegnete stanovitu razinu svijesti, to moete preokrenuti, stoga umjesto da postanete nesvjesni, postat ete svjesniji. Ve sam opisao temeljni proces, ali dopustite mi da vas ponovno provedem kroz njega, ovaj put s osobitim naglaskom na kolektivno ensko tijelo boli. Kad znate da vam se pribliava mjesenica, prije nego to osjetite prve znakove onoga to se uobiajeno naziva predmenstrualnom napetou, odnosno buenjem kolektivnog enskog tijela boli, postanite veoma budni i to je potpunije mogue boravite u svom tijelu. Kad se pojave prvi znaci, morate biti dovoljno budni kako biste ih zaskoili prije nego to vas prevladaju. Primjerice, prvi znak moe biti iznenadna, snana razdraljivost ili bljesak bijesa ili neki iskljuivo tjelesni simptom. to god bilo, zaskoite ga prije nego to ovlada vaim razmiljanjem ili ponaanjem. To jednostavno znai usmjeriti svjetlost pozornice vae pozornosti prema njima. Ako je rije o emociji, osjetite snaan energetski naboj u njezinoj pozadini. Znajte da je to tijelo boli. Istodobno budite svjesnost, odnosno budite svjesni svoje svjesne prisutnosti i osjeajte njezinu mo. Svaka emocija u koju unesete svoju prisutnost brzo e se stiati i preobraziti. Ako je rije o iskljuivo tjelesnom simptomu, panja koju mu posvetite sprijeit e ga da se pretvori u emociju ili misao. Ostanite budni i ekajte sljedei znak tijela boli. Pojavi li se, zaskoite ga na isti nain kao prije. Kasnije, kad se tijelo boli potpuno probudi iz svoga usnula stanja, moda ete u svom unutarnjem prostoru na neko vrijeme, tijekom nekoliko dana, doivjeti iskustvo znatne uznemirenosti. Kakav god oblik uzelo, ostanite prisutni. Posvetite mu nepodijeljenu panju. Promatrajte uznemirenost u sebi. Znajte da je ondje. Drite se te spoznaje i budite svjesni. Zapamtite: ne dopustite tijelu boli da se koristi vaim umom i preuzme vlast nad vaim razmiljanjem. Promatrajte ga. Izravno osjetite njegovu energiju u svojoj nutrini. Kao to znate, nepodijeljena panja znai prihvaanje. Do preobrazbe dolazi neprekinutom pozornou i prihvaanjem. Tijelo boli preobraava se u blistavu svijest, upravo kao to se komad drveta, stavljen u vatru ili u njezinu blizinu, pretvara u vatru. Mjesenica e tada postati ne samo radostan i ispunjavajui izraz vae enstvenosti, nego takoer i sveto razdoblje preobrazbe, kad se u vama 121

Poistovjeenost vas, dakle, spreava da se uhvatite ukotac s tijelom boli. Neke ene koje su ve dovoljno svjesne tako da su na osobnoj razini mogle odbaciti identitet rtve i dalje se dre kolektivnog identiteta rtve: svega onoga to su mukarci uinili enama. U pravu su - ali su i u krivu. U pravu su utoliko to je kolektivno ensko tijelo boli najveim dijelom nastalo zbog mukog nasilja nad enama te zbog potiskivanja enskog naela na cijeloj planeti tijekom mnogih tisuljea. U krivu su utoliko to osjeaj vlastitog ja temelje na toj injenici i tako ostaju u zarobljenitvu kolektivnog identiteta rtve. Dri li se ena jo bijesa, negodovanja ili osuivanja, dri se svoga tijela boli. To joj moe pruati utjean osjeaj identiteta, solidarnosti s drugim enama, ali je dri u okovima prolosti i onemoguuje joj pristup vlastitoj sutini i istinskoj moi. Izdvoji li se ena od mukaraca, time potie osjeaj odvojenosti, a tako jaa ego. to je ego snaniji, to ste udaljeniji od svoje istinske prirode. Stoga se ne koristite tijelom boli kako biste dobili identitet. Umjesto toga, koristite se njime kako biste se prosvijetlili. Preobrazite ga u svjesnost. Jedno od najboljih razdoblja za to jest mjesenica. Vjerujem da e, u nadolazeim godinama, mnoge ene tijekom toga razdoblja ui u potpuno svjesno stanje. Najee je to za mnoge ene razdoblje 120

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

rada nova svijest. Tada e zablistati vaa istinska priroda, i u svom enskom vidu Boice i u svom transcendentalnom vidu boanskog Bia koje vi jeste s onu stranu dvojnosti mukog i enskog. Ako je va muki partner dovoljno svjestan, moe vam pomoi u toj praksi koju sam upravo opisao, tako to e upravo u tom razdoblju odravati frekvenciju snane prisutnosti. Ostane li prisutan kad god vi zapadnete u nesvjesno poistovjeivanje s tijelom boli, to se moe dogoditi, i dogaat e se u poetku, moi ete mu se brzo pridruiti u tom stanju. To znai - kad god tijelo boli privremeno preuzme vlast nad vama, bez obzira doe li do toga tijekom mjesenice ili u nekom drugom razdoblju, partner nee pogreno smatrati da ste to vi. ak i ako ga tijelo boli napadne, kao to vjerojatno hoe, nee reagirati kao da ste to vi, nee se povui ili podii nekakvu vrstu obrane. Zadrat e prostor snane prisutnosti. Za preobrazbu nita drugo nije potrebno. Drugi put vi ete uspjeti isto to uiniti za svoga partnera ili mu pomoi da ponovno prisvoji vlastitu svijest oduzevi je umu, tako to ete mu privui panju na ovdje i sad kad god se poistovjeti sa svojim razmiljanjem. Na taj nain, medu vama e se pojaviti trajno energetsko polje iste i visoke frekvencije. U tom polju ne moe preivjeti nijedan privid, bol, sukob, nita od onoga to niste vi, nita od onoga to nije ljubav. To predstavlja ispunjenje boanske, nadosobne svrhe vaega odnosa. To energetsko polje postaje vrtlog svjesnosti koji e privui i mnoge druge ljude.

vas privlai prema suprotnom energetskom polaritetu, bez obzira na to koliko ste prosvijetljeni. Ali u tom stanju unutarnje povezanosti tu silu katkad osjeate na povrini ili periferiji svoga ivota. Sve to vam se dogodi u tom stanju pomalo je nalik tome. Cijeli svijet nalikuje na valove ili mrekanje povrine prostranog i dubokog oceana. Vi ste taj ocean, a naravno, istodobno ste i taj val, ali val koji je spoznao svoj istinski identitet, spoznao da je ocean, a u usporedbi s tom prostranou i dubinom, svijet valova i mrekanja uope nije toliko vaan. To ne znai da niste duboko povezani s drugim ljudima ili sa svojim partnerom. Zapravo, duboko moete biti povezani samo ako ste svjesni Bia. Budui da dolazite iz Bia, u stanju ste usredotoiti se na ono to je s onu stranu koprene oblika. U Biu su muko i ensko jedno. Va e oblik moda i dalje imati stanovite potrebe, ali Bie nema nijednu. Bie je ve potpuno i cjelovito. Ispunite li te potrebe, to je prekrasno, ali vaem dubokom unutarnjem stanju to uope nije vano. Stoga je prosvijetljenoj osobi savreno mogue, nije li ispunjena njezina potreba za mukim ili enskim polaritetom, osjetiti nedostatak ili nepotpunost na vanjskoj razini svoga bia, dok je istodobno iznutra potpuna, ispunjena i spokojna. Je li u potrazi za prosvjetljenjem opredjeljenje za homoseksualnost pomo ili prepreka, ili takvo opredjeljenje nema nikakva znaenja? Dok se pribliavate odraslom dobu, nesigurnost u pogledu vlastite seksualnosti koja se pojavi nakon spoznaje da ste drukiji od drugih, moe vas prisiliti da raskinete poistovjeenost s drutveno uvjetovanim obrascima razmiljanja i ponaanja. To automatski podie razinu vae svijesti iznad razine nesvjesnog na kojoj se nalazi veina ljudi, koji bez pitanja prihvaaju sve naslijeene obrasce. U tom smislu homoseksualnost moe predstavljati pomo. Ako ste do stanovita stupnja izopenik, netko tko se ne uklapa medu druge ljude ili koga iz bilo kojeg razloga drugi odbacuju, ivot e vam biti tei, ali ete na taj nain biti u prednosti kad je rije o prosvjetljenju. Takve vas situacije gotovo silom izvlae iz nesvjesnog. S druge strane, razvijete li tada identitet utemeljen na homoseksualnosti, izbjegli ste jednoj zamci samo kako biste upali u drugu. Igrat ete uloge i igre kojima e upravljati mentalna slika to je imate o sebi kao homoseksualnoj osobi. Tada ete postati nesvjesni. Postat 123

ODRECITE SE ODNOSA SA SOBOM Kad je ovjek potpuno osvijeten, hoe li i dalje imati potrebu za nekim odnosom? Hoe li mukarac osjetiti privlanost prema eni? Hoe li se ena i dalje osjeati nepotpunom bez mukarca? Bili prosvijetljeni ili ne, vi ste ili mukarac ili ena, stoga na razini identiteta u svijetu oblika niste potpuni. Vi ste jedna polovica cjeline. Tu nepotpunost osjeate kao muko-ensku privlanost, silu koja 122

MO SADANJEG TRENUTKA

DEVETO

POGLAVLJE

ete nestvarni. Ispod maske svoga ega postat ete vrlo nesretni. Dogodi li vam se to, homoseksualnost e postati zapreka. Ali vi, naravno, uvijek dobivate jo jednu priliku. Trenutna nesrea moe predstavljati snanu budnicu. Nije li tono da morate imati dobar odnos sa sobom i voljeti sebe prije nego to uspijete ostvariti ispunjavajui odnos s drugom osobom? Ne moete li se osjeati ugodno dok ste sami, trait ete odnos kako biste prikrili tu nelagodu. Moete biti sigurni kako e se ta nelagoda ponovno pojaviti u odnosu, u nekom drugom obliku, te ete vjerojatno partnera smatrati odgovornim za nju. Jedino to zapravo trebate uiniti jest potpuno prihvatiti taj trenutak. Tada ete se ovdje i sada osjeati lagodno. Ali, je li vam uope potreban odnos sa sobom? Zato ne biste jednostavno mogli biti to to jeste? Kad imate odnos sa sobom, razdvojeni ste na dvoje: ja ima odnos sa mnom, postoje subjekt i objekt. Ta dvojnost stvorena umom temeljni je uzrok svih nepotrebnih sloenosti, svih problema i sukoba u vaemu ivotu. U stanju prosvjetljenja vi ste to to jeste - vi i vae stapaju se u jedno. Vi ne prosuujete sebe, ne osjeate saaljenje prema sebi, niste ponosni na sebe, ne volite sebe, ne mrzite se i tako dalje. Rascijep izazvan svijeu koja razmilja sama o sebi je iscijeljen, njegova je kletva otklonjena. Vie nema ja koje trebate tititi, braniti ili hraniti. Kad dosegnete prosvjetljenje, nestaje odnosa sa sobom. Jednom kad se tog odnosa odreknete, svi e vai drugi odnosi postati ljubavni.

S ONU STRANU SREE I NESREE NALAZI SE SPOKOJSTVO

UZVIENIJE DOBRO ONKRAJ DOBRA I ZLA

Postoji li razlika izmeu sree i unutarnjeg spokojstva? Postoji. Srea ovisi o uvjetima koje smatramo pozitivnim; unutarnje spokojstvo ne ovisi o njima. Nije li mogue privui samo pozitivne uvjete u svoj ivot? Ako su na stav i razmiljanje uvijek pozitivni, u ivotu bi nam se trebale dogaale samo pozitivne stvari i situacije, zar ne? Znate li uistinu to je pozitivno, a to je negativno? Moete li sagledati cjelovitu sliku? Mnogo je ljudi kod kojih se pokazalo kako je ogranienje, neuspjeh, gubitak, bolest ili bol u kojem god obliku se pojavila najbolji uitelj. To ih je nauilo da otpuste lane slike o sebi te umjetne ciljeve i elje ega. Tako su dosegli dubinu, poniznost i suosjeanje. Postali su stvarniji. Kad god vam se dogodi neto negativno, u tom je dogaaju prikrivena vana pouka, iako je moda u tom trenutku neete uoiti. ak i kratka bolest ili nesrea mogu vam pokazati to je stvarno, a to nestvarno u vaem ivotu, to je u konanici vano, a to nije. Sagledani s uzvienijeg stajalita, uvjeti su uvijek pozitivni. Preciznije govorei, nisu ni pozitivni ni negativni. Takvi su kakvi jesu. ivite li u potpunom prihvaanju onoga to jest to je jedini zdrav nain ivota u vaem ivotu vie nema dobrog ni loeg. Postoji samo vie dobro - koje obuhvaa i ono loe. Sagledano, meutim, sa

