Intervju Imada Al Husina Abu Hamze za ameriki magazin The Nation Ameriki magazin The Nation objavio je ovih

h dana intervju sa Imadom Al Husinom Abu Hamzom. Intervju je podijeljen u dva dijela, prvi dio se odnosi na njegov trenutni polo aj u !osni i Her"egovini, a drugi dio intervjua tie se aktuelne situa"ije u #iriji. $%er smo objavili drugi dio intervjua u kojem Abu Hamza govori #iriji. &anas objavljujemo prvi dio spomenutog intervjua.

Abu Hamza: Pitanje je ima li ikakve razlike izmeu onih koji nameu islam kalanjikovom i Assada
The Nation/Franco 'reveo( Almir )ulovi* !ta mislite o situaciji u zemlji u kojoj ste roeni" #iriji$ Abu Hamza: Prvo, kada je poelo tzv. Arapsko proljee krajem 2010., mnoga arapska braa sa kojim sam dijelio elije u Imigracionom centru su iskazala nadu da e se revolucija pro iriti i na !iriju. "ak i u to vrijeme, moj odgovor je uvijek bio da, ako pone i u !iriji, situacija se nee rije iti la#ko i brzo. $oje razmi ljanje je bazirano na #istoriji, lino sam sudjelovao u demonstracijama protiv Assada starijeg %0&i# godina. A ta je bio njegov odgovor u 'ami( !ravnao je grad. )nao sam da e Assad mla*i ravnati cijelu !iriju prije nego se odrekne moi. !irijskim narodom se mo+e vladati samo na dva naina & ili elinom pesnicom diktatora, ili blagom rukom pravednog vladara. ,akle, ili Assad ili -mer ibn Abdul Aziz, emevijjski #ali.a poznat po pravednosti. Imam osjeaj da su Amerikanci i /vropljani podsticali sirijski narod na pokretanje revolucije protiv diktatora, a kada se to dogodilo, onda su povukli svoju podr ku. 0e bi# to nazvao izdajom, vi e kao prevarom sirijskog naroda. %a li biste &odr'ali za&adnu intervenciju u #iriji kojom bi se sruio trenutni re'im$ Abu Hamza: 0e vjerujem da bi zapadna intervencija rije ila bilo ta u !iriji. 1ao i u Iraku, sirijski narod bi se digao na ustanak protiv okupatora ime bi situacija postala jo opasnija. 2je enje je jednostavno, Assad razumije jedino jezik sile, kao i 3adda.i. I kao i 3adda.i, on mora biti sru en. Assadova snaga dolazi iz moi njegovi# zrani# snaga i balistiki# raketa, da je zapad bio iskren u podr ci sirijskoj revoluciji opskrbio bi pobunjenike snage sa oru+jem kojim bi se mogli suprostaviti takvoj vojnoj sili, npr. protuavionskim oru+jem. 4 stvarnosti, )apad ne +eli da Assad ode s vlasti jer jo uvijek nisu prona li njegovu zamjenu koja bi u potpunosti titila nji#ove interese u !iriji. (z)leda da vi tvrdite da Assad titi interese za&ada u #iriji" ali ono to iz)leda da s&re*ava za&ad da &oalje takvo oru'je o&ozicijskim borcima je *injenica da bi to oru'je mo)lo &asti u ruke radikalnih )ru&a &ovezanih sa Al +aidom$ aldini

