Zlikovci mue iz uitka

Autor: Ozren Podnar, prof. objavljeno u broju 70 (02/10) Zlostavljae je gotovo nemogue preodgojiti, pa ih treba fiziki sprijeiti da dolaze u kontakt sa rtvama Jedna od najteih zabluda je da su "svi ljudi dobri" te da je neije runo ophoenje prema drugome posljedica nehata ili straha. Istina je mnogo neugodnija. Mnogi su ljudi zli i nanose bol drugome namjerno, smiljeno i iz uitka, a nipoto iz straha. Sklonost muenju uoljiva je u djejoj dobi, bilo da je usmjerena prema ivotinjama, drugoj djece ili, rjee, odraslima. Dananja psihijatrija smatra da je zlostavljaka narav uroena u obliku predispozicije, ali da obino ostaje uspavana dok je neka okolnost ne aktivira. Ta okolnost moe biti trpljenje nasilja na vlastitoj koi, svjedoenje nasilju, ali i preblag odgoj obiljeen stalnim poputanjem i udovoljavanjem. Meutim, neka su djeca nasilna posve neovisno o vanjskim utjecajima, jednostavno zato to su takva po prirodi. Zlostavljanje, osobito meu djecom, u Hrvatskoj se esto naziva engleskom rijeju "bullying". Meutim, taj izraz izvorno nije ogranien na nasilje u djejoj dobi. To je svaka aktivnost ija je svrha nanoenje tjelesne ili duevne boli drugoj osobi, a ima veze sa sadizmom i psihopatijom. Iako su kola i djeje igralite podruja na kojima se sklonost maltretiranju iskazuje u ranoj dobi, mentalni sklop koji je odgovoran za muenje jednak je kod djece i kod starijih koji tuku ukuane ili ikaniraju suradnike. Mali se sadisti mogu okomiti i na ivotinje, pa nije rijetkost da sakate ptice, pale makama repove ili bacaju ivotinje s vrha zgrade. Zlostavljanje se moe sastojati od oiglednih postupaka, poput udaranja, zadirkivanja, ismijavanja, nazivanja pogrdnim imenima ili otimanja stvari, ali i od podmuklijih radnji, kao to su irenje glasina i traeva o rtvi te iskljuivanje iz drutva. Djeaci ee pribjegavaju fizikom nasilju, a djevojice su vjetije u spletkarenju, ignoriranju i vrijeanju. No, sve ee i djevojice jedna drugu fiziki napadaju. to se zbiva sa rtvama Tipina je rtva zlostavljanja dijete koje ima neke od sljedeih osobina: neprivlanost, tjelesna krhkost, psihika osjetljivost, slabije materijalno stanje, ivot bez jednog ili oba roditelja, ili pripadnost drugoj rasi. Djeci koja trpe zlostavljanje u krugu vrnjaka ugroeno je zdravlje. Stres od zlostavljanja, pa i od samog oekivanja da e do zlostavljanja doi, negativno utjee na rad mozga i drugih organa. Kad netko trpi stres, organizam lui stresne hormone (CRH kortikotropin oslobaajui hormone; ACTH - adrenokortikotropni hormon; kortizol), koji naruavaju normalnu modanu kemiju i rad modanih stanica. Zbog toga, ikaniranje u djetinjstvu moe ostaviti doivotne oiljke na psihi rtve. Roditelji i nastavnici imaju zakonsku i moralnu obvezu sprijeiti i onemoguiti svako zlostavljanje. Maltretiranom djetetu treba pomoi im se uoi da je rtva. Da mu se neto runo dogaa, vidljivo je ako je postalo povuenije i zamiljenije, ako je tuno, zabrinuto ili uplaeno, ako pone zamuckivati ili mu oslabi apetit, ako nastoji izbjei odlazak u kolu ili na igralite, ili ako govori o samoozljeivanju ili ak smrti. Obratite pozornost i na mogue ozljede, poderotine, mrlje na odjei, izgubljene (zapravo otete) stvari i slino. Utvrdite li da je dijete zlostavljano, objasnite mu da nije ono krivo i nikako ne pretpostavljajte da je svojim postupcima izazvalo zlostavljaa, jer to gotovo nikada nije sluaj! Katkad, kod blagih i umjereno tekih zlostavljaa, djeluje upozorenje rtvinih roditelja ili staratelja i povremeni, nenajavljeni posjeti koli, tek toliko da se zlostavlja osjeti nesigurno. Uz to, uvijek je potrebno obavijestiti nadlene u koli i inzistirati na urnom rjeenju problema, i to u korist i na dobrobit rtve.

