You are on page 1of 46

Uvod u prouavanje antike knjievnosti

Antika tradicija podrazumeva tekovine stare gr ke i rimske kulture i civilizacije . Termin antika iri je od pojma antika civilizacija (Atika-poluostrvo i obuhvata jednu civilizacijsku tekovinu koja je trajala itavih dvanaest vekova (a postojala je jo dugo posle pojave hrianstva). Prouavanje antike kulture podrazumeva i upoznavanje sa odre enim istorijskim i kulturolokim podacima! prvenstveno iz oblasti grke i rimske mitologije! "ilozo"ije i istorije knji#. $z antikog perioda sauvano je vrlo malo originalnih spisa i tek se u %&.veku ozbiljnije pristupilo prouavanju antike tradicije (u delima priznatih polihistora! koji su se bavili uporednim prouavanjima razliitih naunih i kulturnih injenica). Prve dokaze o postojanju antike civilizacije dala su 'limanova istra#ivanja u (aloj Aziji! a zatim i )vansova iskopavanja na *ritu i Peloponezu (otkrivanje kritsko-mikenske kulture zlatne maske! velike zidane kapije sa lavljim glavama). +azliite pretpostavke ticale su se pisma i jezika prona enih pisanih spomenika! koji su inili uglavnom spisi trgovakog karaktera. $zvesno je! me utim! da su stari ,rci imali i svoj poseban jeziki izraz i stil! i to ne samo u pisanom! ve i u govornom jeziku. -ragovi antike kulture prostirali su se i izvan teritorije dananje Grke i obuhvatali su celo sredozemlje (.eniane na severu A"rike! Persijance! dorska i jonska grka plemena! etrurska plemena koja su inila starosedeoce Apeninskog poluostrva). Period antike kulture koji obuhvata itavih dvadeset stolea! mo#e se podeliti na tri razdoblja/ %) predklasini period 6. i 7. vek pre n.e obele#ava ga omerovo stvarala!tvo! ali i dela drugih grkih pesnika (melijska lirika! ljubavne i vinske pesme! i horska lirika-(ode)) Alkeja! 0ap"e i Anakreonta. +azvoj do#ivljava i "ilozo"ija (1eraklit kao utemeljiva dijalektike) i druge nauke. 2avljaju se i zaeci prozne knji#. ()zop i njegove basne). 3) klasini period Periklovo do"a nazvano zlatnim razdobljem antike kulture. 4ahvaljujui pobedama u Persijskim ratovima (bitke kod (aratona i 0alamine)! antika dr#ava do#ivljava vrhunac svoje moi. Procvat dr#ave ogleda se na planu politike i dr#avnog ure enja (uspon demokratije) i na planu umetnosti i nauke ( stvaralatvo grkih tragiara )shila! 0o"okla i )uripida)! razvoj "ilozo"ske i naune misli).

5) helenistiki period i rimska vladavina - vezuje se za osvajanja Aleksandra (akedonskog (osnivanje Aleksandrije! grada sa najveom bibliotekom na svetu). 6 ovom periodu mo antike civilizacije opada! ali se i dalje bele#e znaajna dostignua na polju nauke i "ilologije (prepisivanje i redigovanje rukopisa! prouavanje 1omerovih epova i uspon antike komedije-(tradicija koja poinje od (eandra! a najvea ostvarenja posti#e u Aristo"anovim politikim komedijama). 7vo je i period velikih "ilozo"a i umetnika (0pis o uzvienom! )neida! neoplatonistike teorije). 4ahvaljujui helenistikom periodu antika tradicija je mogla da bude predata novom! hrianskom dobu i srednjovekovnoj tradiciji. 0adr#aj svih veih dela antike knji#. odre uje mit. -o je "orma koja ima svoju sadr#inu! a ona je u pokuaju da se objasni svet i njegove pojave i to na jedan alegorijski na in (verbalnim putem ili preko ritualne! predstavljake "orme). (it postoji kao sveta pria! predanje u koje se veruje! a iskazuje kolektivne predstave naivne svesti. Prvobitni mit potie iz relativno nerazvijene svesti oveka! prvobitne zajednice. 0vet bogova! heroja i drugih natprirodnih bia o kome govore mitovi u stvari je slika me usobnih odnosa i te#nji lanova. (it se shvata kao jedan vid simbolikog izra#avanja gde se simboli ne razlikuju od predmeta koje simbolizuju (slike od stvari! idealno od realnog). 6 tome je razlika mita i religije - misaona "orma mita je varijabilna! podlo#na promenama! a religija pru#a istine koje su kanonizovane! jednom ustanovljene. (itska pria nema pojedinane misaone "orme! ona je istovremeno i moralni kodeks! i politiko - pravna povelja! i istorija i pesnika re - u njoj se pro#imaju antropologija! etika i politika. -ipinost mitskih junaka kao nosilaca odre enih osobina! omoguava lanovima zajednice da se na njih ugledaju i sa njima se emotivno poistoveuju. $zraziti primer tako dubokog! skoro mistikog poistoveivanja (indenti"ikacije) pru#aju obredi. (it je utemeljen u ritualu i predstavlja njegovo prepriavanje i podra#avanje i to najee putem neverbalnih oblika (npr. likovni elementi na keramikim vazama! na kojima su naslikane predstave vezane za razliite obrede). +acionalistiku kritiku mitova zapoeli su grki "ilozo"i u 8. veku pre n.e. (*seno"an tvrdi da su bogovi zamiljeni po ljudskom liku! a 1eraklit osu uje pesnike zbog narodnih verovanja i izmiljanja). 9ajraniji pokuaj da se mitovima na e opravdanje ini alegoriko tumaenje mitova (alegoreza). (itovi se mogu tumaiti u doslovnom! ali i u prenesenom smislu. :rojni teolozi! 2

"ilozo"i i "ilolozi nastojali su da otkriju skrivene misli koje se nalaze iza onoga to se u mitu neposredno kazuje (npr. doslovni smisao mita o 1ronosu koji jede svoju decu! predstavljen je uzronim odnosom nagovetenim rodbinskim vezama! a alegorijski smisao je izbegavanje proroanstva koje ka#e da e 1ronosa sa prestola zbaciti njegov potomak). (itove su tumaili i Platon i Aristotel (Platon - mit ima vaspitnu ulogu! a kako se u njemu mnoge stvari prikazuju negativno! to i mit mo#e imati lo uticaj na budue atinske dr#avnike). 0a pravnog stanovita mit je tumaio i 1egel! a zatim i .rojd (psiholoka kritika mitova). Puteve mitske kritike u okviru strukturalizma otvorio je *lod ;evi 0tros koji je dao antropoloku kritiku mita! preko upoznavanja a"rike kulture i civilizacije. <eliki uticaj na razvoj mitske kritike izvrili su jo .rejzer (4latna grana)! 2ung (paradigmatska! arhetipska i psiholoka razmatranja i mitoloke gra e)! ,rejms (istorijski pristup)! 1erber (istorijsko-"iloloko shvatanje o povezanosti jezika i mita). (itovi crpu gra u iz razliitih izvora - jedni su teogoniski (o postanku sveta)! drugi etioloki (ticanje porekla odre enih pojmova). 9eki mitovi su povezani u cikluse - npr. mitove vezane za odre ene periode (o -rojanskom ratu)! za odre ene geogra"ske oblasti (npr. cikluse tebanskih mitova! ciklus kritskih mitova)-ili za odre ene linosti (mitovi o Argonautima! o 1eraklu! -ezeju i sl.). (itovi se uzajamno meaju! puni su anahronizma i podlo#ni su izmenama. 9e menjaju se samo oni mitovi koji su vezani za dvanaest olimpskih bogova (bogova Partenona) #evsa$ eru %"o&inju "raka'$ Artemidu %"o&inju lova'$ Atinu$ Apolona e(esta$ ermesa %"o&a sunca i za!titnika umetnosti'$ Aresa %"o&a rata'$ A(rodite$ zemljoradnje'$ i eliosa %"o&a sunca i svetlosti'. 6 mitovima! volja bogova! kao i odnos izme u delanja! kazne i greha! potpuno je proizvoljan. 9asuprot tome! u religiji je odnos oveka prema bogu i boga prema oveku kanonizovan i strogo odre en.

%&lasnika "o&ova i za!titnika lopova i varalica'$ Posejdona$ )emetre %"o&inje

omer i homersko pitanje *lijada i +diseja , struktura i sadraj *lijade


Postoji niz 1omerovih biogra"ija i mnotvo "ilolokih rasprava o njegovom delu. 6 starijim spisima o 1omerovom #ivotu se samo usput govorilo - 1esiod u svom spisu Poslovi i dani pripoveda o jednom pesnikom takmienju u 1alkidi! pa je neki nepoznati pesnik ispevao zanimljivu pesmu o tome kako su se 1omer i 1esiod nadmetali na tom takmienju. $z toga se zakljuuje da su oni bili savremenici! ali se ipak o 1omerovom #ivotu ne mo#e saznati nita pouzdano. $ drugi su se pesnici bavili pitanjima 1omerovog #ivota! postojanja (;ukijan! uveni vizantijski pisac iz =. veka pre n.e. pisao je o susretu sa 1omerom na drugom svetu :orhes u <avilonskoj biblioteci pie kako 1omer traga za besmrtnou i kako je i nalazi ali onda ponovo #eli da postane smrtan). Pitanje 1omerovog #ivota i dela aktuelno je i u savremenoj literaturi. 0edam gradova iz jonske i dorske tradicije otimalo se o omerovo poreklo. 6 jednom sauvanom epigramu kao mesta 1omerovog ro enja navode se +odos! $taka. +aspravljalo se da li je 1omer ro en u jonskoj oblasti (2oniji pripadaju $taka i Peloponez) ili dorskoj oblasti (Atika i egejska ostrva). $lijada i 7diseja nam pokazuju da je 1omer vezan za obe ove tradicije! i da pripada i jednoj i drugoj. *ao vesti o zaviaju! tako su se razilazile vesti o omerovom vremenu. 9eke od njih se orjentiu prema -rojanskom ratu (da je 1omer #iveo za vreme ovog rata ili %>> godina posle njega)! a neke prema 1esiodovom vremenu (da je 1esiodov savremenik ili da je stariji ili mla i od njega). Prouavaoci su se bavili i etimolo&ijom omerovo& imena. Antiki strunjaci smatraju da ono znai pratilac ili slepac! a noviji "ilolozi smatraju da 1omer znai sastavlja i da je to samo paradigma - "iktivni pojam koji ne ukazuje na lino ime! nego na umetnika uopte ((ilan :udimir)! 1omerova tobo#nja slepoa je zapravo! zajednika svim mitskim pevaima i vraevima (tip siromanog i slepog pesnika koji se potuca po svetu i #ivi od svog pevanja). $ na temu 1omerovog pesnitva napisani su mnogi "iloloki radovi. 0tari su mu osim $lijade i 7diseje prepisivali sve herojske epopeje u kojima je obra en mit iz kruga tebanskih mitova ili mitova o -rojanskom ratu! kao i neke aljive epove.

6 moderno doba 1omeru se posveuje velika pa#nja (naroito od druge polovine %?. veka! kada se "ilologija! na jedan poseban nain! konstituie u posebnu disciplinu). Prouavanju 1omera znatno je doprineo rad nemakog "ilologa <ol"a. 9jegovi predhodnici bili su $talijan <iko i )nglez <ud. -iko smatra da 1omer uopte nije postojao i da se iza njegovog imena krije mnotvo pesnika koji su ispevali niz pojedinanih pesama koje je u 8. veku pre n.e. Pizistrat objedinio u $lijadu i 7diseju. $stu tezu zastupa i <ud! tvrdei da 1omer ne mo#e biti autor ovih velikih spevova. $ benediktanski opat 7dinjak je tvrdio da nikad nije bilo pesnika koji se zvao 1omer! ve je njegovo ime paradigma za mnoge pesnike koji su napisali ova dela (o tome svedoi $lijada koja nema jedinstvene radnje ni glavnog junaka). 9emaki "ilolog <ol"! u svojoj knjizi o 1omeru postavlja problem postojanja pisma u @. v. pre n.e. (1eleni tada nisu imali pismo! pa su 1omerove pesme postale bez pisma i prenosile se usmenim putem. Poto nema pisma onda ni ep nije "iksiran i podlo#an je promenama! tako da se mo#e sumnjati u njegovu izvornu strukturu). <ol" je smatrao da je 1omer samo zapoeo ove epove! ali su ih stari grki rapsodi proirili! tako da se 1omer ne mo#e smatrati njihovim jedinim tvorcem. <ol"ova tvr enja o helenskom pismu oborena su dokazima da je jonski al"abet postojao ve oko &. veka pre n.e. 9o! bez obzira na to! <ol" je izvrio ogroman uticaj na razvitak naune prepirke poznate kao homersko pitanje. Ao sada iznete razliite teorije o postanku i razvitku 1omerovih pesama/ jedni smatraju da je $lijada postala od vi e kraih samostalnih pesama! koje su ispevali razliiti pesnici i u razliito vreme! pa im je onda Pizistratova BredakcijaB dala dananji oblik (;akian). Arugi misle da je 1omer sastavio dve manje pesme o Ahilejevom gnevu i 7disejevom povratku! pa su onda one proirivane i doterivane. 0toga! treba razlikovati jezgra ovih epova i odvojiti ono to je 1omer prihvatio od prethodnih pesnika (antehomerika)! ono to pripada 1omeru (homerika) i ono to su dodali kasniji pesnici (posthomerika)! 1erman. -rea je teorija da su 1omerovi epovi oduvek postojali u onom obliku u kom su i danas! i to pokazuje njihovo organsko jedinstvo (unitarska teorija). Posebnu varijantu teorije o jedinstvenoj pesnikoj obradi $lijade dao je .ilan /udimir. 7n vidi jedinstvenost $lijade i u epskoj tehnici! i u izra #ajnim sredstvima! i u kompoziciji i pesnikim pogledima na svet ljudi i bogova. $z toga sledi da je $lijadu napisao samo jedan pesnik jasnim pesnikim planom unutranjih karakteristika epova (o idejnoj strani i sadr#ini) i istie da je sve to se doga a u $lijadi povezano uzrono-posledino i umetniki (dat je 5

presek nekoliko tipova ljubavi i mr#nje! u ijem je centru Ahilej! glavni junak). 7n smatra da je naziv dela trebalo da bude Ahilijada! kao to je 7diseja - nazvana po glavnom junaku (a to je bila praksa i u kasnijim antikim i srednjovekovnim delima - )neida! ,argantua i Pantagruel). 0peci"inu teoriju ini Peri,0ordova hipoteza o "ormulativnosti ("ormula C grupa rei u odre enim metrikim uslovima koja izra#ava osnovnu ideju teksta pomona sredstva koja omoguavaju lake pamenje obilnog epskog dela). -o su npr. stih i stalni epiteti (izra#ajne "ormule)! in medias res (u sredite radnje - gnev kao osnovni pokretaki motiv radnje u $lijadi). 4ahvaljujui "ormulama i epskoj tehnici mogue je zapamtiti ovako obimno delo kao to je $lijada.