Abu Hamza: $islim da su zapadni mediji stvorili paranoju o Al 5aidi da bi se izbjegla intervencija u !iriji. ,okaz za to je i a.rika dr+ava $ali i sva medijska pomama o Al 5aidi u toj dr+avi. 6rancuzi su poslali nekoliko #iljada vojnika i Al 5aida je odma# isparila. 0aprimjer, u 70&im, Al 5aida je imala na raspolaganju neki# 800&900 vojnika, nikad vi e od 1000. 0emojte da vas zbunjuje Al 5aida kao grupa i Al 5aida kao ideja. Prvo je prilino limitirano, a drugo je pro ireno po cijelom svijetu. !vi*alo se to nama ili ne, ideja d+i#ada je pustila korijen. :to se tie prvog dijela va eg pitanja, jedini otpor koji je Assad pru+io u svom +ivotu je onaj u kojem poku ava sauvati svoju poziciju; borba za ouvanjem vlasti. 0jega je lak e kupiti nego to je to bio sluaj sa 3ada.ijem, on je otkrio sve tajne sirijskog nuklearnog programa Amerikancima u zamjenu za vlastito politiko pre+ivljavanje.Assad je 40 istra+iteljima dao vi e in.ormacija nego to s oni i tra+ili od njega. Ista stvar je i sa 'ezbola#om. 4 70&im sam imao prilike lino itati izvje taj napisan od strane neki# savjetnika -same <in =adena, koje je <in =aden poslao u =ibanon kako bi ispitao mogunost suradnje sa 'ezbolla#om. 4 njemu je stajalo, da citiram, >'ezbolla# je grupa koja brani izraelsku ju+nu granicu>. 1ako bi biv i direktor ?IA &e @illiam ?aseA rekao za biv eg panamskog diktatora i amerikog saveznika $anuela 0orieguB >-n je gad, ali na gad.> ,ao bivi mud'ahid" ta mislite o d'ihadistima koji dolaze u #iriju da bi se borili &rotiv Assadovo) re'ima$ Abu Hamza: Cao mi je to moram ovo rei, ali uz svo po tovanje prema na oj brai mud+a#idima, oni su pokazali kratkovidnost i nedostatak vizije bilo gdje u svijetu; od A.ganistana i Iraka, pa do !irije. 0a e iskustvo strani# ratnika u <osni i 'ercegovini, unato mnogim gre kama koje smo inili, bilo je razliito zbog injenice da je veina Arapa koji su se borili u <osni +ivjela u /vropi, pa su imali drugaije, otvorenije vidike. )bog toga smo se lak e uklopili u bosansko dru tvo i izbjegli sukobe sa bosanskim muslimanima, dok I,I: ratuje i protiv sirijski# pobunjeniki# grupa. $i smo poku ali biti kao prvi mu#ad+iri, >imigranti> koji su napustili $ekku i preselili se u $edinu sa Poslanikom s.a.D.s i koji su +ivjeli u #armoniji sa lokalnim stanovni tvom. Po mom mi ljenju, kratkovidnost Al 5aide poinje u drugoj polovini 70&i# kada je -sama <in =aden do ao pod utjecaj AAmana al&)aDa#irija koji je imao korijene u organizaciji egipatskog Islamskog ,+i#ada. /gipatski Islamski ,+i#ad je bio propagator tek.irski# ideja koje su vrlo brzo postale centar Al 5aidine ideologije. Prije toga, prvi emir koji je organizovao dolazak mud+a#ida u A.ganistan bio je ej# Abdulla# Azzam, jedini koji je imao moje potpuno povjerenje. 0ikada nisam iskazao vjernost -sami <in =adenu jer sam bio mi ljenja da se moramo prilago*avati injenicama, odnosno dokazima i razumijevati okolinu u kojoj se nalazimo. 'ou da ka+em da se strani borci trebaju prilagoditi domicilnom dru tvu, po tovati ga, te priati i propovijedati ideologiju koja to potvr*uje. :ej# Abdulla# Azzam nikada ne bi ni

pomislio da proglasi vladare !audijske Arabije otpadnicima kao to je to uinio -sama <in =aden. "ovjek mora znati svoju relativnu snagu, a pogotovo svoje limite.

