Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
0Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Fizika Zemlje - predavanja

Fizika Zemlje - predavanja

Ratings: (0)|Views: 5|Likes:
Published by Smail Hondo

More info:

Published by: Smail Hondo on Feb 13, 2014
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/13/2014

pdf

text

original

 
1
Geofizika je znanost koja pomoću matematike i fizike proučava sastav i svojstva Zemljine unutrašnjosti, magnetizam Zemlje, vulkansku i geotermalnu aktivnost te
atmosferu i oceane. Glavne grane geofizike su seizmologija
i fizika čvrste Zemlje
, meteorologija, oceanografija, geomagnetizam i aeronomija.
 
2
Glavni kemijski sastojci i struktura Zemlje: Kora:
O, Al, Si, Fe, Mg, Ca, Na, K
Pla
š
t:
 Mg, Fe, Si
 Jezgra:
 Fe, Ni
Zemljina termalna struktura: Zemlja je topla zbog tri uzroka: toplina od formiranja, toplina od hla
Ď
enja unutarnje  jezgre i radioaktivna toplina (radioaktivni raspad urana, torija i rubidija).
(Termalna konvekcija je prijenos topline gibanjem zagrijanih dijelova materije.)
 Konvekcija u plaštu je spora, nekoliko cm na godinu.
  Konvekcija u jezgri je puno br 
 ž 
a, nekoliko km na godinu.  Atmosferska konvekcija je silovita i kontrolirana toplinom od Sunca
Slika 1 prikazuje glavne sustave konvekcije u unutrašnjosti Zemlje. Vidimo da su
gibanja duboko u Zemlji sporija nego na povr 
š
ini. Toplina u Zemlji se u skladu s drugim zakonom termodinamike prenosi prema hladnijem mjestu, dakle prema povr 
š
ini Zemlje. Da je Zemlja manja, toplina bi se  prenosila samo vo
Ď
enjem, ali zbog njezine veli
č
ine dolazi i do konvekcije.
Kondukcija (voĎenje)
topline odvija se putem sudara molekula, dok se kod konvekcije giba materijal.
 
3
O potresima i uzrocima potresa
Rekli smo ve
ć
 ne
š
to o strukturi Zemlje. Ali postoji i finija struktura. Npr. Zemljina vanjska ljuska,
litosfera
, koja obuhva
ć
a koru i dio pla
š
ta do dubine od oko 150-200 km, razlomljena je na dijelove nepravilna oblika, tzv.
litosferske plo
č 
e
. Postoji 6 velikih plo
č
a i odre
Ď
en broj malih plo
č
a. Ispod litosfere nalazi se manje kruta, gotovo plasti
č
na
astenosfera.
Zbog svojih elasti
č
kih svojstava astenosfera dozvoljava gibanje litosferskih plo
č
a, koje se na svom putu po povr 
š
ini Zemlje gibaju ne br 
ž
e od rasta ljudskih noktiju (nekoliko cm na godinu). Smatra se da je uzrok gibanju litosferskih plo
č
a u cirkulaciji unutar konvekcijskih
ć
elija (vidi gornje slike).
 Na mjestima dodira dviju ploča koje se relativno gibaju jedna prema drugoj
dolazi do
 potresa
. Do potresa mo
ž
e do
ć
i i u pojedinoj plo
č
i (a ne samo pri njihovom dodiru). Kompresija ili rastezanje u plo
č
i mo
ž
e uzrokovati pukotine u kori. Ta se podru
č
 ja, gdje se nakupljaju
i oslobaĎaju tektonske
 napetosti u kori, zovu rasjedi. Potres je iznenadno gibanje tla koje osloba
Ď
a elasti
č
ku energiju nakupljenu u stijenama i pri tome generira seizmi
č
ke valove. Ti se elasti
č
ki valovi rasprostiru na sve strane iz izvora i tresu tlo. Potresi nisu ekskluzivni uzroci seizmi
č
kih valova
 – 
eksplozije, vjetar, oluje, ili ljudska aktivnost tako
Ď
er tresu tlo. Potrese prema uzroku nastanka dijelimo na
tektonske, vulkanske i uru
 š 
ne.
 Za potresa, po
č
etni pomak koji uzrokuje seizmi
č
ke vibracije doga
Ď
a se na rasjedima, tj. kad se dvije strane (krila) rasjeda iznenada po
č
nu gibati jedna prema drugoj. Rasjedi mogu biti mikroskopski ili dugi do
č
ak nekoliko stotina kilometara.
Š
irina rasjeda je bitno manja, reda veli
č
ine nekoliko milimetara do nekoliko metara.
Seizmi
č 
ki valovi i Zemljina unutra
 š 
njost
Seizmi
č
ki valovi su elasti
č
ki poreme
ć
aji koji se rasprostiru iz izvora kao rezultat relativno kratkotrajnog procesa
izjednačavanja
neravnote
ž
e napetosti u stijenama (slika 2). Seizmi
č
ki valovi nose energiju oslobo
Ď
enu u
ž
ari
š
tu potresa (hipocentru) prema van (iz
ž
ari
š
ta potresa). To rasprostiranje valova sli
č
no je bacanju kamena u vodu i pa se valovi potresa isprva koncentri
č
no
š
ire oko mjesta nastanka.  Naravno, potres je puno kompliciraniji proces od bacanja kamena
, pa će na svome  putu valovi naići na brojne prepreke
. Postoje razli
č
ite vrste seizmi
č
kih valova, a osnovni tipovi su:
 longitudinalni (P)
 transverzalni (S)
 Love-ovi
 Rayleigh-evi.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->