UDK 699.86.001.7 Primljeno 4. 2. 2008.

GRAEVINAR 60 (2008) 5, 411-420 411

Mjere utede toplinske energije
u zgradama
Mijo Zagorec, Draen Josipovic, Josip Majer
Kljucne rijeci
zgrada,
energija,
obnovljivi izvori energije,
neobnovljivi izvori energije,
uteda toplinske energije,
odriva gradnja
M. Zagorec, D. Josipovic, J. Majer Pregledni rad
Mjere utede toplinske energije u zgradama
Obrazloena je vanost utede toplinske energije, opcenito potrebne za sve, a narocito za grijanje
prostorija i vode u zgradama. U tu svrhu definirani su temeljni pojmovi iz podrucja energetike,
upozoreno je na sve vecu potronju toplinske energije u zgradama, prikazane su i obrazloene mjere
utede toplinske energije u zgradama. Posebno je istaknuta cinjenica da je u nas uporaba suncane
energije i energije vjetra, kao najznacajnijih izvora obnovljive energije, jo uvijek premala.
Key words
building, energy,
renewable sources
of energy,
non-renewable
sources of energy,
thermal energy savings,
sustainable construction
M. Zagorec, D. Josipovic, J. Majer Subject review
Measures for saving thermal energy in buildings
The significance of saving thermal energy is stressed as it can generally be applied for all purposes,
especially for heating rooms and water in buildings. Basic terms used in power generation sector are
defined. It is stressed that the consumption of thermal energy in buildings is steadily increasing.
Measures that can be applied to save thermal energy in buildings are presented and explained. A
special emphasis is placed on the fact that the use of solar energy and wind energy, which are the most
significant sources of renewable energy, is still far from sufficient in our country.
Mots cls
btiment, nergie,
sources d'nergie
renouvelable, sources
d''nergie non-renouvelable,
pargne de l'nergie
thermique,
construction durable
M. Zagorec, D. Josipovic, J. Majer Ouvrage de syntse
Mesures pour l'pargne de l'nergie thermique dans les btiments
L'importance d'pargne de l'nergie thermique est souligne puisqu'elle peut tre utilise pour maintes
applications et notamment pour chauffer les pices et l'eau dans les btiments. Les termes de base utiliss dans le
secteur de l'nergie sont dfinis. Il est soulign que la consommation de l'nergie thermique augmente de plus en
plus. Des mesures prendre pour pargner l'nergie thermique dans les btiments sont prsentes et expliques.
L'accent est mis sur le fait que l'emploi de l'nergie solaire et de l'nergie de vent, les deux considrs comme
sources les plus importantes de l'nergie renouvelable, est plutt insuffisante dans notre pays.
Knmuenme cnona
soauue, ouepeu,
oouoe.e+ie ucmo:uuru
ouepeuu, ueoouoe.e+ie
ucmo:uuru ouepeuu,
coepe+euue
men.oeo ouepeuu,
noooep+ueae+oe
cmpoume.icmeo
M. 3aeope, . Hocunoeu:, H. Maep Oosopua paooma
Me1om cepeaennn 1ennonon +neprnn n sannnx
B paoome ooocuoeaua ea+uocmi coepe+euu men.oeo ouepeuu, eoooue ueooxoou+o o. eceeo, a
ocooeuuo o. omon.euu no+eueuu u uaepeea eooi e soauux. C mo e.im oaua oequuuu
ocuoeuix noumu us oo.acmu ouepeemuru, npeoocmepe+euo ua ec o.iuu pacxoo men.oeo
ouepeuu e soauux, norasaui u ooocuoeaui +epi coepe+euu men.oeo ouepeuu e soauux. Ocooo
noo:pruym qarm, :mo y uac ucno.isoeauue co.ue:uo ouepeuu u ouepeuu eempa, rar ca+ix
sua:ume.iuix ucmo:uuroe oouoe.e+o ouepeuu, eu c.uuro+ +a..
Schlsselworte
Gebude, Energie,
erneubare Energiequellen,
unerneubare
Energiequellen,
Wrmeenergieersparung,
erhaltsamer Bau
M. Zagorec, D. Josipovic, J. Majer bersichtsarbeit
Ersparungsmassnahmen fr die Wrmeenergie in Gebuden
Begrndet ist die Wichtigkeit der Wrmeenergieersparung, allgemein notwendig fr alles, aber
besonders fr Raum- und Wasserheizung in Gebuden. In diesem Sinne sind die Grundbegriffe aus dem
Gebiet der Energetik definiert, ist auf den immer grsseren Verbrauch der Wrmeenergie in Gebuden
hingewiesen und sind die Ersparungsmassnahmen fr die Wrmeenergie in Gebuden dargestellt und
begrndet. Besonders ist die Tatsache hervorgehoben dass in Kroatien die Ntzung der Sonnen- und
Windenergie, als bedeutendster Quellen der erneubaren Energie, noch immer zu gering ist.
Autori: Mr. sc. Mijo Zagorec, dipl. ing. gra.; Draen Josipovic, dipl. ing. arh., GAPP Arhitektura, Zagreb;
Josip Majer, dipl. ing. gra., Institut graevinarstva Hrvatske, Zagreb
Uteda toplinske energije M. Zagorec i drugi
412 GRAEVINAR 60 (2008) 5, 411-420
1 Uvod
Energetika je kljuni sektor gospodarstva svake drave
zbog niza razloga, od kojih je najvaniji onaj da cijena
utroene energije ulazi u ukupnu cijenu svakog proizvo-
da ili usluge. Rastua potranja za energijom vitalan je
imbenik gospodarskoga razvoja i zato je ona jedan od
problema koji ovjeanstvo oekuje u budunosti. Prema
tome opskrba energijom je, uz opskrbu pitkom vodom i
hranom, ravnopravan imbenik jer je ona sastavni dio
svake opskrbe. Dokaz tome jest injenica da je poreme-
aj u opskrbi energijom samo iz jednog primarnog obli-
ka, tj. nafte, pokrenuo ozbiljna razmiljanja o opskrbi
energijom u budunosti. Tako npr. nakon 1973. odnosno
1979. godine, koje su oznaene kao poetak energetske
krize izazvane politikim odlukama, dolo do promjena
energetske politike osobito u razvijenim zemljama zapad-
noeuropskih drava. Zajedniko je obiljeje tih promjena
bila orijentacija na vlastite izvore energije s pomou
supstitucije tekueg goriva alternativnim izvorima ener-
gije (sunana energija, kinetika energija vjetra, energija
biomase i dr. |1], [2], [3|.