*lijada , omer
*lijada u centar svo& z"iva nja stavlja Ahilejevu srd"u. -o je centralni motiv oko koga se re aju scene borbe vo ene oko grada -roje ili $lija (pranaelnik -roje bio je bog sunca 1ilios - $lios! pa otuda naziv speva - $lijada). 0pev ima %D&8 heksametara! a "ormalno je podeljen na 3= pevanja (knjige)! to nije zasluga 1omera! ve kasnijih redaktora! koji su spev podelili prema 3= slova grkog al"abeta. 0vako pevanje (osim jednog) sastoji se od D>> stihova. Aoga aji koji se opevaju padaju u poslednju! desetu godinu -rojanskog rata i obuhvataju period od oko D> dana. $storijska utemeljenost ovog doga aja ustanovljena je posredstvom sekundarnih nauka (arheologije! geogra"ije). 'limanova istra#ivanja u (aloj Aziji i otkrie -roje! izme u )vrope i (ale Azije! u 1elepontu (spajao je 0redozemno i Erno more i bio valjan trgovaki put! pa zato i meta mnogih osvajaa). 0a jaanjem grke moi! grka plemena sa :alkanskog poluostrva ire se na zapad i dolaze u sukob sa narodom koji su se tamo zatekli - sa -rojancima. -roja je mesto sa dugom istorijom! ali i mitolokom tradicijom. (it o -roji pripada kulturnoj batini grkog naroda! a obuhvata i pripadnike protivnikog tabora - -rojance. 4asnovan je na predanju o lepoj 2eleni (etimologija imena 1elena) to znai ,rkinja! zbog koje se ilo u pohode na -roju. 9ju je oteo Paris - trojanski princ! i to je bio povod za izbijanje -rojanskog rata. Ali mit o -roji jo je iri od ovog doga aja i podrazumeva priu o trojanskom vladaru Prijamu (Parisovom ocu). 0a

1ekubom! svojom drugom #enom! Prijam je imao D> sinova i %3 keri. 2edne noi 1ekuba sanja da e roditi medveda koji e upropastiti kraljevstvo. *ada se Paris rodio! roditelji ga ostavljaju u umi! gde ga odgajaju medvedi (Paris se nazivao i Aleksandar! to u prevodu znai (e edovi. $z ove svere ljudi! mit zadire u s"eru bogova - 4evs strahuje od proroanstva da e ga sin svrgnuti sa prestola! pa dozvoljava svojoj #eni -etidi da se uda za smrtnika Peleja. *asnije se Pelej bori uz Ahileja i Patrokla u -roji. Poto nije bila pozvana na svadbu Peleja i -etide! uvre ena boginja sva e )rida baca zlatnu jabuku sa natpisom 9ajlepoj! 4evs ne #eli da uestvuje u raspravi izme u ere$ Atene i A(rodite i zato boginje alje na goru $du! gde Prijamov izgubljeni sin treba da presudi koja je boginja najlepa (tzv. Parisov sud). 7n presu uje u ast boginje A(rodite! pa mu ona kao nagradu daje lepu 1elenu! (enelajevu #enu. Paris i njegov ro ak )neja odlaze u 0partu! gde ih (enelaj gosti & dana. Ali se oni ogree o gostoprimstvo! opljakaju (enelaja i otmu 1elenu (&reh i kazna kao moralni aspekt antikih dela). -rojanci su 1elenu doekali oarani njenom lepotom. (enelaj odlazi u (ikenu i moli svog brata Agamemnona da pokupi vojsku i povede je u pohod na -roju (poto su -rojanci odbili (enelajevu i 7disejevu ponudu za 1elenin otkup). 4a ovaj mit neposredno je vezana i pria o tome kako su se grki brodovi okupili kod ostrva )ubeje! ali zbog nepovoljnog vetra ne mogu da krenu ka -roji. Aa bi umilostivio bogove A&amnenon rtvuje svoju k1er *(i&eniju$ pa vojska konano kre1e u rat. 6 -rojanskom ratu! i bo#anske snage su se podelile u dva tabora . 2a strani Grka "ile su "o&inje era i Atina ! a na strani Trojanaca A(rodita$ Apolon i Ares. 1era i Atina su stale na stranu ,rka jer su bile uvre ene to je Paris proglasio A"roditu za najleu boginju. 9a putu za -roju! Ahajci su opljakali -ebu i oteli 1risejidu! erku Apolonovog svetenika 1risa. Apolon odbija da vrati sveteniku lepu robinjicu! i tako na grku vojsku navlai Apolonov gnev (Apolon alje kugu na grku vojsku). (it o drvenom konju i padu -roje obra en je u $lijadi i u <ergilijevoj )neidi. -rojanski rat je odneo mnogo ljudskih #rtava i veina grkih ratnika nesreno je zavrilo - Agamemnon se vraa u Ark! gde ga ubija #ena *litemestra! (enelaj i 1elena ostaju bez poroda! 7disej je osu en na dugogodinje lutanje morima. $z -roje se sreno spasava )neja! budui osniva rimskog carstva.

.abula $lijade obuhvata samo doga aje iz poslednje godine -rojanskog rata ali se u spevu pominju i doga aji koji su se dogodili pre! kao i oni koji e se dogoditi posle onih u $lijadi (npr. o prolosti -roje i o Ahilejevoj smrti). :ez obzira na mnotvo sporednih epizoda! radnja $lijade ini jednu zaokru#enu celinu! koja je koherentna i zasnovana na uzrono posledinoj povezanosti doga aja! u ijem centru stoji Ahilejeva srd#ba kao glavni pokretaki motiv. Prema sadr#aju mogu se razlikovati tri! odnosno etiri dela $lijade (u zavisnosti od stanovita prouavalaca) u prvom delu peva se o tome kako se Ahilej razgnevio to mu je vo a grke vojske! Agamemnon! oteo robi njicu :risejidu. 0hvativi to kao oduzimanje asti i dostojanstva! Ahilej odbija da poma#e Ahejcima u borbi. 9jegova mati -etida #ali se 4evsu na nepravdu koja je uinjena njenom sinu! pa 4evs obeava da e mu pribaviti zadovoljenje. 6 drugom delu prikazane su mnoge ratnike epizode sa prikazom grkih i trojanskih junaka. Prvo megdan dele Paris i (enelaj! ali Parisa iz borbe uklanja A"rodita. :orba izme u ,rka i -rojanaca dugo ostaje nereena jer bogovi poma#u i jednoj i drugoj strani (sukob Ajanta i 1ektora! koji je ostao nereen! ali je doneo primirje! za vreme koga se sahranjuju mrtvi sa obe strane). Agamnenon moli Ahileja da se vrati u borbu! ali srani Ahilej odbija. 4evs poma#e -rojancima! ali ga 1era uspavljuje svojim ljubavnim arolijama! kako bi Posejdon mogao da pomogne Ahejcima. Patroklo moli Ahileja da mu da svoje oru#je kako bi krenuo u pomo grkoj vojsci. Ali! Patrolka! uz Apolonovu pomo! ubija 1ektor! koji zatim sa mrtvog Patrokla skida Ahilejevo oru#je. Potroklovom smru menja se tok radnje u $lijadi. 6 treem delu peva se kako se Ahilej pomirio sa Agamemnonom i kako se vratio u borbu sa novim oru#jem! koje je izradio 1e"est na molbu -etide. ,rci sada potiskuju -rojance i ispod gradskih zidina Ahilej se bori sa 1ektorom (borbu posmatraju 1ektorov otac Prijam i 1ektorova ljuba). 6z Atininu pomo! Ahilej ubija 1ektora i njegovo mrtvo telo vue kolima po zemlji. -ek tada Patroklo biva sveano sahranjen. 6 etvrtom delu kazuje se kako je Prijam otkupio 1ektorovo telo. Prijam moli Ahileja za telo mrtvog sina (dirljiva scena kada starac nou dolazi u Ahilejev ador i kada Ahileja preplavljuju uspomene na starog oca i mrtvog druga). Po 4evsovom nare enju Ahilej predaje 1ektorovo telo. 7va scena! zbog humanosti hrabrog Ahileja i stiavanja njegovog gneva odudara od ostalih scena u epu. +adnja $lijade zavrava se kada :risejida i druge robinje oplakuju Patrokla! a sa njim i svoju nesreu. 6

1omerovim sentencijama (poslovicama! gnomama)! sadr#ana je #ivotna mudrost! mnogo vie ih ima u 7diseji nego u $lijadi. )ru&a vrsta podele *lijade! dramskog karaktera i izvrena je prema tome kako se sudbina glavnog junaka i njegov karakter odra#avaju na kompoziciju speva ! kada je na pozornici moguno videti Ahileja! a kada ne). Prvi deo bi! prema tome! obuhvatio prvih deset pevanja (kuga! sukob izme u Ahileja i Agamemnona! Ahilejeva srd#ba! razgovor sa majkom! odbijanje Ahileja da se ukljui u borbu). Arugi deo obuhvata od %>-%@ pevanja (bitke i ono to je za njih vezano! povlaenje Ahejaca). -rei deo je od %@-3= pevanja (Ahilej kao oja eni pobratim! povratak u borbu i okonanje borbe). Aoga aji u $lijadi odre eni su Ahilejovom strau (patosom)! bilo da je ona pozitivna ili negativna. 6nutranja povezanost radnje postignuta je motivom srd#be! jer se oko nje odvijaju svi doga aji u epu (ono to e se doga ati u D3 dana rata). <ei deo svih dana se samo spomene i preskoi! tako da sama radnja ne traje du#e od dvadesetak dana. Ahilejev gnev ima svoje kretanje (uspon i klimaks)! tako da cela radnja te#i ka koherentnosti. ;inost Ahilejeva i njegov gnev oivieni su dvema mrnjama , prema A&amemnonu i prema Patroklovom u"ici ektoru. -a oseanja! dodue nisu iste prirode (jedno je mr#nja prema saplemeniku! a drugo prema neprijatelju)! ali obe pokreu Ahilejevu strast. $ lju"av koju Ahilej ose1a$ dvopolarna je - prema robinjici :risejidi i prema prijatelju Patroklu. -ek na kraju epa! u sceni sa starim Prijamom$ dolazi do neke vrste pomire nja suprotnosti izme3u Ahilovih lju"avi i mrnja. 6 toku noi! stari trojanski kralj dolazi potajno u Ahilejev ator da otkupi telo sina. 6 dramatinom susretu slomljeni starac ljubi ruku ubice svoga sina. Ahilejev osvetniki gnev pretvara se u suze i toplo ljudsko saoseanje! pojedinana ljubav koju on osea prema svom ostarelom ocu! iri se na itavo oveanstvo. Taj motiv u epu o"o&atio je karakterne crte Ahilejeve li nosti i ima etiki znaaj. 4ahvaljujui &nevu junaka Ahileja! radnja *lijade i njena kompozicija jednostavne su ! planski izgra ene i ine vrsto povezanu celinu. 6z Ahilejevu srd#bu za povezanost motiva u $lijadi va#an je i motiv #evsove odluke (na poetku epa). 4evs #eli! bez obzira na sklonost prema Ahejcima! da osveti Ahileja i zato poma#e trojanskoj vojsci. Ali! u poslednjim pevanjima! potpuno se zaboravilo na 4evsovu odluku (Ahilejeva borbenost! posmrtna sveanost u ast Patrokla! poputanje i predaja 1ektorovog tela) - to je sada uzviena pesma prijateljskoj vernosti! a ne 4evsova osveta. 9

Po pitanju autorstva $lijade (ko je napisao delo i da li je u pitanju jedan autor! homersko pitanje) uoljivo je da je postojalo vie pojedinanih pesama! koje je kasnije neko ujedinio u celinu. -o se vidi u razvoju Ahilejeve sudbine i uopte razvoju epske radnje! na poetku i na kraju $lijade razvoj radnje je brz i direktan! a u sredini indirektan i usporen. (nogi umeci prekidaju jednolian narativni ritam i odga aju radnju. *ada ona do e do kulminacije! pesnik odga a razreenje sredstvima retardacije (digresije! ponavljanja i pore enje). Aigresija svojim oblikom i raznolikou ponekad dosti#e razmere samostalne epske pesme! postaje posebna epizoda (npr. opis borbe izme u Aioneda i ,loukona - oni se prepoznaju i razmenjuju oru#je i to je epizoda sa odre enim etikim znaenjem! rastanak 1ektora i Andromahe! opis Ahilejevog tita sa opisima mirnodopskog i ratnikog #ivota). Pesnik posebno opirno slika bojeve! i to one u kojima uestvuju najvei grki i trojanski junaci (npr. pogibija 0arpedona! 4evsovog sina. 6 znak #alosti 4evs puta krvavu ki"lu! a 0arpedonov le odnose 0an i 0mrt! pogibija Patrokla - sramotan nain na koji ga Apolon razoru#ava! )u"orb s le a smrtno ranjava! a 1ektor do kraja ubija! 1ektorova pogibija). )pska knji#. predstavlja odraz totaliteta drutvene svesti (1egel)! sve ono to je karakteristino za jedno drutvo u odre enom periodu i u odre enoj tradiciji. A da bi sve to mogla da prika#e! epska knji#. mora da bude otvorena za sve teme (svakodnevne! ratne! erotske! obredne! obiajne! etike). $lijada obuhvata sve ono ime je drevni ovek bio preokupiran! i svakom #ivotnom aspektu pristupa etiki C o tome svedoe i vrsto ocrtane linosti epa. 0vaki od junaka ima po jednu dominantnu osobinu (Ahilej tvrdoglavost i strastvenost! 7disej - lukavost! 1ektor C asnost! jer brani svoju otad#binu! 1ektor je bio najbolje Prijamovo dete i zato je jo traginiji lik. 9aroito je dirljiva scena kad se 1ektor oprata od svoje porodice. Andromaha ga moli da ne ide! jer joj je on sve! i brat! i otac i majka. 7na u naruju dr#i sina koji se preplai od naoru#anog oca jer ga ne prepoznaje. 1ektor se nasmeje dirnut detinjim strahom). *ao kontrast 1ektoru! prikazan je kukaviki Paris (on be#i pred (enelajem i A"rodita ga sklanja u 1eleninu postelju) - to je prvi primer suprotnih karaktera! koje e kasnije izgraditi 0o"oklo. 6 $lijadi su prikazani i odnosi izme3u mu!karaca i ena (AhilejC-etida! Paris1elena! 1ektor-Andromaha). 0ikovi *lijade su idealizovani - oni su lepi i "iziki i duhovno! jer je takav bio ideal primitivne grke lepote (princip - kalos kai a&atos! izjednaenja "izike i duhovne lepote! o 10

kome su kasnije govorili Platon i Aristotel). A kult lepote blizak je i kultu dobrote! pa su 1omerovi junaci dobri onoliko koliko su lepi. 6 liku Ahileja sa#et je ratniki duh grkog naroda. 7n je junak najsurovijih i najne#nijih oseanja! velik u ljubavi i u mr#nji - kao takav! postao je uzor vitekih vrlina! a podudarao se sa shvatanjem ,rka o "izikoj snazi i hrabrosti kao glavnim osobinama savrenog junaka. Ahilej sam bira svoj #ivotni put - on moe da proivi du&$ ali "eslavan ivot$ ili da ivi kratak$ ali sadrajan ivot. :ez obzira to zna da e umreti! pa ak i kako e se to desiti! on bira ovo drugo. Ahilej je lep i hrabar kao to niko nije! ali je i strasan i slavoljubiv! pa ga to uvaljuje u nevolju. 9jegova dva gneva (prema Agamemnonu i 1ektoru)! uzrok su velikih stradanja! ali on poputa tek onda kada ostane bez prijatelja. Ahilej je istovremeno i tragian lik. 7 njegovoj smrti ne peva sama $lijada! ali se ona nagovetava u 33 pevanju! kada mu to prorie 1ektor na samrti (smrtno e ga raniti 1ektorov brat - Paris). omerovi "o&ovi slika su eolsko , jonske vlastele! koja je tako e podre ena vrhovnom vojnom stareini 4evsu. 4evsov odnos prema ostalim bogovima je odnos plemenskog stareine prema lanovima plemena. 7stali bogovi (Atena! Apolon! Posejdon! 1era) vre posredniku vezu izme u vrhovnog boga i ljudi! time to izvravaju njegova nare enja. Ali bogovi su podlo#ni 0udbini! kojoj se i sam 4evs pokorava. :ogovi se u $lijadi ne razlikuju mnogo od ljudi. 9ad ljudima ih uzdi#e besmrtnost i vea "izika snaga! dok su ak u moralnom pogledu gori od ljudi. 0va aju se! ljubomorni su i zavidni! a esto se slu#e i prevarom. Poma#u junacima koje vole! a s mr#njom se odnose prema onima koji su im neprijatelji. ;judi znaju kakvi su bogovi! pa se prema njima odnose s velikom diplomatijom i oprezom. 6 prekorima koje bogovi upuuju jedni drugima i u prekorima koje im upuuju junaci vidi se pesnikova kritika mitova! i zaetak burleske na raun bogova. $lijada i 7diseja spevane su na starojonskom nareju na onom jeziku koji nikad nije bio govorni! ve samo usmeni (kao to je jezik naih narodnih pesama). 0tihovi su "ormirani prema naelima versi"ikacije i to stvaranjem novih ili upotrebom zastarelih rei (prema zahtevima stiha). Preinaavanje jezika! on se uzdi#e iznad svakodnevnog i obinog i daje utisak dostojanstvenosti i uzvienosti. 2onski dijalekat! na kom je spevana $lijada! sjedinio je u sebe odlike svih drugih dijalekata (eolskog! atikog) nad#iveo sam sebe i postao bitan sam po sebi (mada nikad nije postao opti helenski jez. jer je imao suvie pesnike osobine). 11

6zvienost 1omerove poezije postignuta je upotrebom odre enih stilskih sredstava! pre svega heksametra (najstariji stih antikog pesntva! spojen od dva razliita stiha! tetrametra i dimetra. 0astoji se od est stopa! pri emu su prvih pet stopa daktili (-66)! a esta trohej (-6) ili spondej (--). 1eksametar predstavlja "ormulu koja odre uje obim i oblik stiha! a osim njega tu su i druge! izra#ajne govorne "ormule (stajae rei ru#oprsta zora! ograda zubna! kravooka 1era! egidonoa Aiv! Peleju sin i opta mesta! retardacije! digresije! katalozi i nabrajanja! tipini brojevi 5! @! &! %3! %>>! upravni govor kao sredstvo za #ivlje pripovedanje! proirena pore enja! epski opisi! realistinost). -u su i kompozicione "ormule inicijalne i "inalne (retardacije! in medias res) - na poetku se zadire u sadr#aj dela (prvi stih $lijade)! umetnute pesme (lirske i obredne! tu#balice).