124

125

MO SADANJEG TRENUTKA

DEVETO POGLAVLJE

stajalita uma, postoji dobro i loe, ono to nam se svia i ono to nam se ne svia, ljubav i mrnja. Tako se u Knjizi Postanka govori da Adamu i Evi vie nije bilo doputeno prebivati u raju, nakon to su jeli od stabla spoznaje dobra i zla. To mi nalikuje na nijekanje i varanje samoga sebe. Kad se meni ili nekom tko mije blizak dogodi neto strano nesrea, bolest, bol ili smrt mogu se pretvarati da to nije loe, ali ostaje injenica da jest loe, pa zato to nijekati? Vi se ne pretvarate, samo omoguujete da bude takvo kakvo jest, i to je sve. To omoguavanje odvodi vas s onu stranu uma s njegovim obrascima otpora koji stvaraju pozitivno-negativne polaritete. To je sutinski vid opratanja. Opratanje za sadanjost vanije je od opratanja prolosti. Oprostite li u svakom trenutku - dopustite li mu da bude takav kakav jest - nee se gomilati negodovanje koje ete morati nekome oprostiti u nekom kasnijem trenutku. Prisjetite se kako ovdje ne govorimo o srei. Primjerice, ako vam je umrla voljena osoba ili sami osjeate kako vam se pribliava smrt, ne moete biti sretni. To je nemogue. Ali moete biti spokojni. Moda ete biti tuni i plakati, ali ako ste se odrekli otpora, u pozadini tuge osjetit ete duboku vedrinu, spokojstvo, svetu prisutnost. To je zraenje Bfa, unutarnji mir, dobro koje nema suprotnosti. A to ako je rije o situaciji u kojoj neto mogu poduzeti? Kako joj mogu dopustiti da postoji, a istodobno je mijenjati? Uinite ono to morate uiniti. U meuvremenu prihvatite ono to postoji. Budui da su um i otpor istoznanice, prihvaanje vas istoga trenutka oslobaa prevlasti uma i tako ponovno povezuje s Biem. Posljedica toga je smanjivanje djelovanja uobiajenih motivacija ega za djelovanje - strah, pohlepa, kontrola, obrana ili pothranjivanje lanog osjeaja vlastitog ja. Sada svime upravlja inteligencija koja je mnogo vea od uma i tako u vau aktivnost ulazi drukija kvaliteta svijesti. Prihvatite sve ono to vam se pojavi, utkano u obrazac vae sudbine, jer to bi prikladnije moglo ispuniti vae potrebe? To je prije dvije tisue godina napisao Marko Aurelije, jedan od iznimno rijetkih ljudskih bia koje je posjedovalo i svjetovnu mo i mudrost. 126

ini se kako je veini ljudi potrebno iskusiti velike patnje prije nego to se odreknu otpora i prihvate - prije nego to oproste. im to uine, dogodit e se jedno od najveih uda: buenje svjesnosti Bia kroz ono to se doima kao zlo, preobrazba patnje u unutarnji mir. Konani uinak svega zla i patnje u svijetu jest u tome to e prisiliti ljude da spoznaju tko oni jesu s onu stranu imena i oblika. Na taj nain, ono to sa svoga ograniena stajalita smatramo zlom zapravo je dio vieg dobra koje nema suprotnosti. Meutim, to se moe ostvariti samo putem opratanja. Dok ne oprostite, zlo nije doivjelo otkupljenje i stoga ostaje zlo. Opratanjem, koje u sutini oznaava prepoznavanje nestvarnosti prolosti i omoguavanje Sadanjem trenutku da bude takav kakav jest, udo preobrazbe dogaa se ne samo u nutrini, nego i u vanjskome svijetu. Tihi prostor snane prisutnosti izranja i u vama i oko vas. Tko god i to god ude u to polje svijesti, osjetit e njezin utjecaj, katkad vidljivo i neposredno, katkad na dubljim razinama, kad se vidljive promjene kasnije dogaaju. Vi rastvarate nesklad, iscjeljujete bol, rasprujete nesvjesno - nita ne inei jednostavno postojei i drei se frekvencije snane prisutnosti.

OKONANJE IVOTNE DRAME Moe li u tom stanju prihvaanja i unutarnjeg mira u va ivot ipak ui neto to bismo sa stajalita obine svijesti nazvali loim, iako ga vi moda ne biste tako nazvali? Veina takozvanih loih stvari koje se dogaaju ljudima u ivotu dogaaju se zbog neosvijetenosti. Njih sami stvaramo ili, bolje reeno, stvara ih ego. O tim stvarima katkad govorim kao o drami. Kad ste potpuno svjesni, u vaem se ivotu vie ne odvija drama. Dopustite mi da vas ukratko podsjetim na to kako ego djeluje i kako stvara dramu. Ego je neprimjetan um koji upravlja vaim ivotom kad niste prisutni kao svjesni svjedok, kao promatra. Ego sebe doivljava kao odvojeni djeli u neprijateljskom svemiru, bez ikakve stvarne unutarnje 127

MO SADANJEG TRENUTKA

DEVETO POGLAVLJE

povezanosti s bilo kojim drugim biem, okruen mnotvom ega koje smatra ili potencijalnom prijetnjom ili ih pokuava iskoristiti za vlastite svrhe. Temeljni obrasci ega smiljeni su kako bi se borili protiv vlastitog duboko ukorijenjenog straha i osjeaja da mu neto nedostaje. Ti obrasci su otpor, kontrola, mo, pohlepa, obrana, napad. Neke strategije ega iznimno su pametne, pa ipak nikada zapravo ne razrjeavaju nijedan njegov problem, jednostavno zato to je ego sm po sebi problem. Kad se dva ili vie ega udrui u osobnim odnosima, organizacijama ili ustanovama, prije ili kasnije ponu se dogaati loe stvari. To ukljuuje kolektivno zlo kao to su rat, genocid i izrabljivanje do kojih dolazi zahvaljujui masovnoj neosvijetenosti. tovie, mnoge vrste bolesti uzrokuje trajan otpor ega koji stvara ogranienja i zapreke u protoku energije kroz tijelo. Kad se ponovno poveete s Biem, kad vie ne upravlja um, prestajete stvarati te potekoe. Vie ne stvarate dramu, niti sudjelujete u njoj. Kad god se zdrue dva ili vie ega, dolazi do drame. Ali ak i ako ivite potpuno sami, ipak ete stvarati vlastitu dramu. Drama je kad se saalijevate. Drama je kad se osjeate krivima ili tjeskobnima. Dopustite li prolosti ili budunosti da zamagle sadanjost, stvarate vrijeme, psiholoko vrijeme - a od toga se stvara drama. Kad god ne potujete Sadanji trenutak tako to ete mu dopustiti da postoji, vi stvarate dramu. Veina je ljudi zaljubljena u vlastitu ivotnu dramu. Njihova pria predstavlja njihov identitet. Ego upravlja njihovim ivotom. Cijeli su osjeaj vlastitoga ja uloili u ego. ak i potraga za odgovorom, rjeenjem ili iscjeljenjem - najee uzaludna - postaje dio drame. Ono ega se takvi ljudi najvie boje jest okonanje vlastite drame. Sve dok su poistovjeeni s umom, najvie se plae vlastita buenja i najvie mu se opiru. ivite li s potpunim prihvaanjem onoga to jest, to je kraj drame u vaem ivotu. Nitko se ne moe svaati s vama, bez obzira koliko se trudili. Ne moete se svaati s potpuno svjesnom osobom. Svaa podrazumijeva poistovjeenje s umom i mentalni stav, kao i otpor te reakciju na stav druge osobe. Posljedica jest da se potpune suprotnosti uzajamno energiziraju. To je mehanika nesvjesnog. Vi i dalje jasno i vrsto moete iznijeti svoj stav, ali iza njega nee biti nikakve 128

reaktivne sile, obrane ili napada. Stoga se iznoenje stava nee pretvoriti u dramu. Kad ste potpuno svjesni, prestajete ulaziti u sukobe. Onaj tko je u zajednitvu sa sobom ne moe ak ni zamisliti sukob, tvrdi se u Teaju udesa. To se ne odnosi samo na sukob s drugim ljudima, nego jo vie na sukob u vlastitoj nutrini, kojeg nestaje kad vie nema nikakvih nesklada izmeu zahtjeva i oekivanja vlastita uma i onoga to jest. NEPOSTOJANOST I IVOTNI CIKLUSI Meutim, sve dok se nalazite u tjelesnoj dimenziji, dok ste povezani s kolektivnom ljudskom psihom, tjelesni je bol - iako rijetko - jo mogu. Tjelesni bol ne treba mijeati s patnjom, mentalno-emocionalnom boli. Sveukupnu patnju stvara ego svojim otporom. Takoer, sve dok se nalazite u toj dimenziji, jo ste podloni njezinoj ciklikoj prirodi i zakonu nepostojanosti sviju stvari, ali to vie ne smatrate loim - to jednostavno postoji. Doputajui svim stvarima da postoje, otkriva vam se dublja dimenzija ispod igre suprotnosti, otkriva se kao trajna prisutnost, nepromjenjiva duboka tiina, radost bez uzroka onkraj dobrog i loeg. To je radost Bia, Bojeg spokojstva. Na razini oblika postoje raanje i smrt, stvaranje i razaranje, rast i rastvaranje naizgled razdvojenih oblika. To se posvuda oituje: u ivotnom ciklusu zvijezde ili planete, fizikog tijela, stabla, cvijeta; u uzdizanju i propasti naroda, politikih sustava i civilizacija te u neminovnim ciklusima dobitka i gubitka u ivotu pojedinaca. To su ciklusi uspjeha, kad vam stvari sme dolaze, kad napreduju, te ciklusi neuspjeha, kad se sue ili raspadaju, a vi ih morate pustiti da odu kako biste napravili mjesto za nove stvari to e se pojaviti ili za odvijanje preobrazbe. Drite li se vrsto starih stvari i opirete li se, to znai da odbijate tei tijekom ivota, pa ete zato patiti. Nije istina da je put prema gore dobar, a put prema dolje lo, osim prema prosudbama uma. Rast se najee smatra pozitivnim, ali nita ne moe rasti zauvijek. Kad bi rast bilo koje vrste trajao do u beskonanost, u konanici bi postao udovian i razoran. Kako bi dolo do novoga rasta, potrebno je rastvaranje. Jedno ne moe postojati bez drugoga. 129

MO SADANJEG TRENUTKA

DEVETO POGLAVLJE

Kretanje ciklusa prema dolje apsolutno je sutinsko za duhovno ostvarenje. Kako bi vas privukla duhovna dimenzija, morate na nekoj razini jako pogrijeiti ili iskusiti neki veliki gubitak ili bol. Ili e neki uspjeh postati isprazan i besmislen, tako da e se pretvoriti u neuspjeh. Neuspjeh se krije u svakom uspjehu, a uspjeh u svakom neuspjehu. Naravno, na ovom svijetu, to znai na razini oblika, svatko prije ili kasnije doivi neuspjeh te se svako postignue na kraju izjalovi. Svi su oblici netrajni. I dalje moete biti aktivni i uivati u oitovanju i stvaranju novih oblika i okolnosti, ali se neete poistovjeivati s njima. Nisu vam potrebni da biste utemeljili vlastiti identitet. Oblici i okolnosti nisu va ivot - nego samo vaa ivotna situacija. I vaa je tjelesna energija podlona ciklusima. Ne moe uvijek biti na svom vrhuncu. Izmjenjuju se razdoblja niske i visoke razine energije. Bit e razdoblja kad ete biti iznimno aktivni i stvaralaki, ali moe biti i razdoblja kad e se initi da sve stoji na mjestu, kad vam se ini da nikamo ne idete i da nita ne postiete. Ciklus moe trajati od nekoliko sati do nekoliko godina. Postoje veliki ciklusi te manji u okviru velikih. Mnoge bolesti se stvaraju zbog opiranja ciklusu slabe energije, koji je osobito vaan za obnavljanje. Prisila da neto radite i sklonost da osjeaj vlastite vrijednosti i identitet temeljite na vanjskim imbenicima, kao to su postignua, neizbjean je privid sve dok se poistovjeujete s umom. Zato vam je teko ili nemogue prihvatiti cikluse slabe energije i dopustiti im postojanje. Inteligencija organizma u takvim sluajevima moe preuzeti stvari u svoje ruke, to je samozatitna mjera, te stvoriti bolest kako bi vas prisilila da zastanete, tako da moe doi do nune obnove. Ciklika priroda svemira blisko je povezana s netrajnou sviju stvari i situacija. To je bio sredinji dio Buddhina uenja. Sva stanja iznimno su nepostojana i neprestano se mijenjaju ili, kako je on to izrazio, netrajnost je znaajka svakog stanja, svake situacije s kojom ete se u ivotu susresti. Situacije e se promijeniti, nestati, ili njima vie neete biti zadovoljni. Netrajnost je sredinji dio i Isusova uenja: Ne sabirajte sebi blago na zemlji, gdje ga izgriza moljac i ra; gdje lopovi prokopavaju zidove i kradu ga! Sve dok umom prosuujete da je neko stanje dobro, bez obzira je li rije o odnosu, imutku, drutvenoj ulozi, mjestu ili fizikom 130

tijelu, um se vee uz njega i poistovjeuje se s njim. Tada ste sretni, dobro se osjeate i takvo stanje moe postati dio onoga to jeste ili to mislite da jeste. Ali u ovoj dimenziji, gdje moljac i hrda izgrizaju blago, nita ne traje zauvijek. Ili ga nestaje ili se mijenja ili dolazi do zamjene polariteta: isto stanje koje je juer ili prethodne godine bilo dobro iznenada se, ili postepeno, pretvorilo u neto loe. Ista situacija koja vas je usreivala sada u vama izaziva nesreu. Dananji napredak sutra postaje jalov. Sretno vjenanje i medeni mjesec vode do nesretnog razvoda ili nesretnog zajednikog ivota. Ili situacija nestaje, pa ste zato nesretni. Kad se stanje ili situacija uz koje se um vezao i poistovjetio promijene ili nestanu, um to ne moe prihvatiti. vrsto se dri biveg stanja i opire se promjeni, kao da vam je netko otrgnuo ruku ili nogu. Ima sluajeva kada ljudi koji su izgubili sav novac ili im je uniten dobar glas poine samoubojstvo. To su krajnji sluajevi. Drugi postaju samo duboko nesretni ili se razbole kad god u njihovu ivotu doe do velikog gubitka. Ne uspijevaju shvatiti kako izmeu njihova ivota i ivotne situacije postoji razlika. Nedavno sam itao o uvenoj glumici koja je umrla u dobi od oko osamdeset godina. Kad je njezina ljepota poela nestajati, naruena starenjem, postala je oajniki nesretna i povukla se od svijeta. I ona se poistovjetila s vanjskim stanjem: tjelesnim izgledom. To stanje ju je najprije usreivalo, a zatim je gurnulo u nesreu. Da je bila u stanju povezati se s bezoblinim i bezvremenim unutarnjim ivotom, mogla je vedro i spokojno promatrati nestajanje vanjskog oblika. tovie, vanjski oblik proputao bi sve vei sjaj unutarnje svjetlosti koja izvire iz njezine bezvremene, istinske prirode, tako da joj ljepota ne bi nestala, nego bi se jednostavno preobrazila u duhovnu ljepotu. Meutim, nitko joj nije rekao da je to mogue. Najvanija vrsta znanja jo nije iroko dostupna.

