CROSS-BORDER PROGRAMME

CROATIA

SERBIA

Zivi Dunav

SADRAJ: / OSNIVANJE TREEG DUNAVSKOG FORUMA / SEMINARI KAO PUT KA ODRIVOM RAZVOJU PREKOGRANINIH REGIJA HRVATSKE I SRBIJE / BITKA ZA SUTJESKU / IZGRADNJA HIDROELEKTRANE POTAKNULA PROGLAENJE NACIONALNOG PARKA DONAU-AUEN / HOE LI SE JESETRA VRATITI U NAE RIJEKE?

Broj 02 / godina 2014

OSNIVANJE TREEG DUNAVSKOG FORUMA

Potaknuta osnivanjem Dunavskog foruma u Austriji i Srbiji, Agencija za vodne putove sa sjeditem u Vukovaru pokrenula je osnivanje treeg Dunavskog foruma. U njegov rad biti e ukljueni predstavnici nadlenih Ministarstava, Javnih ustanova za upravljanje zatienim podrujima, dravnih agencija, zavoda, lokalnih samouprava i udruga. Sudjelovanje u Forumu omogueno je institucijama/ organizacijama iji je rad vezan za zatitu i koritenje rijenih ekosustava Dunava i njegovih pritoka u RH. Rad foruma je neformalan, a temeljni cilj mu je

Dunavski forum osnovan je radi uspostave bolje komunikacije izmeu administracija zaduenih za vodne projekte na Dunavu i zainteresiranih dionika, te njihovo aktivno sudjelovanje u procesu projektnog planiranja.

omoguiti veu transparentnost, meusektorsku komunikaciju i kvalitetnije informiranje o planiranim zahvatima na rijeci Dunav i njenim pritokama u RH. Na prvom sastanku 28.11.2013. razmatrana su opa pravila rada Foruma. Potom je uslijedila rasprava vezana uz novi projekt Ureenja plovnog puta rijeke Drave od ua (rkm 0) do luke Tranzit (rkm 12). Ravnatelj Agencije za vodne putove, Zrinko Zvocak istaknuo je probleme plovidbe na rijeci Dravi od kojih su najvei nedovoljna dubina za plovidbu velikih brodova pri niem vodostaju i manjak investicija u razvoj plovnog puta. Predstavnici Udruge za zatitu prirode i okolia Zeleni Osijek i Hrvatskog drutva za zatitu ptica i prirode postavili su najvie pitanja vezanih uz spomenuti projekt. Postoji li stvarna potreba za poveanjem plovnosti? Jesu li planirani radovi usklaeni sa EU direktivama i zakonom o zatiti okolia? Na narednim sastancima oekuje se vie informacija o navedenom projektu, to e omoguiti kvalitetniju raspravu zainteresiranih dionika.

www.living-danube.eu

SEMINARI KAO PUT KA ODRIVOM RAZVOJU PREKOGRANINIH REGIJA HRVATSKE I SRBIJE

U sklopu projekta ivi Dunav od 26. studenog do 13. prosinca 2013. godine organizirani su seminari pod nazivom Osnaivanje kapaciteta za zatitu ekosustava Srednjeg Podunavlja put ka odrivom razvoju prekograninih regija Hrvatske i Srbije. Seminari su odrani u Somboru, Apatinu, Odacima, Bau te Bakoj Palanci, a razlog za odabir upravo ovih mjesta je injenica da su smjeteni uz zatiena podruja Srednjeg Podunavlja podruju budueg Broj 01 te/ na godina 2014 / UNESCO-vog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav u Srbiji. Na seminarima su osim predstavnika nevladinih organizacija sudjelovali i predstavnici lokalne samouprave, pojedinih zatienih prirodnih podruja, turistikih organizacija, obrazovnih ustanova te lokalno stanovnitvo. Svrha odranih seminara je prvenstveno izgradnja kapaciteta dionika na lokalnoj razini o ouvanju prirode, direktivama EU, odrivom razvoju i aktualnim problemima. Fokus je bio na jaanju uloge lokalnih dionika u procesu odrivog upravljanja zatienim podrujima. Tijekom rasprava sudionici su identificirali kljune probleme zatite prirode i odrivog razvoja, koji e biti dio prioriteta Akcijskog plana prekogranine suradnje. Navedeni Akcijski plan koristit e se kao preporuka za poboljanje prostornih planova, planova revitalizacije rijeka, postojeih i buduih planova upravljanja i zatite zatienih podruja, poslovnih i investicijskih planova u Srednjem Podunavlju. Nakon seminara na kojima je prisustvovalo preko stotinu sudionika, organizirana je izloba pod nazivom 15 rjeenja za zatitu Srednjeg Podunavlja.

