Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
33Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
C++ hrvatskii

C++ hrvatskii

Ratings: (0)|Views: 6,275|Likes:
Published by MarkusMikus

More info:

Categories:Business/Law, Finance
Published by: MarkusMikus on Oct 02, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/21/2013

pdf

text

original

 
Programski jezik C 
 
Programiranje
Program je skup naredaba nanizanih strogo otvrđenim redosljedom, čijim seizvršenjem obavlja željeni posao. Čovjek koji piše program naziva se programer, a postupak nastanka programa naziva se programiranje ili kodiranje.Programiranje je pisanje niza naredaba koje tvore program. Taj je korak tijesno vezanza programski jezik u kojemu se program piše a često i sklopovsku opremu na kojoj se program izvodi.Logički način na koji programer može predočiti jedan te isti zadatak jest višestruk iuključuje i maštovitost programera. Može se slikovito reći da je programer graditelj kojislažući naredbe (cigle) na stanovit način gradi program (kuću). Pri tome on pri ugradnji svakenaredbe (cigle) mora imati na umu i cijeli program (građevinu). O vještini programera uvelikeovisi stabilnost i kakvoća programa.Rješavajući svakodnevne zadatke koristimo logiku, iskustva, znanja, ali i intuiciju iosjećaje. Računalo je stvoreno da nam pomogne u rješavanju svakodnevnih problema. Ono toradi svakako bez osjećaja, intuicije već prema unaprijed zadanim pravilima . Ono određenestvari pamti, ali i odlučuje slijedeći smjernice koje određuje čovjek.
Što je program ?Program je niz naredbi računalu
(
 INSTRUCTIONS 
)
koje računalo "razumije" imože izvršiti.Program je niz naredbi koje se izvode točno određenim redoslijedom s točnoodređenim ciljem. 
Temeljni element programa je naredba (instruction). Naredba opisuje točno što i kakoračunalo treba raditi.Programom se opisuje
ulaz, obrada i izlaz podataka u cilju dobivanja informacija
.
Programiranje
(
SW ENGINEERING
)
je proces izrade programa. 
To nije pisanjenaredbi u nekom programskom jeziku, kao što često misle neupućeni, već je cijeli proces kojise sastoji od 5 faza s kojima ćemo se detaljno upoznati kasnije.
Ove godine ćemo proučavati nastanak programa i baviti se pisanjem nekih (novih) programa. Pisanje točnih, jasnih i čitljivih programa nije jednostavno. Ono zahtjeva znanje, iskustvo iodređenu mjeru kreativnosti jer se problemi mogu rješavati na razne načine.
Programski zadatak može biti jednostavan ali i izuzetno složen, a svi se mogu riješititako da se zadatak raščlani na manje i jednostavnije
MODULE 
. To se naziva
top-down
metoda.
 Primjer 1.
Odredi cijenu izleta po učeniku
upiši podatkeizračunaj cijenuispiši cijenu-destinacija,-cijena prijevoza, smještaja,dopunskih sadržaja-broj učenika-popust ?-ukupna cijena / brojučenika- cijena - popust1
 
Programski jezik C 
 
Faze programiranja
Programski zadatak
Programski zadatak je često opis problema bez posve jasnih elemenata posebno ako dolazi odinformatički neobrazovanih korisnika. Npr. školska statistika ili neka igrica ili izračunatinepoznate elemente likova.
Definiranje problema (
PROGRAM DEFINITION 
)
Da bi program radio što se programskim zadatkom traži, najprije moramo razumjeti zadatak kako bi znali što treba rješavati. Zatim zadatak valja specificirati tj. ustanoviti:
a-a-
što je nepoznato,
što su izlazni rezultati i kojeg su oblika
b-b-
što su ulazni podaci i kojeg su oblika
c-c-
kakvi su uvjeti ? : dovoljni, redundatni, kontradiktorni
d-d-
kako treba izgledati korisničko sučelje, tko će koristiti program
Ovom se fazom utvrđuje ŠTO se treba raditi a ne kako to učiniti.
 Primjer: Izračunati opseg i površinu pravokutnika.a)Izlazni rezultati su O i P u obliku decimalnog broja sa 3 decimale.
 b)
Ulazni podaci su duljine dvije stranice pravokutnika u obliku decimalnog broja sa 3decimale.c)Ulazni podaci za duljine moraju bito pozitivni brojevi, ako je neka veličina =0 znači da je pravokutnik reduciran na dužinu, ili točku ako su obje veličine =0d)Korisničko sučelje treba biti "user friendly", tako da se zna što korisnik treba upisati i što predstavljaju ispisani rezultati.
Rješavanje problema (
PROGRAM DESIGN 
)
Kada točno znamo što treba raditi, potrebno je odrediti metodu, način rješavanja odnosno
KAKO riješiti zadatak.
a-a-
Kod jednostavnijih zadataka put do rješenja je očigledan,
no može biti i više različitihispravnih načina.
Tada se odlučujemo za jedan način koji je najbolji po uvjetima problema ili ima najkraće vrijeme izvršavanja. Ako je problem složeniji potrebno ga jerastaviti na podzadatke (
MODULE)
u skladu s top-down metodom uz hijerarhijski prikaz.Moduli trebaju biti što je moguće više nezavisni, tako da se mogu samostalno pripremati itestirati te kasnije povezivati.
b-b-
Postupak rješavanja nekog problema se zove
ALGORITAM
. O njima ćemo kasnijedetaljno govoriti budući je pisanje algoritma najvažniji dio programiranja.
c-c-
Kada se napiše algoritam, potrebno je još provjeriti ispravnost ručnim testiranjem kako bise otkrile moguće greške. Pri tome je važno izvršavati napisane instrukcije a nezamišljene, jer tako radi i računalo.
Pisanje programa (
PROGRAM CODING
)
a-a-
Kad je napisan algoritam potrebno ga je prepisati u odabrani programski jezik prekoeditora na računalu, kako bi računalo "razumjelo" algoritam. Pri tome se simbolimaoznačene operacije u algoritmu zamjenjuju naredbama programskog jezika.Svaki se programski jezik sastoji od niza pravila koja je potrebno poznavati. Program napisanu nekom programskom jeziku naziva izvorni program ili izvorni kod (
SOURCE COD
). Takavse program sprema u datoteku čiji naziv ima ekstenziju koja označava vrstu programskog jezika ( za Pascal je to ime_programa.PAS ).
b-b-
Program napisan u programskom jeziku računalo ne razumije, već ga je potrebno prevestiu strojni - binarni oblik koji se zove OBJEKTNI KOD. Za to postoje posebni programi - prevoditelji. Oni mogu biti tipa interpretera koji svaku naredbu prevode u međukod koji se2
 
