3.

Binomna B fo ormula
Ne ekasuaibproizvoljnirea alnibrojevi.Poznatesunam n odranije eformulezakvadratzbir raikubzbira:

(a + b)

= a 2 + 2ab + b 2 i ( a + b ) = a 3 + 3a 2b + 3ab 2 + b3 .
3

Formule za

(a + b) ,(a + b)
4 2

ti mnoenje em kuba zbira ,... moemo lako izvest

(a + b)

polinomima

(a + b) , (a + b)

,... .
n

Me eutim, elim mo da izved demo formu ulu za opti sluaj ( a + b ) , gdje je e n proizvol ljan prirodni i broj. Analizirajui la anovekojise epojavljujuugornjimfor rmulama,mo oemolakozaklju z itidaeseuform muliza ( a + b ) pojavitisljede s i
n

mo onomi: a n , a n 1b, a n 2b 2 ,...., ab n 1 , b n . Glavni pro oblem je odrediti brojev ve koji stoje uz u telanove (tzv. koefic cijente) usumi s kojaodgovaraizrazu ( a + b ) .
n

Na apravimo em mu tih koefic cijenata u vid du trougla, tako t da u prv vom redu na apiemo jedi ini koeficijen nt 1 u razvoju u sume

(a + b)

p zatim u drugom redu koeficijente 1 i 1 iz razv voja ( a + b ) = 1 a + 1 b, u treem redu r koeficijente 1, = 1, pa

1 2

2,1izrazvoja ( a + b ) = 1 a 2 + 2 ab + 1 b 2 , itd. Do obijenaema azovesePas skalovtrouga ao(BlaisePascal,francus skimatemati iar,1623. 1662.)

Na a poetku i kraju svako og reda je broj b 1, a pr reostali broj jevi dobiju se sabiranje em dva odg govarajua broja b iz pre ethodnogreda.Sadajela akonapisatiformule:

(a + b) (a + b)

= a 4 + 4a 3b + 6a 2b 2 + 4ab3 + b 4 ; = a 5 + 5a 4b + 10a 3b 2 + 10a 2b3 + 5ab 4 + b5 , itd.

Ako nam treba a formula za a prirodni st tepen razlike e dva realna a broja, ond da iskoristimo postojee formule, s tim da m zn nakove+i.Naime, naizmjeninomijenjamo

(a b)

= a 3 3a 2b + 3ab b 2 b3 ;

(a b) (a b)

= a 4 4a 3b + 6a 2b 2 4ab3 + b 4 ; = a 5 5a 4b + 10a 3b 2 10a 2b3 + 5ab 4 b5 , itd.

n

Noipak,dabismonapisalioptuformuluza ( a + b ) potrebnisunamnekinovipojmovi. Definicija 1: Proizvod svih prirodnih brojeva koji su manji ili jednaki od datog prirodnog broja k zove se faktorijelom brojakioznaavasekratkosa k !. Dakle, k ! = 1 2 3... k ( k ) . Specijalnosedefiniedaje 0! = 1. Primjer1: 1! = 1; 2! = 1 2 = 2; 3! = 6; 4! = 24;5! = 120 itd.Oitoje ( n + 1) ! = n !( n + 1) zasve n . Definicija2:Nekasunikprirodnibrojevitakvidaje k n. Binomnikoeficijentjebroj

n n ( n 1) ... ( n k + 1) . = k! k
Specijalnoza k = 0 uzimasedaje = 1 zasvaki n .

n 0

Akoje k > n, tadaje = 0.

n k

k Napomena:Akosunikprirodnibrojevii k n, tadabroj Cn = predstavljaukombinatoricibrojkombinacijak

n k

te klase od n elemenata bez ponavljanja. To je broj naina na koji izmeu n objekata iste vrste moemo izabrati k objekata,kojiseneponavljaju. Direktnoizdefinicijebinomnogkoeficijentaslijedidaje = 1 zasve n .

n n

Primjer: =

8 2

8 87 65 43 87 = 28; = = 28; 1 2 6 1 2 3 4 5 6

7 765 7 7 65 4 = 35; = = 35; = 3 1 2 3 4 1 2 3 4

Teorem1(osobinebinomnogkoeficijenta):Zasveprirodnebrojevenik, n k 1, vrijedejednakosti

n n! a) = k k !(n k )!