!to biste onda" kada bi ste bili u mo)u*nosti" &oru*ili stranim mud'ahidima koju su sada u #iriji$ Abu Hamza: Eednostavno, pitao bi i#, za to ste do li u !iriju, ta radite ovdje( ,a pojasnim, ideja d+i#ada u !iriji je podsticana u lokalnim d+amijama na isti nain kao to je to bio sluaj osamdeseti# godina pro log stoljea, mnogo prije nego su strani borci do li u !iriju. 0akon toga, lider Al 0usre Al 3olani i njegova grupa su se prikljuili. Ali, zar d+i#ad ve nije bio prisutan u !iriji( Fi su ljudi do li i proglasili se emirima, vo*ama. Postavlja se onda pitanje ta je razlika izme*u nji# i Assada. Ako ti namee islam snagom kala njikova, ljudi e pristati zbog stra#a od odmazde, kao to su pristajali na druge stvari etrdeset godina pod izmom <aat# partije. Fakva situacija je neodr+iva i ljudi e se u nekom trenutku pobuniti i pokrenuti ustanak. )a razliku od toga, mi smo u <osnu do li sa konkretnom pomoi te da se borimo na strani bosanski# muslimana. Iskazali smo vjernost predsjedniku Aliji Izetbegoviu i stavili mu se na raspolaganje unato tome to su ga neki a.ganski mud+a#idi proglasili murtedom. ,rugim rijeima, mi smo do li da pru+imo pomo dru tvu i prilagodili na u poruku i nain obraanja lokalnoj zajednici umjesto da smo im poku ali silom nametnuti na a mi ljenja. ,a su mud+a#idi u !iriji uradili isto, sirijski narod bi i# doekao otvoreni# ruku. Eedinica A#rar al&!#am, naprimjer, je primjetila taj model od poetka i na taj nain izbjegla kon.likte sa narodom. - izvjetajima &ojedinih lokalnih medija" neki od tih stranih boraca u #iriji su .onjaci/ ,ako oni us&jevaju doi do #irije$ Abu Hamza: $orate razumjeti ideologiju ti# ljudi. 1ao to sam ve rekao, ideja d+i#ada je sada uveliko ra irena i neki ljudi su spremni prodati bubreg da bi do li do novca pomou kojeg bi otputovali u !iriju. 0ain na koji se to radi je vrlo jednostavan, ako neki mladi +eli otputovati u d+i#ad, on tra+i novac od nekoga u zajednici ili ga skupi od grupe svoji# prijatelja. I nije to neki veliki novac, iz !arajeva se mo+e otputovati do Istanbula za neki# 200 eura. !a dana njom modernom te#nologijom, vrlo je la#ko dogovoriti da vas u Furskoj eka neko ko e vas prebaciti u !iriju. ,ad bi imali jednu &osljednju 'elju" koja bio na bila$ Abu Hamza: I ao bi# se boriti u !iriju, najvjerovatnije bi# se pridru+io jedinici A#rar al& !#am, zato to se u nji#ovim redovima bore iskljuivo !irijci. I ne bi# ponavljao neke gre ke koje smo inili u <osni, mora se rei da su neka braa sa visine gledali na lokalno stanovni tvo. Fo se nikad vi e ne bi smjelo ponoviti. :ej# Abdulla# Azzam nam je pokazao pravi nain njegovog s#vaanja injeninog stanja; uvijek znaj gdje si i sa kim si, i pona aj se u skladu s tim, sa po tovanjem.

0a sam tu" ali ne znam zbo) *e)a" vjerovatno jer sam musliman i jer sam &osveen (slamu

-kupljanje strani# dobrovoljaca oko ideala i ciljeva pobunjenike vojske koja je zakovana u odbrambenom ratu eventualno izaziva odre*ena razila+enja ak i me*u navodnim saveznicima. -va razila+enja mogu ostati i dugo nakon zavr etka borbi. >Po dolasku>, prema jednom izvoru, >strani mud+a#edini su se smje tali na razliitim lokacijama i pri tome nisu stvarali #omogene zajednice.> Gremenom, >lokalni muslimani se pridru+uju stranim mud+a#edinima,> udru+ivajui se u jedinicu poznatu kao >odred strani# boraca>. Eedan od ti# boraca bio je i dr+avljanin !irijeB Imad al 'usein aka Abu 'amza al !uri. 1ada je poeo rat u <osni i 'ercegovini, Abu 'amza je studirao medicinu u zemlji koja se tada zvala !ocijalistika 2epublika 'rvatska, tj. Eugoslavija. 4z pomo #umanitarne organizacije >$e*unarodna dobrotvorna .ondacija> registrovane u !A,&u, ali .inansirane iz !audijske Arabije, koja je tajno kanalisala sredstva i opremu stranim dobrovoljcima u <osni H Abu 'amza se pridru+io redovima mud+a#edina sa druge strane granice. Abu 'amza se zakratko pridru+io bosanskom d+i#adu 1772&1778.g. i ponovo od 177I&1779, uz obavezu organizovanja administrativni# i logistiki# poslova za borce koji dolaze i odlaze uJiz <i' pod pokriem rada za >6ondaciju>. )a svakog onog borca koji se nada da e poeti novi +ivot u !iriji nakon rata, Abu 'amzin sluaj nudi opomenu o granicama solidarnosti. Po zavr etku rata u <i', odre*en broj strani# dobrovoljaca odluuje ostati i zapoeti novi +ivotu u toj zemlji. $nogi se +ene domaim +enama i zasnivaju porodice. Abu 'amza se o+enio bosanskom udovicom koju je upoznao dok je dijelio #umanitarnu pomo u izbjeglikom kampu u 'rvatskoj, smjestio se sjeveroistonom bosanskom selu ,onja <oinja. 1ako je teno govorio bosanski jezik Abu 'amza je esto davao izjave lokalnim medijima zainteresirani# pojavom novi# +itelja tog sela. I pored nesuglasica sa srpskim povratnicima oko pitanja vlasni tva neki# kua inilo se da se ta zajednica polako adaptira na mirni civilni +ivot. 0apadi 11.september su sve promjenili. 4 novoj me*unarodnoj atmos.eri >2ata protiv terorizma>, <i' je donijela nekoliko novi# zakona koji su rezulatirali time da su stranim borcima oduzimana b#. dr+avljanstva.

