Professional Documents
Culture Documents
Racunarske mreze se najcesce dijele prema: Nacinu povezivanja racunara u mrezu Nacinu prenosa Nacinu ostvarivanja putanje pri prenosu podataka (konekcione I bezkonekcione mreze) Rastojanju koje premoscavaju
Povezivanje racunara u mrezu Nacin na koji je vise racunara medjusobno povezano naziva se topologija povezivanja. Najjednostavniji nacin da se povezu dva racunara je da se oni direktno spoje fiksnom linijom po principu veze od tacke do tacke. Ako je potrebno vise racunara povezati medjusobno najprostije je da se svaki racunar poveze direktno sa svim ostalim racunarima. Ovakav nacin povezivanja naziva se topologija sa potpunim povezivanjem. Primjeri topologije sa potpunim povezivanjem Dva uredjaja
Pet uredjaja
Topologija sa potpuinim povezivanjem je ne prakticna u slucaju veceg broja racunara. Problem se moze rijesiti tako sto ce se svaki racunar prikljuciti na telekomunikacionu mrezu.
Telekomunikaciona mreza
Racnunari koji mogu medjusobno da komuniciraju nazivaju se stanice. Svaka stanica povezana je nna mrezni cvor. Cvorovi se ne bave sadrzajem podataka, njihov zadatak je da omoguce povezivanje kako bi se podaci prenijeli od izvora do odredista. Nacini prenosa podataka Svaki komunikacioni sistem se u najopstijem obliku sastoji od 3 osnovna elementa: Izvora informacija Prenosnog medijuma Korisnika informacija
U opstem slucaju komunikacija se obavlja u oba smjera. To znaci da izvor I korisnik informacija prema potrebi zamjenjuju uloge. U telekomunikacijama pri prenosu podataka razlikuju se tri vrste veze: Simpleksna veza omogucava prenos samo u jednom smjeru, jedan uredjaj je uvijek predajnik a drugi prijemnik I oni ne mogu da zamjene uloge. Primjer ove veze je TV program. Poludupleksna veza omogucava prenos u oba smjera ali ne u isto vrijeme, u jednom trenutku jedan uredjaj je predajnik a drugi prijemnik. Primjer ove veze je policijska radio stanica. Dupleksna veza omogucava istovremeno I slanje I prijem podataka. Primjer ove veze je : telefonska mreza.
Paralelni I serijski prenos podataka Prenos podataka moze da bude serijski I paralelni. Ako se izmedju predajnog I prijemnog mjesta prenos podataka vrsi samo kroz jedan kanal, onda se impulsi (bitovi) moraju slati sukcesivno jedan za drugim pa je rijec o serijskom prenosu. U dansanjim telekomunikacijama prenos podataka se gotovo uvijek obavlja serijski.
U racunarskoj tehnici prenos je radi postizanja vece brzine paralelan. To podrazumjeva da izmedju predajnog I prijemnog kraja postoji vise kanala, sto omogucava istovremen prenos onoliko bitova koliko ima kanala. Paralelni prenos podataka
Uredjaj A
Uredjaj B
001010111001010100010
Sinhroni I asinhroni prenos U slucaju prenosa podataka sa terminala (predajnik) u racunar (prijemnik) sekvencijalno se prenose nizovi binarnih rijeci. U prijemnik u tom slucaju stizu dugacki nizovi bitova. Prijemnik mora da zna kada jedna binarna rijec pocinje a kada se zavrsava. To znaci da prijemnik mora da bude u sinhronizaciji sa predajnikom jer samo tako moze da zna u kom trenutku se zavrsava jedna a pocinje druga binarna rijec. Ako bi prijemnik npr zapoceo prijem zakasnjen za samo jedan vremenski interval u racunar bi bili uneseni potpuno pogresni podaci. Da bi se ovaj problem rijesio koriste se dva nacina prenosa podataka: sinhroni I asinhroni. Pri asinhronom prenosu se u grupu binarnih cifara odredjene duzine npr u svaku binarnu rijec ubacuju odnosno upisuju dodatni bitovi I to na pocetak niza obicno jedan bit tzv pocetni ili startni bit I na kraju rijeci jedan ili vise bitova tzv krajnji ili stop bitovi. Startni bit je uvijek jedan (1) a top bit je uvijek nula (0)/ Ako se koristi po jedan start I stop bit po osmobitnoj rijeci, sada umijesto 8 treba prenijeti 10 bitova sto znaci da se vrijeme prenosa povecalo za 25%. U slucaju sinhronog prenosa bitovi podataka se kontinualno prenose. Problem kako da prijemnik prepozna prvi bit prve binarne rijeci rijesen je dovodjenjem prijemnika u sinhronizaciju sa predajnikom prije pocetka prenosa podataka. Kao I u slucaju asinhronog prenosa binarna rijec je fiksana a preko linije veze obezbedjuje se da oba uredjaja rade u istom taktu. Podesavanje prijemnika na nizove npr od 8 bita