+diseja,struktura i sadraj
7diseja je dobila ime po 7diseju! glavnom junaku epa. 4a razliku od $lijade! koja je zamiljena kao spev o jednom istorijskom doga aju! +diseja u centar z"ivanja stavlja jedno& heroja! ali je +disej individualniji lik (zbog ega je mit o njemu podlo#niji promenama) Ahilej je epski okamenjen lik! ije je delanje mitoloki strogo odre eno.

12

7dlike o 7diseju nalazimo u mnogim mitovima C on je jedan od trojanskih ratnika$ vladar *take. 7tac njegov ;aert i majka Antiklija bo#anskog su porekla (potomci su 4evsa! vrhovnog boga i 1ermesa - zatitnika govornika i lopova). (it o 7diseju usko je vezan za mit o -roji - 7disej je bio jedan od 1eleninih prosaca! obavezan da posle udaje bude na usluzi 1eleninom mu#u! (enelaju. *ada ga pozovu u rat! lukavi 7disej glumi ludilo! ali ga Palant prozre! pa 7disej mora da po e. Pre nego to e poi u opsadu -roje! 7disej se #eni Penelopom i dobija sina -elemaha. 6ee 7diseja u ratu prikazano je u $lijadi (7disej kao mudri govornik i savetodavac)! a njegov povratak kui opisuje 7diseja. 7diseja opeva kako se 7disej! vo3a *taana u Trojanskom ratu! posle propasti -roje deset godina potucao po svetu! a za to vreme prosci njegove #ene Penelope harili njegovu imovinu! i kako se naposletku vratio kui i osvetio se drskim proscima. (it o 7diseju je esto menjan! data su mnoga tumaenja njegovog lika (npr. Aante pie o 7disejevoj nesmirenoj e#nji za novim putovanjima). Topo&ra(ija mesta pomenutih u +diseji "ajkovita je (za razliku od $lijade) i prilino uoptena! tako da obuhvata veliko prostranstvo (celo 0redozemno more! sve obale! ostrva i poluostrva do severnoa"rike obale. Pretpostavke su ile ak tako daleko da se smatralo da i 7disejeva lutanja se#u do ostrva (ljeta u 2adranskom moru). 7diseja je za oko 5>>> stihova kraa od $lijade i ona je pisana u heksametru! a podlo#na je "ormalnim podelama! kao $lijada! podela na 3= pevanja! izvrena je naknadno! mehaniki! i ne prati samu si#ejnu konstrukciju. )p se mo#e podeliti na 4 strukturne celine/ prvi deo obuhvata prva etiri pevanja! u kojima se 7disej ne pojavljuje (dok on boravi kod boginje *alipse! na njegovom dvoru Penelopini prosci svakodnevno gozbama rasturaju njegovo imanje). Aa bi zatitio oevinu -elemah na podsticaj bogi nje Atine kree u potragu za ocem. 7n odlazi u Pil kod 9estora i u 0partu kod (enelaja i od njih dobija obavetenje o 7diseju i svedoanstva o ostalim trojanskim ratnicima (o Agamemnonu i njegovom ubistvu i 7restovoj osveti nad *litemnestrom i )gistom - ova epizoda slu#i da pojaa kontrast! istie Penelopinu vernost! kao i vrednost moralnog porodinog #ivota.)

13

*ako je ovaj deo speva najve1im delom vezan za Telemaha$ on se esto naziva Telemahijom -prouavaoci smatraju da je -elemahija nastala kao zaseban ep! pa je kasnije prikljuena celini. Arugi deo obuhvata prostor od 8-%5 pevanja! u kojima se peva o 7diseju (on #ivi sa nim"om *alipsom na jednom ostrvu. 6prkos e#nji za domovinom! *alipsa ne da 7diseju da ide. 9jegova sudbina zavisi od volje bogova - Posejdon mu onemoguava povratak kui! ljut je na 7diseja to mu je ranio sina *iklopa. 7disej dospeva na ostrvo .eaana (pretpostavlja se da su .eaani #iveli na severnoa"rikim obalama! o njima pie i <ergilije u )neidi u epizodi )neinog susreta sa Aidonom). 7disejeva sudbina nije data pravolijniski! ve poiva na retrospektivi - na dvoru "eakog kralja! dok Aemodok za trpezom peva svoju rapsodiju (o A"roditinoj prevari i doga ajima iz -rojanskog rata). 7disej poinje da plae i pria o svojim doga ajima (ostrvo ;otosa! *iklopi! *irka! 0cila i 1aribda! podzemni svet i zarobljenitvo kod *alipse). -rei deo speva mo#e se "ormalno podeliti na dva dela - jedan deo obuhvata 7disejev povratak kui i osvetu proscima! a drugi deo niz prepoznavanja (kada 7disej odlazi kui preruen i Penelopa ga prepoznaje). 7n se sveti proscima! a onda sledi izmirenje sa njihovim porodicama. -ako se 7diseja zavrava sa nagovetajem da se 7disej posle toga smirio u svom domu i #iveo sreno sa Penelopom. 5truktura +diseje je sloenija nego struktura $lijade. Aristotel u svojoj Poetici naglaava da je radnja +diseje sloena i puna peripetija! dok *lijada ima jednostavnu strukturu. 7ba epa imaju neke zajenike strukturne osobine! jedinstvenu poetiku koja se tie epske tehnike metra! si#ea! kataloga i slinih izra#ajnih i kompozicionih "ormula. $ $lijada i 7diseja nas direktno uvode u radnju (in medias res-u sredite radnje) i! na kraju oba epa je motiv pomirenja-utiava se tenzija i razreava se situacija postavljena na poetku (utoljen je Ahilejev gnev! 7disej se vraa kui). Princip retrospekcije u $lijadi dat je samo u pojedinim epizodama! dok se u 7diseji odnosi na skoro sve epizode 7disejevog lutanja. 0voju strukturu 7diseja gradi na kompozicionim retardacijama i usporavanjima (odlaganjima) radnje! dok su u $lijadi retardacije date statino! uz detaljne opise pojedinih scena (npr. Ahilejev tit). 6 7diseji su takva odlaganja dinamina jer uestvuju u daljem toku radnje i vode junaka do cilja. 0truktura 7diseje poiva na isticanju karaktera i na prepoznavanju-to su glavni pokretaki motivi epa.

14

7no to je osnovno u epu je 7disejev povratak kui! ali ta stuktura nije jedinstvena i nije jedina. Arugi strukturni nivo je otovren i odnosi se na priu o 7disejevim lutanjima i sastavljen je od nekoliko epizoda koje nisu povezane uzrono-posledinim vezama (ako se epizode premeste! struktura se nee bitno menjati). (otiv povratka ratnika je jednosmeran! zatvoren (junak ostvaruje svoj cilj i time se struktura zaokru#uje! dok je motiv avantura kroz koje prolazi glavni junak-otvoren i omoguava da se na njega nadogra uju i druge epizode (otvorena stuktura je pogodna za istorijsku nadogradnju knji#. vrste-tako su nastali avanturistiki i viteki romani! kao i parodije na njihF Aon *ihot! *andid! (rtve due (parodija je postupak koji podrazumeva kontekstualnu vezu izme u dva delaG ironija-kada se govori jedno! a misli drugoG postupak koji poiva na humoru). 4a razliku od $lijade junaci 7diseje su vie ljudi nego ratnici. 7disej je tip inteligentnog i lukavog oveka koji strpljivo podnosi sve nevolje koje su ga snale i ne podle#e ni jednom iskuenju. 7 tim njegovim osobinama pie jo $lijada (veliki heroji stalno podrazumevaju da e ih lukavi 7disej neim iznenaditi i na tren ih nadmudriti). 6 7diseji on devet dana uva (eh sa )olovim vetrovima i nije rekao drugovima za njega. Aesetog dana! kada 7disej zaspi! njegovi drugovi koriste priliku da i oni nadmudre svog lukavog vo u. $za te igre uzajamnog nepoverenja i podozrenja stoji "olklorni motiv o lukavom prepredenjaku od koga okolina uvek zazire (u srpskoj tradiciji Hoso i )ra). 7disej ni malo tipian lik! od ostalih heroja homerskih epova izdvaja se po svojoj radoznalosti i inteligenciji ( to je dalo povoda kasnijim interpretacijama 7diseja-u svetskoj knji#. on se javlja kao politiar! romantini ljubavnik! lukavi pokvarenjak! avanturista i sl. Aante ga je prikazao kao oveka veito #eljnog novih saznanja i novih putovanja-u krugu Pakla u kome su grenici koji su davali lukave savete i smiljali prevare.) Aok su Ahilejev lik i gnev tipski izraz herojskog doba helenske mitologije! 7disej je bli#i stradalniku i pobedniku iz bajke ija je avanturistika sudbina preterana i nestvarna. ,lavna vrednost njegovog karaktera le#i u njegovoj opreznosti i izvanrednom govornikom daru! koji su 1eleni veoma cenili. 6 7diseji se preobra#ava bo#anski ideal-bogovi vie nisu samo#ivi i osvetoljubivi! nego su pravi zatitnici pravih i moralnih odnosa me u ljudima (to se prvenstveno odnosi na Atinu! koja titi pravdoljubivog -elemaha).

15

+ealno je ve da je struktura II7disejeJI slo#ena i puna peripetija! pa su u njoj este retardacije koje se svode na prepoznavanja i preokrete (a sve to izaziva dinamiku u razvoju radnje). Prepznavanja u 7diseji su mnogobrojna.. -renutak prepoznavanja uvek je paradigmatian - starica )uriklija pere noge 7diseju i prepoznaje ga po o#iljku koji je zadobio kada je sa svojim dedom iao u lov i kada ga je napao divlji vepar. *ada shvati da ga je dadilja prepoznnala 7disej mora brzo da reaguje. -o je jedna od najdramatinijih scena u epu! izme u trenutka prepoznavanja i 7disejeve reakcije stoji D>> stihova u kojima se opisuje dadiljino seanje na 7disejevo detinjstvo i kako je zadobio o#iljak-time se posti#e vea dramatinost. 6 opisu boja oigledan je umetniki realizam 1omerov! kojim se posti#e upeatljivost i slikovitost doga aja (a to se vidi i po tom to pesnik unosi mnotvo detalja iz svakodnevnog #ivota i takvi su npr. opisi gozbe kod .eaana ili goenje kod svinjara). *ategorija vremena je dijahroniska (obuhvata i prolost i sadanjost i budunost)! dok je u $lijadi sinhronijska (doga aji se iznose u hronolokom redu! bez osvrta na ono to je prolo ili ono to e se tek dogoditi). 7diseja je okrenuta svakodnevnim! stvarnim doga ajima (uobiajni opisi likova i situacija). ;ikovi u njoj nisu uzvieni heroji! ve obini ljudi iz ni#eg stale#a (slu#avke! svinjar! pas). )shatoloke predstave (o zagrobnom #ivotu) date su u epizodi 7disejevog silaska u podzemni svet. 7va epizoda ima svoje etiki! gnoseoloki! "ilozo"ski pa ak i geogra"ski znaaj. Podzemni svet je IIdoleJI (jer se mrtvi zakopavaju). 6 njega sti#e preko reke 0tiks (vatrene reke)! preko koje due umrlih prevozi la ar 1aron. 9a ulasku u 1ad je *erber (troglavi pas sa repovima na ijem su kraju zmijske glave)! a zatim i vladar podzemnog sveta! 1ad i njegova #ena Perse"ona (Aemetrina erka). 6 podzemnom svetu 7disej sree due umrlih-onih za koje se ve zna da su mrti (mitoloki likovi--ezej! 1erakle! .edra! (edeja! 1ipolit) i one koji su na izvestan nain bili 7disejevi savremenici (Ajant sa kojim se 7disej borio oko Ahilejevog oru#ja! Ahilej! Patroklo i njegova majka).0usret 7diseja sa majkom naroito je dirljiv-Antiklija! za koju sin nije znao da je umrla! pokuava da pri e sinu! ali on joj to ne dozvoljava! da mu ne bi popila krv. 0tari narodi su verovali u besmrtnost due-posle smrti ona je i dalje #iva! ali je njeno postojanje u podzemnom svetu nitavno (dua tu postoji samo kao senka! provodi jednolian #ivot! slaba i bleda ni srena ni nesrena). 4a razliku od smrti #ivot je ono to je

16

lepo i svetlo-sva ostvarenja posti#u se u ovozemaljskom #ivotu (Ahilejeva dua ka#e 7diseju da bi radije bio i nadniar drugima! nego vladar nad pokojnicima). ;ikovi 1omerovih epova svesni su injenice da je #ivot kratak i prolazan! da zavisi od sudbine i bogova (to ga ini jo neizvesnijim) i da je smrt jedino sigurna sa kojom sve prestaje. A smrt nastupa onda kada tri pletilje sudbine preseku nit koja deli ovozemaljsko i onostrano. $z motiva 7disejevog silaska u 1ad! razvile su se samostalne eshatoloke predstave (sreemo ih jo u epu o ,ilgameu i *njizi o 2ovu (2ov ne sme da zna ta je to s one strane)! u <ergilijevoj II)neidiJI! Aristo"anovim II#abamaJI! Aanteovoj II:o#anstvenoj komedijiJI! gde su okupljena sva prethodna znanja o putu! koji dua ima kad pre e na onozemaljskim svetu! u 92egoevoj II;ui mikrokozmiJI! (iltonovom II$zgubljenom rajuJI! :odlerovoj zbirci IIEvee zlaJI i +emboovom IIPijanom broduJI)! motiv smti obra uje se u knji#. svih vremena! a preko njega se osvetljavaju i razliite "ilozo"ske misli o #ivotu i njegovoj sutini..

Grka tra&edija
,rka tragedija predstavlja najvei umetniki domet kulture staroog sveta i kao takva! ona ima ogroman znaaj za istoriju kulture i civilizacije uopte. Antika tragedija ima veliki broj prouavalaca (u 3>. veku njome su se baviliF .rojd (uveo je naziv )dipov kompleks! za odre enu psiholoku pojavu)G 2ung (teorija arhetipova)! ;evi 0tros). Promiljanjem antike tragedije bavili su se i Platon (Ar#ava)G Aristotel (Poetika)G 1oracije (Poslanica Pizonima) ali i rimski stvaraoci (0eneka koji prera uje )uripidova dela! klasicistiki pisci (+asin)G romantiari (,ete) i pisci 3>. veka (kada se pojavljuju razliite redakcije Antigone). Antika tragedija je #iva i danas-svojim oblikom i sadr#ajem dala je obrasce dramske umetnosti i odredila budunost drame kao knji#. vrste. Arama je predstavljaka (a ne pripvedaka) umetnost! koja je po svojoj prirodi sinkretina (ostvaruje se zvukom! slikom i govorom)! a vezuje se za obredni nain ponaanja (podrazumeva niz radnji koje se izvode namenski).

17

9ajstarije podatke o tragediji nalazimo u Aristotelovij Poetici. 9astala je od ditiramba (strastvene pesme pevane u ast boga Aionisa! boga vina i plodnosti! koju je pevao hor! a uz to i plesao).