!uoili su se sa dva izboraB da napuste zemlju dobrovoljno ili da budu deportovani. Prema izjavama Abu 'amzine kerke, njegovi problemi zapoinju nedugo nakon 11.septembra. 0akon to je prvo ogoljen od b#. dr+avljanstva, Abu 'amza je i u#ap en u oktobru 200%.g. isekujui i moguu deportaciju u zemlju ro*enja H !iriju. /uropski sud za ljudska prava u !trasburu 2012.g. donio je odluku kojom se zabranjuje deportacija Abu 'amze u !iriju, uzimajui u obzir podatke vezane za nepo tivanje ljudski# prava, kao i sveukupno lo u i pogor avajui situaciju u toj zemlji. Ali bez obzira on ostaje zatvoren u imigracionom centru u Istonom !arajevu pod nadzorom ,r+avne agencije za strance. 0i njemu niti njegovim zakonskim zastupnicima nije dozvoljen uvid u detalje optu+nice protiv njega. Eedino to zna jeste da je progla en prijetnjom po nacionalnu sigurnost. 0jegov +ivot u tom pravnom paklu izgleda da e se produ+iti u nedogled. !jeo sam sa Abu 'amzom u sobi za posjetioce imigracionog centra da bi razgovarali o njegovim iskustvima kao borca tokom agresije na <i', njegovom +ivotu u zatoeni tvu i o trenutnoj situaciji u !iriji. ,ada ste se &ridru'ili borbi na strani sna)a bosanskih muslimana$ Abu Hamza: 4 to vrijeme bio sam student medicine na 4niverzetu u 2ijeci, u 'rvatskoj. 'tio sam se prikljuiti d+i#adu u A.ganistanu, ali iz .inansijski# razloga nisam mogao. <osna je bila susjedna zemlja 'rvatskoj. "uo sam da nekoliko #umanitarni# agencija poma+u ulazak strani# dobrovoljaca u <i', tako sam se poeo raspitivati. 0ai ao sam na mnogo odbijanja, sve dok nisam upoznao !irijca poi menu Abu $a#mud koji je bio glavna osoba u !audijskoj #umanitarnoj organizaciji smje tenoj u )agrebu. 4 junu ili julu 1772.g., ne mogu se sjetiti tano, upoznali smo se u 2ijeci, gdje je on do ao da pokupi veliku po iljku #umanitarne pomoi koja je do la preko mora. 1ada sam mu rekao da +elim da se prikljuim d+i#adu u <i', on mi je obeao da e poslati nekog da mi pomogne da u*em u zemlju. Fako je se i dogodilo, 19.septembra.1772. godine krenuo sam na put prema Fe nji, u blizini grada Eablanice, gdje su strani mud+a#edini imali svoj kamp za obuku unutar i oko napu tenog kolskog imanja. 1ad sam do ao zatekao sam negdje oko petnesteak Arapa, uglavnom !audijaca, bilo je tu i 1uvajana, Al+iraca, Funi+ana i drugi# !irijaca, koji su tu bili na obuci. 1ako sam znao bosanski jezik dodjeljene su mi du+nosti prevo*enja za arapske borce kao i povezivanje i koordinacija sa na im saveznicimaB snagama F-&a i 'v-&a, vojske samoprogla ene #rvatske republike 'erceg H <osne. 4 to vrijeme, na glavni zadatak bio je regrutovanje i I0&to dnevna obuka <osanaca stariji# od 1% godina, prije nego krenu na liniju. $i nismo bili jedini strani mud+a#edini, druga grupa bila je stacionirana u $e#uriu pod vodstvom saudijskog ej#a koji se zvao Abdul Aziz i koji se borio u A.ganistanu, imao je nadimak <arbarosa, zbog svoje duge kanom o.arbane brade. %a li ste ostali u .iH do %a1tonsko) s&orazuma" koji je okon*ao rat 2334/ odine$