Programski jezik C 
može neposredno izvršavati ili tipa kompajlera koji izvorni program prevode u strojni paga zapamte u izvršnoj datoteci ( za Pascal je ime_programa.EXE ) i zatim izvršavaju.
 Kompajler radi mnogo toga:
-
leksičku analizu: grupira znakove u riječi programskog jezika
-
 sintaksnu analizu: provjerava da li je zapis u skladu s pravilima programskog jezika
-
 generira međukod: u asembleru ili posebnom međujeziku
-
optimizira kod: popravlja i ubrzava ako se može
-
 generira kod: to je strojni oblik programa u kojem su određene memorijske lokacije podataka
U svakoj fazi se može otkriti greška koja se javlja i prekida daljnje generiranje međukoda(Pascal ), ili se javljaju sve greške nakon završenih svih faza ( Fortran ).
Provjera ispravnosti (
PROGRAM TESTING
)
Pogreške možemo klasificirati na:
a-a-
leksičke: kršenje leksičkih pravila programskog jezika, dozvoljeni skup znakova
b-b-
sintaksne: kršenje sintaksnih pravila programskog jezika, dozvoljeni način pisanja naredbiobje vrste pogrešaka otkriva prevodilac te se lako otkrtivaju i otklanjaju ako se pozna programski jezik 
c-c-
logičke: znače da program ne daje ispravne rezultate. Nastaju zbog neispravnog algoritmai ne postoji metoda koja bi ih sa sigurnošću otkrila i otklonila, već program "testiramo" pripremljenim podacima za koje znamo rezultate. Testiraju se ulazni podaci, redoslijednaredbi te programski uvjeti. Važno je u test-podatke uključiti granične vrijednostivarijabli, te stvarne i to najgore moguće podatke.Ako se ustanovi neka vrsta pogreške potrebno je vratiti se na odgovarajuću fazu programiranja ispraviti pogrešku i ponoviti postupak.
Provjeravanjem programa možemo utvrditi prisutnost neke pogreške ali nikako ne iodsutnost pogrešaka.
Dokumentiranje programa (
PROGRAM DOCUMENTATION 
)
Programi se ponekad mijenjaju, dograđuju i popravljaju a to čine ljudi koji nisu uvijek njihoviautori. Uz to je moguće da između primjene programa prođe dosta vremena, te se više nesjećamo detalja potrebnih za njegovo izvođenje. Zato treba uz sve faze programiranja pisatidokumentaciju kojom se opisuje što i kako program radi. Prema namjeni, dokumentacijudijelimo na:
a-a-
korisničku dokumentaciju : pomaže korisnicima programa da se njime služe. Sadrži dio zainstaliranje programa koji može biti zasebna dokumentacija za operatera.
b-b-
tehničku dokumentaciju: namijenjena je programerima. Pokazalo se najboljim da je program
samodokumentiran : u komentare se pišu potrebna objašnjenja
"lijepo pisan" : pregledno pisanje sa pomno odabranim imenima pridonosi čitljivosti atime otklanjanju pogrešaka ili lakšoj izmjeni programa
Korištenje i održavanje programa
Kada smo sigurni da je program ispravan pristupamo njegovom korištenju. Program se ponekad koristi samo jednom ako se obrađuje velika količina podataka, ali najčešće se koristimnogo puta. Pri korištenju će nekada biti potrebno izvršiti izmjene zbog novih zahtjeva (npr. promjene porezne stope) ili dopune i proširenja. Izmjene programa zovu se održavanje. To jeslično programiranju s time što se u najvećoj mogućoj mjeri koristi postojeći program koji semijenja i nadopunjuje uz korištenje dokumentacije. Mi se pri učenju programiranja nećemotime baviti.3

Activity (33)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Kornelija Aškim liked this
Hare88 liked this
Mato Milinović liked this
Marija Schöppl liked this
Arif Nuhanovic liked this
Amir Nozic liked this
sime32jupi liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->