Buddha je nauavao kako je ak i srea dukkha palijska* rije koja oznaava patnju ili nezadovoljstvo. Neodvojiva je od svoje
Pali, izumrli indijski jezik kojim su pisane neke budistike svete knjige; potekao iz staroindijskog jezika; njeguju ga kao jezik religije budistiki redovnici na Cejlonu, u Burmi i drugim mjestima (prim. prev.)

131

MO SADANJEG TRENUTKA

DEVETO POGLAVLJE

suprotnosti. To znai da su srea i nesrea zapravo jedno. Razdvaja ih samo privid vremena. To nije neto negativno, nego jednostavno prepoznavanje prirode stvari, tako da cijeloga ivota ne tragate za prividom. Nije rije ni o tome da vie ne biste trebali potovati ugodne i prekrasne stvari ili stanja. Ali kroz njih traiti neto to vam oni ne mogu dati - identitet, osjeaj trajnosti i ispunjenja - recept je za razoarenje i patnju. Cijela oglaivaka industrija i potroako drutvo sruilo bi se kad bi se ljudi prosvijetlili i kad vie ne bi svoj identitet pronalazili u stvarima. to vie na taj nain traite sreu, to e vam vie izmicati. U vanjskom svijetu nema niega to bi vas moglo zadovoljiti, osim privremeno i povrno, ali moda morate doivjeti gubitak mnogih iluzija kako biste spoznali istinu. Stvari i stanja mogu vam pruiti uitak, ali oni takoer izazivaju bol. Stvari i stanja mogu vam pruiti zadovoljstvo, ali ne mogu vam pruiti radost. Nita vam ne moe dati radost. Radost nema uzroka i izvire iznutra, kao radost Bia. Radost je sutinski dio unutarnjeg stanja spokojstva, stanja koje se naziva mirom Gospodnjim. To je vae prirodno stanje, a ne neto za to se tekom mukom morate truditi ili boriti kako biste to postigli. Mnogi ljudi nikada ne shvaaju kako ni u emu to rade, posjeduju ili postignu ne moe biti spasenja. U onima koji to shvaaju nerijetko se javlja zamorenost svijetom i depresija: ako vam nita ne moe pruiti istinsko zadovoljstvo, to onda ostaje emu bismo mogli teiti, kakva je uope svrha bilo ega? Starozavjetni prorok mora da je stigao do iste spoznaje kad je napisao: Vidjeh sve to je uraeno pod suncem i, gle, sve je to tatina i jurnjava za vjetrom. Dosegnete li tu toku, samo ste korak udaljeni od oaja - ali i korak od prosvjetljenja. Budistiki mi je redovnik jednom rekao: Sve ono to sam nauio tijekom dvadeset godina koje sam proivio kao redovnik mogu saeti u jednu jedinu reenicu: sve to se uzdie to i pada. Toliko znam. Mislio je, naravno, na ovo: nauio sam ne opirati se onomu to jest; nauio sam dopustiti Sadanjem trenutku da postoji i prihvatiti netrajnu prirodu sviju stvari i situacija. Tako sam pronaao spokojstvo. Ne opirati se ivotu znai prebivati u stanju milosti, lakoe i svjetlosti. Takvo stanje vie ne ovisi o stvarima koje su ili dobre ili loe. 132

To se ini gotovo proturjenim, ali kad nestane unutarnje ovisnosti o obliku, opi uvjeti vaega ivota i vanjski oblici uvelike se popravljaju. Stvari, ljudi ili uvjeti o kojima ste mislili da su vam potrebni kako biste bili sretni sada vam dolaze bez ikakve borbe ili napora, te slobodno uivate u njima i potujete ih - dok traju. Naravno da e sve te stvari proi, ciklusi e doi i otii, ali nestane li ovisnosti, nema vie ni straha. ivot tee s lakoom. Srea koju crpite iz nekog drugog izvora nikada nije jako duboka. Ona je samo blijedi odraz radosti Bia, vibrirajueg spokojstva koje pronalazite kad uete u stanje bez otpora. Bie vas odnosi s onu stranu potpunih suprotnosti uma te vas oslobaa ovisnosti o obliku. ak i ako se sve oko vas srui i nestane, vi ete i dalje osjeati duboku unutarnju jezgru spokojstva. Moda neete biti sretni, ali bit ete smireni.

KAKO SE KORISTITI NEGATIVNOU I ODREI JE SE

Sav unutarnji otpor ovjek doivljava kao negativnost u jednom ili drugom obliku. Sveukupna negativnost jest otpor. U ovom kontekstu te su dvije rijei gotovo istog znaenja. Negativnost obuhvaa sve, od razdraenosti ili nestrpljenja do divljeg bijesa, od depresivnog raspoloenja ili mrzovoljnog negodovanja do samoubojstvenog oajanja. Otpor katkad budi emocionalno tijelo boli, a u tom sluaju ak i manje vane situacije mogu stvoriti snanu negativnost, kao to su bijes, depresija i duboka tuga. Ego vjeruje da uz pomo negativnosti moe upravljati stvarnou i dobiti ono to eli. Vjeruje kako uz pomo negativnosti moe privui eljene uvjete ili unititi neeljene. Teaj o udesima s pravom istie kako, dok ste nesretni, postoji nesvjesno uvjerenje da vam nesrea kupuje ono to elite. Kad vi - um - ne biste vjerovali da vam je nesrea korisna, zar biste je stvarali? Naravno, injenica jest da nesrea nije korisna. Umjesto da privlai eljene situacije, ona ih spreava. Umjesto da rastvara neeljene, uva ih tamo gdje jesu. Njezina jedina korisna funkcija je jaanje ega i zato je ego voli. 133

MO SADANJEG TRENUTKA

DEVETO POGLAVLJE

Jednom kad se poistovjetite s nekim oblikom negativnosti, vie je ne elite pustiti, a na dubokoj, nesvjesnoj, razini ne elite pozitivnu promjenu. Ona bi zaprijetila vaem identitetu depresivne, bijesne ili duboko nesretne osobe. Zato u ivotu zanemarujete, nijeete ili potkopavate ono to je pozitivno. To je uobiajena pojava. Takoer je i bezumna. Negativnost je potpuno neprirodna. Ona je psihiki zagaiva i postoji duboka povezanost izmeu trovanja i unitenja prirode te goleme negativnosti koja se nakupila u kolektivnoj ljudskoj psihi. Nijedan drugi oblik ivota na ovoj planeti ne poznaje negativnost, samo ljudi, upravo kao to nijedan drugi ivotni oblik ne unitava i ne truje Zemlju koja ga odrava na ivotu. Jeste li ikada vidjeli nesretan cvijet ili hrastovo drvo pod stresom? Jeste li susreli depresivnog dupina, abu koja ima potekoa sa samopotovanjem, maku koja se ne moe opustiti ili pticu koja u sebi nosi mrnju i negodovanje? Jedine ivotinje koje povremeno mogu iskusiti neto nalik na negativnost ili pokazati znakove neurotinog ponaanja su one koje ive u bliskom dodiru s ljudima i tako se povezuju s ljudskim umom i njegovom ludou. Promatrajte bilo koju biljku ili ivotinju i dopustite im da vas naue prihvaanju onoga to jest, predavanju Sadanjem trenutku. Dopustite im da vas podue Biu. Da vas podue integritetu - to znai biti to to jeste, biti stvaran. Neka vas podue kako ivjeti i kako umrijeti te kako da od ivljenja i umiranja ne napravite problem. ivio sam s nekoliko majstora zena - a sve su to bile make. ak su me i patke poduile nekim vanim duhovnim poukama. Ve i samo promatranje njih predstavlja meditaciju. Kako spokojno plove, pomirene same sa sobom, potpuno prisutne u sadanjem trenutku, dostojanstvene i savrene, kakva samo mogu biti neumna stvorenja. Meutim, povremeno se dvije patke sukobe - katkad bez ikakva osobita razloga ili zato to je jedna od njih zalutala u osobni prostor druge. Bitka obino traje samo nekoliko sekunda, a tada se patke razdvoje, otplivaju u suprotnim smjerovima i nekoliko puta estoko zamahnu krilima. Tada nastave spokojno plivati, kao da se nita nije dogodilo. Kad sam to prvi put primijetio, iznenada sam shvatio da lepranjem krila oslobaaju viak energije, ne doputajui joj da ostane zarobljena u tijelu i da se pretvori u negativnost. To je prirodna 134

mudrost, a patkama je lako slijediti je jer nemaju um koji bi prolost nepotrebno odravao na ivotu, a zatim od nje izgradio identitet. Zar ne bi i negativna emocija takoer mogla obuhvaati vanu poruku? Primjerice, ako sam esto depresivan, to bi moda mogao biti znak kako neto ne valja s mojim ivotom i to bi me moglo nagnati da promotrim svoju ivotnu situaciju i unesem nekakve promjene. Stoga trebam sluati ono to mi emocije govore, a ne ih jednostavno odbaciti kao negativne. Da, negativne emocije koje se vraaju katkad sadre poruku, kao i bolesti. Ali sve promjene koje napravite, bez obzira jesu li povezane s poslom, odnosima ili okolinom, u krajnjem su samo kozmetiki zahvati, ako ne izranjaju iz promijenjene razine svijesti. A to se toga tie, to moe znaiti samo jedno: da postajete svjesniji. Dosegnete li stanoviti stupanj prisutnosti, vie vam nije potrebna negativnost da vam kae to vam je u stanovitoj ivotnoj situaciji potrebno. Ali sve dok negativnost uistinu postoji, koristite se njome. Koristite se njome kao nekom vrstom znaka koji vas podsjea da budete to prisutniji. Kako moemo sprijeiti pojavu negativnosti i kako je se moemo osloboditi kad se ve pojavi? Kao to sam rekao, njezino pojavljivanje sprijeit ete potpunom prisutnou. Ali, nemojte se obeshrabriti. Na ovoj planeti zasad je malo ljudi koji mogu odrati stanje trajne prisutnosti, iako su neki tome vrlo blizu. Vjerujem da e ih uskoro biti mnogo vie. Kad god zamijetite da se u vama probudio neki oblik negativnosti, ne promatrajte ga kao neuspjeh, nego kao koristan znak to vam govori: Probudi se. Ustani iz svoga uma. Budi prisutan. Postoji roman Aldousa Huxley pod nazivom Island (Otok), to ga je napisao u zrelijim godinama, kad se poeo jako zanimati duhovnim uenjima. U njemu pria priu o mukarcu koji je doivio brodolom u blizini udaljena otoka, odvojenog od ostatka svijeta. Na tom otoku ivi jedinstvena civilizacija. Neuobiajeno je to to su njegovi stanovnici, za razliku od ostalih na svijetu, zapravo mentalno zdravi. Prvo to mukarac zamijeti su raznobojne papige na stablima koje neprestano ponavljaju rijei: Panja. Ovdje i sad. Panja. Ovdje i sad. Kasnije saznajemo da su otoani nauili papige tim rijeima kako bi ih neprestano podsjeale da ostanu prisutni. 135