*ult Aionisa sjedinjavao je u sebi i tu#ne elemente i beskrajno veselje! pa su se iz njega razvile tragedija i komedija. 0veanosti u ast Aionisa odr#avale su se u vreme tzv. velikih Aionizija (gradskih igara koje je utemeljio Pizistrat u 8 v. pre n.e.) za vreme praznika ;eneja (kad su se prikazivale samo komedije) i vreme (alih Aionizija (seoskih igara). $z tih sveanosti i pesama koje su na njima pevane! usavravanjem je nastala antika drama. 7na je uspon do#ivela na Atikom poluostrvu! mada joj je poreklo sa Peloponeza (tamo su se u gradu )leusini izvodile eleusinske misterije i druge umetnike "orme). 4a osnivaa tragedije smatra se -espid! koji je prvi u ditiramb uveo stvarnu dramsku radnju i iz hora izdvojio jednog glumca. -o vie nisu bila samo predanja o Aionisu! ve se obra uju i mitovi o herojima. Ali to jo uvek nije bila prava tragedija-vie je bila horska pesma (lirski element je preovla ivao nad dijalogom i radnjom). Poetak tragedije vezuje se za predstavljake delatnosti! kada su se uesnici obreda oblaili u jaree ko#e (tzv. satiri) i pevali ditiramb. 6vo enje prvog glumca! koji se odvojio od hora satira (tragos-jarac)! nastala je satirska drama! ali ona jo uvek nije bila tragedija. (aske koje su satiri nosili bile su #ivotinjske! nakazne i imale su naglaene simoble ra anja("oluse)! to je bilo povezano sa kultom plodnosti. $z satirske drame koja je bila veselog karaktera! razvila se tragedija tako to je naputen smean govor i poele da se prikazuju i prie koje nisu bile u vezi sa Aionisom (otuda poslovicaK*akve to veze ima sa AionisomL). Pevanje poinje da biva zamenjeno govorom! ali se zadr#avaju horske partije! dijalog postaje glavni oblik optenja me u uesnicima u drami. Aa se ne bi izgubila veza s prvobitnom prirodom ditiramba! satiri su se i dalje zadr#ali! pa se u pozoritima prikazivala trilogija (tri tragedije) i satirska igra-to je davalo tetralogiju. 7 prvoj tragediji mo#e se govoriti tek sa pojavom )shila (uveo je drugog glumca i stvorio celinu od tri drame (organsku trilogiju)! umanjio je horske partije). 0o"okle uvodi 5 glumca! poveava broj uesnika u horu i menja scenogra"iju! pie i neorganski povezane tragedije (nisu se nadovezivale jedna na drugu). ,rka tragedija vrhunac dosti#e u D v. pre n.e (posle Persijskih ratova! Atina postaje lider trgovine na itavom mediteranu! i centar 18

kulturnog #ivota. 6 dr#avi se uspostavlja demokratija (vladavina naroda) i u kulturnim zbivanjima uestvuju svi slobodni gra ani (oni materijalno podr#avaju izvo enje predstava). Posete pozoritu bile su dozovoljene svim gra anima (osim robovima)G pozorite je bilo optenarodnog karaktera! to je u skladu sa demokratskim principima Atine. Predstave su se izvodile u Aionizijevom hramu! pod otvorenim nebom. Eentralna "igura bilo je lice koje je istovremeno bilo i protagonista (glavni glumac) i reditelj! i organizator. ,lumili su samo mukarci i esto su pojedini glumci igrali vie uloga! a obavezan glumaki element bile su maske i kostimi. :itnu ulogu igrao je i hor! koji je govorio primedbe ili odgovarao junacima-hor je bio neka vrsta obele#ja narodne mase. 0a razvojem drame (0o"okle)! hor uzima sve manje uea u dramskoj radnji. ,rka tragedija imala je ove deloveF %)prolog (deo pre ulaska hora! mogao se sastojati od monologa ili dijaloga)G 3)parod (pesmu koju je pevao hor ulazei na pozornici)G 5)epizodiji (razgovor glumaca i hora! dijaloke partije)G =)stazimi (stajae pesme hora izme u epizodija)G D)eksod (zavrni deo drame). Aristotel deli tragedije po spoljanjim i unutranjim naelima. 0poljanje merilo je "ormalna strana tragedije (podela na inove! prolog i eksod)- ova merila su podlo#na promenama i nisu stalna. 6nutranja naela tragedije su stalna i podrazumevaju poetak! sredinu i kraj radnje koji su logiki povezani (putem doga aja). 0vaka drama mora poeti zapletom (iznoenjem sutinskog problema! sukob izme u oprenih sila)! zatim sledi razrada! pa peripetija (preokret! najee dat u vidu prepoznavanja! kada nosilac radnje postaje svestan svoje krivice-npr. Ear )dip)! kulminacija ili klimaks (vrhunac dramske napetosti) i rasplet. 0tih tragedije je dvojak-horske partije najee su u dorskom dijalektu i nestalnog su stiha (spondej! trohej! retko jamb)! dijaloke partije su najee u jambskom dvanaestercu ( tetrametru)-njime je svoje drame pisao ;aza *osti. 0utinu tragedije ini mit- o bogovima i o drevnim herojima koji su prikazani kao uzviena bia (bo#anstva! dostojanstvenici! vladari). +azumljivo je onda to je i sam doga aj u tragediji prikazan kao uzvien i dostojanstven. *ako mit nije kanonski ustanovljen! njegova se sadr#ina mogla menjati. -ragedija pripoveda o nesrenim i tu#nim doga ajima. Predmet njenog ispitivanja je ljudska sudbina! ugro#enost oveka na ovom svetu i nestalnost ljudske sree. 9aroita pa#nja posveena je etikim vrednostima i ontolokim pitanjima C motivacija greha i kazne. 19

Antika tragedija insistira na tome da ovek nikad ne pati bez razloga! ve je ili kriv on sam! ili su se na njega svalili gresi predaka koje on mora da okaje. -u se povezuju dve strane ovekove prirodeF oseajnost (ili po Aristotelu-sa#aljenje) i racionalnost (racio). 0ukob izme u dve snage u oveku antike tragedije jeste univerzalni motiv i zato su tragedije iz tog vremena i danas aktuelne. ,lumci u pozorinim predstavama mogli su biti samo slobodni gra ani. 7d glumaca se tra#io jak glas! i odlina dikcija! ali osim toga morao je da zna i da peva! plee i gestikulira (pantomima! mimika bile su obavezni deo glumakog repertoara). ,lumci su bili veoma uva#eni i imali su velike povlastice (oslobo eni su od poreza i ratne slu#be! a bila im je zagarantovana lina i imovinska sigurnost). Publika je prisustvovala predstavama kao religioznom obredu! jer se prikazivanje tragedija smatralo bogougodnim inom. 4a predstave se brinula dr#ava! koja je narodu ak plaala ulaznice. *ostimi su bili u skladu sa ulogama glumaca (koturne-cipele sa tiklom)! i dugake toge! na glavi se nosio onkos (vrsta krune kojom se podi#e "rizura)! a na licu su nosili maske koje odgovaraju ulozi. Predstave su se organizovale u vidu takmienja. Ako je hteo uestvovati u takmienju pesnik je javljao arhontu (lanu atinske vlade! Aeopaga)! predavao mu svoje drame i tra#io hor. Arhont je me u prijavljenim pesnicima birao one ije su mu se drame inile najbolje! pa im je #rebom odre ivao hor i glumce. Predstave je ocenjivala komisija sainjena od deset atinskih gra ana! koja je dodeljivala nagrade najboljima (prva nagrada bila je lovorov venac! )shil je pobedio ak 3? puta! od toga nekoliko puta posle svoje smrti).

6shil,stvarala!tvo
)shil je jedan od najuvenijih pisaca svih vremena! rodonaelnik tragedije. #iveo je u zlatnom Periklovom dobu (D. v. pre n.e.)! i esto se dovodi u hronoloku vezu sa druga dva velika antika tragiara ()shil je uestvovao u uvenoj bici kod 0alamine! 0o"okle je kao %@-godinji deak pevao na elu hora pesmu u ast pobede! a )uripid se rodio na dan bitke). )shil se rodio u )leusini na Peloponezu (grad uven po IIeleusinskim misterijamaJI koje su negovale kult boga Aionisa). #iveo je u ono vreme kada je Atina prelazila iz tiranije

20

(autokratizma) u demokratiju-bio je aktivan uesnik va#nih istorijskih zbivanja kroz koja prolazi njegov narod. :io je u dr#avnoj slu#bi! uestvovao u bitkama! kod 0olamine i (aratona u kojima je njegov narod odbranio slobodu i nezavisnost od persijskog osvajaa. Putem likova svojih tragedija )shil otkriva istorijski sadr#aj tog presudnog razdoblja-on je pesnik atinske demokratije. Pre svoje smrti insistirao je da se epita" koji e biti isklesan na njegovoj nadgrobnoj ploi odnosi na njegove ratnike! a ne knji#. uspehe. 9a polju dramske umetosti )shil je uinio veliki napredak-usavrio je dramsku tehniku! uveo je drugog glumca (a kasnije od 0o"okla preuzeo i treeg)! pojaao je dramski elemenat tragedije jer je proirio dijalog! a smanjio broj horskih partija-o tome govori Aristotel u Poetici. )shilov stvaralaki vek je oko @> god.- napisao je %>>-nak tragedija. 7d kojih je sauvano samo @ (me u njima i jedna organska trilogija 7rest i niz "ragmenata (citati sauvani u kasnijim delima). 0auvane su tragedije Perisjanci! 0edmorica protiv -ebe! 7kovani Prometej! 7restija! i 1ikertide (Pribeglice)! najstarije sauvana tragedija. ,ra u za svoje tragedije on uzima iz mitologije (iz pria o bogovima i herojima). Predmet tih trag. je ljudska sudbina nad kojom lebde srea i nesrea-njima upravlja naelo bo#anske pravde koja patnjama upuuje ljude da se pokore venim zakonima. <olja bogova predstavlja neku vrstu etikog merila! prema kome treba da se upravljaju pravednici. 9a primerima iz herojskog vremena )shil je svom narodu objasnio krupna pitanja o bogu i oveku! o sudbini i slobodi! o ovekovom #ivotu i njegovom smislu. 7snovna )shilova pretpostavka je teodikeja-on je nastojao! za razliku od 1omera da bogove oisti od suvie ljudskih crta i da ih prika#e kao moralno savrene. <rhovni bog je Aiv (4evs)! a svi drugi bogovi (Apolon! Atena! Pravda)! 4evsove su personi"ikacije. )shil izgra uje etika shvatanja! prikazivanjem motiva greha i pokajanja. *rivica se zasniva na ovekovoj teomahiji! tj. pobuni protiv naroitih bo#jih zakona./ovek! ne vodei rauna o snazi objektivnog poretka! gazi u utvr eni sistem ravnote#e nastojei da ga srui. -im on postaje borac protiv bogova i njihove pravde i na sebe izaziva bo#anski gnev. Aramatino postavljanje takve krivice i nu#nost njenog ispatanja predmet je svih )shilovih tragedija. 7n govori i o nasle enoj teomahiskoj krivici predaka (7restija)-greh predaka se prenosi na potomke! ali ne kao neki besmislen sluaj-uvek postoji i lina krivica koja pokree nasle enu! a to izaziva nesreu kao ispatanje. Aakle! ovek sam sebi stvara nesrenu sudbinu (da Agamemnon nije #rtvovao svoju ker $"igeniju! po volji boginje Artemide! on ne bi stradao bez obzira na grehe svojih predaka! Atrejia). $ntervencija bogova ne pojavljuje 21

se dok god je ovek moralno ist-osveti bogova on se izla#e tek svojim teomahijskim delovanjem. 6vek je ovek taj koji izaziva krivicu! dok je bogovi samo podupiru i privode kraju! )shil propoveda naelo IIniega previe! nita preko mereJI-ovek treba da je zadovoljan onim to mu je sudbina namenila! pregne li da gospodari onim to je u bo#joj! a ne u njegovoj nadle#nosti! on postaje antikosmian i time razara svoju sreu. Patnja kroz koju grenik prolazi ima za cilj da naui mudrosti i razboritosti (patnjama se mudrost stie). Aelanjem ovek uini krivicu! svaka krivica otklanja se patnjom! a plod te patnje je saznanje granica! proiavanje od samovolje i nasilnitva (u skladu sa Aristotelovim pojmom katarze). 0truktura )shilovih trag. je veoma jednostavna. +adnja je koncentrisana oko jednog lika ili doga aja! i te#i raspletu koji je uvek sna#an i sugestivan. ;ikovi su jednostavni! dati u nekoliko poteza. 1orske pesme imaju veliki znaaj-u njima pesnik otkriva svoje duboke "ilozo"ske misli. +kovani prometej -o je prvi savani deo trilogije o titanu Prometeju (ostala dva dela su 7slobo eni Prometej i Prometej <atronoa). 9osioci dramske radnje su mitska bo#anska bia. (it o Prometeju pre )shila obradio je 1esiod u -eogoniji ( on pie o izmenama vlasti na nebu. *ron je silom svrgnuo s vlasti oca 6rana! a 4evs svog oca *rona. -ako je 4evs postao suvereni vladar celog sveta! potedevi svog oca *rona i oprostivi -itanima njihovu pobunu. 4evs je postao simbol pravde-uei se na vlasti tim grekama on je shvatio da nad drugima mo#e vladati samo onaj ko je sposoban da bude gospodar svojih strasti). Poto je uzeo vlast u svoje ruke! Aiv je sve bogove obdario nekom slu#bom! samo se nije obazreo na ljude (ne savreni ljudski rod! on je hteo da uniti i da stvori savrenije ljude koji e odgovarati njegovom poretku u svetu. -oj 4evsovoj odluci otro se suprostavlja Prometej i spasava ljudski rod darujui mu vatru! izvor zanatstva i blagostanja. 0vojim prekomernim ovekoljubljem! samovoljom i prkosom protiv vrhovnog boga! Prometej na sebe navlai teku i sramotnu kaznu- u pustom kraju biva prikovan za stenu. )shil je svome junaku pripisao i poznavanje va#ne tajne-on zna ko e 4evsa sruiti sa vlasti (sin koga 4evs dobije sa -etidom). Ali! Prometeja nikakve pretnje ne mogu prisiliti da popusti i otkrije tajnu. 0lobodoljubivi Prometej je predstavnik neobuzdane ovekove te#nje za napretkom! te#nje 22

koja ne prepoznaje prepreke i ne plai se nikakvih stradanja. 7n je borac protiv svake sile koja hoe da zarobi ljudski duh. (it o Prometeju ima mnotvo interpretacija u svim knji#. (naroito u delima *arla (arksa). 6 Prometejevoj drami uestvuje ceo kosmos i bogovi i ljudi. -aj kosmos ima svoju vertikalnu strukturuF vrh (sedite bogova) i nizinu (mesto izgnanstva i kazne)! u sredini je 4emlja! na kojoj se odigrava radnja. -akva vertikalna struktura sveta ima svoju simboliku i jedan od optih arhetipova. $ja je jedina smrtna osoba od svih uesnika tragedije. 7na je #rtva 4evsove ljubavne strasti! erka $mahova (kamenitog potoka pored Arga). *ada je ljubomorna 1era otkrila da je $ja bila 4evsova ljubavnica! pretvara je u kravu i nare uje udovitu Argu da je uva. 4evs alje 1ermesa da svojim sviranjem na "lauti uspava Arka i da ga potom ubije. $ja je bila slobodna! ali je 1era poslala ljutog oboda koji $ju nemilosrdno bode i progoni je iz mesta u mesto. 6 tom lutanju ona sti#e do okovanog Prometeja! koji joj objanjava ta je eka! sve do poslednjeg mesta na kome e se zavriti njeno lutanje (u )giptu! gde e joj 4evs vratiti ljudsko telo. 7na e mu roditi sina 1erakla! koji e ubiti orla koji Prometeju kljuca plua i koji e 4evsa zbaciti s prestola. $ja mrzi 4evsa i za nju je jedina nada to to je ula od Prometeja. 1or 7keanida (keri 7keana) gine zajedno sa Prometejem! kada 4evs uz munje i gromove rui stenu i zajedno s Prometejem survava u -artar. 1or je najpre savetovao pobunjenika da se se povinuje volji 4evsaG ali Prometej postepeno otkriva gorku istinu o 4evsu i zato se hor povinuje -itanu. +restija -o je jedina sauvana organska trilogija u antikoj trag. 0astoji se iz trag. Agamemnon! 1oe"ore (Pokojnice) i )rinije ()umenide). 9aziv 7restija nije izvorni! pridodat je kasnije! a odnosi se na mit vezan za Agamemnonovog sina 7resta (re je o kobnoj sudbini -anatalovih potomaka! o tragediji porodice Atrejia. 92ihova legendarna istorija! povezana je nizom stranih zloina! koji su izazvali samo nove zloine. 7 njihovoj sudbini govorio je jo 1omer). 7restija je najpre imala i satirsku igru (zvala se Pratej! po mitol. biu koje stalno menja svoj oblik)! ali ona nije sauvana. 23