U prolosti, posebno poetkom dvadesetog stoljea, nije
se vodilo rauna o ogranienosti zaliha neobnovljivih
fosilnih energenata (ugljen, nafta i zemni plin). Zato su
neobnovljivi fosilni energenti u novije vrijeme postali
sve skuplji i sve ih je manje.
Sada se procjenjuje da bi alternativni izvori energije
mogli zadovoljiti dananje potrebe u stanogradnji jer e
se znanost, tehnologija i tehnika stalno usavravati tako
da e se iskoritavanje i tih izvora usavriti. Najznaaj-
niji su sunana energija, kinetika energija vjetra, bio-
energija i energija morskih valova. Uporaba alternativnih
izvora energije temelji se na principu da novi obnovljivi
izvori energije moraju biti tehniki ostvarivi i ekonom-
ski isplativi, a cijena mora biti barem jednaka ili nia od
cijene konvencionalnih izvora energije (fosilni energenti
i hidroenergija).
Budui da je ukupna potronja toplinske energije za gri-
janje u zgradama u zemljama Europske unije u uspored-
bi s ostala dva najznaajnija podruja (promet i industri-
ja) najvea, ovim se radom nastoji upozoriti na mjere
utede toplinske enegije u zgradama, da bi se time Za-
konom o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07) pos-
tiglo propisanu utedu toplinske energije u zgradama.
Posebno se eli upozoriti na injenicu da bi ubudue sve
vie trebalo rabiti strunu literaturu, osobito sada nakon
donoenja novog Tehnikog propisa o utedi toplinske
energije i toplinskoj zatitie u zgradama (NN 79/05,
155/05 i 74/06). Naime, ne samo u nas nego i u svijetu
uope, ubrzo nakon pojave prve naftne krize 1973. godi-
ne u strunim je asopisima objavljen vei broj radova o
utedi toplinske energije u zgradama. Tako je primjerice
u asopisu GRAEVINAR objavljeno vie zapaenih
radova |4, 5, 6, 7|. O istoj je temi objavljen i vei broj
strunih knjiga od kojih je veina upotrijebljena u ovo-
me radu |1], [2], [3], [8], [9], [10|.
2 Tumacenje osnovnih pojmova
Da bi ovaj rad bio to pregledniji, razloeni su temeljni
pojmovi iz podruja energetike i energije kojima se ov-
dje sluimo.
Energetika je znanost koja se bavi energijom, energets-
kim izvorima i njihovim tehnikim iskoritavanjem, za-
lihama energije i rentabilnosti njihove eksploatacije.
Energija je sposobnost obavljanja rada |11|.
Energija, u smislu Zakona o energiji (NN 68/01 i 177/04),
jest elektrina energija, toplinska energija, plin, nafta i
naftni derivati. Napominjemo da se primarni oblici ener-
gije, u obliku u kakvom se nalaze u prirodi, mogu rabiti
tek nakon transformacije (procesa pretvorbe) u ureaji-
ma korisnika energije u pogodniji oblik. Korisni oblici
energije jesu: toplinska energija, mehanika energija,
elektrina energija i kemijska energija. Energija se po-
javljuje u razliitim oblicima, kao npr.: potencijalna
energija, kinetika energija, elektrina energija, toplins-
ka energija pri gorenju itd., pri emu kod svakog pretva-
ranja energije iz jednog oblika u drugi nastaju gubici
energije kao njezini nepovratni dijelovi. S obzirom na
obnovljivost postoje obnovljivi izvori energije i neob-
novljivi izvori energije |11|.
Energenti su, u opem smislu, izvori energije. U uem
smislu to su neobnovljivi (fosilni) izvori energije, odnosno
skupni naziv za ugljen, naftu i zemni plin.
Obnovljivi su izvori energije, u smislu Zakona o energiji
(NN 177/04), oni koji su sauvani u prirodi i obnavljaju
se u cijelosti ili djelomino. To se posebno odnosi na ener-
giju vodotoka, vjetra, neakumulirane suneve energije,
biodizela, biomase, bioplina, geotermalnu energiju itd.
Neobnovljivi izvori energije su oni koji su takoer sau-
vani u prirodi ali se ne obnavljaju, nego im se iscrpljuju
prirodne rezerve. To su: ugljen, nafta, zemni plin, elek-
trina energija, nuklearna energija i drugo |11|.
Uteda energije u zgradama znai smanjenje potronje
neobnovljivih izvora energije, ovisno o lokalnim klimat-
skim prilikama, koja je potrebna zimi za grijanje, a ljeti
za hlaenje prostorija u zgradama te zatitu okolia sma-
njenjem emisije CO
2
.
Racionalna je potronja energije skup smiljenih mjera i
postupaka koje treba primijeniti pri potronji energije u
stvarno potrebnim koliinama za nesmetano obavljanje
djelatnosti i uz normalne uvjete smanjivanjem gubitaka
energije na realno mogue koliine |2|.
M. Zagorec i drugi Uteda toplinske energije
GRAEVINAR 60 (2008) 5, 411-420 413
Odriva gradnja znai planiranu graevinsku djelatnost
(projektiranje, graenje, uporaba i uklanjanje graevina),
koja na temelju tehnikih, ekonomskih i ekolokih na-
ela te pravilne uporabe prirodnih bogatstava (prikladni
materijali, obnovljivi izvori energije i pravilno gospodare-
nje otpadom) ublaava tetne utjecaje gradnje na okoli.
Odrivi je razvitak, u smislu Zakona o zatiti okolia
(NN 110/07), gospodarski i socijalni razvitak drutva
koji u zadovoljavanju potreba dananjeg narataja uzima
u obzir iste mogunosti zadovoljavanja potreba iduih
narataja te omoguuje dugorono ouvanje kakvoe
okolia, bioloke raznolikosti i krajobraza.
Zatita okolia, u smislu Zakona o zatiti okolia (NN
110/07), jest skup odgovarajuih aktivnosti i mjera koji-
ma je cilj sprjeavanje opasnosti za okoli, sprjeavanje
nastanka teta, i/ili oneiavanja okolia, smanjivanje
i/ili uklanjanje teta nanesenih okoliu te povrat okolia
u stanje prije nastanka tete.