Abu Hamza: Poetkom 1778. 3odine vratio sam se u 'rvatsku. 4 to vrijeme mogao sam bez problema prelaziti granicu, jer sam nabavio krivotvorenu karticu uz pomo koje sam prelazio

kao coordinator #umanitrane pomoi Abu $a#mudove 6ondacije. 2adnici 6ondacije u 2ijeci bili su odlini u krivotvorenju strani# lini# karti, dokumenata i paso aB "ak sam jedne prilike vidio neke mudza#edine sa 40'?2 karticama. 4 'rvatskoj 6ondacijama mi je koristila kao pokrie za logistikuB radili smo sve, pomaganje prelazaka strani# dobrovoljaca u 'rvatsku i onda nazad u <i' sa la+nim dokumentima; pa do evakuacije ranjeni# mud+a#edina iz <i' radi pru+anja njege u 'rvatskoj ili nekoj treoj zemlji; kao i organizovanje isporuke #rane i oru+ja borcima u <i'. 0ajte+i je bio posao sa prebacivanje oru+ja, jer su 'rvati tra+ili istu koliinu svega to mi nosimo u <i' za sebeB za svaki metak namjenjen mud+a#edinima, jedan metak je morao ii 'rvatima H to je vremenom postajalo sve skuplje. Geina oru+ja je kupljena od neki# #rvatski# generala koji su vodili izuzezno pro.itabilan posa vercanja oru+ja i vojne opreme preko $a*arske, ak prodajui opremu i oru+je vlastite vojske. 4 <osni smo uglavnom sura*ivali sa srpskim generalima, to je bio najbolji primjer onog to su nazivali ratnom ekonomijom. 4 <osnu se vraam 177I. godine, smjestio sam se u )enicu odakle sam vodio svoje operacije i koja je bila logistika baza >-dreda>. 4 stvarnosti broj strani# dobrovoljaca nikad nije prelazio vi e od 20 procenata ukupnog broja boraca u -dredu, od ukupnog broja od neki# 1900 ljudi. ,oja je bila tvoja ulo)a u 56dredu5$ Abu Hamza: Gojni zapovjednik -dreda bio je Abu al $aali, Al+irac koji je <i' napustio nekoliko godina nakon zavr etka rata. $e*utim glavni vo*a je bio /nver :aban, koji je bio na elu >Islamskog 1ulturnog Instituta> u $ilanu. Ea sam zadr+ao poziciju koordinatora, te sam se pridru+io izvi*akim zadacima osmatranja polo+aja vojske bosanski# !rba kod Gozue. 4 tom periodu -dred je imao borbena destva protiv srpski# snaga u okolini )avidovia gdje je oslobodio znatan dio te teritorije, time uspjevajui otvoriti saobraajnu komunikaciju Fuzla H )enica. P7A8N( PA,A6 9ato si sada &ritvoren$ Abu Hamza: Fo je pitanje koje uvijek pitam sam sebeB ta sam uradio da zaslu+im da budem ovde( Gidite, nema nikakve optu+nice protiv mene, najvi e zbog injenice da nakon 11.sepembra.2001. godine, novi zakoni su doneseni ime su neki dokazi zadr+ani u tajnosti, zbog, navodno, nacionalne sigurnosti. $islim da je jedan od ti# zakona i >)akon o stranim dr+avljanim> iz 200%.godine. $oj advokat i nekoliko nevladini# organizacija su uzaludno poku avali dobiti listu ti# optu+bi. 2ezultat je oigledanB Ea sam tu, ali ne znam zbog ega. 0ajvjerovatnije jer sam musliman i jer sam posveen Islamu.