6 svojoj trilogiji )shil razmatra problem nasledne teomahijske krivice (pobune protiv bo#anskog poretka i izazivanja bo#anskog gneva). ,ra a za trag. preuzeta je iz mita o Agamemnonu! ali )shil taj mit proiruje-Agamemnon je potomak porodice Atrejia! koja sa sobom vue nasle enu krivicu predaka. /ovek nije kadar da sam prekine lanac zloina! ve to mo#e uiniti samo bog (ovde je to Apolon). *rivica Atrejia poinje time to je -antal svog sina Pelopa skuvanog ponudio za ruak bogovima. -antalova krivica se onda prenela na Pelopove sinove! Atreja i -ijesta-Atrej ubija decu svog brata! tako to ih je ispekao! a onda ih dao -ijestu da ih pojede. -ijestov sin je )gist! *litemestrin ljubavnik. Atrejevi sinovi! Agamemnon i (enelaj! ispataju grehe-Agamemnona ubija #ena *litemestra! a (enelaj ostaje bez poroda sa svojom #enom 1elenom! *litemestrinom sestrom. Agamemnon je uinio jo jedan greh da bi Artemida poslala povoljan vetar ahejskoj vojsci koja je trebala da krene ka -roji! on je #rtvovao svoju ker $l"igeniju (devicu)! tako to je zaklao na oltaru (druga verzija ovog mita je da je Artemida u poslednjem trenutku spasla $"igeniju i umesto nje na oltar stavila koutu (motiv slian onome iz :iblije! kada Avram #rtvuje sina $saka)). Agamemnon je imao izbora-on nije morao da #rtvuje ker (u krajnjoj liniji! nije morao da uestvuje u -rojanskom ratu) i tu le#i njegova krivica zbog koje e kasnije biti ka#njen. Agamemnon je izabrao svoju sudbinu. 6 prvom delu Agamemnonu *limetestra uz pomo ljubavnika )gista ubija mu#a kada se on vratio iz -roje. -o je najdu#i i najupeatljiviji deo ove trilogije! koji nas uvodi u sr# dramske radnje i otkriva doga aje koji su neposredno vezani i za preostala dva dela. 7dmah na poetku stvara se atmos"era! puna nekakve zloudnosti i strave (argejski starac koji oekije vesti iz -roje! on ve zna za *limnetestrinu nameru! zna da je ona poinila preljubu i da je suvereno zavladala na dvoru). 1or sainjavaju argejske stareine (oni promiljaju doga aje koji e se zbivati na sceni i upuuju publiku na razumevanje sadr#aja drame! predstavljaju neku vrstu zdravog razumaG horske pesme se sastoje iz stro"e (argumenta) i antistro"e (protivargumenta) koje stvaraju odre eni logiki poredak i dovode do zakljuka). <e na poetku! hor upuuje na odnos greha i kazne-greh je nasledan! ali svako ko ga poini mora da ga prelomi i kroz sopstvenu volju. $ako bogovi determiniu oveka da poini greh! ipak ga ovek ini sam! voljom svog izbora-bo#ja volja i ovekovo htenje su isprepletani! ali kaznu izaziva sam ovek! a bogovi samo guraju njeno izvrenje. *roz patnju dolazi se do saznanja! do svesti o tome ta je dobro! a ta je loe! i time se krivac osloba a greha. 7 svemu tome govori hor u %. stasimonu (stajaoj pesmi) i time se otkriva sutina! problem u 24

tragediji.

Atmos"era strave razvija se kulminacijski. Prolog sadr#i izvestan misaoni

moralizam i nagovetava ono to e se desiti. Aok glasnik razgovara sa horom! pojavljuje se *limetestra! koja je ve smislila krvoloni plan (za razliku od verne Penelope! ona je #ena preljubnica-slinost sa 1amletovom majkom i ledi (akbet! krvo#ednom suprugom). 4a njen plan saznajemo iz dijaloga sa horom i glasnikom. ,lasnik donosi vesti o propasti -roje i njenom razorenju -Agamemnonov greh se time jo vie pojaava. Agamemnon se vraa i vodi sa sobom mladu robinjicu nalo#nicu! proproicu *asandru (Prijamovu ker). *limetestra je uvre ena i kao majka i kao #ena. *asandrin dolazak poveava njen bes i #elju za ubistvom mu#a. Pred njega ona prostire purpurni tepih (simbol kraljevske vlasti). 7n se dvoumi da li da stane na tepih! jer misli da ga nije dostojan. *asandra sve vreme uti (tzv. reito utanje kojim *asandra nosi svoju tragiku). 7na progovara tek kada *litemestra i Agamemnon u u u dvor-*asandra vidi ta e se desiti i poinje da jadikuje. 92enu tragiku poveava tragedija mlade #ene koja i sama mora da ide u smrt (proklinje svoj proroki dar). 7na svesno odlazi u smrt. Agamemnon i *asandra ubijeni su u dvoru. *limetestra svoj zloin opravdava svojim moranjem da ubije mu#a jer je on kriv za smrt njihove keri $"igenije. Ali na kraju! ona ka#e )gistuF IIA sada je naa vlastJI to otkriva te#nju za vlastoljubljem kao jedan od motiva njenog zloina. 6 1oe"orama 7rest prema Apolonovom nare enju osveuje oca ubistvom majke i )gista. Aevojke pokajnice izlivaju svoju #rtvu na Agamemnonovom grobu (poslala ih *limetestra poto je sanjala staan sanF ognjeni zmaj isisava krv iz njene dojke). )lektra je me u devojkamaG ona prepoznaje 7restov uvojak kose i otisak stopala (tehnika prepoznavanja dovodi do preokreta). Pojavljuje se 7rest i dogovara se sa sestrom ta da uradi. 0a njim je i njegov drug Pilad (koji na sceni progovara samo onda kada treba 7resta da podr#i u njegovoj odluci da ubije majku). -renutak 7restove nedoumice je jedan od kljunih moralnih elemenata trag. 9a dvoru se 7rest predstavlja kao glasnik koji donosi vesti o 7restovoj smrti. Aok dadilja iskreno jadikuje nad 7restovom sudbinom! majka proliva la#ne suze. 7restovu nedoumicu prekida Pilad! 7rest najpre ubija )gista! a zatim i majku. ,onjen gri#om savesti on odlazi iz dvora. 6 )rminijama 7resta progone boginje osvete! )rminije. 7d krivca ga osloba a vrhovni atinski sudKAeropag. -u se pria o tome kako je 7rest izaao iz svog greha i kako je prekinuo lanac naslednog greha. ,onjen od )rinija! 7rest se sakriva u Apolonov hram! ali samo privremeno. Apolon ga vodi u Atinu! da mu presudi Aeropag (skuptina koju ine 25

slobodni atinski gra ani). 0ukobljavaju se stara i nova religija (erminije zastupaju krvno naelo! kome se suprostavljaju Apolon i Atina (ona je ro ena samo od oca! a ne od majke). 7restija prikazuje borbu izme u matrinskog prava (materijarhata) koje nastaje i oinskog prava (paterjarhata) koji se javlja. 7rest se poziva na to da je *litemestra izvrila dvostruki zloin-ubila svog mu#a i njegovog oca. Ali )rminije smatraju da *limetestra nije bila u krvnom srodstvu sa Agamemnonom i da se zato njen greh mo#e okajati! ali 7restov zloin se ne mo#e oprostiti! jer je on ubijo majku. *ad se glasanje sudija zavrilo! na svakoj strani je bio podjednak broj glasova. Atena kao presednik suda glasa za 7resta! i on je oslobo en. 7na miri tamna bo#anstva! )rminije sasvetlim bo#anstvom! Apolonom i 4evsom. )rminijama je obeano svetilite! pa se one pokoravaju dr#avi kao nosiocu i izvriocu pravde i svoju osvetniku ulogu predaju Aeropagu. 0vetenice se pretvaraju u milostive zatitnice pojedinih oblasti dr#avnog i drutvenog #ivota Atine (zemljoradnje! stoarstva! ratarstva). 7restija je istorijska! religiozna i politika tragedija (u to vreme! Atina tra#i saveznike za rat sa 0partom! kada je dr#ava oistila 7resta od greha! ona je raunala na njegovu obavezu da e Arg biti saveznik Atine u svim ratovima sa 0partom). -emeljna problematika koju )shil razvija u prikazivanju ljudske sudbine i patnjeF sastoji se u tanom utvr ivanju odnosa izme u krivice i kazne! izme u bo#anske osvete i slobodne ljudske volje. )shil veruje u neogranienu mo bo#anskih sila i u putu zavisnosti oveka od sudbine. :ogovi koji nisu uvek dobri i pravedni mogu usporiti! ali ne i spreiti ono to je odre eno sudbinom. 6 trilogiji )shil analitiki preko mita! razmatra kako se od krivice putem patnje dolazi do spoznaje.

5o(okle,stvarala!tvo
*ao lan bogate porodice! 0o"okle je stekao dobro gimnatiko i muziko obrazovanje. (ada nije bio pravi politiar! obavljao je neke dr#avne slu#be (iao je u mirovne misije i bio upravnik dr#avne blagajne). 6 svoju kuu je primio kip Asklepija ( simbol medicine) i bio je svetenik nekog bo#anstva povezanog s tim. 6mro je =>8. godG Atinjani su ga slavili kao heroja i prinosili mu svake godine #rtve.

26

0o"okle je bio pesnik koji je odgovarao duhu atinskog naroda! o emu svedoe njegove brojne pobede na dramskim takmienjima (oko 3> prvih nagrada). 9apisao je preko %>> dela (nisu svima utvr eni nazivi)G do danas je sauvano @! a sredinom 3>. veka otkrivena je i jedna satirska igra. ;ovaki psi. 9ajstarija sauvana tragedija je Ajant u kojoj se obra uje tragina sudbina surovog i iskrenog ratnika Ajanta. 9akon Ahilejeve smrti Agamemnon i (enelaj njegovo oru#je dodeljuju 7diseju. 6vre en i ogoren! Ajant hoe da ih ubije! ali mu Atena pomuti pamet! pa on pokolje ovce mislei da su ratnici. Aoavi svesti! uvideo je da se osramotio! pa se posti en i oajan ubija.JIAko ne mogu dostojanstveno da #ivim! onda bar mogu dostojno da umremJI. 0mrt je jedini nain da spasi svoju ast. -ahivanke nose naziv po #enama iz -ahina koje ine hor. -rag. sadr#i priu o Aejaniri i 1eraklu. 7na je verna i ne#na #ena koja nehotice unitava voljenog mu#a i sebe! a 1eraklit je mu# koji se prepustio strastima divljeg nagona i razorio branu sreu. 6 #elji da sauva ljubav nevernog mu#a! ona mu alje arobnu koulju koja unitava 1erakla. 7ba lika su #rtve slepe i bolne sudbine. )lektra ima istu tematiku kao )shilve 1oe"ore (7restovu osvetu)! ali je obrada drugaija. ,lavni lik je )lektra! koja uestvuje u ubistvu majke. 6vodi se i lik koji se kod )shila ne spominje-7restova i )lektrina sestra (lik suprotan )lektri). .iloktet je trag. o junaku koga su ,rci polazei na -roju! zbog smrada njegove rane! ostavili na ostvu ;einu. 7n ima 1eraklov luk i strele! bez kojih se ne mo#e osvojiti -roja. Poto je %> god. proveo sam na ostrvu! .iloktet je podivljao pun mr#nje-ni prevara! ni sila! ni uveravanje ne mogu ga navesti da po e pod -roju. 4ato alju 7diseja i 9eoptolona da ga po svaku cenu dovedu pod -roju. 4ato se deuh eh machina u ovoj drami izvanredno sla#e sa situacijom (1erakle posreduje izme u njih). )dip na *olonu nastavak je *ralja )dipa- o )dipovoj smrti i njegovom preobra#aju heroja. 6 pratnji Antogone on dolazi na *olon! gde je putem patnje do#iveo proienje i naao smirenje. 9a udnovat nain nestaje. Antika trag. pripisuje 0o"oklu tri novine koje se tiu tehnike strane tragF poveao se broj horeuta sa %3 na %D (tako se hor mogao podeliti u dva poluhora od 8 horeuta! svako sa po jednim pomonikom! koji je mogao intenzivnije uestvovatio u dijalogu sa glumcima)! uveo je treeg glumca (to je drami dalo veu raznolikost i omoguavalo slo#eniji razvoj radnje! kasnije je treeg glumca preuzeo i )shil-7restija)! prvi je poeo sastavljati trilogije i to neorganske. 0o"okove trag. pune su jakih kontrasta a radnja se koncentrie oko jednog lika! kako bi se istakao njegov karakter. 9aruito se razvija psiholoka struktura likova i problem njihove 27

tragine krivice. 0truktura trag. je takva da se u poetku drame vidi tano izgra en plan ponaanja glavnog junaka koji vrstom voljom jami da e do kraja izvriti svoj zadatak. Aa bi to jae istakao glavnog junakaG 0o"okle mu suprostavlja lice suprotnog karaktera (Antigona C$smena! )dip-*reont). Aoga aji menjaju svoj tok! tako da se stie utisak da e se glavni junak ipak spasti propasti! a onda se radnja vraa na predhodni tok (npr. 2okasta hoe da umiri )dipa! ali kada on uje kako je ;aj poginuo! njegova sumnja se samo poveava). Posebnu pa#nju 0o"okle posveuje #enskim likovima (to je tipino i za )uripida). 7n svesno idealizuje svoje likove (Aristiotel je rekao da 0o"okle prikazuje ljude kakvi treba da budu! a ne kakvi jesu). 1orske pesme hvale oveka (a ne bogove! kao kod )shila). 0o"okle je ostao veran religiji koja poiva na mitovima! ali vie nego )shil nastoji da ta stara helenska predanja pove#e sa ovekom i njegovim karakterom. 92egove tragedije sputene su iz sveta bo#anskog u svet ljudskog (ali jo uvek ne u toj meri kao kod )uripida). *ao i )shil! 0o"okle smatra da se ljudi ne smeju otimati bo#jim nare enjima. Aa bi svoj #ivot obezbedili od posrtanja i propadanja! oni svoj #ivot (svoju autonomiju) moraju da uskla uju sa teonomijom (bo#anskim principima koji imaju vrhoni moralni i etiki znaaj) i sa ontonomijom (zakonima bia)-tj. treba da bude svestan granice svoje veliine i svojih mogunosti i da pazi da ne potcenjuje i da ne precenjuje snagu ontologije! koja je jaa od njegove autonomije. +emeenje i ga#enje ontonomije (a ona je istovremeno i teonomija) je prekoraivanje odre enih granica! to je hibris (osionost! bezuslovna gordost)! koja vodi da bude i nesree. 0o"okle sledi gnoseoloku parolu IIspoznaj samog sebeJI jer je poznavanje sopstvenih mogunosti temelj za sreu (gnoseologija-"ilozo"ska disciplina! nauka o saznanju! iji su utemeljivai Anaksagora i Anaksimandar). (esto gde je 0o"okle najsa#etije izneo svoje shvatanje ljudskog #ivota je prva stajaa pesma-Antigone-u slavu ljudske kulture i civilizacije (ni#u se sve IIpobedeJI oveanstvaG ovek plovi! ore! lovi! dobar je govornik i graditelj! on je umno bie! humano i sposobno! ali i pred njim postoji neprekoraiva granica -smrt). 0o"okle se divi oveku kao gospodaru prirode! savla ivanju mora i zemlje i uopte njegovom razvitku i napretku. Po njemu! ovek je u svojoj istoriji postepeno postajao sve savreniji! razvijao se od animalnosti do humanosti i neprestano se usavravao. 0o"okle se divi kulturi! koju ovek mo#e izgra ivati i unapre ivati samo ako se pridr#ava-nepisanih bo#jih zakona i bo#je pravde. 9a taj nain 28

drutveni poredak se odr#ava! razvija i unapre uje. (e utim! ba je u tome to je ovek umom obdareno bie! le#i njegova najvea veliina i snaga! ali i najvea opasnost za njega. 0o"okle za osnovu svojih trag. nije uzimao bogove! nego je bo#anskoj "unkciji smanjio znaaj i u prvi plan istakao oveka i ono to njemu pripada. Aok se kod )shila bogovi pojavljuju kao glavni inioci radnje i vrhovni gospodari! kod 0o"okla je njihova vlast slabija! tako da je tragika radnja sasvim ljudska! a bogovi uestvuju samo u njenom raspletu. 7snova 0o"oklove trag. radnje je slobodna ljudska volja i svedena je na doga aje koji koji se razvijaju iz same due junaka! iz sukoba u njima samima (nastojanje da se odgonetne sutina ovekove due). )dipovo stradanje! npr. nije posledica nasle enog porkletstva! nego posledica njegove jake i strasne ispitivake volje (na kraju! krivca i tekog grenika otkriva u sebi). 7no to obele#ava njegovu dramu jeste karakter! i njega pesnik obra uje psiholoki (ali ne onako realistiki kako je to inio )uripid). 0o"okle ponire u tajne ljudske volje kao osnove na kojoj se vri sudbina i psiholoka motivacija. 0o"okle je stvarao u mirnom periodu! onda kada je Atina cvetala! pa je on! u odnosu na )shila! u prouavanju svojih junaka pokazao vie analitinosti i tehnikih detalja. 6 slikanju svojih likova 0o"okle se usmeravao prema idealnim normama! pa su njegovi junaci nosioci najviih vrlina. ;2udska dua postaje ishodite svog etikog ponaanja (vrlina kao duevna uoblienost)-dua je izvorite svog ovekovog delovanja i ponaanja.