MO SADANJEG TRENUTKA

DEVETO POGLAVLJE

Stoga, kad god osjetite da se u vama budi negativnost, bez obzira na to je li uzrokovana vanjskim imbenikom, milju ili ak niim osobitim ega biste bili svjesni, prihvatite je kao da je glas to govori: Panja. Ovdje i sad. Probudi se. ak i najslabija razdraljivost je znaajna te je treba priznati i promotriti je, inae e doi do gomilanja nezamijeenih reakcija. Kao to sam ve rekao, moda ete je moi jednostavno odbaciti kad shvatite da ne elite u vlastitoj nutrini nositi to energetsko polje te da ne slui nikakvoj svrsi. Ali budite sigurni da ste je potpuno odbacili. Ne moete li je odbaciti, jednostavno prihvatite njezino postojanje i usmjerite panju na osjeaj, kao to sam rekao ranije. Alternativa odbacivanju negativne reakcije jest da je otklonite zamiljajui kako postajete sve otvoreniji vanjskom uzroku reakcije. Preporuujem vam da ovu metodu u poetku vjebate s malim, pa ak i beznaajnim stvarima. Recimo da u miru sjedite kod kue. Iznenada se s ulice zauje prodoran zvuk automobilskog alarma. Javlja se razdraenost. Koja je svrha te razdraenosti? Ba nikakva. Zato ste je izazvali? Niste vi, nego um. Razdraenost je potpuno automatska i potpuno nesvjesna. Zato ju je um stvorio? Zato to se dri nesvjesnog uvjerenja kako e njegov otpor, koji vi doivljavate kao neki oblik negativnosti ili nesree, na neki nain odagnati neeljeno stanje. Naravno, to je zabluda. Otpor koji stvara um, u ovom sluaju razdraenost ili bijes, daleko vie uznemiruje nego izvorni uzrok kojeg otpor pokuava razrijeiti. Sve se to moe pretvoriti u duhovnu praksu. Osjetite kako postajete prozirni, kao da nestaje vrstoa vaega materijalnog tijela. Sada dopustite buci, ili bilo kojem drugom uzroku negativne reakcije, da proe kroz vas. Vie se ne sudara sa vrstim zidom u vama. Kao to sam rekao, vjebajte ponajprije s malim stvarima. Automobilski alarm, lajanje psa, vritanje djece, prometna guva. Umjesto da u sebi podignete zid otpora u koji neprestano i bolno udaraju stvari koje se ne bi trebale dogaati, dopustite da sve to proe kroz vas. Netko vam kae neto grubo ili s namjerom da vas povrijedi. Umjesto da se prepustite nesvjesnoj reakciji ili negativnosti, kao to su napad, obrana ili povlaenje, dopustite da te rijei prou kroz vas. Ne odupirite se. Kao da vie nema nikoga tko bi mogao biti povrijeen. To je opratanje. Na taj nain postajete neranjivi. I dalje toj osobi 136

moete rei kako je njezino ponaanje neprihvatljivo, ako tako odluite. Ali ta osoba vie ne posjeduje mo kojom bi mogla nadzirati vae unutarnje stanje. Tada ste usidreni u vlastitoj moi - ne u neijoj tuoj, niti doputate da vaim osjeajima upravlja um. Bez obzira na to je li rije o automobilskom alarmu, gruboj osobi, poplavi, potresu ili gubitku sveukupnog imetka, mehanizam otpora uvijek je isti. Prakticiram meditaciju, posjeujem radionice, itam mnoge knjige o duhovnosti i pokuavam se ne opirati - ali upitate li me jesam li pronaao istinski i trajan unutarnji mir, iskren odgovor morao bi glasiti da nisam. Zato ga nisam pronaao? to bih drugo mogao uraditi? Vi jo tragate u vanjskom svijetu i ne moete iskoraiti iz obrasca traganja. Moda e vam sljedea radionica pruiti odgovor, moda neka nova tehnika. Rekao bih vam: ne tragajte za mirom. Ne tragajte ni za kojim drugim stanjem od onoga u kojem se sada nalazite, jer ete izazvati unutarnji sukob i nesvjesni otpor. Oprostite sebi to niste spokojni. Onoga trenutka kad potpuno prihvatite svoj ne-mir, on e se preobraziti u mir. Sve ono to potpuno prihvatite odvest e vas onamo, u spokojstvo. To je udo predavanja.

Moda ste uli izreku Okreni drugi obraz, kojom se veliki uitelj prosvjetljenja koristio prije dvije tisue godina. Pokuavao je simboliki prenijeti tajnu neopiranja i nereagiranja. Ta se njegova izjava odnosila, kao i sve ostale, samo na vau unutarnju stvarnost, a ne na vanjski oblik vaega ivota. Jeste li uli priu o Banzanu? Prije nego to je postao veliki majstor zena, mnogo je godina proveo u potrazi za prosvjetljenjem, ali mu je neprestano izmicalo. Tada je jednoga dana, hodajui trnicom, nauo razgovor izmeu mesara i kupca. Dajte mi najbolji komad mesa koji imate, rekao je kupac. A mesar je odvratio: Svaki komad mesa koji imam je najbolji. Ovdje nema komada koji ne bi bio najbolji. uvi to, Banzan se prosvijetlio. Vidim da ekate nekakvo objanjenje. Kad prihvatite ono to jest, znat ete kako je svaki komad mesa - svaki trenutak - najbolji. To je prosvjetljenje. 137

MO SADANJEG TRENUTKA

DEVETO POGLAVLJE

PRIRODA SUOSJEANJA Zakoraivi s onu stranu suprotnosti stvorenih umom, postajete nalik na duboko jezero. Vanjska situacija vaega ivota i sve ono to se ondje dogaa predstavljaju povrinu jezera. Katkad je mirna, katkad uzburkana i opasna, ve prema ciklusima i godinjim dobima. U dubini, meutim, jezero je uvijek smireno. Vi ste cijelo jezero, a ne samo povrina i u dodiru ste s vlastitom dubinom, koja ostaje apsolutno smirena. Ne opirete se promjeni tako to se mentalno drite svake situacije. Unutarnji mir ne ovisi o tome. Prebivate u Biu - nepromjenjivom, bezvremenom, besmrtnom - i vae ispunjenje ili srea vie ne ovise o vanjskom svijetu neprestano promjenjivih oblika. Moete uivati u njima, igrati se s njima, stvarati nove oblike, potovati ljepotu svih njih. Ali vie nema potrebe vezati se uz bilo koji od njih. Kad se tako odvojite od stvari, znai li to da se udaljavate i od drugih ljudskih bia? Sasvim suprotno. Sve dok niste svjesni Bia, izmie vam stvarnost drugih ljudi jer niste pronali vlastitu. Umu e se njihov oblik svidjeti ili im se nee svidjeti, a tu nije rije samo o njihovu tijelu, nego i o umu. Istinski odnos postaje mogu tek kad postoji svjesnost Bia. Temeljei se u Biu, tijelo i um druge osobe promatrat ete samo kao ekran iza kojeg moete naslutiti njihovu istinsku stvarnost kao to osjeate svoju. Stoga, kad se suoite s tuom patnjom ili nesvjesnim ponaanjem, ostanite prisutni i u dodiru s Biem - tako ete biti u stanju zagledati se s onu stranu oblika i osjetiti blistavo i isto Bie druge osobe kroz svoje vlastito. Na razini Bia sveukupna se patnja prepoznaje kao privid. Do patnje dolazi zbog poistovjeivanja s oblikom. udesa iscjeljivanja katkad se dogaaju kroz takvu spoznaju, buenjem svjesnosti Bia u drugima - ako su spremni.
Je li to suosjeanje?

zajedniko s tom osobom, prisjetite se da imate mnogo toga zajednikog: za nekoliko godina dvije ili sedamdeset, to nije vano oboje ete se pretvoriti u istrunuli Ie, zatim u hrpu praine, a tada e vas nestati. Ta otrenjujua i ponizna spoznaja ne ostavlja mnogo mjesta ponosu. Je li to negativna misao? Nije, nego injenica. Zato sklapati oi pred njom? U tom smislu, izmeu vas i svakog drugog stvorenja postoji potpuna jednakost. Jedna od najmonijih duhovnih praksi jest duboka meditacija o smrtnosti tjelesna oblika, ukljuujui i vlastiti. Naziv joj je: umri prije nego to umre. Duboko uite u tu meditaciju. Va se fiziki oblik rastvara, vie ne postoji. Tada dolazi trenutak kad umiru i svi misaoni oblici ili misli. Vi ste, pak, i dalje ondje - boanska prisutnost kakvi jeste. Blistava i potpuno budna. Ono to je stvarno nikada ne moe umrijeti; umiru samo imena, oblici i prividi.

Da. Suosjeanje je svjesnost o dubokoj vezi izmeu vas i svih bia. Ali, u suosjeanju postoje dvije stvari, dvije strane te povezanosti. S jedne strane, budui da ste jo u fizikom tijelu, vama i drugim ljudskim biima i svim ostalim ivim biima zajednika je ranjivost i smrtnost fizikog oblika. Sljedei put kad kaete: Nemam nita 138

Spoznaja o toj besmrtnoj dimenziji, vaoj istinskoj prirodi, druga je strana suosjeanja. Na razini dubokih osjeaja sada prepoznajete ne samo vlastitu besmrtnost, nego kroz vlastitu upoznajete i besmrtnost svakog drugog bia. Na razini oblika zajednika vam je smrtnost i nesigurnost postojanja. Na razini Bia zajedniki vam je vjean, blistav ivot. To su dva vida suosjeanja. U suosjeanju se naizgled suprotni osjeaji tuge i radosti stapaju u jedno i preobraavaju se u dubok unutarnji mir. To je Boji mir i jedan od najplemenitijih osjeaja za koji su ljudska bia sposobna, a posjeduje veliku mo iscjeljivanja i preobrazbe. Ali istinsko je suosjeanje, onakvo kakvim sam ga upravo opisao, jo iznimno rijetko. Posjedovati empatiju prema patnji drugog bia svakako zahtijeva visok stupanj svijesti, ali i predstavlja samo jednu stranu suosjeanja, koja nije potpuna. Istinsko suosjeanje ide i dalje od empatije ili simpatije. Do njega ne dolazi dok se tuga ne stopi s radou, radou Bia s onu stranu oblika, radou vjenoga ivota.

139

MO SADANJEG TRENUTKA

DEVETO POGLAVLJE

PREMA DRUKIJEM PORETKU STVARNOSTI Ne slaem se s tim da tijelo mora umrijeti. Uvjeren sam da moemo postii tjelesnu besmrtnost. Vjerujemo u smrt i zato nam tijelo umire. Tijelo ne umire zato to vjerujete u smrt. Tijelo postoji ili se ini da postoji zato to vjerujemo u smrt. Tijelo i smrt dio su istoga privida, stvoreni egoistinim obrascem svijesti, koji ne posjeduje svjesnost o Izvoru ivota i sebe sagledava odvojeno te smatra da je pod neprestanom prijetnjom. Stoga stvara privid da je ovjek tijelo, gusto, tjelesno sredstvo kojemu neprestano prijeti opasnost. Smatrati sebe ranjivim tijelom koje se rodilo i malo kasnije umire - to je privid. Tijelo i smrt: isti privid. Jedno ne moete imati bez drugoga. elite zadrati jednu stranu privida i osloboditi se druge, ali to je nemogue. Ili zadravate sve ili sve odbacujete. Meutim, od tijela ne moete pobjei, a i ne morate. Tijelo je nevjerojatno pogrean opaaj vae istinske prirode. Ali vaa je istinska priroda skrivena negdje u tom prividu, a ne izvan njega, stoga je tijelo jo uvijek jedina toka pristupa toj prirodi. Ugledate li anela, ali pogreno pomislite kako je rije o kamenu kipu, morat ete samo drukije i pomnije promotriti kameni kip, a ne morate se poeti ogledati naokolo. Tada ete otkriti kako to nikada nije bio kameni kip. Ako vjerovanje u smrt stvara tijelo, zato onda ivotinje imaju tijelo? ivotinja nema ego i ne vjeruje u smrt... Ali ipak umire, ili se samo tako ini. Sjetite se kako je opaaj svijeta odraz vaega stanja svijesti. Vi niste odvojeni od svijeta, a izvan vas ionako nema objektivnog svijeta. Svakoga trenutka vaa svijest stvara svijet u kojemu obitavate. Jedan od najveih uvida koji smo dobili od modernih fiziara jest onaj o jedinstvu promatraa i promatranog: osoba koja provodi eksperiment - promatraka svijest - ne moe se odvojiti od promatrane pojave, a razliit nain promatranja uzrokuje drukije ponaanje promatrane pojave. Vjerujete li negdje na dubokoj razini u odvojenost i borbu za opstanak, tada se to uvjerenje odraava posvuda oko vas i svi su vai opaaji uvjetovani strahom. Prebivate u svijetu smrti i tijela koja se bore, ubijaju i gutaju jedna druge. 140

Nita nije onakvo kakvim se ini. Svijet koji stvarate i promatrate kroz um ega doima se kao sasvim nesavreno mjesto, ak kao dolina suza. Ali, to god opaate samo je neka vrsta simbola, kao slika u snu. Na taj nain vaa svijest tumai ples molekularne energije svemira i stupa s njim u meuodnos. Ta energija sirov je materijal takozvane fizike stvarnosti. Vi je sagledavate u obliku tijela, raanja i smrti, ili kao borbu za opstanak. Mogu je i, zapravo, postoji beskonaan broj potpuno razliitih tumaenja, potpuno razliitih svjetova - a sve ovisi o svijesti koja opaa. Svako bie arina je toka svijesti, a svaka arina toka stvara vlastiti svijet, iako su svi ti svjetovi meusobno povezani. Postoji ljudski svijet, mravlji svijet, svijet dupina i tako dalje. Postoje bezbrojna bia ija je frekvencija svijesti tako razliita od vae da vjerojatno niste ni svjesni njihova postojanja, kao to ni ona nisu svjesna vaega. Iznimno svjesna bia, svjesna svoje povezanosti s Izvorom i jedni s drugima, nastavala bi svijet koji bi se vama inio kao rajsko carstvo - a ipak su svi svjetovi u krajnjem sjedinjeni. Na kolektivni ljudski svijet uvelike je stvoren na razini svijesti koju nazivamo umom. ak i u okviru kolektivna ljudskog svijeta postoje povelike razlike, mnogi razliiti podsvjetovi, ovisno o onima koji ih zamjeuju ili stvaraju. Budui da su svi svjetovi uzajamno povezani, kad se kolektivna ljudska svijest preobraava, ta e se preobrazba odraavati u prirodi i ivotinjskom carstvu. Zato nalazimo u Bibliji da e u nadolazeem dobu lav leati pokraj janjeta. To ukazuje na mogunost potpuno drukijeg poretka stvarnosti. Svijet kakvim nam se sada ini, kao to sam rekao, uvelike je odraz egoistinog uma. Budui da je strah neminovna posljedica egoistine zablude, to je svijet u kojem prevladava strah. Upravo kao to su slike u snovima simboli unutarnjih stanja i osjeaja, tako je i naa kolektivna stvarnost uvelike simboliki izraz straha i tekih naslaga negativnosti koje se gomilaju u kolektivnoj ljudskoj psihi. Mi nismo odvojeni od svoga svijeta, stoga kad se vei dio ovjeanstva oslobodi egoistine zablude, ta e unutarnja promjena utjecati na sve ono stvoreno. Doslovce emo nastavati novi svijet. To je pomak u planetarnoj svijesti. Neobina budistika izreka koja kae da e svako stablo i svaka vlat trave na kraju postati prosvijetljeni ukazuje na istu istinu. Prema svetom Pavlu, sve ono to je stvoreno eka da se ljudi prosvijetle. Tako tumaim njegovu izreku: Stvoreni svemir gorljivo oekuje da mu se Boji sinovi razotkriju. Sveti Pavao kae i da e se time 141