3 Potronja energije
Potronja energije svakim je danom sve vea poradi stal-
nog poveanja broja ljudi na zemlji i time njihovih aktiv-
nosti: gradnje stambenih i nestambenih zgrada opremlje-
nih sve brojnijim ureajima koji sve vie troe energiju
(grijanje, hlaenje i kuna tehnika), proizvodnje i stav-
ljanja u pogon sve veeg broja prometnih vozila, razvo-
ja proizvodnje u industriji i dr.
Radi pojanjenja, opisani su pojmovi koji se rabe za ob-
like energije, a zatim je dan podatak o potronji energije
u RH za 2004. godinu |3], [12|:
- primarna energija je oblik energije dobiven neposredno
iz prirode bez procesa pretvorbe
- sekundarna energija je oblik energije dobiven razli-
itim postupcima pretvorbe od primarne energije
(benzin, koks, elektrina struja i dr.)
- finalna (konana) energija je oblik energije koji stoji
krajnjem korisniku na raspolaganju (toplina, elektrina
struja i dr.)
- korisna energija je onaj dio energije koji se dobiva
nakon oduzimanja svih gubitaka nastalih pri proces-
ima prerade, pohrane i prijenosa primarnih i sekun-
darnih oblika te pretvorba konane energije (meha-
niki rad stroja, toplina iz radijatora i dr.).
Ukupna potronja energije 2004. godine u Republici
Hrvatskoj iznosila je 412 PJ (petadula), odnosno (412
10
15
J) i od 1992. godine ima pozitivan trend porasta.
Napominjemo da je najvea potronja energije ostvare-
na krajem 1980ih godina kada, nakon pojave druge
naftne krize 1979. godine, jo nije bio postignut zapaen
uinak prvih mjera utede energije. Prosjena je stopa
porasta ukupne potronje energije od 1999.2004. godi-
ne 2,2 %, s napomenom da ukupna potronja ne raste
kontinuirano |12|. Za usporedbu napominjemo da je ukup-
na potronja energije u Republici Hrvatskoj za 49,6 %
manja od prosjeka u Europskoj uniji (neprovjereni po-
datak), a to se smatra velikim zaostatkom.
Proizvodnja primarnih oblika energije iznosila je 2004.
godine 204,4 PJ i od 1999. godine raste prosjeno godinje
1,9 % na godinu.
Potronja finalne energije u Republici Hrvatskoj u pos-
ljednjih nekoliko godina raste s prosjenom godinjom
stopom od 2,9 %. Pritom najvei udio zauzimaju tekua
goriva sa 44 %, zatim slijede plinovita goriva sa 25 % i
elektrina energija sa 17 %.
Prema tome, stopa porasta proizvodnje primarne energi-
je je nia od stope porasta ukupne potronje energije
(1,9 % < 2,2 %) i znatno je nia od stope finalne potro-
nje energije (1,9 % < 2,9 %).
Neki smatraju da je sve do pojave prve naftne krize 1973.
bilo razdoblje tzv. zlatne potronje energije. Meutim,
nakon pojave druge naftne krize 1979. poele su se u
svijetu naglo poduzimati mjere za to veom utedom
toplinske energije u zgradama u kojima je ta potronja
najvea jer su zgrade najbrojnije graevine. Primjerice,
ukupna potronja konane energije u Republici Hrvats-
koj po sektorima u 2005. |13| bila je:
- u stambenim zgradama i zgradama
za javnu namjenu 41,3 %
- u prometu 30,6 %
- u industriji 21,7 %
- u poljoprivredi 3,9 %
- u graevinarstvu 2,5 %
Ukupno: 100,0 %
Zbog gradnje novih i rekonstrukcije postojeih zgrada
potronja energije kod nas u zgradarstvu u velikom je
porastu. To se najbolje vidi iz podatka koji je objavio
Dravni zavod za statistiku da je, primjerice, 2006. u
Republici Hrvatskoj zavreno ukupno 10.897 zgrada.
4 Uteda i racionalna potronja energije
u zgradama
Budui da je opa potronja energije svakim danom sve
vea, pri planiranju svake nove vrste iskoritavanja ener-
gije valja poduzimati mjere o nainu potronje, a osobito
utedi neobnovljivih izvora energije. U tu su svrhu ute-
da i racionalna potronja energije nuni postupci za ou-
vanje rezervi osobito neobnovljivih izvora energije. Sto-
ga se mora provoditi uteda i racionalna potronja ener-
gije uvijek i na svakome mjestu. Naime, najvea dopu-
tena potronja toplinske energije u zgradama propisana
Uteda toplinske energije M. Zagorec i drugi
414 GRAEVINAR 60 (2008) 5, 411-420
je: Zakonom o prostornom ureenju i gradnji kao bitan
zahtjev za utedu toplinske energije i to tako da graevi-
na i njezini ureaji za grijanje, hlaenje i ventilaciju mo-
raju biti projektirani i izgraeni tako da u odnosu na
mjesne klimatske prilike potronja energije pri njihovu
iskoritavanju bude jednaka propisanoj razini ili nia od
nje, a da za ljude koji borave u graevini budu osigurani
zadovoljavajui toplinski uvjeti. Potom, Tehnikim pro-
pisom o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u
zgradama kao glavni zahtjev za stambene zgrade grijane
na temperaturu 18 C ili vie odreena je najvea dopute-
na godinja potrebna toplina za grijanje po jedinici plo-
tine korisne povrine zgrade, a za nestambene zgrade
grijane na temperaturu 18 C ili vie odreena je najve-
a doputena godinja potrebna toplina za grijanje po je-
dinici obujma grijanog dijela zgrade.
Prema podacima objavljenim u strunoj literaturi |1],
[2], [3|, utedom i racionalnom potronjom energije tre-
ba postii dva globalna cilja:
- ouvati prirodna bogatstva (resurse)
- zatititi okoli.
Kronologija toplinske zatite zgrada moe se, s obzirom
na potronju toplinske energije u zgradama, razvrstati na
dva glavna vremenska razdoblja: prvo razdoblje do po-
jave energetske krize 1973. odnosno 1979. godine i dru-
go poslije energetske krize sve do danas.