Pro*itao sam odluku euro&sko) #uda za ljudska &rava u #trasburu vezano za tvoj slu*aj/ !ta ti misli o tome$ Abu Hamza: /uropljani su jako pametni. 4 jednu ruku, spasili su mi +ivot, jer je !ud sprijeio moju ekstradiciju u !iriju. ! druge strane, oni nisu rije ili moj problem. -vako su odradili toliko da mi osiguraju osnovna ljudska prava, tj. Pravo na +ivot, ali su uskratili da mi garantuju pravo na slobodu. Pravno gledajui, !ud je pri#vatio samo jednu +albu o kr enju prava koje moj advokat uputio u moje ime !udu. -vo se tie lana.8 /uropske 1onvencije o =judskim pravima, koji speci.izira da >osoba ne smije biti muena>, tako da je moja deportacija u !iriju blokirana. $e*utim, to se tie drugi# +albi, u lanu.9 Kzakonska osnova mog zatvaranjaL i lan.% Kpravo porodice da +ivi zajednoL, nikakva odluka nije donjeta. 4 su tini !ud je predao pravo bosanskim vlastima da me dr+e u pritovru na neodre*eno. -vo je ura*eno iz razloga koji nisu poznati ni meni, niti mom advokatu, ni mojoj porodici jer ovi zakoni dozvoljavaju da nekakvi tajni dokazi budu validni u procesu protiv mene. I evo me tu u ovom pravnom paklu. (z raz)ovora sa jednom od tvojih kerki" koliko sam razumio" jedini na*in da izae iz ove situacije jeste da te dr'ava .iH de&ortuje u neku od treih zemalja/ %a li je to rjeenje$ Abu Hamza: Gidi, da ima bolesnog psa, ija bolest je zarazna, da li bi tvoj kom ija pri#vatio tog psa kao poklon( !igurno ne bi. 0a isti nain, sve zemlje kojima su vlasti <i' pri le, su odbile da me private. )a#tjevi su slatiB 'olandiji, =itvaniji, 1ipru, 'rvatskoj i !audijskoj ArabijiB neke su odbile istog momenta; dok su druge tra+ile vi e in.ormacija i onda odbile. -vo mi je lino rekao drugi ovjek u lancu komande u ,r+avnoj agenciji za strance. !ta je sljedee$ Abu Hamza: $eni je to >igranje po nervima>, takorei. $o+da oni oekuju od mene da uinim ne to glupo, to bi potvrdilo nji#ovu teoriju u javnosti das am ja nekakva opasnost po nacionalnu sigurnost. )a sad, ponovo sam se +alio !udu za ljudska pravaB 0akon zasjedanja !uda, dr+ava <i' imala je maksimalno 12 mjeseci za rje avanje moje situacije. 1ao to vidite, ja sam jo uvijek zatvoren ovde. Fako smo 7.jula.2018, tano godinu dana nakon dono enja odluke, poslali novu +albu. 4 me*uvremenu ja igram igru koju nisam izabraoB svaka tri mjeseca izlazim pred sud tra+ei da me stave pod re+im bla+eg nadzora kako bi# mogao biti sa porodicom; sudija taj za#tjev odbija; i onda me opet vrate u imigracioni centar. #ad iz &ozicije u kojoj si" ta bi &oru*io bosanskim vlastima$ Nakon sve)a" ti si i&ak rizikovao svoj 'ivot borei se za dr'avu koja te sada dr'i u zatvoru" bez ikakvo) razlo)a/ Abu Hamza: Pa to se tie toga, postoji ogromna razlika izme*u Abu 'amze ovjeka i Abu 'amze muslimana. 1ao ovjek, ne mogu ni opisati koliko sam ljut i razoaran zbog tretmana koji mi je prire*en. I stalno se pitamB za to mi to rade( ,ok kao musliman, koji vjeruje u Alla#a sDt i to da je sve u 0jegovim rukama, mogu samo za#valiti dragom <ogu i prepustiti se 0jegovoj volji.

<i' se svijetu poku ava predstaviti kao dr+ava, ali zapravo nema nikakvu dr+avotvornu su tinu. 0ema nikakvog po tivanja ljudski# prava i stvarne vladavine zakona, to su standardi po kojima se ocjenjuje jedna dr+ava. 1ad bi# mogao, sugerisao bi# <osancima da dobro razmisle o svojoj budunosti. 'istorija pokazuje da se ova zemlja svaki# nekoliko decenija suoava sa ratom i masakrima. 1o e pritei u pomo ovom narodu nekad u budunosti, ako i# oekuje ovakav tretman(