 b) =

n n k nk

c) +

n n n + 1 = k k 1 k

Dokaz:izvedenuzbirci,str.10i11. LakojeprimjetitidasusvibrojeviuPaskalovomtrougluupravobinomnikoeficijenti.Npr.,redkojiinebrojevi1,3,3, 1moesezapisatiovako: , , , . Narednired: , , , , , itd.Nameeseoigledno pravilo:koeficijentiurazvojubinoma ( a + b ) su:

n

3 3 3 3 0 1 2 3

4 4 4 4 4 0 1 2 3 4

n n n n n , , ,..., , . 0 1 2 n 1 n
Natajnainmoemoformulisati Teorem2: (a + b) n = a n + a n 1b + +

n 0

n 1

n n 1 n n ab + b , ilikrae n 1 n

n n (a + b) n = a n k b k k =0 k

Ovaformulazovesebinomnaformula.estoseuliteraturispominjeikaoNjutnovabinomnaformula(IsaacNewton, 1642.1727.,poznatiengleskimatematiarifiziar). Potosmoovuformulunaslutilinepotpunomindukcijom,trebajedokazatipotpunommatematikomindukcijom. Dokaz:Akoje n = 1, formulasesvodina ( a + b ) = a + b.

1

Pretpostavimo da je binomna formula tana za n = k > 1, tj.

(a + b)

k k = a k j b j . Tada je j =0 j

(a + b)

k +1

k k k k k k k = ( a + b ) ( a + b ) = ( a + b ) a k j b j = a k j +1b j + a k j b j +1 = j =0 j j =0 j j =0 j

k k 1 k k k k k k k ( j 1) j 1+1 k +1 = a k +1 + a k j +1b j + a k j b j +1 + b k +1 = a k +1 + a k j +1b j + +b b a j =1 j j =0 j j =1 j j =1 j 1

k k k k +1 k + 1 k k j +1 j k + 1 k j +1 j k j +1 j = a k +1 + + b + b k +1 = a k +1 + b + b k +1 = b . a a a j j j =1 j j 1 j =1 j =0

Toznaidajebinomnaformulatanaiza n = k + 1, tj.onajetanazasveprirodnebrojeven.

Udokazusmoiskoristiliosobinuc)binomnogkoeficijentaizTeorema1. Teorem3:Zasve a, b, c R isve n N je ( a + b + c) n =

n! i j k a b c . i + j + k =n i ! j !k !

Ovaformulazovesetrinomnom,jernamdajestepentrinoma. Dokaz: ( a + b + c ) =
n

k ( a + b)
k =0

nk

n n nk n k nk j j k c k = b c . a j k =0 k j =0

Neka

je

n k j = i,

dakle

i + j + k = n.

Uzimajui

jo

obzir

da

je

pri

tome

n n k ( n k )! = n ! , direktno se zakljuuje da vai tvrdnja teorema. Oznaka n! = k j k !( n k ) ! j !( n k j ) ! i ! j ! k !

sumiranjausumi
i+ j + k =n

znaidaseumjestojednogindeksasumiranja,kaotojeuobiajeno,posmatraju3indeksa:

i,j,k,priemusutocijelibrojeviugranicamaod0donisaosobinom i + j + k = n. Zadaci:

1 + x log 1. Izraunatixakojeubinomnomrazvoju 7 2 x
n

treilanjednak360000.

1 2. Nainakoseznadajeurazvoju 4 2 + odnospetoglanasprijedapremapetomlanuozadajednak 4 3 6 :1.

3. Naibrojeve a, b, n akoseznadasuprvatrisabirkaurazvojubinoma ( a + b ) jednakiredom729,7290i30375.
n

4. Odredixuizrazu

( x)

1 log x +1

+ x , akojeetvrtilanurazvojutogbinomajednakbroju200.
1 12
6

2 x 1 3 + 4 2 x vai: 9T3 T5 = 240. 5. Izraunatixakoubinomnomrazvoju 3 2

6. Naisveracionalnelanoveurazvojubinoma a)
n

3+32

72

b)

34 2

10

, c)

2+83

100

x y 7. Odreditipetilanurazvojubinoma + akosebinomnikoeficijentdrugoglanaodnosiprema 2 x
binomnomkoeficijentutreeglanauomjeru2:11.

2 x 16 32 8. Izraunatixakoubinomnomrazvoju + dobijemo56kadoduzmemoestiodetvrtoglana. 16 8 2x

9. Izraunatixakojeetvrtilanurazvojubinoma 10log

1 + log x jednak3500000. 10