U prvom je razdoblju toplinska zatita zgrada bila uglav-
nom osigurana tako da je pri Proraunu toplinske zatite
zgrade morala biti zadovoljena najvea doputena vrijed-
nost koeficijenta prolaska topline, U (prije k), obodnih
zidova i ravnih krovova zgrada za pojedine graevinske
klimatske zone (IIII). Napominjemo da je pri svakoj
inovaciji propisa za toplinsku tehniku u zgradarstvu taj
koeficijent bio postupno smanjivan, ime se poveavala
minimalna toplinska zatita zgrada.
Za drugo razdoblje karakteristino je poveanje toplin-
ske zatite zgrada ne samo radi to udobnijeg boravka
ljudi u prostorijama zgrada, nego i radi racionalizacije
potronje i utede toplinske energije u zgradama. Naime,
energetska kriza do koje je dolo zbog poremeaja u
opskrbi energijom izazvala je naglu potrebu za raciona-
lizacijom potronje i utedom energije ne samo u zgra-
dama, nego i u svim podrujima ljudskog djelovanja,
osobito u prometu i u industriji. Otada je energija postala
istodobno sredinje pitanje politike, ekonomije i znanosti
koja se sada sve vie bavi istraivanjem alternativnih izvo-
ra energije. Tako je tek sedamdesetih godina 20. stoljea
utvreno da su, uz spomenuti promet i industriju, stam-
bene zgrade i zgrade za javnu namjenu najvei potroai
energije. Zato su krajem 20. stoljea, radi utede i racio-
nalne potronje toplinske energije u zgradama, istrai-
vanja bila usmjerena najprije na usavravanje tehnikih
sustava za grijanje i poveanje njihove uinkovitosti
uporabom to kvalitetnijih goriva, to je dovelo do sve
vee uporabe zemnog plina i elektrine energije |14|.
Usporedno s nastojanjem da se usavre sustavi za grija-
nje i iskoriste goriva s poveanim toplinskim uinkom,
u zgradarstvu su provedena istraivanja radi maksimal-
nog poboljanja toplinske izolacije stambenih zgrada i
njihovih dijelova. U tu svrhu poeli su se primjenjivati
razliiti toplinskoizolacijski graevni proizvodi, samo-
nosivi sendvi - izolacijski paneli s obostranim metal-
nim slojem, povezani sustavi za vanjsku toplinsku izo-
laciju (ETICS external thermal insulation composite
systems) na osnovi ekspandiranog polistirena i na osno-
vi mineralne vune, uplja blok opeka te blokovi od pli-
nobetona i pjenobetona. Posebni napori uloeni su u
usavravanje tehnikih svojstava prozora i balkonskih
vrata koji su utvreni kao bitan initelj gubitaka topline.
Istraivanja su u tom pogledu rezultirala patentima za
velik broj toplinsko izolacijskih profila za izradu okvi-
ra i krila prozora. Pritom posebnu vanost imaju vie-
slojna ostakljenja s posebnim toplinskoreflektirajuim
staklima i meuprostorima ispunjenim inertnim plinovi-
ma (argon i kripton). Konano, nakon opisanih nastoja-
nja da se, u svrhu maksimalne utede toplinske energije
uz uvjet zdravog i udobnog boravka ljudi u zgradama,
povea toplinska izolacija zgrada uporabom toplinsko-
izolacijskih graevnih proizvoda i elemenata zgrade te
smanjenjem gubitaka topline iz zgrade kao cjeline, do-
lo je do razvoja ideje tzv. energijske i ekoloke arhitek-
ture. Pritom se itavu zgradu tretira kao sustav za prih-
vaanje i akumuliranje sunane topline (pasivna upora-
ba sunane energije i aktivna uporaba sunane energije)
ime se jo vie tedi na potronji konvencionalnih neo-
bnovljivih izvora energije |14|.
U tu je svrhu u novije vrijeme kod nas inovirana tehni-
ka regulativa tako to su doneseni Tehniki propisi s
prateim hrvatskim normama (HRN), koji su opisani u
poglavlju 6., nakon ega je projektiranje toplinske zati-
te zgrada postalo znatno sloenije.
Prikaz stambenih zgrada prema koliini godinje potreb-
ne topline za grijanje dan je u tablici 1.
Zgrade s malim utrokom energije su temelj odrive
gradnje koja ukljuuje: uporabu prikladnih graevnih
materijala koji nisu tetni za okoli, utedu toplinske
energije, zdrav i udoban boravak ljudi u zgradama te
ispravno gospodarenje otpadom pri rekonstrukciji i/ili
ruenju. S obzirom na ogranienje potronje toplinske
energije u stambenim zgradama, postoje tri vrste ted-
ljivih zgrada: zgrade s malim utrokom energije, pasiv-
ne kue/zgrade i kue/zgrade koje ne troe energiju.
M. Zagorec i drugi Uteda toplinske energije
GRAEVINAR 60 (2008) 5, 411-420 415
Tablica 1.Godinja potrebna toplina za grijanje stambe-
nih zrada |15|
Stambene zgrade
Nazivni normativ godinje
potrebne topline za grijanje po
jedinici plotine korisne povrine
zgrade Q
h
|kWh/(m
2
a)|
Postojee stanje
Stare zgrade ~ 250
Novije zgrade
(norma iz 1987.)
~ 150
Energijski tedljive
zgrade (Tehniki
propis iz 2005.)
s 90
Planirano stanje (tedljive zgrade)
Zgrade s malim
utrokom energije
s 40
Pasivne
kue/zgrade
s 15
Zgrade/kue koje
ne troe energiju
= 0
Zgrade s malim utrokom energijesu one u kojima je
godinja potrebna toplina za grijanje ograniena do 40
|kWh/(m
2
a)|. Gradnja takvih zgrada zasniva se na dva
glavna naela: prvo, na poveanju toplinske izolacije
obodnih zidova, prozora i balkonskih vrata radi smanje-
nja transmisijskih i ventilacijskih gubitaka topline i dru-
go, na poveanju uporabe obnovljivih izvora toplinske
energije potrebne za grijanje u zgradama.
Pasivne kue/zgrade su kue u kojima je godinja potrebna
toplina za grijanje ograniena najvie do 15 |kWh/(m
2
a)|.
