Veljaa 2014.

Svezak 1, broj 7.

REGIONALIZACIJA
Dananji ustroj Hrvatske onemoguava normalni razvoj i izlazak iz krize. S jedne strane, imamo 500 gradova i opina te ogromni birokratski aparat koji je esto sam sebi svrha. a drugoj strani, Hrvatska je !inan"ijski izuzetno "entralizirana dr#ava te lokalna i regionalna samouprava raspola#e tek s mrvi"ama koje im proslje$uje "entralna vlast. %vakav ustroj onemoguava normalno !unk"ioniranje dr#ave i ve godinama sluamo prijedloge na koji nain urediti dr#avu da bude e!ikasna i je!tina. Do sada nije bilo volje za radikalne poteze jer je svaka vlast bila svjesna da u uredima preko 500 gradova, opina i #upanija sjede stranaki posluni"i u velikom broju postavljeni po politikoj podobnosti. %va koali"ijska vlast obeala je &lanom '( promjene koje su nu#ne, no, u dvije godine vladavine poma"i su bili neznatni. )adnjih nekoliko mjese"i stjerani u kut prekomjernim de!i"itom koji guta sve poten"ijale, a slu#i i dalje najvie za zadovoljavanje potreba dr#ave, *lada je potiho krenula u regionaliza"iju bez jasne i javne strategije i odgovora koji su "iljevi i kako e ih provesti. Sve to odra#ava se i na #ivot gra$ana +oprivni"e. ,rojne institu"ije ve su promijenile sjedita od "arine, #eljezni"e, #upanijskog odvjetnitva i #upanijskog suda. -aster planom bolni"a pretpostavlja se da e koprivnika bolni"a biti u sustavu vara#dinske. ajavljuje se i premjetanje sjedita opinskog i suda za prekraje te opinskog odvjetnitva. .o uvijek ne znamo to e biti s reorganiza"ijom kolstva i hoe li se stvarati regionalna mre#a srednjih kola uz gaenje nekih zanimanja u pojedinim gradovima pa e koprivniki srednjokol"i zbog toga morati na kolovanje ii u *ara#din ili neke druge gradove. /renutano bez javnosti i javne rasprave provodi se tiha regionaliza"ije koja *ara#din de !a"to pretvara u sredite sjeverozapadne Hrvatske. %vakvim nainom dogodit e se regionalna "entraliza"ija uz nerazmjerni razvoj gradova i neumitnu provin"ijaliza"iju +oprivni"e. 0to gradska vlast poduzima 1

2glavnom ekaju i govore da pregovaraju s nadle#nim institu"ijama, nekim ministrima u nekim ministarstvima i da e se sve pokuati dogovoriti. 2mjesto borbe za interes grada +oprivni"e oni su ve potpisali kapitula"iju i pomirili se sa sudbinom provin"ijaliza"ije naeg grada. &ostavlja se opravdano pitanje moraju li sve institu"ije biti smjetene u *ara#dinu ili mogu biti raspore$ene po "ijeloj regiji u sjeditima dananjih #upanija1 S obzirom na to da smo morali izgraditi &alau pravde nije li logino da se sudovanje premjesti u +oprivni"u i da taj preskupi objekt dobije neku svrhu1 Svjesni smo da je regionaliza"ija potrebna i da je ovakav ustroj 3epublike Hrvatske neodr#iv, ali smo protiv toga da se to provodi u tajnosti i da se stvaraju jaki regionalni "entri uz zanemarivanje veih gradova u regiji. Smatramo da treba osigurati ravnomjerni razvoj i ravnopravnu zastupljenost gradova. /o je jedini nain koji mo#e osigurati da se "ijela nova regija sjeverozapadne Hrvatske razvija ravnomjerno. Stoga od elnitva grada i od naih saborskih zastupnika tra#imo da se ponu na dr#avnom nivou boriti protiv provin"ijaliza"ije +oprivni"e i za ravnomjerni razvoj "ijele regije. &ozivamo elnike grada da ne slijede posluno svoje vo$e i ne gledaju svoje uske osobne interese buduih pozi"ija na izbornim listama nego da gledaju interes +oprivni"e i +oprivniana"a jer bi se stvarno moglo dogoditi da sve institu"ije svoja sjedita presele u *ara#din, a da iz *ara#dina dobijemo smee koje ve godinama stoji balirano i eka deponij na koji e biti odlo#eno.