7ar 6dip
2edna od najpopularnijih drama svih vremena (Aristotel u Poetici joj pridaje najvie pa#nje! prera ivao ju je i 0eneka! a njome su se bavili i <olter! 'iler! ,ete! openhauer! 9ie! .rojd (edipov kompleks)! etnolozi! istoriari! psiholozi). -ema trag. je iz mita o )dipu! koji pripada ciklusu tebanskih mitova. +odonaelnik u -ebi bio je izvesni ;abdak! ija se krivica prenosi sa generacije u generaciju. Pre )dipa! -ebom je vladao ;aj. 7n se zamerio bogu svetlosti Apolonu! tako to je u njegovom svetilitu ubio koutu (simbol #udnje za bogom! poznat i u hrianskoj tradiciji). *ao kaznu! Apolon prorie ;aju da e ga njegov potomak ubiti. 0a 2okastom dobija sina )dipa! ali ga zbog

29

proroanstva predaje jednom pastiru da ga odnese u umu i ubije. Pastir se sa#ali na dete! i daje ga drugom pastiru pa ga ovaj odnese u *orint! gde ga odgaji tadanji vladar. )dip e posumnjati u svoj indentitet (na jednoj gozbi sluga ga nazove kopiletom) i krene u Ael"e. $stovremeno tamo kree i ;aj i sretnu se na putu! pa kako nijedan nije hteo da se skloni! izbija sukob! ;aj biem udara )dipa! ovaj se razbesni! pobije ;ajeve pratioce a zatim i ;aja. 6speva da pobegne samo jedan ;ajev sluga! )dip odlazi u -ebu! reava 0"inginu zagonetku i postaje vladar u -ebi! #eni se svojom majkom i sa njom izrodi decuF Antigonu! $smenu! )teokla i Polinika. -ime se i obistinilo Apolonovo proroanstvo. 6 *ralju )dipu! i nema tragine radnje! jer se ona dogodila ranije! cilj trag. nije doga anje same tragine radnje! nego prikazivanje njenih posledica! a to su preokret i prepoznavanje razvija se iz samog junakovog karaktera. 0o"okle majstorski prikazuje kako postepeno izlazi na videlo u#asna istina-)dipovo oceubistvo i uzimanje ro ene majke za #enu. $ako je pritisnut dubokom patnjom i stranom m oralnom nevoljom )dip hrabro prima gorku sudbinu! izbode svoje oi i ode u hodoasnike! a 2okasta se obesi. +adnja tragedije poinje scenom kada gra ani -ebe dolaze kod vladara )dipa i sa lovorovim granicama u rukama mole ga da ponovo spase -ebu-ovaj put od kuge-kuga je istorijska injenica! jer je zaista zahvatila -ebu u vreme Peloponeskog rata. )dip je ve poslao *reonta! svog uraka u Ael"e da pita kako bi se grad mogao osloboditi od kuge. *reont se vraa sa odgovorom. Apolon prorokuje da e -eba biti spasena ako se prona e i kazni ubica predhodnog vladara ;aja. )dip ranije nita nije znao o ;ajevoj smrti! ali odluuje da pomogne gradu. Aolazi slepi vra -iresija-on zna ubicu! ali nee da ga oda iz sa#aljenja prema )dipu. Ali )dip navaljuje! pa -iresija na kraju otkriva sveF da je on ubio oca! o#enio se majkom i da je u nevolji. )dip nije razumeo -iresijeve rei! koje su ustvari bile opomena. 7n misli da je -iresija protiv njega spremio neku zaveru. 2okasta! da bi umirila )dipa govori da proroite la#e (tu se vidi njena nerelegioznost)-proroite je ;aju proreklo da e ga ubiti sin! a njega su ustvari! navodno na putu ubili razbojnici. 6mesto da ga njene rei smire! on tada poinje da sumnja (preokret radnje). 0etio se davnog susreta sa jednim starcem! koga je ubio i sve mu postaje jasno (da je ubio oca). *ada je doao pastir iz *orinta (igra vie uloga-on je )dipa odneo korintskom kralju kao bebu i bio je svedok ;ajevog ubistva) i poslednja )dipova nada se ugasila. 0ti#e vest da je Polib! korintski kralj umro. <rhunac tragine ironije je kada glasnik saoptava )dipu da on nije Polibov sin! nego 30

da je kao beba donet. ,lasnik je #eleo da umiri )dipa (kao i 2okasta) a desilo se suprotno. 2okasta prva shvata nesreu i odlazi u kuu da se smru spase sramote. $ )dip sve shvata pa i on utrava u kuu. 4a to vreme hor peva pesmu o nitavnosti ljudskog #ivota! o )dipu koji je sa visine najvie sree pao u ponor najvee sramote. 2okasta se obesila! a )dip izbode sebi oi (simbolinoFda ni od tada ne vide nita kad nisu videle ni sa ooma istinu). 0lepi vra -iresija video je jasnije nego otrovidi )dip. 9esreni kralj moli da bude prognan! i sa erkom Antigonom naputa -ebu. 0va radnja u drami svedena je na prepoznavanje-)dip prepoznaje samog sebe kao ubicu oca i mu#a svoje majke. 6 samoj trag. on skoro da ne ini nita ime bi zaslu#io ovako stranu kaznu-on je to uinio nehotice. Ali car )dip ipak nije tzv. IItragedija sudbineJI! jer se )dip ipak ogreio o nepisane bo#je zakone! koji su istovremeno i najvii moralni zakoni. 7n je bez premiljanja ubio putnika i njegove pratioce! a zatim se mirno prepustio vladarskom polo#aju! i ne pomislivi vie na svoj zloin. *o to je bio osion u susretu sa ;ajem. )dip je tra#io i krivca. Ear )dip prikazuje traginost velike mudrosti! koja se usmerava na svog nosioca! i dovodi ga do saznanja da su ljudska snaga i zemaljska srea potpuno nitavni i nesigurni. Arama je izgra ena na kontrastu i ukrtanju stvarnosti i obmane! sree i ironije. -o je prava analitika trag. koja pokazuje kako se ovek zbog svog karaktera strmoglaviti s najvieg trona u najironiniju provaliju. 4a )dipa kazna je samospoznaja! saznanje o grehu. 2okasta strada! ne zato to je napustila dete! nego to ga je uopte rodila! a znala je za Apolonovo proroanstvo. 7na ne veruje u bo#iju promisao! lakoverna je (tim svojim osobinama kontrast je )dipu koji je principijalan). )dipu je njegova mudrost-kazna (zbog osionosti! gordosti i neizdr#ljivosti u traganju za istinom! )dip rui moralna naela! saznaje ono to ne #eli i to ga pora#ava). mo#e

Anti&ona
2edna od najpopularnijih trag. svih vremena. 7bra uje motiv naslednog (porodinog) greha! ali drugaije od )shila. 0o"okle pie o )dipovoj i 2okastinoj deciK)teokle i Polinik se zavade oko prestola u -ebi (trebalo je da vladaju naizmenino). )dip ih proklinje zbog njihove nezaja#ljljivosti. Polinik naputa -ebu i odlazi u Arg ( na Peloponezu)! a zatim sa vojskom iz Arga i jo sedam gradova napada -ebu (motiv obra en u )shilovoj 0edmorici

31

protiv -ebe). :raa stradaju u me usobnom okraju. *reont hoe da kazni one koji su napali -ebu! izdaje surovo nare enje-da se )teoklo sveano sahrani!a le Polinika da se ostavi kao plen pticama i psima. Posmrtni obiaji kod ,rka imali su posebni znaaj (onaj ko se ne sahrani osu en je na veno prokletstvo-dua mu nesmirena luta po onom svetuG npr. 7disej u 1adu sree svog saborca )lpenora! ija dua ne mo#e da pre e reku Aheront! jer mu telo nije sahranjeno). 7d )dipovog roda ostale su jo Antigona i $smena. Antigona je svesna ta znai bratovo upokojenje! bez obzira na *reontovu zabranu i naredbu da onaj ko sahrani Polinika e biti ka#njen smru. Antigona simbolino sahranjuje brata (umiva ga miriljavim uljima i posipa prah po njegovom telu). Pre nego to e to uiniti! Antigona razgovara sa $smenom (suprotnost Antigoni-plaljiva i neodluna savetuje sestru da se povinuje jaem-*reontu). Pojavom $smene kao suprotnog karaktera jo vie se pojaava do#ivljaj Antigonine hrabrosti! ali i njene usamljenosti u odluci da dostojno sahrani Polinika. 9a pozornici se pojavljuje *reont! a zatim i glasnik koji donosi vest o prekrenoj naredbi. ,nevan *reont nala#e stra#aru da se krivac prona e. 9asluujui tragediju hor! u prvoj stajaoj pesmi peva o moi i veliini! ali i o slabosti i opasnosti ovekove prosvete (mudrost je ovekova i vrlina i mana! ona mu daje ali i sve uzima). 0tra#ar dovodi Antigonu! koju je uhvatio da sahranjuje brata. Aijalog izme u Antigone i *reonta. 0vako od njih zastupa svoj pogled na svet i oboje su usamljeni u svojim ube enjima. *ad *reont pita Antigonu kako se usudila da pogazi njegovo nare enje! ona mu odgovara da je ona svoje delo izvrila po bo#jem nare enju! koje je va#nije od ljudskog nare enja. 7na iznosi svoju trvdnju i veru u to da bogovi zahtevaju da sestra voli brata i da ona to vie potuje nego *reontove vladarske naredbe. 0ukob Antigone i *reonta je sukob obiaja i dr#avnog prava-u toj raspravi su oboje u pravu! ali su i oboje krivi (Antigona se suprostavlja dr#avnim! a *reont etikim principima). *ad ne mo#e dokazati da je Antigona pogreila *reont se poziva na svoju silu i vlast! pa izrie smrtnu presudu ne samo Antigoni nego i nevinoj $smeni. $z ljubavi prema sestri! $simena hoe s njom da podeli stranu sudbinu! ali je Antigona otro odboja. 4najui kakva je strana smrt eka (bie #iva zazidana u grobnicu). Antigona u monologu #ali za svim onim to nee pro#iveti! za udajom i decom-ona nije osetila nita o #ivota! a ve ide u smrt. 7braajui se mrtvom bratu! ona objanjava zato se ogluila o vladarsku naredbu (mu# je zamenljiv! deca se mogu ponovo roditi ali kako su joj roditelji umrli! ne 32

mo#e dobiti drugog brata)- krvno srodstvo kao primarni princip starih ,rka! bitniji i od brane povezanosti i od materinstva. Aok Antigonu vode u tamnicu pojavljuje se 1emon! *reontov sin i Antigonin verenik. 7n moli za Antigonin #ivot istiui da *reont jedini misli da je Antigona zgreila! a da cela -eba oplakuje Antigonu to zbog svog plemenitog dela mora da strada. Ali *reont je neumoljiv! pa 1emon odlazi s reima da ga otac vie nee videti. Aolazi i vra -iresija! da *reonta u ime bo#je pravde! opomene da ini strani greh (#rtvena znamenja su r ava! ptice raznose Polinikov le po -ebi-bogovi protestuju protiv *reontove naredbe da se Antigona lii #ivota). /ak i hor moli *reonta da potedi Antigonu. 6plaen -iresijevim reima da e i 1emon stradati! *reont povlai nare enje! ali ve je sve prekasno. Antigona se obesila! 1emon se probo maem! )uridika utke odlazi u dvor i ubija se! poto je pre toga proklela mu#a. *reont ostaje sam! moralno pora#en saznanjem ta je uinio i da je neposredno odgovoran za svoju tragediju. Arama se zavrava pesmom hora! razboritost je prvi uslov sree! svi moraju da slede zakon morala i mere! da ne pokazuju obest i oholost! jer e ih za to stii kazna koja e ih u starosti nauiti da budu trezveni. *reont je radikalno individualan! tvrdoglav i samovoljan! jer svoju veliinu i vrednost vidi samo u svojoj autokratskoj moi kao jedinom merilu dr#ave i svih stvari! i sve druge odnose priznaje samo ako slu#e toj moi. 7n brani dr#avu i zakone koje dr#ava uspostavlja radi svoje koristi. Ali naredba koju on izdaje nije zakon nego suvie otra mera koju on proizvoljno na svoju ruku propisuje i koja nije izraz opte narodne volje zato on nije pravi branilac dr#avnog principa. 0vojim ponaanjem on otkriva da mu je najvie stalo do toga da poka#e gra anima s kim imaju posla i da ispita da li e se gra ani i njemu pokoravati onako kao prema njegovom predhodniku ()dipu). 92egov postupak! dakle! pokrenut je linim razlozima i u toj subjektivnosti i le#i poreklo njegove tragine krivice. 9iko od gra ana se ne sla#e sa *reontovom odlukom! jer je ona protivrena starim i optim helenskim obiajima koji se tie sahranjivanja mrtvih. -ime *reont postaje borac! protiv bogova (teomahos) dok Antigona celim biem ostaje borac! za bo#anske zakone (promohos teon). 7dbacivanjem religioznih institucija iz dr#ave! *reont ne samo to dr#avu ne unapre uje! nego postaje njen neprijatelj i rui je. Antigona odbacuje proizvoljnu i prolaznu naredbu dr#avnog poglavara i u vreme svetog obreda nad mrtvim bratom poziva se na Aiva i Pravdu (na objektivne religiozno-etike norme! na nepisane bo#je zakone). 33

-e zakone ona potvr uje #rtvovanjem svoga #ivota za njih! a *reont! koji ih je gazio! potpunim duhovinim stradanjem! pred kojim telesno postojanje ne znai nita. -o pokazuje da je ona prava gra anka i pravi predstavnik dr#avnog naela! a ne *reont. -u se ne sukobljavaju dve najvie moralne moi (kao to je smatrao 1egel u )stetici)! nego autokratska umnazaslepljenost (*reont) i sve-obuhvatni bo#anski princip (Antigona). 0o"oklovo etiko uenje sastoji se u sledeemF ovek ispunjava smisao svog #ivota ako svoju mo i precenjuje i ako svoje postojanje shvata kao zadatak da odaje pravdu svim zakonima na koje ima pravo ovek zajednice! bio mrtav ili #iv. 0o"okle razmatra problem odnosa izme u politike i etikeF oni koji uvaju drutvenu zajednicu moraju budno bditi nad potovanjem socijalnih normi koji obavezuju svakog pojedinca! i moraju strogo voditi rauna o tome da li se gra ani pridr#avaju dr#avnih naredbi. Ali istovremeno moraju biti paziti da te naredbe ne sadr#e nita to bi vre alo ljudsko dostojanstvo i da nikad ne protivree iskonskim etikim i moralnim normama oveanstva uopte. 4akoni se moraju potovati! ali oni mogu zastareti i time vre ati pravno oseanje drutva (kao to je nare enje koje je izdao *reont na osnovu obiaja iz drevnih vremena). 6 takvim prilikama nije merodavno ono to nare uje zakon! nego to pravno oseaju napredniji gra ani (Platon! Aristotel).