Gradnja takvih kua zasniva se na tri glavna naela radi
smanjenja gubitaka topline. To su, prvo, pasivna upora-
ba sunane energije: orijentacija zgrade prema suncu
(juna strana), to vea toplinska izolacija obodnih zi-
dova, prozora i balkonskih vrata (trostruko ostakljenje) i
smanjena zrakopropusnost; drugo, zatvaranje svih otvo-
ra u obodnim zidovima zgrade s obvezatnim sustavom
za stalnu cirkulaciju toplog i istog zraka; tree, uporaba
obnovljivih izvora energije za grijanje i zagrijavanje
potrone vode (sunani kolektori i dizalice topline), uz
uporabu konvencionalnih ureaja za dodatno grijanje i
zagrijavanje potrone vode zimi prema potrebi. Kod nas
je do sada izgraena prva i jedina pasivna kua u Bestovju
kod Zagreba, u Austriji je izgraeno priblino 1000, a u
Njemakoj ak vie od 150 000 pasivnih kua |16|.
Kue/zgrade koje ne troe energiju su kue u kojima je
vlastita opskrba toplinskom energijom dostatna za gri-
janje, tako da nije potrebna opskrba tom energijom izva-
na nego iskljuivo uporabom vlastitih sustava tj. pasiv-
nom i aktivnom uporabom sunane energije i dizalica-
ma topline nakon to takvi sustavi budu tehniki ostva-
rivi i ekonomski isplativi!
5 Mjere utede toplinske energije u zgradama
Zakonom o prostornom ureenju i gradnji propisana su,
osim bitnih zahtjeva za graevinu, takoer i energijska
svojstva zgrada tako da svaka zgrada, ovisno o vrsti i
namjeni, mora biti projektirana, izgraena i odravana
tako da tijekom uporabe ima propisana energijska svoj-
stva. Osim toga prije izdavanja uporabne dozvole, odnosno
prije promjene vlasnitva ili iznajmljivanja zgrade ili
njezina dijela, mora se pribaviti certifikat o energijskim
svojstvima zgrade koji izdaje ovlatena osoba (energij-
ska certifikacija zgrada).
Mjere utede toplinske energije za potrebe grijanja i za-
grijavanja potrone vode u zgradama mogu se, s obzi-
rom na nain graenja i opremanja zgrada, razvrstati u
tri glavne vrste mjera: urbanistike mjere, arhitekton-
skograevinske mjere i toplinsko tehnike mjere |4],
[5|. Glavni cilj urbanistikih i arhitektonskograevin-
skih mjera jest taj, da se neposrednim pasivnim mjera-
ma, bez uporabe toplinskih postrojenja i ureaja, odri
to udobnija klima u prostorijama zgrade.
5.1 Urbanisticke mjere
Urbanistike mjere funkcioniraju na principu neposred-
ne pasivne uporabe sunane energije, i to na dva glavna
naela. Prvo je naelo pasivna uporaba sunane energije
radi poveanja dobitaka topline u zgradama, a drugo je
naelo sprjeavanje prekomjernoga sunanoga zraenja
u zgradi. To se pri gradnji postie sljedeim mjerama
|4], [5|:
- ispravnim odabirom lokacije zgrade s obzirom na
izloenost suncu i zatienost od prejakih vjetrova
- ispravnom orijentacijom funkcionalnog proelja
zgrade prema suncujuna strana (bitno za pasivnu
uporabu sunane energije te za aktivnu uporabu
sunane energije za grijanje i zagrijavanje potrone
vode u zgradi)
- ispravnim izborom lokacije zgrade u odnosu na
reljef zemljita
- funkcionalnim okolnim krajolikom
- ispravnim (kompaktnim) oblikom i veliinom
kue/zgrade (slika 1.).
Napominjemo da se opisane urbanistike mjere mogu
poduzimati u najveoj mjeri pri gradnji obiteljskih kua
i urbanih vila, manje pri izgradnji stambenih naselja, a
najmanje pri interpolaciji izmeu postojeih zgrada.
5.2 Arhitektonsko graaevinske mjere
Cilj je arhitektonskograevinskih mjera dvostruk: prvo,
sprjeavanje prekomjernog prolaska topline kroz obod-
ne i pregradne konstrukcije zgrade (smanjivanje prije-
nosnih i ventilacijskih gubitaka topline) zimi iz grijanog
Uteda toplinske energije M. Zagorec i drugi
416 GRAEVINAR 60 (2008) 5, 411-420
prostora zgrade u vanjski hladan prostor i omoguivanje
akumuliranja topline u zgradi, ime e se utedjeti top-
linska energija potrebna za grijanjezimska toplinska
zatita zgrade; drugo, da se sprijei pregrijavanje pros-
torija zgrade ljeti zbog prevelikoga dnevnog sunevog
zraenja, ime e se utedjeti energija potrebna za hla-
enjeljetna toplinska zatita zgrade.
Arhitektonsko graevinske mjere jesu:
- kompaktan oblik zgrade (to je oblik zgrade kompak-
tniji, to su faktor oblika, f
o
, a time i prijenosni gubici
topline manji)
- to vea toplinska izolacija vanjskog omotaa zgrade
zimska toplinska zatita (slika 1.)
- najmanje trostruko ostakljenje prozora prilagodljivih
pasivnoj uporabi sunane energije
- sprjeavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog utje-
caja sunanog zraenja ljeti ljetna toplinska zatita
- vee june ostakljene povrine za pasivnu uporabu
sunane energije
- stalno regulirana ventilacija zgrade (zatita od sun-
anog zraenja ljeti)
- zatita toplinskoizolacijskih materijala od navlai-
vanja
- smanjenje nepovoljnih utjecaja toplinskih mostova
- mogunost dodatne toplinske zatite nou
- smanjenje toplinskih gubitaka u toplinskom sustavu
za grijanje
- povoljan raspored glavnih i pomonih prostorija
- to manja zrakopropusnost obodnih (vanjskih) zido-
va, prozora, balkonskih vrata i drugo.
Pasivna uporaba sunane energije za grijanje zgrada
znai neposrednu uporabu obnovljive sunane energije
uz primjenu urbanistikih i arhitektonskograevinskih
mjera bez posebnih instalacija. Osnovni su pasivni sun-
ani sustavi u primjeni: neposredan zahvat izlaganjem
suncu, staklenik, termoakumulacijski zid (TrombeMi-
chel), krovni sunani kolektor, konvekcijski sustav, sun-
ani dimnjak, dvostruki omota (BarraCostatini), ter-
moakumulacijski zid sa spremnikom te kombinirani
sustav: zrani skuplja, spremnik i staklenik. Shematski
prikaz triju vrsta pasivnih sunevih sustava koji su se
poeli rabiti prikazan je na slici 2. Pasivna uporaba sun-
eve energije mogua je u nas zato jer se podruje Re-
publike Hrvatske svojim najveim dijelom nalazi u kli-
matski povoljnom zemaljskom podruju koje omoguava
vrlo dobru uporabu obnovljive suneve energije |7|.