MO SADANJEG TRENUTKA

DEVETO POGLAVLJE

otkupiti sve stvoreno: Do sada su cijeli stvoreni svemir i svi njegovi dijelovi stenjali kao da se poraaju. Ono to se rada nova je svijest i, kao njezin neizbjean odraz, novi svijet. To prorie i Otkrivenje Novoga zavjeta: Tada ugledah novo nebo i novu zemlju, jer su prvo nebo i prva zemlja nestali. Ali nemojte pomijeati uzrok i posljedicu. Va je najvaniji zadatak ne traiti spasenje stvaranjem boljeg svijeta, nego se probuditi iz poistovjeenosti s oblikom. Tada vie neete biti vezani uz ovaj svijet, uz ovu razinu stvarnosti. Moi ete osjetiti svoje korijene u Neoitovanom i tako ete se osloboditi vezanosti s oitovanim svijetom. I dalje moete uivati u prolaznim zadovoljstvima ovoga svijeta, ali vie nema straha od gubitka, stoga se ne morate vrsto drati nekih stvari. Iako moete uivati u osjetilnim zadovoljstvima, nestaje enje za osjetilnim iskustvima, kao i neprestane potrage za ispunjenjem kroz psiholoko nagraivanje, kroz hranjenje ega. Na neki nain, svijet vam vie nije potreban. Vie vam nije potreban da biste se od njega razlikovali. Tek u tom trenutku poet ete uistinu pridonositi stvaranju boljega svijeta, stvaranju razliitog poretka stvarnosti. Tek u tom trenutku moi ete osjetiti istinsko suosjeanje i pomoi drugima na razini uzroka. Samo oni koji su ga transcendirali mogu stvarati bolji svijet. Moda se sjeate da smo govorili o dvojnoj prirodi istinskog suosjeanja, koje predstavlja svjesnost zajednike spone smrtnosti i besmrtnosti. Na toj dubokoj razini, suosjeanje postaje iscjeljivanje u najirem smislu rijei. U tom stanju va se iscjeliteljski utjecaj vie ne temelji na djelovanju nego na postojanju. Svatko s kim doete u dodir osjetit e dodir vae prisutnosti i na njega e utjecati spokojstvo kojim zraite, bez obzira na to jeste li toga svjesni ili niste. Kad ste potpuno prisutni te kad se ljudi oko vas ponaaju na nesvjestan nain, neete osjeati potrebu da na to reagirate, stoga takvim postupcima neete pridavati nikakvu stvarnost. Va je mir tako prostran i dubok da u njemu nestaje sve to mu je suprotno, kao da ga nikada i nije bilo. Time prekidate karmiki ciklus akcije i reakcije. ivotinje, stabla i cvijee osjetit e vae spokojstvo i odgovoriti na njega. Poduavat ete druge ve samim svojim postojanjem, izraavanjem Bojega mira. Postat ete svjetlost svijeta, zraenje iste svijesti i tako ete otkloniti patnju na razini uzroka. Iz svijeta ete otkloniti nesvjesnost. 142

To ne znai da ne moete poduavati i kroz djelovanje - primjerice, ukazivanjem na to kako ovjek moe raskinuti poistovjeenost s umom, kako moe prepoznati nesvjesne obrasce u vlastitoj nutrini i tome slino. Ali ono to jeste uvijek je vanije i posjeduje snaniju mo preobrazbe svijeta od onoga to kaete. tovie, prepoznati vanost Bia i tako raditi na razini uzroka, ne iskljuuje mogunost da se vae suosjeanje istodobno oituje na razini djelovanja te na razini uinka, ublaavanjem patnje s kojom se susretnete. Zamoli li vas gladan ovjek komad kruha, iako je va susret moda vrlo kratak, ono najvanije je taj trenutak dijeljenja Bia, a kruh je samo simbol. U tom trenutku odvija se dubinsko iscjeljivanje te nema ni davatelja ni primaoca. Ali gladi i izgladnjelosti uope ne bi smjelo biti. Kako moemo stvoriti bolji svijet ne bavei se ponajprije zlom kao to su glad i nasilje? Sva su zla uinak nesvjesnosti. Moete ublaiti uinke nesvjesnosti, ali ih ne moete otkloniti ne odstranite li njihov uzrok. Istinska se promjena odvija u nutrini, a ne u vanjskom svijetu. Osjeate li se pozvanim ublaavati patnju svijeta, to je vrlo plemenito, ali zapamtite da se ne usredotoujete iskljuivo na ono vanjsko; inae ete se razoarati i oajavati. Bez duboke promjene u ljudskoj svijesti, patnja u svijetu predstavlja provaliju bez dna. Stoga nemojte dopustiti da vae suosjeanje postane jednostrano. Empatija prema neijoj boli ili nedostatku i elja da pomognete trebaju biti uravnoteene dubokom spoznajom vjene prirode sveukupnog ivota i konanog privida svake boli. Tada dopustite da se va mir pretae u sve ono to radite, pa ete istodobno raditi na razini uinka i uzroka. To takoer vrijedi i podravate li pokret smiljen kako bi duboko neosvijetene ljude sprijeio da ne unite sami sebe, jedni druge i cijelu planetu, ili da ne izazivaju teku patnju drugih osjetilnim biima. Zapamtite: upravo kao to se ne moete boriti protiv tame, tako se ne moete boriti ni protiv nesvjesnog. Pokuate li to ipak uiniti, krajnje suprotnosti e ojaati i dublje e se ukopati. Poistovjetit ete se s jednom od njih, stvorit ete neprijatelja i tako ete i sami potonuti 143

MO SADANJEG TRENUTKA

DESETO

POGLAVLJE

u nesvjesnom. Svijest kod ljudi pojaavajte irenjem informacija ili barem vjebajte pasivni otpor. Ali pobrinite se da u vama nema nikakva unutarnjeg otpora, nikakve mrnje ili negativnosti. Volite svoje neprijatelje, rekao je Isus to je, naravno, znailo: Ne imaj neprijatelja. Jednom kad se upustite u djelovanje na razini uinka, postaje iznimno lako izgubiti se u toj razini. Ostanite budni i jako, jako, prisutni. Uzrona razina treba ostati vaa najvanija arina toka, uenje o prosvjetljenju glavna svrha, a spokojstvo va najdragocjeniji dar svijetu.

ZNAENJE PREDAVANJA

PRIHVAANJE SADANJEG TRENUTKA

Nekoliko ste puta spomenuli predavanje. Ta mi se zamisao ne svia. Zvui pomalo fatalistiki. Prihvaamo li uvijek ono to se dogaa, tada neemo napraviti nikakav napor da poboljamo stvari. Meni se ini da napredak, i u osobnom ivotu i kolektivno, ne znai prihvaanje ogranienja sadanjosti, nego tenju da ih se prekorai i stvori neto bolje. Da to nismo uinili, jo uvijek bismo ivjeli u piljama. Kako moete pomiriti predavanje s promjenama i djelovanjem? Za neke ljude predavanje moe imati negativne konotacije, nagovjeujui poraz, odustajanje, nesposobnost u odgovaranju na izazove ivota, letargiju i tako dalje. Istinsko predavanje, meutim, neto je potpuno drukije. Ono ne znai da se trebate pasivno pomiriti sa situacijom u kojoj se naete i nita ne poduzimati. Niti znai da morate prestati praviti planove ili poticati pozitivno djelovanje. Predavanje je jednostavna, ali duboka mudrost poputanja, umjesto opiranja ivotnom tijeku. Jedino gdje moete iskusiti ivotni tijek jest Sadanji trenutak, stoga predati se znai bezuvjetno i bez suzdranosti prihvatiti Sadanji trenutak. To znai otkloniti unutarnji otpor prema onom to jest. Unutarnji otpor onom to jest kroz mentalno prosuivanje i emocionalnu negativnost govori: Ne. To se osobito jako moe uoiti kad stvari krenu nizbrdo, to znai da postoji provalija izmeu zahtjeva ili krutih oekivanja vaega uma i onoga to jest. To je provalija boli. Ako ivite dovoljno dugo, znate kako stvari prilino esto krenu nizbrdo. Upravo u takvim trenucima trebate vjebati predavanje, elite li otkloniti bol i patnju iz svoga ivota. Prihvaanje onoga to jest odmah vas oslobaa poistovjeenosti s umom i tako vas ponovno povezuje s Biem. Otpor je, zapravo, ura. 144 145

MO SADANJEG TRENUTKA

DESETO POGLAVLJE

Predavanje je iskljuivo unutarnja pojava. To ne znai da na vanjskoj razini ne smijete neto poduzeti i promijeniti situaciju. Zapravo, predajui se, ne morate prihvatiti cjelokupnu situaciju, nego samo onaj siuni djeli koji zovemo Sadanjim trenutkom. Primjerice, ako ste zaglavili negdje u blatu, neete rei: Dobro, ostajem zaglavljen u blatu. Preputanje nije predavanje. Ne morate prihvatiti neeljenu ili neugodnu ivotnu situaciju. Niti morate varati sebe i rei kako nema nieg loeg u tome to ste zaglavili u blatu. Nije tako. Vi potpuno shvaate kako se elite izvui iz blata. Tada panju suujete na Sadanji trenutak, ne pridajui mu u mislima nikakve oznake. To znai kako ne postoji prosuivanje Sadanjeg trenutka. Stoga nema ni otpora, kao ni emocionalne negativnosti. Vi prihvaate postojanje tog trenutka. Tada se prihvaate posla i radite sve ono to moete kako biste se izvukli iz blata. Takvo djelovanje nazivam pozitivnim. Daleko je uinkovitije od negativnog djelovanja, koje se temelji na bijesu, oajanju ili razoarenju. Dok ne postignete eljeni rezultat, predajete se tako to se suzdravate od pridavanja oznaka Sadanjem trenutku. Dopustite mi da iznesem analogiju s vidom kako bih objasnio ono to elim rei. Nou hodate stazom, okrueni gustom maglom. Ali imate jaku bateriju koja se probija kroz maglu i ispred vas stvara uzak, ist prostor. Magla je vaa ivotna situacija, koja ukljuuje i prolost i budunost; baterija je vaa svjesna prisutnost; ist prostor je Sadanji trenutak. Ne predate li se, va psiholoki oblik, ljuska ega, postaje sve grublji i time stvara jak osjeaj odvojenosti. Svijet oko sebe i ljude koji vas okruuju moete smatrati opasnim. Javlja se nesvjesna prisila za razaranjem drugih kroz prosuivanje, kao i potreba za natjecanjem i prevlau. ak i priroda vam postaje neprijateljem, a vaim opaajima i tumaenjima vlada strah. Mentalna bolest koju nazivamo paranojom tek je malo izraeniji oblik ovog normalnog, ali neuinkovitog stanja svijesti. Zahvaljujui otporu, tvrd i krut ne postaje samo va psiholoki oblik, nego i tjelesni. Napetost se javlja u razliitim dijelovima tijela, a tijelo kao cjelina se stee. Slobodan protok ivotne energije kroz tijelo, koji je najvaniji za njegovo zdravo funkcioniranje, uvelike je ogranien. Rad na tijelu i neki oblici tjelesne terapije mogu pomoi 146

u obnavljanju protoka, ali ako u svakodnevnom ivotu ne vjebate predavanje, te stvari mogu vam pruiti samo privremeno olakavanje simptoma, budui da uzrok - obrazac otpora - nije razrijeen. Ima u vama neto to ostaje nedirnuto prolaznim okolnostima koje ine vau ivotnu situaciju, a tome moete pristupiti samo kroz predavanje. To je va ivot, samo vae Bie - koje postoji vjeno u bezvremenom carstvu sadanjosti. Pronai taj ivot ono je jedino to vam je potrebno, o emu je Isus govorio.