se postize tako sto se prije pocetka prenosa podataka vrsi neprekidno prenosenje znaka za sinhronizaciju. Da bi se obezbijedilo da generatori takta predajnika I prijemnika ostanu u sinhronizaciji poruka se dijeli u odredjeni broj blokova podataka. U svaki blok se unose dodatne upravljacke informacije pa se ovakva sturktura sastavljena od podataka I upravljackih informacija zove ram (frame). Tehnike prenosa Mreze se prema arhitekturi odnosno tehnici prenosa mogu podijeliti u dvije grupe: Difuzne mreze Komutirane mreze
Konekcione I bezkonekcione mreze U racunarskim mrezama mogu se realizovati dvije vrste usluga: Konekciono orijentisan e suluge (connection oriented services) tj usluge sa uspostavljanjem veze Bezkonekcione usluge (connectionless services) tj usluge bez uspostavljanja veze
U slucaju usluge sa uspostavljanjem veze korisnik uspostavlja vezu, koristi vezu I raskida vezu. Poslati bitovi stizu na odrediste po istom redoslijedu po kom su I poslani. Ova usluga lici na uslugu klasicne telefonije. U slucaju usluge bez uspostavljanja veze svaka poruka nosi potpunu adresu odredista I upucuje se kroz mrezu nezavisno od ostalih poruka. Zbog toga se moze dogoditi da poruke ne stignu u odrediste po istom redoslijedu po kom su poslane. Ova usluga funkcionise po principu postanskog saobracaja. Telekomunikaciona mreza moze da bude organizovana kao konekciona ili bezkonekciona mreza. U konekkcionoj mrezi (naziva se I mreza sa virtuelnim linijama) prije pocetka prenosa uspostavlja se jedinstvena linija vez tzv virtuelna linija, od predajnog cvora, preko medjucvorova do prijemnog cvora I kroz nju se prenosi cijela poruka. Kada se veza prekine, raskida se I virtuelna linija. U bezkonekcionoj mrezi (naziva se I datagramska mreza) ne uspostavlja se jedinstvena linija veze, vec dijelovi poruke stizu u odrediste razlicitim putanjama. U datagramskoj mrezi se u cvorovima obavlja vise posla nego u mrezi sa virtuelnim linijama jer se za svaki paket ponaosob izracunava najpovoljnija putanja. Medjutim, datagramska mreza je robusnija od konkcione mreze: kvar nekog cvora ili prekid neke linije izmedju dva cvora dovodi u konekcionoj mrezi do prekida veze dok se u datagramskoj mrezi veza ne prekida jer se paketi u tom slucaju usmjeravaju ka odredistu nekom alternativnom putanjom koja zaobilazi mjesto kvara. U mrezi sa virtuelnim linijama rjedje dolazi do zagusenja nego u datagramskim mrezama jer se unaprijed tj tokom uspostavljanja veze rezervisu potrebni resursi. Kada dodje do zagusenja, datagramska mreza, zbog svoje prirode brze reaguje.
Brzina prenosa u datagramskim mrezama smanjuje se smanjenjem duzine paketa I to brze nego u slucaju konekcionih mreza. U svakom paketu koji prolazi kroz datagramsku mrezu mora se nalaziti kompletna adresa odredista a ne samo broj virtuelne linije kao u slucaju konekcione mreze. Podjela mreza u zavisnosti od njihove velicine Jedan od kriterijuma za klasifikaciju mreza je I njihova velicina, pri cemu se pod velicinom podrazumjeva rastojanje koje mreza premoscava a ne broj uredjaja koji su povezani u mrezu. Po ovom kriterijumu mreze se dijele na: Lokalne mreze (Local Area Network LAN) Gradske mreze (Metropolitan Area Network MAN) Globalne mmreze (Vide Area Network WAN)
Racunarska mreza koja povezuje racunare medjusobno udaljene najvise do nekoliko kilometara naziva se lokalna mreza. Lokalna mreza se obicno formira u okviru jednog objekta I nije u javnom vlasnistvu. Koristi se za povezivanje racunara u okviru preduzeca, skole, zdravstvene ustanove, medjusobne razmjene informacija itd Prenos se obicno obavlja preko jednog kabla na koji su prikljuceni svi racunari. Gradske racunarske mreze u osnovi su veca vrzija lokalnih racunarksi mreza pa je I njihova tehnologija slicna. Gradska mreza pokriva grupu susjednih kompanija ili cijeli grad I moze da bude privatna ili javna. Globalna racunarska mreza pokriva veliku geografsku oblast, ceto drzavu ili kontinent I povezuje skup racunara koji izvrsavaju korisnicke programe.