Legenda: 1 poloaj sunca ljeti, u proljecejesen i zimi kod nerazvedenih i juno orijentiranih kuca; 2 odlicna toplinska izolacija vanjskog
omotaca bez toplinskih mostova; 3 akumulacija topline u masivnim obodnim zidovima, stropu i podu; 4 zimzeleno drvece na
sjevernoj strani za zatitu od vjetra; 5 listopadno drvece na junoj, istocnoj i zapadnoj strani za zatitu obodnih zidova od
suncanog zracenja ljeti i proputanja suncanih zraka zimi; 6 nadstrenica na junoj strani za zatitu zida od neposrednog
suncanog zracenja ljeti
Slika 1. Shematski prikaz urbanistickih i arhitektonsko-gradevinskih mjera za utedu toplinske energije u kucama s malim utrokom
energije pasivnom uporabom suncane energije
M. Zagorec i drugi Uteda toplinske energije
GRAEVINAR 60 (2008) 5, 411-420 417
Legenda: 1 neposredan zahvat suncane energije;
2 sustav staklenik;
3 termoakumulacijski zid (Trombe-Michel);
Slika 2. Shematski prikaz tri vrste pasivnih suncanih sustava koji
su se poceli rabiti
5.3 Toplinsko tehnicke mjere
Cilj je toplinskotehnikih mjera takoer dvostruk: prvo,
da toplinski ureaji svojim funkcioniranjem osiguraju
higijensku klimu i time zdrav i udoban boravak u grija-
nim prostorijama zgrada; drugo, da ureaji za grijanje u
zgradama troe to manje toplinske energije i mehani-
ke energije potrebne za prisilnu (mehaniku) ventilaciju
u zgradama. To su sljedee mjere:
- savjesno ponaanje korisnika u zgradama, primjerice
pri uporabi tople vode za osobnu higijenu (uporaba
tueva, za razliku od kada s hidromasaom, iziskuje
3 5 puta manje vode i elektrine energije)
- uporaba sustava za grijanje i regulaciju s velikim
stupnjem korisnog uinka
- povrat topline iz otpadne tople vode
- sustav ventilacije s predgrijavanjem ulaznoga svje-
eg zraka povratom topline iz odvoenog toplog zraka
tako da mora osigurati propisani broj izmjena unutar-
njeg zraka vanjskim zrakom
- to vea uporaba obnovljivih izvora energije: suna-
ni kolektor (aktivna uporaba sunane energije) i di-
zalica topline.
Sunani je kolektor ureaj koji, ovisno o namjeni, slui
za sabiranje toplinske sunane energijetoplinski kolek-
tor velikog uinka, kao i za pretvorbu svjetlosne sunane
energije u elektrinu energiju izravno s pomou fotoelek-
trinih lanaka elektrini kolektor malog uinka |11|.
Aktivna uporaba sunane energije za grijanje u zgrada-
ma znai posrednu uporabu obnovljive sunane energi-
je, uz primjenu suvremenih instalacijskih sustava kao
to su: sunani kolektori, dizalice topline te kombinacija
sunanih kolektora i zidnih plinskih kombibojlera u
klimatski povoljnom zemaljskom podruju (slika 3.).
Dizalica topline (toplinska crpka) toplinski je ureaj ko-
ji slui za provoenje topline s nie temperaturne razine
na viu za potrebe niskotemperaturnih sustava grijanja
poradi utede toplinske energije u zgradama. Ona radi
na principu kao hladnjak kod kojeg niu temperaturnu
razinu ini prostor u hladnjaku, a viu razinu prostorija
koja preuzima ulogu stranje povrine gdje se predaje
toplina s nie razine i od rada elektromotora. Kompresor-
ska dizalica topline radi tako da rashladno sredstvo prot-
jee kroz izvor topline (zemlja, voda ili zrak), preuzima
toplinu i u isparivau isparava. Kompresor koji pokree
elektromotor podie nastali plin na viu temperaturu ko-
ju predaje dalje za grijanje prostorije ili potrone vode.
Za istu uloenu elektrinu energiju toplinski uinak di-
zalice topline bit e to vei to je manja razlika tempera-
turnih razina. Opravdanost dizalice topline osniva se na
injenici da se s pomou nje postie uvijek vie energije
nego to je uloeno u obliku mehanikoga rada. Za pri-
jenos topline i u ovom sustavu grijanja rabi se voda. Di-
zalice topline rabe se u SAD-u priblino 50 godina, a u
Europi 30 godina, raunajui od 2005. godine.
Napominjemo da se energijski savjesno ponaanje stanara
moe oekivati uglavnom u obiteljskim kuama i even-
tualno u urbanim vilama s malim brojem stanova, a znatno
manje u viestambenim zgradama.
Legenda: 1 - suncani kolektor (prijamnik suncane energije);
2 razvodne cijevi; 3 spremnik tople vode s izmjenji-
vacima topline: 4 zidni plinski kombi bojler;
5 regulator topline; 6 optocna crpka; 7 grijace tijelo
(radijator); 8 potrona topla voda: 9 dovod hladne vode
Slika 3. Shematski prikaz suncanog sustava za zagrijavanje
potrone vode i dopunu sustavu grijanja koji se poceo se
vie rabiti
Uteda toplinske energije M. Zagorec i drugi
418 GRAEVINAR 60 (2008) 5, 411-420
5.4 Postupak provedbe mjera utede toplinske
energije pri projektiranju zgrada
Razumljivo je da opisane urbanistike i arhitektonsko-
graevinske mjere bitno i neposredno utjeu na projekti-
ranje tedljivih zgrada, a naroito na njihovo oblikova-
nje. Dokaz tome je i zahtjev propisan Tehnikim propisom
o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgrada-
ma to se tie sadraja projekta zgrade u odnosu prema
utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti. Tim je zah-
tjevom odreeno da glavni projekt zgrade koji se odnosi
na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu mora sa-
dravati: tehniki opis, proraun fizikalnih svojstava
zgrade glede utede toplinske energije i toplinske zati-
te, program kontrole i osiguranja kvalitete, nacrte te is-
kaz potrebne topline za grijanje zgrade.