Smatrate li da je vaa ivotna situacija nezadovoljavajua, samo predavanjem moete raskinuti nesvjesni obrazac otpora koji obnavlja takvu situaciju. Predavanje se savreno slae s poduzimanjem akcije, poticanjem promjene ili postizanjem ciljeva. Ali u stanju predavanja u vae djelovanje ulazi potpuno drukija energija i drukija kvaliteta. Predavanje vas ponovno povezuje s izvornom energijom Bia, a ako vam je djelovanje proeto Biem, ono postaje radosna proslava ivotne energije koja vas odvodi jo dublje u Sadanji trenutak. Kroz to to ne pruate otpor, kvaliteta vae svijesti i, stoga, kvaliteta svega onoga to radite ili stvarate, neizmjerno se poveava. Rezultati e se tada brinuti sami za sebe i odraavati tu kvalitetu. To bismo mogli nazvati djelovanje predavanja. Nije to onakav rad koji smo poznavali tisuama godina. to se vie ljudi budi, rije rad e sve vie nestajati iz naega rjenika, a moda e biti stvorena nova rije koja e je zamijeniti. Kvaliteta vae svijesti u ovome trenutku ono je to najvie odreuje kakvu ete vrstu budunosti iskusiti, stoga je predavanje najvanije to moete uiniti kako biste izazvali pozitivnu promjenu. Svako djelovanje koje poduzmete tek je na drugom mjestu. Nijedno istinski pozitivno djelovanje ne moe izrasti iz stanja svijesti u kojemu nema predavanja. Nalazim li se u situaciji koja je neugodna, ili nezadovoljavajua, i ako potpuno prihvatim trenutak takav kakav jest, vidim da vie nee biti patnje ili nesree. Izdigao sam se iznad toga. Ali ipak jo ne mogu dokraja uvidjeti odakle dolazi energija ili poticaj za poduzimanje akcije i 147

MO SADANJEG TRENUTKA

DESETO POGLAVLJE

provoenje promjene koja bi proizala iz toga djelovanja, ako ne postoji stanoviti stupanj nezadovoljstva. U stanju predavanja sasvim jasno uoavate to treba napraviti i tada poinjete djelovati, radei jedno po jedno, usredotoujui se samo na jednu stvar odjednom. Uite iz prirode: vidite kako se ondje sve postie i kako se udo ivota razvija bez ikakva nezadovoljstva ili nesree. Zato je Isus rekao: Pogledajte ljiljane u polju kako rastu, niti siju, niti anju. Ako je vaa cjelokupna situacija nezadvoljavajua ili neugodna, izdvojite taj trenutak i predajte se onome to jest. To je svjetlost baterije koja se probija kroz maglu. Stanjem vae svijesti tada vie ne upravljaju vanjski uvjeti. Vie ne djelujete na temelju reakcije i otpora. Tada promotrite obiljeja situacije. Zapitajte se: Postoji li neto to bih mogao napraviti da promijenim situaciju, da je poboljam ili da se uklonim od nje? Ako je tako, poduzmite ispravnu akciju. Usredotoite se ne na stotinu stvari koje ete moda ili svakako napraviti u nekom buduem trenutku, nego na ono jedno jedino to moete napraviti sada. To ne znai da ne biste trebali planirati. Moda u ovom trenutku moete samo planirati. Ali pobrinite se da ne ponete gledati mentalne filmove, projicirati se u budunost i tako izgubiti Sadanji trenutak. Djelo koje poduzmete moda nee odmah donijeti plodove. Dok ih ne donese ne opirite se onome to jest. Ne moete li poduzeti nita i ne moete li se odvojiti od te situacije, tada je iskoristite kako biste jo dublje zali u predavanje, jo dublje u Sadanji trenutak, jo dublje u Bie. Zakoraite li u ovu bezvremenu dimenziju sadanjosti, promjena se esto dogaa na neobian nain, bez ikakve potrebe za velikim vaim radom. ivot vam poinje pomagati i suraivati s vama. Spreavaju li vas u djelovanju unutarnji imbenici, kao to su strah, krivnja ili inercija, nestat e ih u svjetlosti vae svjesne prisutnosti. Nemojte pomijeati predavanje sa stavom koji bi se mogao ovako izraziti: Ne elim da me bilo to vie ometa ili: Vie mi jednostavno nije stalo. Promotrite li ga pomno, otkrit ete da je takav stav okaljan negativnou u obliku skrivenog negodovanja, a da uope ne predstavlja predavanje, nego prikriveni otpor. Predavajui se, usmjerite panju prema unutra kako biste provjerili postoji li bilo kakav 148

trag otpora u vama. Budite vrlo paljivi dok to inite; inae bi se djeli otpora mogao i dalje nastaviti skrivati u nekom tamnom uglu, u obliku misli ili nepriznate emocije.
OD ENERGIJE UMA DO DUHOVNE ENERGIJE

Lake je rei da treba otpustiti otpor, nego to je to uiniti. Jo ne uspijevam jasno sagledati kako otpustiti. Kaete li da otputamo predavanjem, ostaje pitanje: Kako? Ponite priznanjem da otpor postoji. Budite prisutni kad se to dogodi, kad se javi otpor. Promatrajte nain na koji va um stvara otpor, kako pridaje oznake situaciji, vama ili drugim ljudima. Promotrite misaoni proces koji se odvija. Osjetite energiju emocije, Postanete li svjesni otpora, uvidjet ete da ne slui nikakvoj svrsi. Usredotoujui svu svoju panju na Sadanji trenutak, osvijestit ete nesvjesni otpor i to e biti njegov kraj. Ne moete biti svjesni i ujedno nesretni, svjesni i ujedno u negativnom ozraju. Negativnost, nesrea ili patnja u bilo kojem obliku znae kako postoji otpor, a otpor je uvijek nesvjestan. Da li uistinu mogu biti svjestan svoga osjeaja da sam nesretan? Biste li odabrali nesreu? Ne odaberete li je, kako se moe pojaviti? Koja joj je svrha? Tko je odrava na ivotu? Kaete da ste svjesni kako ste nesretni, ali istina je da se poistovjeujete s nesreom te da prisilnim razmiljanjem taj proces odravate na ivotu. Sve je to nesvjesno. Da ste svjesni, odnosno da ste potpuno prisutni u Sadanjem trenutku, sva bi negativnost gotovo istoga trenutka iezla. Ne bi mogla preivjeti u vaoj prisutnosti. Moe preivjeti samo kad ste odsutni. ak ni tijelo boli ne moe dugo preivjeti u vaoj prisutnosti. Vlastitu nesreu odravate na ivotu tako to joj dajete vrijeme. To je njezina krv i njezin ivot. Otklonite vrijeme snanom svjesnou sadanjeg trenutka i umrijet e. Ali, elite li njezinu smrt? Je li vam uistinu dosta? Tko biste bili bez nje? Dok ne ponete vjebati predavanje, duhovna dimenzija je neto o emu itate, o emu razgovarate, to vas uzbuuje, o emu se piu knjige, o emu se razmilja i u to se vjeruje - ili ne vjeruje, kako god 149

MO SADANJEG TRENUTKA

DESETO POGLAVLJE

bilo. Nije vano. Dok se ne predate, duhovna dimenzija ne postaje ivua stvarnost vaega ivota. Predate li se, energija kojom zraite i koja tada poinje upravljati vaim ivotom mnogo je vie vibracijske frekvencije nego energija uma koja jo upravlja naim svijetom - energija koja je stvorila postojea drutvena, politika i ekonomska ustrojstva nae civilizacije te koja se neprestano obnavlja kroz na obrazovni sustav i sredstva javnog informiranja. Predavanjem duhovna energija ulazi u ovaj svijet. Ona ne stvara patnju vama, drugim ljudima ili bilo kojem obliku ivota na ovoj planeti. Za razliku od energije uma, ne zagauje Zemlju i nije podlona zakonu polariteta koji tvrdi kako nita ne moe postojati bez svoje suprotnosti, kako bez zla ne moe biti dobra. Oni koji se upravljaju prema energiji uma, a to je jo uvijek veina stanovnitva na Zemlji, ostaju nesvjesni postojanja duhovne energije. Ona pripada razliitom poretku stvarnosti i stvorit e drukiji svijet kad se dovoljan broj ljudi prepusti stanju predavanja i kad se, na taj nain, potpuno oslobode negativnosti. Ako je Zemlji sueno da preivi, to e biti energija bia koja e je nastavati. Isus je govorio o toj energiji kad je izrekao uvenu proroansku izjavu u propovijedi na gori: Blago krotkima, jer e batiniti zemlju. To je tiha, ali snana prisutnost koja rastvara nesvjesne obrasce uma. Oni mogu jo neko vrijeme ostati aktivni, ali vie nee upravljati vaim ivotom. Vanjski uvjeti kojima smo se opirali takoer se mijenjaju ili se pod utjecajem predavanja brzo rastvaraju. Predavanje je mono sredstvo preobrazbe situacija i ljudi. Ako se uvjeti ne promijene odmah, prihvaanje Sadanjeg trenutka omoguit e vam da se uzdignete iznad njih. Kako god bilo, bit ete slobodni. PREDAVANJE U OSOBNIM ODNOSIMA A to je s ljudima koji me ele iskoristiti, manipulirati mnome ili upravljati mojim ivotom? Trebam li se i njima predati? Oni su odvojeni od Bia, stoga od vas nesvjesno pokuavaju dobiti energiju i mo. Istina je da samo neosvijetena osoba pokuava iskoristiti nekoga ili manipulirati ljudima, ali podjednako je istina kako se samo neosvijetenu osobu moe iskoristiti ili manipulirati njome. Odupirete li se ili se borite protiv nesvjesnih postupaka drugih, i sami ete postati neosvijeteni. Ali predavanje ne znai doputenje da vas 150

iskoritavaju neosvijeteni ljudi. Uope nije tako. Savreno je mogue vrsto i jasno rei ne nekoj osobi ili otii iz neke situacije i biti istodobno u stanju potpunog unutarnjeg prihvaanja. Kaete li ne nekoj osobi ili situaciji, neka se to temelji na uvidu, jasnoj spoznaji onoga to je za vas pravilno ili nepravilno u tom trenutku, a ne na reakciji. Neka to ne bude ne reakcije, nego ne visoke kvalitete, ne slobodno od svekolike negativnosti, jer samo kad je takvo ne izaziva daljnju patnju. Na poslu se nalazim u neugodnoj situaciji. Pokuavao sam joj se predati, ali mi je to nemogue. U meni se javlja velik otpor. Ne moete li se predati, odmah neto poduzmite. Recite to mislite ili napravite neto to e promijeniti situaciju - ili iziite iz nje. Preuzmite odgovornost za svoj ivot. Ne zagaujte svoje prekrasno, blistavo unutarnje Bie i Zemlju negativnou. Ne unosite nesreu bilo koje vrste u prebivalite Bia u vlastitoj nutrini. Ne moete li neto poduzeti, ako ste, primjerice, u zatvoru, tada vam ostaju dvije mogunosti izbora: otpor ili predavanje. Vezanost uz vanjske uvjete ili unutarnje osloboenje od njih. Patnja ili unutarnji mir. Treba li ne-otpor prakticirati u vanjskim postupcima ivota, kao to je ne-otpor nasilju ili je to neto to se odnosi samo na unutarnji ivot? Trebate se baviti samo unutarnjim vidom. To je najvanije. Naravno, to e ujedno preobraziti postupke vanjskoga ivota, odnose i tako dalje. Predavanjem e se i vai odnosi temeljito promijeniti. Ako nikada ne moete prihvatiti ono to jest, to znai da nijednu osobu neete biti u stanju prihvatiti takvu kakva jest. Prosudivat ete, kritizirati, pridavati oznake, odbacivati ili pokuavati promijeniti ljude. tovie, ako Sadanji trenutak neprestano pretvarate u sredstvo za postizanje budunosti, takoer ete i svaku osobu s kojom se susretnete ili s kojom ste u odnosu pretvoriti u sredstvo za postizanje ciljeva. Tada vam odnos - ljudsko bie - postaje manje vaan ili potpuno nevaan. Najvanije vam je ono to moete dobiti iz tog odnosa - bilo to neto materijalno, osjeaj moi, tjelesni uitak ili neki oblik nagraivanja ega. 151

MO SADANJEG TRENUTKA

DESETO POGLAVLJE

Dopustite mi da vam objasnim kako predavanje djeluje u odnosima. Kad se upustite u svau ili sukob, s partnerom ili osobom koja vam je bliska, ponite promatrati kako se branite kad je va poloaj napadnut, osjetite snagu vlastite agresije dok napadate poloaj druge osobe. Promatrajte koliko ste vezani za vlastita stajalita i miljenja. Osjeajte mentalno-emocionalnu energiju koja se skriva u pozadini vae potrebe da budete u pravu, a druga osoba u krivu. To je energija egoistinog uma. Osvijestit ete je kad je priznate, kad je to potpunije osjetite. Tada ete jednog dana, usred svae, iznenada spoznati kako imate izbor i moda ete odluiti odbaciti vlastitu reakciju samo kako biste vidjeli to e se dogoditi. Predat ete se. Ne mislim time da trebate jednostavno izrei: Dobro, ti si u pravu, s izrazom lica koji govori: Ja sam iznad te djetinjaste nesvjesnosti. To bi znailo da ste otpor jednostavno premjestili na drugu razinu, a da egoistini um jo vlada i tvrdi kako je nadmoniji od druge osobe. Govorim o otputanju cjelokupnoga mentalno-emocionalnog energetskog polja u vama koje se bori za mo. Ego je lukav, stoga morate biti vrlo budni, jako prisutni i potpuno poteni sa sobom kako biste uvidjeli jeste li uistinu odbacili poistovjeenost s mentalnim stavom i tako se oslobodili uma. Osjetite li iznenada veliku lakou, jasnou i duboki spokoj, to je nedvojbeno znak da ste se uistinu predali. Tada promatrajte to se dogaa s mentalnim stavom druge osobe kad mu svojim otporom vie ne dajete energiju. Otklonite li poistovjeenost s mentalnim stavovima, poinje prava komunikacija. A to je s ne-otporom kad se suoimo s nasiljem, agresijom i slinim stvarima? Ne-otpor ne mora nuno znaiti i ne-djelovanje. Ne-otpor znai samo kako se djelovanje ne temelji na reakciji. Sjetite se duboke mudrosti na kojoj se temelji vjetina istonjakih borilakih vjetina: ne odupirite se sili neprijatelja. Popustite kako biste nadvladali. Kad ste u stanju snane prisutnosti, nita ne initi mono je sredstvo preobrazbe i iscjelitelj situacija i ljudi. U taoizmu postoji pojam wu wei, to se najee prevodi kao neaktivna aktivnost ili mirno sjediti i nita ne raditi. U drevnoj Kini to se smatralo jednim od najuzvienijih postignua ili vrlina. Temeljito se razlikuje od neaktivnosti
152

u obinom stanju svijesti, odnosno nesvjesnosti, koja izvire iz straha, inercije ili neodlunosti. Pravo znaenje izraza nita ne poduzimati podrazumijeva unutarnji ne-otpor i snanu budnost. S druge strane, ako je potrebno djelovanje, vie neete reagirati iz uvjetovanog uma, nego ete na situaciju odgovoriti iz svjesne prisutnosti. U tom stanju um vam je osloboen pojmova, ukljuujui i pojam nenasilja. Tko, dakle, moe predvidjeti to ete uiniti? Ego vjeruje kako vaa snaga lei u otporu, dok vas otpor zapravo odvaja od Bia, jedinog mjesta istinske moi. Otpor je slabost i strah preruen u snagu. Ono to ego smatra slabou jest Bie u svoj svojoj istoi, nevinosti i moi. Ono to smatra snagom je slabost. Stoga ego postoji u trajnom obrascu opiranja i igra protivniku ulogu kako bi prikrio vau slabost, koja je zapravo vaa mo. Sve dok se ne predate, nesvjesno igranje uloga tvori velik dio meuljudskih odnosa. Predajui se, vie vam nisu potrebne obrane ega i lane maske. Postajete vrlo jednostavni i vrlo stvarni. To je opasno, tvrdi ego. Povrijedit e te. Postat e ranjiv. Naravno, ego ne zna da samo kroz otputanje otpora, kroz ranjivost moete otkriti svoju istinsku i sutinsku neranjivost.
PREOBRAAJ BOLESTI U PROSVJETLJENJE