BITKA ZA SUTJESKU
U posljednje vrijeme ponovno se aktualizira pitanje izgradnje hidrocentrale na rijeci Dravi uzvodno od Osijeka (izmeu Josipovca i Donjeg Miholjca), na podruju koje je zatieno kategorijama Regionalnog Parka, Rezervata biosfere te ukljueno u mreu NATURA2000. Iako nije izraena sva potrebna dokumentacija koja bi trebala procijeniti utjecaj zahvata na prirodu, socio- ekonomski utjecaj i isplativost, javnost je oko ovog zahvata ve dugo podijeljena. Prije nego se budemo dublje pozabavili ovom temom u narednim brojevima naeg Neslettera prosljeujemo vam informaciju o slinoj problematici iz susjedne BiH. Vlada Republike Srpske je veljai 2012. godine izdala je suglasnost za izgradnju nekoliko malih hidrocentrala na podruju Nacionalnog parka Sutjeska. Lokalno stanovnito, nevladine udruge i Lokalno stanovnito, nevladine udruge i strunjaci otro su se usprotivili ovim planovima ukazujui na mnogobrojne negativne i dugorone posljedice za cijelo podruje obrazlaui hidrocentrale kao ekonomski neodrive. strunjaci otro su se usprotivili ovim planovima ukazujui na mnogobrojne negativne i dugorone posljedice za cijelo podruje obrazlaui hidrocentrale kao ekonomski neodrive. One e bespovratno naruiti bioloku raznolikost, stanita te razvoj odrivog turizma na tom podruju. Jedna od hidrocentrala planira se izgraditi na rijeci Sutjesci i udaljena je samo 1 kilometar zrane linije od posljednje europske praume Peruice. U svrhu zaustavljanja planova za izgradnju hidrocentrala u Nacionalnom parku Sutjeska, Centar za ivotnu sredinu u suradnji sa ostalim nevladinim udrugama sa podruja Bosne i Hercegovine snimili su promotivni video pod nazivom Bitka za Sutjesku u kojem se detaljnije analiziraju posljedice ovog zahvata. Video moete pogledati na linku: http://www.youtube.com/watch?v=pqIz3wbpo2I