Zato se o konceptu toplinske zatite i utede toplinske
energije u zgradama mora poeti voditi rauna odmah
na poetku projektiranja, tj. ve u idejnom projektu, da
bi se odabrao najbolji mogui sustav za svaku zadanu
zgradu posebno koji ne e biti smetnja arhitektonskoj
koncepciji zgrade. Prema tome, sloenost glavnog pro-
jekta zgrade koji se odnosi na utedu toplinske energije i
toplinsku zatitu kao i podjela odgovornosti s projektan-
tima graevinskih instalacija to se tie odabira tehni-
kih rjeenja, dovest e do toga da e se toplinskom za-
titom zgrada ubudue sve vie baviti specijalistigra-
evni fiziari koji e, za razliku od dosadanjih graev-
nih fiziara, imati znatno veu i sloeniju zadau.
Pritom e uloga arhitekta kao glavnog projektanta (vo-
ditelja projekta) zgrade od sada biti posebno kljuna jer
e on po svojoj osnovnoj zadai biti zaduen za uskla-
ivanje i koordinaciju svih projektanata i ispunjavanje
svih bitnih zahtjeva za zgradu tijekom projektiranja, tj.
od koncipiranja pa do zavretka izrade projekata. Naime,
arhitekt e kao voditelj projekta po svojoj osnovnoj za-
dai biti zaduen za usklaivanje i ispunjavanje svih
bitnih zahtjeva: estetskih, funkcijskih, konstrukcijskih,
ekonomskih pa ak i energijskih, da bi se na kraju pos-
tiglo racionalno rjeenje svake zgrade koje e zadovolji-
ti osnovni cilj gradnje zgrada.
Osnovni cilj gradnje zgrada, u smislu Zakona o prostor-
nom ureenju i gradnji, znai promicanje dobrog projek-
tiranja i graenja zgrada, ime se ostvaruju sigurnosna,
zdravstvenoekoloka i energijska svojstva zgrada te
izjednaavaju prava osoba smanjene pokretljivosti, uz
primjenu europskih naela, odnosno gradnja zgrada na
nain kojim se osigurava ispunjavanje bitnih zahtjeva za
graevinu, ali i uredaba odrive gradnje i odrivog raz-
voja iako za njih za sada jo ne postoje posebni propisi.
6 Tehnicka regulativa za utedu toplinske energije i
toplinsku zatitu u zgradama
Uteda toplinske energije i toplinska zatita u zgradama
ureena je u nas inoviranom tehnikom regulativom:
- Zakonom o prostornom ureenju i gradnji
(NN 76/07)
- Tehnikim propisom o utedi toplinske energije i
toplinskoj zatiti u zgradama (NN 79/05, 155/05 i
74/06)
- Tehnikim propisom za prozore i vrata (NN, broj:
69/06)
- Tehnikim propisom o sustavima ventilacije, djelo-
mine klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN 3/07)
- Tehnikim propisom za dimnjake u graevinama
(NN 3/07)
- hrvatskim normama (HRN) za proraun toplinske
zatite
- hrvatskim normama za ispitivanje tehnikih svojsta-
va toplinskoizolacijskih graevnih proizvoda
- hrvatskim normama za tehnike zahtjeve.
Zakonom o prostornom ureenju i gradnji, lanak 14.,
propisan je bitan zahtjev za graevinu koji se odnosi na
utedu toplinske energije i toplinsku zatitu, a koji glasi:
Graevina i njezini ureaji za grijanje, hlaenje i pro-
vjetravanje (tj. ventilaciju) moraju biti projektirani i iz-
graeni tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike
potronja energije pri njihovu iskoritavanju bude jedna-
ka propisanoj razini ili nia od nje, a da za ljude koji bo-
rave u graevini budu osigurani zadovoljavajui toplin-
ski uvjeti.
Tehnikim propisom o utedi toplinske energije i toplin-
skoj zatiti u zgradama (u daljnjem tekstu ovoga pog-
lavlja Propis) propisani su tehniki zahtjevi glede utede
toplinske energije i toplinske zatite koje treba ispuniti
pri projektiranju novih i projektiranju rekonstrukcije i
adaptacije postojeih zgrada koje se griju na unutarnju
temperaturu viu od 12 C, sadraj projekta zgrade u
odnosu na utedu toplinske energije i toplinskoj zatiti,
iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade te odrava-
nje zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplins-
ku zatitu. Ciljevi su ovoga Propisa:
a) uteda energije (smanjivanje potronje neobnovljivih
izvora energije za zimsko grijanje i ljetno hlaenje
zgrade) i zatita okolia (smanjivanje emisije CO
2
)
b) toplinska zatita (smanjivanje gubitaka topline iz
zgrade do kojih moe doi zbog nedovoljne toplins-
ke izolacije te osiguranje primjerene toplinske udob-
nosti u prostoru zgrade tijekom cijele godine)
M. Zagorec i drugi Uteda toplinske energije
GRAEVINAR 60 (2008) 5, 411-420 419
c) sprjeavanje pojave graevinskih teta (sprjeavanje
pojave povrinske kondenzacije, kondenzacije u gra-
evnim elementima, toplinskog rada iznad dopute-
nih granica, smanjenja trajnosti graevnih materijala
i dr.).
Istiemo da je ovaj Propis vrlo sloen, jer zahtijeva pro-
voenje dokaznog prorauna predvienoga projektnog
rjeenja to se tie toplinske zatite novih zgrada u skla-
du s tehnikim zahtjevima ne samo ovoga Propisa, nego
i u skladu s 46 preuzetih europskih norma (EN), a to se
praktiki moe provesti jedino uz uporabu raunala (PC) s
pomou najnovijih programa.
Tehnikim propisom za prozore i vrata te Tehnikim
propisom o sustavima ventilacije, djelomine klimatiza-
cije i klimatizacije zgrada propisana su tehnika svojst-
va za prozore, vrata i sustave ventilacije tako da pri pro-
jektiranju, izvoenju, uporabi i odravanju budu ispunjeni
bitni zahtjevi za zgradu osobito s obzirom na utedu toplin-
ske energije i toplinsku zatitu u zgradi.