Ako je netko ozbiljno bolestan i u potpunosti prihvaa takvo stanje te se predaje bolesti, zar se time nee ujedno odrei i volje za ozdravljenjem? Tada vie nee postojati odluka da e se boriti protiv bolesti, zar ne? Predavanje je unutarnje prihvaanje onoga to jest, bez ikakvih ogranienja. Mi govorimo o vaem ivotu - o ovom trenutku - a ne o uvjetima ili okolnostima vaega ivota, ne o onome to nazivam ivotnim situacijama. O tome smo ve govorili. U odnosu na bolest, predavanje je ono to jest. Bolest je dio vae ivotne situacije. Kao takva, posjeduje prolost i budunost. Prolost i budunost oblikuju neprekinuto trajanje, osim ako se otkupljujua mo Sadanjeg trenutka ne probudi zahvaljujui svjesnoj prisutnosti. Kao to znate, u pozadini razliitih uvjeta koji tvore ivotnu situaciju, koja postoji u vremenu, postoji neto dublje i sutinsko: va ivot, samo vae Bie u bezvremenom Sadanjem trenutku. 153

MO SADANJEG TRENUTKA

DESETO POGLAVLJE

Budui da u Sadanjem trenutku nema nikakvih problema, takoer nema ni bolesti. Uvjerenje u oznaku koju netko pridaje vaem stanju odrava taj uvjet ondje gdje jest, daje mu snagu i od privremene neravnotee tvori naizgled vrstu stvarnost. Naziv joj prua ne samo stvarnost i vrstinu, nego takoer i trajanje u vremenu to ga prije nije imala. Usredotoujui se na ovaj trenutak i suzdravajui se od mentalnog nadijevanja naziva, bolest se svodi na jedan ili nekoliko ovih imbenika: tjelesnu bol, slabost, nelagodu ili onesposobljenost. Tome se sada trebate predati. Ne predajete se ideji bolesti. Dopustite patnji da vas nagna da se vratite u sadanji trenutak, u stanje snane svjesne prisutnosti. Koristite se patnjom kako biste dosegli prosvjetljenje. Predavanja ne preobraava ono to jest, barem ne izravno. Predavanje preobraava vas. Kad se vi preobrazite, cijeli je va svijet preobraen, jer je svijet tek odraz. O tome smo ve govorili. Pogledate li u zrcalo i ne svidi li vam se to to vidite, bili biste ludi kad biste napali sliku u zrcalu. Upravo to inite kad se nalazite u stanju neprihvaanja. Naravno, napadnete li sliku, ona e vam uzvratiti. Prihvatite li je, bez obzira na to kakva je, sprijateljite li se s njom, ne moe uiniti drugo nego se sprijateljiti s vama. Tako mijenjate svijet. Nije problem u bolesti. Problem je u vama - sve dok upravlja egoistini um. Kad ste bolesni ili onesposobljeni, ne dopustite da se u vama javi osjeaj kako ste na neki nain doivjeli neuspjeh, ne osjeajte krivnju. Nemojte okrivljavati ivot da prema vama nije poten, ali nemojte okrivljavati ni sebe. Sve je to otpor. Bolujete li od teke bolesti, iskoristite ju za prosvjetljenje. Sve loe to se dogaa u vaem ivotu iskoristite za prosvjetljenje. Oduzmite bolesti vrijeme. Ne pruajte joj prolost ili budunost. Dopustite joj da vas natjera u snanu svjesnost sadanjeg trenutka - i priekajte da vidite to e se dogoditi. Postanite alkemiar. Preobrazite metal u zlato, patnju u svjesnost, nesreu u prosvjetljenje. Izaziva li ono to sam upravo rekao u vama ozbiljnu bolest ili osjeaj bijesa? Ako da, to je jasan znak da je bolest postala dio vaeg osjeaja vlastitog ja te da sada, zapravo, titite vlastiti identitet - kao to titite i bolest. Stanje kojem ste nadjenuli naziv bolest nema nikakve veze s onim to vi uistinu jeste. 154

KAD SE DOGODI NESREA

Kad je rije o jo nesvjesnoj veini stanovnitva, samo kritina, granina situacija posjeduje potencijal razbijanja tvrde ljuske ega; samo ih takva situacija moe nagnati da se predaju i probuditi ih u svjesno stanje. Granina situacija pojavljuje se kad je, zahvaljujui nekoj nesrei, drastinom preokretu, velikom gubitku ili patnji, cijeli va svijet uniten i vie u njemu nema nikakva smisla. To je susret sa smru, bez obzira na to je li ona tjelesna ili psiholoka. Uniten je egoistini um, stvoritelj ovoga svijeta. Iz pepela staroga svijeta moe se roditi novi svijet. Naravno, nema jamstva da e vas granina situacija uspjeti probuditi, ali potencijal postoji. Otpor nekih ljudi prema onome to jest ak se i pojaava tijekom takve situacije, stoga se ona pretvara u pakao. Kod drugih ljudi dolazi do barem djelominog predavanja, ali ak e im i takvo to pruiti stanovitu dubinu i vedrinu koje prije nije bilo. Dijelovi ljuske ega se slamaju, a to omoguuje malim koliinama zraenja i spokojstva, koji se kriju iza uma, da se pojave na povrini. Granine situacije izazvale su mnoga udesa. U elijama za osuene na smrtnu kaznu bilo je ubojica koji su, u posljednjih nekoliko sati svoga ivota, iskusili stanje bez ega te duboku radost i spokojstvo koje prate to stanje. Unutarnji otpor situaciji u kojoj su se nali postao je tako snaan da je izazvao nepodnoljivu patnju, a nikamo nisu mogli pobjei, ak ni u umom stvorenu budunost, i nita uiniti kako bi promijenili situaciju. Stoga su bili prisiljeni na potpuno prihvaanje neprihvatljivoga. Bili su prisiljeni na predavanje. Na taj nain, bili su u stanju zakoraiti u stanje milosti koje prati otkupljenje: potpuno otputanje prolosti. Naravno, nije zapravo rije o tome kako granina situacija omoguuje pojavljivanje uda milosti i otkupljenja, nego in predaje. Stoga, kad god se dogodi neka vrsta nesree, kad neto ozbiljno krene nizbrdo - bolest, nesposobnost, gubitak doma ili bogatstva, ili drutveno odreenog identiteta, raskid bliskog odnosa, smrt ili patnja voljene osobe ili ako shvatite da vas uskoro eka smrt - znajte kako takvi dogaaji imaju i drugu stranu, kako se nalazite samo korak udaljeni od neeg nevjerojatnog: potpune alkemijske preobrazbe metala boli i patnje u zlato. Taj se korak naziva predavanje. 155

MO SADANJEG TRENUTKA

DESETO POGLAVLJE

Ne namjeravam rei kako ete u takvoj situaciji postati sretni. To neete. Ali, strah i bol preobrazit e se u unutarnje spokojstvo i vedrinu koji dolaze s vrlo dubokog mjesta - iz samog Neoitovanog. To je mir Gospodnji, koji nadrasta sveukupno razumijevanje. U usporedbi s tim, srea je neto prilino povrno. S tim blistavim spokojstvom dolazi spoznaja - ne na razini uma, nego u dubinama vaega Bia - da ste neunitivi i besmrtni. To nije uvjerenje. To je apsolutna sigurnost kojoj nije potreban nikakav vanjski dokaz iz nekoga drugorazrednog izvora.
PREOBRAAVANJE PATNJE U SPOKOJSTVO

Ne moete li prihvatiti vanjske uvjete, prihvatite unutarnje. To znai: ne opirite se boli. Dopustite joj da postoji. Predajte se boli, oajanju, strahu, osamljenosti ili bilo kojem drugom obliku patnje. Budite svjesni boli, ali nemojte joj mentalno pridavati oznake. Prigrlite je. Tada promatrajte kako udo predavanja duboku patnju preobraava u duboko spokojstvo. To je vae raspee. Dopustite mu da postane vae uskrsnue i uzaae. Ne shvaam kako se ovjek moe predati patnji. Kao to ste smi istaknuli, patnja je ne-predavanje. Kako biste se mogli predati ne-predavanju? Zaboravite na trenutak na predavanje. Ako je vaa bol duboka, sav taj razgovor o predavanju vjerojatno e vam se ionako initi jalovim i besmislenim. Ako vam je bol duboka, vjerojatno ete osjeati snaan poriv da pobjegnete od nje, umjesto da joj se predate. Ne elite osjeati ono to osjeate. to bi moglo biti prirodnije? Ali, izlaza nema, nemate kamo pobjei. Mnogo je lanih izlaza - rad, pie, droge, bijes, projekcija, potiskivanje i tako dalje - ali oni vas ne oslobaaju od boli. Jaina patnje se ne smanjuje kad postane nesvjesna. Nijeete li emocionalnu bol, ona tada utjee na sve to inite ili razmiljate te na sve vae odnose. Oglaavate je, da tako kaem, kao vlastitu energiju kojom zraite, a drugi je osjeaju. Ako su neosvijeteni, mogu ak osjetiti poriv da vas napadnu ili na neki nain povrijede ili vi moete povrijediti njih u nesvjesnoj projekciji vlastite boli. Vi privlaite i oitujete sve ono to odgovara vaem unutarnjem stanju. Ako nema nikakva izlaza, ipak jo postoji put kroz sredite stvari. Stoga ne okreite glavu od boli. Suoite se s boli. U potpunosti je osjetite. Osjetite je - a ne razmiljajte o njoj! Izrazite je ako je to nuno, ali nemojte oko nje u mislima graditi scenarij. Svu svoju panju dajte osjeaju, a ne osobi, dogaaju ili situaciji za koje se ini da su ga izazvali. Ne dopustite da se um koristi bolom kako bi vam stvarao identitet rtve. Saalijevate li sami sebe i priate li drugima priu o svojoj boli zadrat e vas u patnji. Budui da je nemogue pobjei od osjeaja, jedina mogunost promjene jest zakoraiti u njega, inae se nita nee promijeniti. Stoga svu svoju panju posvetite onom to osjeate i suzdrite se pridavanja mentalnih naziva. Kako se uputate u osjeaj, budite snano budni. U poetku vam se moe uiniti kako je to mrano i zastraujue mjesto, a kad osjetite poriv da mu okrenete leda, promotrite taj poriv, ali nemojte djelovati u skladu s njim. I dalje 157

itao sam o filozofu stoicizma u drevnoj Grkoj koji je, kad su mu rekli da mu je sin umro u nesrei, odgovorio: Znao sam da nije besmrtan. Je li to predavanje? Ako jest, tada ga ne elim. Postoje neke situacije u kojima se predavanje doima neprirodnim i neljudskim. Odvojenost od vlastitih osjeaja nije predavanje. Ali mi ne znamo kakvo je bilo njegovo unutarnje stanje kad je izgovorio te rijei. U stanovitim krajnim situacijama moda e vam jo biti nemogue prihvatiti Sadanji trenutak. Ali uvijek dobivate drugu priliku za predavanje. Prva prilika jest predati se svakog trenutka stvarnosti toga trenutka. Znajui kako ono to jest ne moe biti ukinuto - jer ve jestkaete da onome to jest, ili prihvaate ono to nije. Tada napravite ono to morate napraviti, ono to zahtijeva situacija. Ostanete li u tom stanju prihvaanja, neete vie stvarati negativnost, patnju ili nesreu. Tada ete ivjeti u stanju ne-otpora, stanju milosti i lakoe, bez ikakve borbe. Kad god niste u stanju to uiniti, kad god propustite tu priliku - ili zato to ne stvarate dovoljno svjesne prisutnosti kako biste sprijeili pojavu nekih uobiajenih i nesvjesnih obrazaca otpora ili zato to je situacija tako ekstremna da bi vam to bilo potpuno neprihvatljivo - tada stvarate neki oblik boli, neki oblik patnje. Moe se doimati kao da patnju stvara situacija, ali u krajnjem to nije tako - stvara je va otpor. Imate i drugu priliku da se predate. Ne moete li prihvatiti ono to postoji u vanjskom svijetu, prihvatite ono to je u vaoj nutrini. 156

MO SADANJEG TRENUTKA

DESETO POGLAVLJE

panju usmjeravajte na bol, osjeajui tugu, strah, uas, osamljenost, to god to bilo. Ostanite budni i prisutni - prisutni cijelim svojim Biem, svakom stanicom svoga tijela. Dok tako inite, unosite svjetlost u tminu. To je plamen vae svjesnosti. Na ovom stupnju ne morate vie brinuti o predavanju. Ve ste se predali. Kako? Potpuna panja predstavlja potpuno prihvaanje i predavanje. Posveujui neemu potpunu panju, koristite se moi Sadanjeg trenutka, a to je mo vae prisutnosti. Uz to ne moe preivjeti nekakav skriven djeli otpora. Prisutnost uklanja vrijeme. Ne postoji li vrijeme, patnja i negativnost ne mogu preivjeti. Prihvaanje patnje putovanje je u smrt. Suoavanje s dubokim bolom, doputanje bolu da postoji, posveivanje panje boli, znai svjesno ulaenje u smrt. Kad ste umrli tom smru, shvatit ete kako smrti nema - i kako se nemate ega plaiti. Umire samo ego. Zamislite zraku sunca koja je zaboravila da je neodvojivi dio Sunca i zavarava se vjerujui da se mora boriti za opstanak, stvarati identitet koji se razlikuje od Sunca te da se takvog identiteta mora vrsto drati. Zar ne bi smrt te zablude donijela nevjerojatno osloboenje? elite li laganu smrt? Biste li radije umrli bezbolno, bez samrtnih muka? Tada svakoga trenutka umrite za prolost i dopustite svjetlosti vlastite prisutnosti da blista kroz teko, vremenom ogranieno ja za koje mislite da predstavlja vas.