6uripid,stvarala!tvo
)uripid je ro en oko =?>. god. pre n.eG bio je izuzetno obrazovan i posedovao je izuzetno vaspitanje (bio je rva i pesniar! kao i slikar! ali je ta interesovanja brzo napustio. (nogo se bavio starijom knji#. (1omer! 0olon! )shil! 0o"okle! 1esiod! Pindar)! imao je svoju biblioteku i mnogo je itao. 7n prvi postavlja velika pitanja kulture! govori o etikim naelima! o religiji! o sutini bogova. 0urotan vedrom i dru#eljubivom 0o"oklu! )uripida opisuju kao ozbiljnog i namrgo enog oveka! koji je najradije boravio kod svoje kue! ili u usamljenoj peini na 0olomini. 9ije bio aktivan politiar! ali je zato u svojim delima se zalagao za svoju otaMbinu i slavio je Atinu kao utoite prognanih i kao boravite pravde i zakonitosti lepog ponaanja i trezvenosti. 4a svog #ivota nije dobio zaslu#no priznanje (u svojim #abama Aristo"an ga napada kao ruioca starih dobrih obiaja)-iako je napisao vie

34

od ?> drama pobedio je samo pet puta! od toga etiri puta za #ivota! i jednom posle smrti. 0auvano je %? trag. i jedna satirska igra. )uripid je #iveo u vreme opadanja moi atinske dr#ave! pa se u njegovim delima oseaju svi potresi krvavog peloponeskog rata! zatim rat izme u Atine i sparte! kao i unutranja borba aristokratske i demokratske stranke. )uripid je veran tuma revolucionarnih promena koje se doga aju za vreme rata. 7n je svedok borbe izme u starih shvatanja morala! religije i "ilozo"ije! i novog duha koji je putem so"istikih ideja u sve unosio kritiku sumnju i negaciju. *ao uenik so"ista Protagore i "ilozo"a materjaliste Anaksagore! )uripid se bavi velikim pitanjima morala! etike i kulture. :io je ogoren zbog politike nesigurnosti i propadanja Atine i umoran od neprekidne borbe koju je ceo #ivot vodio za svoju umetnost. 6 svojim dramama )uripid je zahvatio problematiku koju je tadanji drutveni #ivot nametaoF pitanje religije i morala! problem #ene! braka i porodice! politike i socijalne probleme! odnos me u dr#avama! pitanje robova i sirotinje. 7n je pesnik optih ljudskih! psiholokih sukoba u kojima nagon i strasti dolaze u sukob sa svim onim to nala#e vera i tradicija. )uripid ima mnogo simpatija za ugro#ene i podre ene C za #ene i poslugu! za dadilje! robove i vanbranu decu. -o se naroito odnosi na #enu koju on iznosi u novom svetlu-kao zavodnicu! branog druga kao majku i maehu. 7d %? sauvanih drama! osam njih nose naziv po #eni kao glavnoj junakinji! etiri nose ime po #enskom horu (.enianke). #ene kao slabiji pol esto su primorane da se slu#e lukavstvom u svojoj borbi protiv muke svireposti! socijalni polo#aj #ena krajnje je bedan (o tome govori (edeja-JIja bih vie tri put okraj no samo jedan poro ajJI). )uripidova umetnost ima tri vrste glavne osobine po kojima se i on razlikuje od svojih prethodnikaFantropodikeju (umesto reakcije teodikije)! psihologiju i realizam. *ao i 0o"okle i )uripid se zanima za problem oveka i sudbine C ali on te probleme reava u duhu svog vremena. )uripid svojim stvaralatvom vodi borbu protiv konvencionalnih i antro-pomor"nih bogova! koji ljudima nikako ne mogu biti uzor s obzirom da su isami moralno nedosledni i prevrtljivi. Ako ih i prikazuje kao inosti! bogovi nisu naklonjeni ljudima! nego su neprijatelji i predstavljaju razorne sile (npr. A"rodita u 1ipolitu)! bogovi su retko svetle "igure (Artemida na zavretku 1ipolita). 7n be#i od tradicionalnih bogova! pa umesto teokolije i teodikije izgra uje antroponomiju i antropodikeju-akcenat je na ovekovoj prirodi! koja determinie 35

ljudsko ponaanje! a bogovi se javljaju samo kao simboli (npr. A"rodita-simbol nevinosti! Artemida - simbol ulnosti). 6 )shilovoj i 0o"oklovoj trag. protagonista radnje je bog! a u )uripidovoj-ovek. 4a )uripida najveu mo ima ljudska priroda koja uvek dolazi do izra#aja-ona je istinska nu#na! stvarna i nesavladiva i suprostavljena drutvenim i dr#avnim uredbama kao neemu to je proizvoljno i kratkotrajno. 7n delovanje svojih junaka povezuje sa njihovom psihologijom (oni su obino #rtve svojih nagona i strasti-neista ljubav! strast prema novcu! mr#nja prema neprijatelju! ali to nisu moralno loe! nego slabe linosti). 4a to je naroito karakteristina .edra u 1ipolitu-nju silna strast tera u zloin! ali ona nema volje ni moralne snage da se protiv te strasti bori (svoje erotsko-patoloke naklonosti ona nosi u svojoj krvi jer je erka perverzne Pasi"ije. 6metniki realizam )uripidov se ogleda u tome to on! prikazuje ljude onakvima kakvi jesu! a ne kakvi treba da budu. ;ikove iz svojih dela on oblikuje tako da to vie lie na likove iz stvarnosti (npr. 2ason vie podsea na nekog atinskog plemia iz )uripidovog vremena! nego na mitski lik). *ao i njegovi predhodnici i )uripid je gra u za svoje trag. uzimao iz grkih mitova! ali je mitolokoj gra i pristupao mnogo slobodnije. Pod likovima heroja! on otro slika ljude svoje stvarnosti! liene mitske snage i veliine! sa svim manama i vrlinama. Pri uobliavanju mitova on se esto slu#io lokalnm predanjima i kombinovao je mitove (npr. motiv edomorstva nigde se ne vezuje za (edeju! nego za Proknu! koja je u neznanju ubila decu da bi povratila mu#a -ezeja). Pisao je za ljude koji su se oslobodili mitskih iluzija i na svet gledali drugaijim oima nego njihovi preci. 9ov stav tih ljudi izgradile su jonska "ilozo"ija i so"istika (*seno"anovo shvatanje o bogovima koji su istiji i savreniji nego 1omeroviG 1eraklitovo uenje o borbi i antagonizmu suprotnosti u pojavama i stvarima! Protagorino uenje o oveku kao merilu svih stvari). to se tie dramske tehnike! za jedinstvo dramske radnje )uripid najee koristi gradaciju! postepeno i smiljeno vo enje radnje do vrhunca. 9pr. (edeja prvo nagovetava da e ubiti decu! onda to govori i pred 2asonom! pa na kraju to i uradi. Aa bi radnju uiio prividno jedinstvenom on se slu#i i drugim sredstvima-prolazi i nain raspleta. Prolozi imaju znaajn kompozicionu uloguG uobino su u vidu monologa ili dijaloga. Prolozi imaju ulogu izvetaja o stanju stvari ( o predmetu drame! o licima ili podaci o promeni mita).

36

A"rodita u 1ipolitu npr. izvetava kako e se osvetiti mladiu koji nju odbacuje! a slu#i samo Artemidi! boginji! devojci). +adnja se esto ne zavrava prirodno! iz logikog sleda doga aja u drami (kao kod )shila i 0o"okla) nego se zaplet rasplie na mahanian nain! pojavom bogova na sceni (deus eh machina)-npr. Artemida u 1ipolitu! 1elije u (edej! )uripidu je esto zamerano zbog ovakvog zapleta. 1or je potpuno odvojen od radnje (to je Aristotel zamerao) pa horske partije esto predstavljaju proste umetke u stilu ditiramba. +adnju promiljaju sami junaci! a ne hor. $zrazi su iz svakodnevnog govora! izraz je jednostavan i oslobo en suvinih detalja.

ipolit
)uripid daje psiholoku analizu patoloke strasti koja mui .edru! drugu #enu kralja -ezeja! zaljubljenu u 1ipolita! -ezejevog sina iz prvog braka. 1ipolit je bio sin -ezeja i Antiope! kraljice Amazonki (Amazonke su bile #ene ratnice koje su sebi sekle desnu dojku da bi mogle da nose oru#je). udovita minotaura. -ezej! sin )gejev odlazi u $raklion i uz pomo .edrine sestre Arijadne ubija minotaura i tako Atinu osloba a tekog danka. )uripid je napisao dva 1ipolita - u prvom .edra se usudila da 1ipolitu prizna svoju ljubavnu strast! pa je skoro pomahnitala od uzaludnih pokuaja. 9a takvu radnju! bez ikakvih moralnih obzira! javno miljenje je #estoko reagovalo! smatrajui )uripidovu koncepciju tragedije nemoralnom. 6 drugoj! prepravljenoj verziji! .edrine ljubavne muke ocrtane su mnogo slo#enije. 7na se bori protiv strasti! ali nema moralne snage jer je slaba! kolebljiva i zavisna od tu eg uticaja. Ali ona ima oseaj stida i dostojanstva! pa vodi rauna o svom ugledu i ugledu -ezeja. +eava da se ubije! ali pre toga ona e se osvetiti-ostavlja pismo u kome saoptava -ezeju da je 1ipolit silovao (kod +asina! to ini pokvarena dadilja). Prolog kojim A"rodita zapoinje dramu najavljuje svoju osvetu nad mladiem koji je odluio da slu#i samo ednoj boginji lova. 6 razgovoru sa starcem! 1ipolit grubo odbija da se pokori boginji A"roditi-njegovo ponaanje predstavlja povredu antike helenske etike! njegova ponosna ednost izaziva nepotovanje jedne velike sile (ljubavi) i tu je 1ipolitova 7d svoje majke 1ipolit je nasledio odanost Artemidi! boginji ednosti i lova. .edra ki perverzne Pasi"ije! koa je nakon ljubavne veze sa bikom rodila

37

tragina krivica. Paralelno sa scenom o 1ipolitu odigrava se razgovor izme u .edre i dadilje-.edra pristaje da voli svog pastorka! ali se ona jo uvek odupire toj ljubavi! oseajui koliko je nemoralna. :olesnu! nju odnose na nosilima (uz pomo spoljanjih simptoma prikazan je unutranji nemir u .edrinoj dui). 9a nagovaranja dadilje ona 1ipolitu otkriva svoju ljubav! ali joj on odgovara reima zgra#avanja i ga enja. .edri ostaje samo da se ubije! ali ona #eli jo jednoF da skrha samouvereni trijun" oveka koji joj je doneo propast. 7na e se ubiti a -ezej po povratku kui na mrtvom telu svoje #ene nalazi pismo u kome ona optu#uje 1ipolita da je silovao. ,nevan -ezej proklinje sina i priziva na njega Posejdonov bes. <ezan zakletvom koju je dao dadilji 1ipolit utke odlazi u progonstvo. ,lasnik ubrzo donosi vesti o 1ipolitovoj smrti-udovite koje je poslao Posejdon podiglo se iz mora i zaplailo je konje pa je 1ipolit stradao. 0mrtno ranjenog ga dovode na pozornicu! Artemida otkriva -ezeju istinu! otac i sin se mire! 1ipolit umire. Artemida se dirljivo oprata od svog tienika. 1ipolit u centar pa#nje ne stavlja sam zloin! nego motivaciju za njegovo izvrenje. $zvo enjem ove trag. )uripid je privukao pa#nju publike na psiholoko! religiozni i moralni problem koji do tada nije obra ivan-seksualni problem. 7n je u seksualnom ponaanju utvrdio etiki problem! ime e se kasnije baviti "ilozo"ija i religija. (it o .edri i 1ipolitu obra ivali su i drugi pisci-0eneka i +asin.

.edeja
-o je trag. #ene koja je strastveno ljubila! ali je bila prevarena. Pomogla je 2asonu da do e do zlatnog runa! zbog njega je ubila brata! izdala je domovinu i oca! a 2aon je naputa #enei se erkom kralja *reonta. 0trastvena ljubav prevarene (edeje pretvara se u osvetniko besnilo! koje joj daje snagu da ubije ne samo novu 2asonovu #enu i njenog oca

38

ve i svoju i 2asonovu decu. (edeja prikazuje #enu sa svim njenim najintimnijim duevnim #ivotom i traginou iji je izvor u njenoj tamnoj i demonskoj priodi. -rag. se zasniva na mitu o zlatnom runu-*retej! kralj u 2olku! imao je dva sina! )sona i Peliju. )son dobije presto! ali ga brat Pelija progna! pa on mora svog nejakog sina! 2asona da skloni kod kentaura 1irona. 6 njegovoj peini odraste mladi junak! i kad mu je bilo 3> god. vrati se u jolk! i od strica zatra#i kraljevstvo! koje mu je silom oteto. Pelija mu obea da e se odrei vlasti ako mu 2ason donese zlatno runo iz *ohide (IIna kraju svetaJI! negde u Ernom moru). 2ason daje da se saradi barka! jaka la a (Argonaut) i sa velikim junacima po e na opasan put! posle mnogih pustolovina stigne u *olhidu! gde je vladao silni kralj )jet. 6z pomo njegove erke (edeje (arobnice)! 2ason ubija a#daju koja je uvala zlatno runo i s (edejom pobegne u otaMbinu. Pre polaska (edeja je ubila svog malog brata i mrtvo telo ponela sa sobom. Aa bi zadr#ala oca koji je za njima krenuo u poteru! ona pred oca baca komad po komad bratovljevog tela. *upei razbacane komade jadni otac toliko zaostane da su 2ason i (edeja umakli i najzad stigli u 2olk. -u 2ason predaje runo Peliji! ali ovaj se i dalje koleba da mu preda presto! (edeja zato nagovara Pelijine keri da oca zakolju i raskomadaju! pa e ga ona kuvanjem podmladiti. 7ne je posluaju i to uine! a to je bila (edejina prevara. Po smrti Pelijinoj! 2ason zavlada oevim kraljevstvom! ali ga uskoro progna Akast! Pelijin sin! pa on pobegne sa (edejom u *orint! gde je neko vreme sa #enom mirno #iveo. Ali tu se on zaljubi u erku korintskog kralja *reontta i odlui da se njome o#eni. -u poinje radnja )uripidove (edeje. 7dmah na poetku drame )uripid nas prenosi u duu (edeje! u njen duevni #ivot kao glavni izvor tragike. 7dbaena (edeja ne mo#e da jede od bola ! i po ceo dan se gui u suzama. 7 tome nas izvetava njena dadilja! *reusa. 92oj se pridru#uje pedagog s (edejinom decom i saoptava da e kralj proterati (edeju i decu. Aadilja ga moli da se ne pojavljuje sa decom pred (edejom! jer je ona oajna i gnevna. 1or korintskih #ena saosea sa nesrenom (edejom! na njihov poziv ona izlazi iz kue i otkriva im svoj bol-2ason koji je bio njen #ivot sad joj je najmrskiji ovek. (edeja nije prikazana kao zloinka da bi se unizio #enski rod. 7na ne mo#e da pre e preko svog uvre enog i poni#enog dostojanstva! preko poga#enog prava udate #ene. 7na horu nagovetava stranu osvetu. 39

Aolazi *reont i nare uje (edeji da sa decom odmah napusti grad. <etoj #eni polazi za rukom da od kralja izmoli samo jedan dan da ostane! i to kao navodno da smisli! gde e nai utoite! a u stvari da dobije vremena i da smisli osvetu mu#u i novoj nevesti. 6 govoru pred horom ona hrabri samu sebe da izvri to je naumila. 9eoekivano dolazi 2ason! da bi sauvao bar spoljanji ugled! i da #eni ponudi potporu u novcu! za nji u decu. 2aon je samo#iv-nevernik! cinik i sebinjak (bez ikakve crte nekadanje veliine u argonautskoj prii). 92ega ne uzbu uju nikakve strasti! i on je uveren da je sve pametno uradio! i ukoliko se u svojoj samo#ivosti pokazuje bednijim utom vie rastu gledaoeve simpatije za (edeju. )tiki problem u koji )uripid ulazi svojom dramom i danas je aktuelan-prikazan je sukob bezobzirnog egoizma mukarca sa bezgraninom strau i osvetnikim gnevom prevarene #ene. 2ason! koji hoe novcem da popravi nepravdu koju je poinio. (edeja odgovara iznosei ta je sve uradila za njega! pomogla mu je da savlada bikove i zmaja u *lhidi! da uzme runo! izvrila je ubistvo brata i izneverila oca i na kraju ubila Peliju da bi 2ason mogao mirno da vlada! a on sve te njene #rtve zaboravlja i uzima drugu. Ali (edejine optu#be ne ostavljaju nikakav utisak na 2asona. 7n pokuava svojom so"istikom retorikom da umanji znaaj (edejinih postupaka! i zato ga ona proklinje. #ena koja je za voljenog mukarca u neodoljivoj ljubavnoj strasti prinela sve #rtve koje jedna #ena mo#e prineti! ima snage i smelosti da jo bolnije #rtve prinese neutoljivoj mr#nji i odmazdi. 7na ne mo#e da se vrati ocu! niti mo#e da se vrati u 2olk i jedino to joj ostaje je osveta nezahvalnom mu#u. Ali! ostavljenoj (edeji dolazi pomo od )geja! atinskog kralja-on se vraa u Atinu putujui iz Ael"a gde je pitao boga kako bi dobio dece! (edeja mu saoptava svoju nesreu i moli ga da joj u Atini da utoite! a ona e mu za uzvrat uiniti da ne ostane bez poroda. )gej joj obeava zaklon! ali pod uslovom da je ne vodi u Atinu sada! nego da sama do e! jer ne #eli da se sva a sa korintskim prijateljima. )gejeva #udnja za podmlatkom jo vie osvetljava (edeji veliinu i znaaj one sree koju ovek u#iva kad ima poroda. $ zato ona vie ne razmilja o osveti tako to e ubiti 2asona! ve tako to e ubiti decu koju je ona njemu rodila. 92oj! koja nema vie otadzbine odlazak )geja obezbe uje utoite! i ona tek sada mo#e da se osveti (time je )uripid izrazio i spoljno-politiki program Periklovog vremena-Atinjani su -ebancima poslali ratnu pomo! a njihove #ene i decu primili u svoj grad).