Tehnikim propisom za dimnjake u graevinama propi-
sano je da tehnika svojstva dimnjaka moraju biti takva
da tijekom uporabe osiguraju da potronja toplinske ener-
gije bude jednaka propisanoj razini ili manjoj od nje.
Hrvatskim normama za proraun (ukupno 18 hrvatskih
norma propisanih ovim Propisom) utvrene su metode
prorauna toplinskih otpora, koeficijenata prolaska top-
line graevnih dijelova i graevnih dijelova zgrada, tem-
perature unutarnje povrine kojom se izbjegava kritina
vlanost povrine i unutarnja kondenzacija, koeficijenta
prijenosnih toplinskih gubitaka te nazivnih i projektnih
toplinskih vrijednosti.
Hrvatskim normama za ispitivanje (ukupno 4 hrvatske
norme propisane ovim Propisom) utvrene su metode
ispitivanja fizikalnih, mehanikih, kemijskih i tehnolo-
kih svojstava te posebni zahtjevi koje toplinskoizola-
cijski graevni proizvodi namijenjeni zgradama moraju
ispuniti.
Hrvatskim normama za tehnike zahtjeve (ukupno 24
hrvatske norme propisane ovim Propisom) utvreni su
posebni zahtjevi koje trebaju ispuniti toplinskoizolacij-
ski graevni proizvodi za zgrade.
Prema tome, ako je zgrada projektirana u skladu s opisa-
nom tehnikom regulativom, ako je izgraena u skladu s
tim projektom i ako rezultati ispitivanja zadovoljavaju
tehnike zahtjeve propisane u predmetnoj tehnikoj re-
gulativi, tada se smatra da takva nova zgrada ispunjava
propisan bitni zahtjev za graevinu s obzirom na utedu
toplinske energije i toplinsku zatitu.
7 Zakljucak
Potronja energije u svim granama ljudskih djelovanja
svakim je danom sve vea. Zato treba u svakom podru-
ju, a osobito u zgradama kao najveim potroaima top-
linske energije, poduzimati odgovarajue mjere za ute-
du neobnovljivih izvora energije. Utedom i racional-
nom potronjom energije treba, openito, postii dva
globalna cilja: prvo, ouvati prirodna bogatstva (resurse) i
drugo, zatititi okoli.
Budui da je istraivanjima utvreno da su, uz promet i
industriju, stambene zgrade i zgrade za javnu namjenu
najvei potroai energije, treba ponajprije na tome pod-
ruju poduzimati sve raspoloive mjere za utedu toplinske
energije u zgradama, uz uvjet zdravog i udobnog borav-
ka ljudi u zgradama. U tu svrhu pri gradnji zgrada valja
poduzimati sve raspoloive mjere za utedu energije ko-
je su razvrstane u tri vrste mjera: urbanistike mjere,
arhitektonskograevinske mjere i toplinskotehnike
mjere.
Pritom e uloga arhitekta kao glavnog projektanta zgra-
de biti od sada posebno kljuna jer e on po svojoj os-
novnoj zadai biti zaduen za usklaivanje i koordina-
ciju svih projektanata, ali i bitnih zahtjeva pri projekti-
ranju (estetskih, funkcijskih, konstrukcijskih, ekonom-
skih pa ak i energijskih), da bi se na kraju zadovoljio
osnovni cilj gradnje zgrada.
LITERATURA
|1| Kiss, M. G.; Mahon, H. P.; Leimer, H. J.: Energiesparen jetzt ,
Arbeitsmethoden und Checklisten zum Kostensenken in
bestehenden und neuen Gebauden und Industrieanlagen,
Bauverlag GmbH, Wiesbaden und Berlin 1980
|2| Cvitan, I.; Fijala, M.; Hori, M. i Pakalin, V.: tednja i
racionalna potronja energije, Savez energetiara Hrvatske,
Drutvo energetiara sisako-banijske regije, Sisak, 1982.
|3| Labudovi, B.: Obnovljivi izvori energije, Energetika
marketing, Zagreb, 2002.
|4| Maretko koro, N.; Fui, L.; Bertol Vrek, J.: Tehnicki
propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u
zgradama, GRAEVINAR 57 (2005.) 7, 485493
|5| Wenzler, F.: Naselje i racionalnije koritenje energije,
GRAEVINAR 36 (1984) 8, 315324
|6| imetin, V.: Optimalna toplinska zatita zgrada,
GRAEVINAR 40 (1988.), 9, 399 405
|7| Mievi, Lj.: Energetski ucinkovito graaenje stambenih
zgrada, GRAEVINAR 53 (2001) 1, 5153
Uteda toplinske energije M. Zagorec i drugi
420 GRAEVINAR 60 (2008) 5, 411-420
|8| Cziesielski, E.: Bauphysik Kalender 2002, Ernst & Sohn, 2002.
|9| Cziesielski, E.: Bauphysik Kalender 2003, Ernst & Sohn, 2003.
|10| Cziesielski, E., Gobelsman, M., Roder, J.: Einfhrung in die
Energieeinspar verordnung 2002, Erlauterung und
kommentierte Beispiele, Ernst & Sohn, 2003.
|11| Poar, H. : Energija i energetika, Tehnika enciklopedija, 5.
svezak, str. 319.334., Izdanje i naklada Leksikografskog
zavoda Miroslav Krlea, Zagreb, 1976.
|12| Dekani, I., Kolundi, S., Stipac, G.: Energetska buducnost
Hrvatske, ENERGIJA 55 (2006.) 4, 382415
|13| Hrs Borkovi, .: Energetska ucinkovitost u zgradarstvu,
Vodi za sudionike u projektiranju, gradnji, rekonstrukciji i
odravanju zgrada, izdavai: Energetski institut Hrvoje Poar
i HEP Toplinarstvo d.o.o., Zagreb, 2007.
|14| Mulavdi, E.: Energetska kriza i njezin utjecaj na
stanogradnju, GRAEVINAR 58 (2006.) 2, 173174
|15| Bertol Vrek, J.: Principi projektiranja zgrada u smislu
utede toplinske energije i toplinske zatite, Struni seminar:
Projektiranje zgrada prema tehnikom propisu o utedi
toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama, DGIZ,
Zagreb, 24. travnja 2007.
|16| Vui, J.: Pasivna kuca za aktivnu tednju, HEP Vjesnik, 195
(2007.) 4, 40