www.living-danube.eu

IZGRADNJA HIDROELEKTRANE POTAKNULA PROGLAENJE NACIONALNOG PARKA DONAU-AUEN

Planirana izgradnja elektrane 1984. godine u blizini Hainburga bila je prijetnja posljednjem nedirnutom dijelu Dunava u tom podruju i opasnost unitavanju okolnih poplavnih uma. Mnogobrojni graani i skupine za ouvanje i zatitu okolia pozvale su ljude na mirne prosvjede kako bi zaustavili izgradnju hidrocentrale na Dunavu. Skupilo se tisue ljudi svih dobi i drutvenih slojeva. Nakon nekoliko bezuspjenih pokuaja policije da zaustave prosvjede, Broj 01 /kako godina 2014 / savezna vlada Austrije naredila je prestanak svih aktivnosti na izgradnji bi se preispitala situacija. Dodatne provedene znanstvene studije pokazale su iznenaujue podatke kao npr. da se na tom podruju nalazi daleko vie vrsta riba nego se mislilo da postoji tijekom planiranja izgradnje hidrocentrale. No najvanije otkrie provedenih studija je ekoloka i socioloka vrijednost dunavskog movarnog podruja u okolici Bea. Studije su pokazale da karakteristike navedenog podruja zadovoljavaju kriterije za osnivanje nacionalnog parka. Na osnovu dobijenih rezultata savezna vlada Austrije je donijela odluku o osnivanju nacionalnog parka te je nakon nekoliko godina pripreme 27. listopada 1996. godine osnovan Nacionalni park DonauAuen. Nacionalni park smjeten je izmeu dvije europske metropole, Bea i Bratislave. S vie od 9.300 hektara povrine, park titi preostalo movarno podruje u Srednjoj Europi. Svoje stanite u parku je pronalo vie od 800 biljnih vrsta, 100 vrsta gnjezdarica, 8 vrsta gmazova, oko 30 vrsta sisavaca, 13 vrsta vodozemaca te ak 60 vrsta riba. Na udaljenosti od tek neto vie od 36 km, Dunav je zadrao svoj prirodni tok i predstavlja ilu kucavicu za Nacionalni park, a dinamino mijenjanje vodostaja (u nekim prilikima dosegne visinu i do 7 metara) iznova oblikuje ovaj vrijedni movarni krajobraz. Vie o Nacionalnom parku saznajte na: http://www.donauauen.at/

HOE LI SE JESETRA VRATITI U NAE RIJEKE?

Jesetre pripadaju najstarijim vrstama ribe i potiu jo iz doba dinosaura zbog ega se jo nazivaju ivim fosilima jer se nisu bitno promijenile do danas. Od mnogobrojnih biolokih karakteristika ove vrste treba naglasiti prije svega dug ivotni vijek te iznimnu veliinu, kasno spolno sazrijevanje, te razmnoavanje u intervalima od 2 do 4 godine. Veina jesetri vei dio ivota provodi u moru, a u slatke vode odlaze samo radi mrijetenja. Najmanjem predstavniku jesetri - keigi koja ivi u Dunavu ve 200 milijuna godina prijeti izumiranje zbog brojnih radova na dunavskim plovnim putevima. ovjek svojim djelovanjem na slatkovodne sustave, namjerno ili nenamjerno mijenja ekosustav, a slatkovodne ribe su jedne od najugroenijih skupina kraljenjaka. est vrsta riba ve je nestalo. Procjenjuje se da se broj jedinki jesetri u velikim slivovima rijeka smanjio za 70% tijekom prolog stoljea. Nekoliko vrsta jesetri je pred izumiranjem to je posljedica unosa alohtonih vrsta, prekomjernog ribolova, krivolova, zagaenja vode, pregraivanja rijeka i unitavanja prirodnih tokova rijeka i stanita to negativno utjee na migracijske rute i podruja za ishranu i mrijest. Regulacija rijenog toka i nekontroliran ribolov su glavni razlozi za pad brojnosti populacija jesetri tijekom 20. stoljea to je dodatno poveano nelegalnim ribolovom. Dodatan vaan faktor koji dovodi do opadanja brojnosti populacija jesetri su konstrukcije masivnih brana du rijeka u kojima se jesetre razmnoavaju. Kako bi se zatitile preostale populacije jesetre uvedena su ogranienja ili zabrana izlova i kontrolirani uzgoj u ribogojilitima. Neto vie o ovoj vrsti ribe doznajte na stranici: http://www.iucnredlist.org/details/227/0

Regulacija rijenog toka i nekontroliran ribolov su glavni razlozi za pad brojnosti populacija jesetri tijekom 20. stoljea to je dodatno poveano nelegalnim ribolovom.

Projektni partneri:

CROATIA

CROSS-BORDER PROGRAMME

SERBIA

IZDAVA: Zeleni Osijek

Ovaj projekt financira Europska unija This project is funded by the European Union

www.living-danube.eu

Projekt sufinancira