40

Poto )gej ode! (edeja trijun"alno saoptaava horu ta je naumilaF pozvae 2asona i rei mu da se pomirila sa sudbinom! zamolie ga da deca ostanu sa njim! a da za to pridobije i nevestu! deca e joj odneti poklone (zlatni venac i tananu haljinu)! pokloni e biti zaarani i im ih nevesta stavi odmah e izgoreti. A onda e ubiti svoju decu. 1or je u#asnut! ali ne mo#e da odvrati (edeju od njene odluke. 7sveta 2asonu e biti potpuna sa ubistvom dece! njegova loza e biti iskorenjena. *ad je 2ason stigao! (edeja igra svoju ulogu! ali kad se pojave deca! ona se seti svoje odluke i gorko zaplae. 2ason nita ne shvata-misli da se (edeja zaista predomislila. 7n odlazi kod svoje neveste da joj saopti vest! a (edeja vodi stranu duevnu borbu sa samom sobom (u monologu! ona otkriva svoju neodlunost! koleba se-materinska ljubav i osvetna strast prepliu se! ali demon osvete odnosi pobedu). Aolazi glasnik i donosi vest o stranoj smrti 2asonove neveste i njenog oca. 4a (edeju vie nema okolevanja-u kui ona kolje svoju decu (njihova smrt nije prikazana na pozornici). 2ason je zakasnioF od hora saznaje ta se dogodilo! ali (edeja je ve pobegla (na koijama svog dede! boga 1elija! ona leti sa mrtvom decom). 7ni jedno drugom kazuju stranu istinu! svirepo i oajno. 9a kraju 2ason moli #enu da mu dopusti da decu sahrani ili bar da ih poljubi! ali mu i to uskrauje. 0vojom (edejom )uripid je hteo da poka#e dokle mo#e da dovede osvetni bes #enu kod koje se ljubav! zbog nezahvalnosti i neverstva njenog mu#a! pretvorila u nepomirljiv gnev! koji neprestano o#ivljava njenu osvetnu strast. Aa bi #ena kao edomorka mogla da bude tragian lik! ona mora da ima izuzetne osobineF razvijenu samosvest! duboko oseanje ponosa! veliku odlunost i jaku volju. (edeja ima sve te osobine! i zato njena osveta nije korak trenutne prenagljenosti! nego delo razmiljanja i tvrde odluke! kao to i celokupna dramska radnja proisitie iz njenih karakternih osobina i njenih odluka. 7snovni etiki znaaj )uripidove drame le#i u tvrdnji da brani moral postoji i za mukarca kao i za #enu! da je i mukarac obavezan da uva branu vernost! a ne samo #ena. Arugi etiki momenat je u naglaavanju beskrajne vrednosti otaMbine (pojava )geja) - u (edejinoj #alosti na njeno beskustvo i u njenoj brizi da na e utoite le#i ideja cele drame. 7taMbina je najbolje to ovek ima. )uripid naglaava ovekovu moralnu autonomiju (borba za sadr#aj i sreu #ivota treba da se izbori ne izvan oveka! nego u njemu samom! u njegovom srcu). -o je duh novog 41

vremena! veka prosvete! za koji je ovek pojedinac merilo svih stvari (Protagora). )uripid poznaje one tamne sile koje iz dubine due izbijaju tolikom snagom da im um ne mo#e odoleti. 7ne mogu toliko da ovladaju ovekom da pred njima i najelementarnije oseanje! kao to je materinska ljuba! ostaje nemono i (edeja zna! kad ubije decu! ta je eka u njenoj dui i da e njen #ivot biti razoren! ali njena neobuzdana strast! koja u mr#nji ne poznaje granice! pobe uje njen um. -ako )uripid propast tragikog oveka objanjava njegovim sopstvenim strastima! a ne spoljanjom nu#nou (kao )shil i 0o"okle).

Aristo(an,stvarala!tvo,a"e
$ o antikoj komediji najvie podataka nalazimo u Aristotelovoj Poetici. -amo Aristotel ka#e da je komedija nastala od improvizovanog poetka! od onih koji su zapoinjali pevati "alike pesme (u obredima u kojima se nosio "alos-muki polni organ napravljen od drveta i prevuen crvenom ko#om-kao simbol plodnosti i ra anja ljudi i #ivotinja. -i obredi su se u poetku odr#avali da se zadobije naklonost demona plodnosti! a kasnije su ti demoni postali deo Aionizijeve pratnje. 6z "aline pesme! koje su obino bile podrugljivog sadr#aja! zbijale su se ale i govorile pogrdne rei protiv pojedinih osoba ili skupina ljudi. -o se doga alo najee za vreme ratarskih svetkovina kada je vladalo opte veselje! grdnja i psovanje a to su sredstva koja na magijski nain obele#avaju pobedu svetih sila #ivota nad mranim snagama smrti. Pre razvoja komedije u Atini! postojali su drugi komediogra"ski oblici-megarska "arsa i dorska komed. (i o tome pie Aristotel). Prikazivai su zasnivali svoju radnju na inprovizatorskom oponaanju hromih! grbavih i sakatih! oponaali su budale! seljake! pro#drljivce! sva alice i sl. A e"ekte su postizali gestom! mimikom! karakteristinim kostimom sa "olosom. 6 takvim "arsama smehu je bio izvrgnut i bo#anski svet. 0tajanjem megarskih dramskih i atinskih lirskih elemenata nastala je antika komedija kao nov umetniki oblik. 9a njen razvoj uticala je ve razvijena trag. Pa je! prema tome! stara antika komedija nastala od spoja aljivog hora koji je za vreme Aionizijevih sveanosti nastupao u Atici! i megarske (dorske) lakrdije. ,rci od samog poetka na komed. nisu gledali ozbiljno! o emu govori injenica da je prvobitno hor komiara sastavljen od dobrovoljaca! a tek kasnije ga je davao arhont. $z

42

trag. komedija je preuzela prolog i horske partije - prolog je obino du#i nego onaj u trag. i u njemu se izla#e skica nekakvog plana glavnog junaka. 6 prvom delu komedije karakteristian je tzv. agon ili nadmetanje (najznaajniji deo dijaloga u kome dva protivnika zastupaju suprotno miljenje-jedno je miljenje samog pesnika koje ini idejnu stranu komedije .Posle agona! sledi najva#nija horska pesma (parabaza) koja se sastoji iz dva dela (prvi deo je bila kratka lirska pesma koju je recitovao horovo a Ciz njegovih rei saznajemo o piscu! o njegovim zaslugama! obraunavanju sa protivnicima i o njegovim pogledima na dr#avna! politika zbivanja i javne linosti! drugi deo parabaze imao je aljiv karaktersadr#i alu i otru porugu! kao i niz lakrdijakih prizora. $z podrugljivanja gledocima razvila se poitika satira kao va#an elemnt stare antike komedije). (etar u komediji nije stalan jampski trimetar! jampski i trohejski tetrametar! anapestiki tetrametar. <eliku ulogu u izvo enju komedije imala je i muzika. Aristo"an je najvei grki komedijogra"! #iveo je sredinom D veka u Atini. ,lavni je predstanvik stare gre tragedije! koja obra uje savremeni #ivot-javne obiaje! politika zbivanja i ukupna kultura naroda. :rane se stari obiaji! kritikuju sve novine a naroito-otre posledice so"istike prosvete. 9apadane osobe spominju se pod punim imenom ili se dovode na pozornicu kaoFkomina lica i postaju predmet zajedljivosti! grubih ala i aluzija. Predmet komedije uglavnom ima "antastian karakter (najee se izokree neko stvarno drutveno stanje ili javna linost). A sve to izaziva jak komini e"ekat. 7 Aristo"anovom #ivotu sauvano je vrlo malo podataka. 9ajvei deo svog #ivota proveo je za vreme peloponeskog rata. Poeo je rano da stvara! ali u poetku nije prikazivao komedije pod svojim imenom! nego pod imenom drugih komediogra"a (jer je vladao obiaj da se pred publikom mogu pojaviti samo pesnici koji su ve dokazali svoj talenat. Aisto"an je jedini komedijogra" stare grke od koga su sauvana celovita dela (ak %% od => koliko ih je napisao)F Pijance! <itezovi! (ir! Ptice! ;isistrati! #abe. 92egove su komedije dragocen istorijski izvor za upoznavanje socijalnog! politikog! ekonomskog i kulturnog #ivota Atike pri kraju D veka. 7d svog dela Aristo"an je hteo da napravi sredstvo za narodno vaspitavanje! u svakom smislu. Ali on nije tretirao samo pitanja drutvenog #ivota Atine! nego se u svojim komedijama bavio i problemima knji#. i naruito dramskog stvaralatva. 6 svom delu! on je esto 43

razvijao smele i otre polemike na raun drugih pisaca. 9aroito je otroj kritici podvrgao uvenog pisca tragedija-)uripida. 6 tom pogledu najkarakteristinija komedija je #abe! napisana neposredno posle )uripidove smrti. 0adr#aj ove komedije je takmienje izme u )shila i )uripida u podzemnom carstvu. Aionis! bog vina! zabrinut zbog sudbine tragedije ide u carstvo mrtvih da )uripida vrati na ovaj svet. Problematika je u onom delu gde se )shil i )uripid nadmeu citatima iz svojih tragedija. )shil pobe uje! pa Aionis njega! izvodi na gornji svet. 0por izme u )shila i )uripida je obrazac antike knji#. kritike! koja je pod uticajem so"ista tek poela da se ra a. 6 sporu izme u dvoje velikih grkih pesnika obele#ene su odlike stvaralatva svakog od njih-)uripid optu#uje svoga protivnika da je on samo obian hvalisavac koji samo obmanjuje prostu i neobrazovanu publiku. 9avodno! )shilove linosti su udljive! a kada progovore njihov govor je potpuno nejasan! a )uripid je taj koji je trag. usavrio i oslobodio je mnogih suvinih i nejasnih detalja. )uripid suprostavlja jednostavnost i realizam svog stvaralatva simbolizmu i nejasnosti )shikove trag. 9asuprot tome! )sil smatra da je )uripid svojim izmenama vie oduzeo od vrednosti trag. nego to joj je dao-on je u tragedijama prikazivao razvratne i sramotne scene! a pesnik bi! po )shilu! trebalo da prikazuje samo ono to je uzvieno i dostojanstveno. )shilove su rei u stvari! Aristo"anove rei-Aristo"an optu#uje )uripida da je svojim komedijama tetno uticao na masu! naroito na omladinu. Po njegovom miljenju! )uripid je bio uzrok opadanja starinske pobo#nosti i poslunosti! prouzrokovao je slobodoumne misli i opadanje morala atinskih gra ana. Aristo"an bespotedno izmejava sve strane njegovog #ivota (ismejava ak i Aionisa koji i nema ba bo#anske osobine). 7n brani stara vremena! ali je i sam nesvesno usvojio mnoge te#nje i ideje protiv kojih se bunio. 7n nemilosrdno kritikuje bezverje i so"istiku "ilozo"iju! poziva se na potovanje stare pobo#nosti! a u isto vreme i on sam ismeva bogove. 9apadajui )uripidovu tragediju! Aristo"an u svoje deli i sam unosi dramske izmene! "orsiranjem svakodnevne i politike tematike! on se ba time najvie pribli#ava )uripidu. $ pored svog neprijateljskog odnosa prema ovom pesniku Aristo"an je u svom stvaralatvu mnogo toga preuzeo ba od )uripida (na samom poetku komada objanjava se njegova 44

"abula i namere junaka! izmena hora! koji se as ne pojavljuje! as se zamenjuje muzikim izvo enjem). Aristo"an je pri#eljkivao sistem stare umerene demokratije i religije i obiaja. 92egov ideal bila je Atina u vreme persijskih ratova-sna#na i mona dr#ava koja je svojim gra anima pru#ala sigurnost i blagostanje. (e utim! Aristo"an nije bio svestan koliko je duh novog vremena zahvatilo i njega samog i koliko je i sam! sa svojom bespotednom karikaturom bogova iao na ruku duhu tog vremena. 7n nije primeivao novo "ilozo"sko i so"istiko shvatanje #iota! a najmanje znaaj 0okrata! koji je najavljivao novo doba atinske dr#ave i razvoja drutva. Po svojim politikim idejama i etikim shvatanjima Aristo"an je konzervativan i brani nekadanji #ivot! on vie voli stari sistem gde je moral bio vii! politika istija! ljudi bolji i pametniji. -o prizivanje prolosti! prikazano na satirian nain! zapravo je korisna opomena da se stari obiaji i vrednosti ne rue dok se ne stvori neto novo to bi zaista bilo bolje. Aristo"an smatra )uripida izdankom so"istike i zato ga! kritikuje. 0o"isti su bili putujui uitelji koji su naplaivali svoja predavanja! a naroito su se isticali vetinom spretnog dokazivanja. 0pretno su se slu#ili jezikom (govornitvo postaje mono sredstvo za postizanje politikih i kulturnih ciljeva). Aristo"an je u so"istima video osnovni razlog to se u narodu izgubilo potovanje prema tradiciji i zato ih kritikuje. 0am naslov komedije nosi parodiju! ismejava so"istiko nadgovaranje i intelektualno blebetanje! iji je nosilac ovde)uripid. Ako ima u vidu da su #abe nastale u sudbonosnom trenutku razvoja atinske dr#ave! tj. u vreme dugogodinjeg peloponeskog rata! onda se Aristo"anovo delo mo#e tumaitikao pokuaj da se u narodu probudi zdrav razum i seanje na one vrednosti koje su postojale u doba procvata atinske dr#ave.

7pisujui drutvenu i politiku situaciju u svojoj zemlji! Aristo"an na humoristian nain ukazuje na krivce takve sudbine Atine (rat i so"istiku) i propagira ideju da je uslov napretka za prosveeni svet-mir! 4ato on napada uzronike teke situacije u zemlji razne politiare! "ilozo"e i knji#evnike! a istovremeno se ruga i masi koja slepo veruje njihovim teorijama. 45

Aristo"anov humor se zasniva na karikaturi i to politikoj-on uz pomo preterivanja alu pretvara u zbilju (slino +ableu)! da bi istakao istinitost i va#nost jednog aktuelnog #ivotnog problema! prelazi u satiru! a esto i u cinizam! zadirui u etiku svakodnevnog #ivota i ljudskih odnosa.

46

You might also like