Nastavnik, ravnatelj i kolski psiholog moraju zatititi rtvu i osigurati neodgodiv i trajan prekid zlostavljanja. Potrebno je fiziki sprijeiti poinitelja da dolazi u kontakt sa rtvom, zaprijetiti i provesti stroge sankcije u sluaju nepridravanja i obavijestiti muiteljeve roditelje da e protiv njih biti podnesena kaznena prijava ako maltretiranje smjesta ne prestane. Nikako ne dolazi u obzir upuivanje rtve da se "sama dogovori"(!) sa zlostavljaem, jer je to jednako inteligentno kao predloiti kokoima da se same dogovore s gladnom lisicom. Naalost, veina odgajatelja nema odvanosti postupiti odluno, a posao im oteavaju i neuinkovito pravosue i primitivan duh nae sredine. U Hrvatskoj nasilnikom ponaanju meu djecom pogoduje patrijarhalni mentalitet, koji se temelji na nasilnom provoenju volje tjelesno najjaeg lana kuanstva. Tamo gdje zakonodavci i policija toleriraju nasilje jakih nad slabima, jer je to "prirodan red stvari", djeca rtve zlostavljanja imaju vrlo malih izgleda za dobivanje pomoi, dok zlostavlja moe mirno spavati. U takvoj je sredini tee provoditi sistematinu prevenciju i borbu protiv djejeg zlostavljanja, koja na koncu ovisi tek o trudu odvanih dobronamjernih pojedinaca. Kako je "divno zlostavljati" Zastraujua je naivnost djejih psihologa koji dijete zlostavljaa pitaju "to ga mui da je takav", jer nije nuno da zlostavljaa vodi ikakva frustracija. Postoje neurofizioloka obiljeja koja programiraju ljudski ivani sustav da uiva u tuoj muci, kao to veina ljudi uiva u jagodama sa lagom ili sunanju na plai. Istraivai na ikakom sveuilitu dokazali su 2008. ono to milijuni rtava znaju od djetinjstva. Mozgovi zloeste djece ustrojeni su tako da osjeaju ugodu kad gledaju druge kako pate. To su znanstvenici utvrdili uz pomo nove tehnike snimanja modane aktivnosti. Ispitanicima, momcima od 16 do 18 godina s povijeu laganja, kraa, vandalizma i nasilnitva, pokazivani su filmovi s neugodnim prizorima ljudi koji trpe incidente. Pritom su im snimani mozgovi, a snimke su pokazale aktivaciju dijelova mozga uobiajeno povezanih s doivljajem ugode. Nevjerojatno, znanstvenici poput autora istraivanja Benjamina Laheyja, rekli su da nisu oekivali takav rezultat, vjerujui da kod zloeste djece nema nikakvih emocionalnih reakcija kad ine ili svjedoe zlu. "Mislimo da rezultati istraivanja pokazuju da oni (zloesta djeca) vole gledati ljude kako pate. Ugoda koju sami osjeaju daje im novi poticaj svaki put kad maltretiraju druge", komentirao je Lahey nakon to ga je istraivanje "prosvijetlilo". A mogao je jednostavno pitati bilo koje maltretirano dijete ili odraslog ovjeka i taj bi mu jasno rekao: muiteljeve oi uvijek sjaje od uitka! Protiv zlostavljaa nemilosrdno Neovisno o biolokoj podlozi zlostavljakog ponaanja, zlostavljai ne smiju uivati nikakav zakonski imunitet za svoje postupke, jer njih hormoni ne prisiljavaju da budu zloesti niti im oduzimaju mogunost samokontrole. Biti zao jednostavno znai uivati u pogrenim stvarima, a na drutvu je da takve pojedince pravodobno i trajno sprijei, pa makar i nasilnim zakonskim mjerama. ak je dvojbeno je li uputno zlostavljaku narav smatrati duevnim (ili uope zdravstvenim) poremeajem, jer ne pati samo ovjek koji posjeduje takvu narav, nego i njegova okolina. Rije je o poremeaju drutvene prilagodbe, koju e jednog dana biti mogue ispravljati neposrednim djelovanjem na mozak, preokretanjem fiziolokih reakcija koje izazivaju uitak pri nanoenju boli. Kemijskim sredstvima ili operativnim zahvatima zloeste ljude treba reprogramirati tako da ve i pri samoj pomisli da nekoga mue i sami doive nesnosnu muku, koja e ih odvratiti od zlog nauma. Pokuaji preodgoja psihopata i sociopata razgovorom i pregovaranjem upravo su komino naivni i samo uvruju zlikovca u uvjerenju da moe i dalje nekanjeno initi zlo.

IZVOR: http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/1891/