Budui da otpor ne moemo odvojiti od uma, odbacivanje otpora predavanje okonanje je vlasti uma, kraj je varalice koji se pretvara da ste to vi, kraj je lanoga boga. Razrjeuju se sve prosudbe i negativnost. Pokazuje se carstvo bia koje je bilo prikriveno umom. Iznenada se u vama budi duboko spokojstvo, neshvatljiv osjeaj mira. A u tom se miru krije velika radost. U toj se radosti krije ljubav. A u najtajnijoj jezgri prebiva sveto, neizmjerno, Ono emu ne moemo dati ime. To ne nazivam pronalaenjem Boga, jer kako biste mogli pronai ono to nikada nije bilo izgubljeno, sam ivot koji vam pripada? Rije Bog ograniava ne samo zbog tisua godina pogrenih tumaenja i pogrene uporabe, nego i zato to podrazumijeva kako je rije o nekom drugom biu odvojenom od vas. Bog je samo Bie, a ne tek jedno od mnogih. Ovdje ne moe biti odnosa izmeu subjekta i objekta, ne moe biti dvojstva, ne moe biti rije o vama i Bogu. Spoznaja Boga neto je najprirodnije to postoji. Zapanjujua i neshvatljiva injenica nije to to moete postati svjesni Boga, nego to to Ga niste svjesni. Put kria o kojem govorite stari je put do prosvjetljenja, a sve donedavno bio je i jedini put. Ali nemojte ga odbaciti ili podcjenjivati njegovu uinkovitost. Taj je put jo koristan. Put kria potpuno je suprotan. To znai kako se ono najgore u vaem ivotu, kri, pretvara u ono najbolje to vam se ikada dogodilo, prisiljavajui vas na predaju, na smrt, prisiljavajui vas da postanete nestvarni, da postanete kao Bog - jer i Bog je ne-stvar. U ovom razdoblju, kad je rije o nesvjesnoj veini ljudskih bia, put kria i dalje je jedini nain. Ti e se ljudi probuditi samo kroz daljnju patnju, a prosvjetljenju, kao kolektivnoj pojavi, prethodit e golemi prevrati, to je lako predvidjeti. Taj proces odraava djelovanje stanovitih sveopih zakona to upravljaju rastom svijesti, a zato su ga neki mudraci predvidjeli. Opisan je, izmeu ostalog, u Otkrivenju ili u Apokalipsi, iako je prikriven nejasnim i katkad neshvatljivim simbolizmom. Tu patnju ne nanosi Bog, nego je ljudi nanose sami sebi i drugima, a nanose je i stanovite obrambene mjere koje Zemlja, iv, inteligentni organizam, poduzima kako bi se zatitila od napada ljudskoga ludila. Meutim, danas raste broj ljudi ija se svijest dovoljno razvila, tako da im vie nije potrebna patnja kako bi spoznali prosvjetljenje. Moda ste i vi jedan od onih. 159

PUT KRIA Mnogo je pria ljudi koji tvrde kako su Boga pronali kroz duboku patnju, a postoji i kranski izraz put kriza, za kojeg pretpostavljam da govori o istoj stvari. Mi se ovdje i ne bavimo niim drugim. Strogo govorei, ti ljudi Boga nisu pronali kroz patnju, zato to patnja podrazumijeva otpor. Pronali su Boga kroz predavanje, kroz potpuno prihvaanje onoga to jest, na to ih je natjerala teka patnja. Zasigurno su na nekoj razini shvatili kako su sami izazvali tu bol. Kako izjednaavate patnju s pronalaenjem Boga? 158

MO SADANJEG TRENUTKA

DESETO POGLAVLJE

Prosvjetljenje patnjom - put kria - znai da vas netko silom i udarcima tjera u kraljevstvo nebesko. Konano ete se predati jer vie ne moete podnijeti bol, ali bol e, prije nego to se to dogodi, jo dugo trajati. Prosvjetljenje koje je svjesno odabrano znai odbacivanje vezanosti za prolost i budunost te prihvaanje Sadanjeg trenutka kao glavne arine toke vlastita ivota. To znai odabir da prebivate u stanju prisutnosti, umjesto u vremenu. To znai rei da onome to jest. Tada vam bol vie nije potrebna. Koliko vremena mora proi, prema vaem miljenju, prije nego to uspijete rei: Vie neu stvarati bol i patnju? Koliko vam je jo boli potrebno prije nego to donesete takvu odluku? Mislite li kako vam je potrebno vie vremena, dobit ete ga - ali i vie bola. Vrijeme i bol su neodvojivi. MO ODABIRA A to je sa svim onim ljudima koji, kako se ini, uistinu ele patiti? Imam prijateljicu koju partner tjelesno zlostavlja, a i u prethodnom odnosu joj se neto slino dogaalo. Zato odabire takve mukarce i zato odbija izii iz te situacije? Zato tako mnogo ljudi zapravo odabire bol? Znam kako je rije odabir omiljen pojam Novoga doba, ali u ovom kontekstu nije potpuno prikladan. Pogreno je rei kako netko odabire neuspjean odnos ili bilo kakvu negativnu situaciju u svom ivotu. Odabir podrazumijeva svjesnost - visok stupanj svjesnosti. Nema li svjesnosti, nema ni izbora. Odabir moete izvriti onoga trenutka kad raskinete poistovjeenost s umom i njegovim uvjetovanim obrascima, onoga trenutka kad postanete prisutni. Sve dok ne stignete do te toke, vi ste, u duhovnom smislu, nesvjesni. To znai kako ste prisiljeni razmiljati, osjeati i djelovati na stanovite naine, prema uvjetovanju vlastita uma. Zato je Isus rekao: Oprosti im, jer ne znaju to ine. To se ne odnosi na inteligenciju u uobiajenom smislu rijei. Susreo sam mnogo visoko inteligentnih i obrazovanih ljudi koji su takoer bili i potpuno nesvjesni, a to znai potpuno poistovjeeni s umom. Zapravo, ako mentalni razvoj i sve vee znanje nisu uravnoteeni odgovarajuim rastom svijesti, jako je velika mogunost nesree i katastrofe. 160

Vaa je prijateljica zarobljena u odnosu s partnerom koji je zlostavlja, i to ne prvi put. Zato? Ona nema izbora. Um, uvjetovan kako ve jest prolou, uvijek tei ponovnom stvaranju onoga to poznaje i onoga to mu je blisko. ak i ako je bolno, ipak je poznato. Um se uvijek dri poznatog. Nepoznato je opasno jer um nad nepoznatim nema nikakvu vlast. Zato um ne voli sadanji trenutak i zanemaruje ga. Svjesnost o sadanjem trenutku stvara provaliju ne samo u bujici misli, nego takoer i u kontinuumu prolosti i budunosti. U ovaj svijet ne moe ui nita uistinu novo i stvaralako, osim kroz tu provaliju, taj isti prostor beskonane mogunosti. Stoga, poistovjeujui se s umom, vaa prijateljica moda ponovno stvara obrazac nauen u prolosti, u kojem su intimnost i zlostavljanje nerazdvojivo povezani. Ili moda izraava obrazac uma to ga je nauila u ranom djetinjstvu, prema kojem je nevrijedna i zasluuje kaznu. Takoer je mogue da veliki dio svoga ivota proivljava kroz tijelo boli, koje uvijek trai sve vie boli kojom se prehranjuje. Njezin partner posjeduje vlastite nesvjesne obrasce, koji nadopunjavaju njezine. Naravno da je sama stvorila svoju situaciju, ali tko je ili to to ja koje stvara? Mentalno-emocionalni obrazac iz prolosti, nita vie. Zato od toga praviti vlastito ja? Kaete li joj da je sama odabrala svoje uvjete ili situaciju, pojaat ete njezino stanje poistovjeenosti s umom. Ali, je li ona uistinu obrazac vlastita uma? Je li to njezino ja? Crpi li uistinu svoj istinski identitet iz prolosti? Pokaite prijateljici kako u pozadini misli i emocija postati prisutnost koja promatra. Recite joj o postojanju tijela boli i kako se od njega moe osloboditi. Nauite je umijeu svjesnosti unutarnjeg tijela. Pokaite joj znaenje prisutnosti. im bude sposobna pristupiti moi Sadanjeg trenutka, i njome se probiti kroz uvjetovanu prolost, tada e imati izbor. Nitko ne odabire poremeaj, sukob, bol. Nitko ne odabire ludilo. Do takvih stvari dolazi zato to u vama nema dovoljno prisutnosti za rastvaranje prolosti, nema dovoljno svjetlosti za rasprivanje tmine. Vi niste u potpunosti ovdje. Jo se niste dokraja probudili. U meuvremenu, uvjetovani um upravlja vaim ivotom. Nalik na to, ako ste jedan od mnotva ljudi koji imaju potekoa s roditeljima, ako jo njegujete negodovanje zbog neega to su uinili ili nisu uinili, tada jo uvijek vjerujete da su imali mogunost izbora - da su se mogli drukije ponaati. Uvijek se ini kako su ljudi imali 161

MO SADANJEG TRENUTKA

mogunost izbora, ali to je privid. Sve dok um, sa svojim uvjetovanim obrascima upravlja vaim ivotom, sve dok vi jeste um, kakvu mogunost izbora imate? Nikakvu. ak i niste ondje. Stanje poistovjeenosti s umom jako je poremeeno stanje. To je oblik ludila. U razliitim stupnjevima gotovo svaki ovjek pati od te bolesti. Onoga trenutka kad to shvatite, ne moe vie postojati ni trunak negodovanja. Kako moete nekome zamjeriti to je bolestan? Jedina prikladna reakcija jest suosjeanje. Stoga to znai kako nitko nije odgovoran za ono to ini? Ta mi se zamisao ne svia. Ako vaim ivotom upravlja um, iako nemate mogunosti izbora, ipak ete patiti zbog posljedica vlastite nesvjesnosti te ete stvarati jo vie patnje. Nosit ete teret straha, sukoba, problema i boli. Patnja tako stvorena konano e vas prisiliti da izidete iz toga nesvjesnog stanja. Pretpostavljam kako se ono to govorite o odabiru takoer moe primijeniti na opratanje. Prije nego to uspijete oprostiti, morate biti potpuno svjesni i predati se. Opratanje je pojam koji se koristi dvije tisue godina, ali veina ljudi posjeduje vrlo ogranieno shvaanje o tome to to znai. Sve dok osjeaj vlastitoga ja temeljite u prolosti ne moete uistinu oprostiti ni sebi ni drugima. Tek pristupanjem moi Sadanjeg trenutka, to je vaa jedina mo, moete uistinu oprostiti. To prolosti oduzima mo, a vi duboko u nutrini spoznajete kako nita od onoga to ste ikada uinili ili ono to su vam drugi uinili nikada ni najmanje ne moe dotaknuti blistavu sutinu onoga tko jeste. Cijela zamisao opratanja tada postaje nepotrebna. A kako mogu dospjeti do te spoznaje? Predate li se onome to jest, postanete li na taj nain potpuno prisutni, prolost vie nema nikakvu mo nad vama. Vie vam nije potrebna. Prisutnost je klju. Sadanji trenutak je klju. Kako u znati da sam se predala? Kad vie ne budete trebali postavljati pitanja. 162

0 AUTORU Eckhart Tolle roen je u Njemakoj, gdje je proveo prvih trinaest godina ivota. Nakon to je diplomirao na londonskom Sveuilitu, poeo se baviti istraivanjem i bio je nadzornik na Sveuilitu Cambridge. Kad je navrio dvadeset devet godina duboka duhovna preobrazba doslovce je razorila njegov stari identitet i u temelju promijenila smjer njegova ivota. Sljedeih nekoliko godina posvetio je razumijevanju, prihvaanju i produbljivanju toga preobraaja, to je oznailo poetak napeta putovanja u vlastitu nutrinu. Eckhart se ne vee ni uz jednu odreenu religiju ili tradiciju. U svojim uenjima bezvremenom i nekompliciranom jasnoom drevnih duhovnih uitelja prenosi jednostavnu, pa ipak duboku poruku: postoji izlaz iz patnji koji vodi do spokojstva. Eckhart u ovom razdoblju ivota mnogo putuje, cijelim svijetom nosei svoja uenja i prisutnost. Od 1996. godine ivi u Vancouveru, u Kanadi.

163

Za informacije o predavanjima, teajevima i utoitima Eckharta Tollea za naruivanje audio i videokaseta koje prate Mo sadanjeg trenutka: vodi prema duhovnom prosvjetljenju pogledajte: www.namastepublishing.com
te

Za dogovor o gostovanju Eckharta Tollea na predavanjima, kontaktirajte: Namaste Publishing Inc. P. O. Box 62084 Vancouver, British Columbia Canada V6J IZI Telefon: (604) 224-3179 Fax: (604) 224-3354