6.

GEOTERMALNA ENERGIJA

6.1. Toplinske crpke princip rada, energ. uinkovitost, vrste sustava Mogunost crpljenja topline iz okoline koritenjem krunog termodinamikog procesa esto se primjenjuje za grijanje (i hlaenje) u razvijenom svijetu. Temperatura tla ostaje priblino konstantna (ovisno o podneblju od 6 do 8 oC) tijekom cijele godine ve na dubini od 8 do 10 m. Razlika prema zraku je iskoristiva i na dubini od 2 m gdje je godinji raspon od 3 do 10 oC za suho tlo i par stupnjeva ire za vlano tlo. potencijal za isplativo i racionalno zagrijavanje (hlaenje) s koeficijentom djelovanja od 3 do 6 (omjer dobivene toplinske energije i uloene el. energije). poetno jeftiniji klima ureaji sa mogunou crpljenja topline iz zraka ali koji imaj u relativno mali koeficijent djelovanja.

Jedan od glavnih parametra koji se vee uz toplinske crpke je toplinski mnoitelj koji je definiran izrazom:

Gdje je:
1

K uinak grijanja (kondenzatora) koji je jednak K= 0+Pkomp Pkomp - snaga kompresora Prosjeni toplinski mnoitelj, ovisno o temperaturama toplinskog izvora i ponora, esto dosee vrijednosti od 2,5 do 4 pa i vie. To znai da za 1 kW privedene snage kompresoru, uinak grijanja na kondenzatoru moe biti i nekoliko puta vei. Toplinska crpka je termodinamiki sustav koji se moe naelno opisati Carnotovim krunim procesom (proces s najviim stupnjem korisnosti) h1, h2,h3 - entalpija sustava tj. koliinu toplinske energije sadrane u random mediju. Kruni proces toplinske crpke za radni medij HFC 134a, za zagrijavanje prostorije poetne temperature 0 C. A-B Izobarni porast temperature (izmjenom topline medija s zemljom preko stijenki cijevi) B-C Kompresija (kompresor) C-D Predaja topline potroaima D-A Ekspanzija u spremniku

Od navedenog toplinskog mnoitelja za vrednovanje energetske uinkovitosti sustava dizalice topline relevantniji je godinji toplinski mnoitelj (Sesonal performance factor):

koji je definiran kao omjer stvarno proizvedene toplinske energije dizalice topline tijekom godine (QK) kroz ukupna godinja energija utroena na pogon kompresora, pumpi, ventilatora, te sustav odleivanja isparivaa (E)

Vrste toplinskih crpki

2

Postoje dva osnovna sustava za iskoritavanje geotermalne energije pomou toplinskih crpki. _ Zatvoreni (sustav s zatvorenim krugom) sustav koristi ukopane izmjenjivae topline tako da radni medij nikad nije u izravnom doticaju s tlom. _ Otvoreni sustav koristi geotermalni fluid kao radni medij (podzemne vode) iz jedne buotine te ga nakon procesa vraa u drugu buotinu.

6.2. Geotermalne elektrane na suhu paru opis, T-s dijagram

Najkvalitetniji geotermalni izvori daju suhu paru visoke entalpije (temperature oko 240 oC) na ulazu u postrojenje. Takva postrojenja se po svojoj izvedbi i snazi (reda 100 MW) ne razlikuju znaajno od klasinih termoelektrana. Specifinost su centrifugalni separator neistoa prije turbine i parni ejektor za uklanjanje nekondezibilnih plinova (do 10% mase; CO2, NH4 i H2S) iz kondenzatora. Za smanjivanje potrebnog rashladnog protoka tlak u kondenzatoru je relativno visok (~135 kPa) i to, uz relativno male temperature, dodatno umanjuje termiki stupanj djelovanja prema klasinim postrojenjima. Na svijetu ima malo primjera koji koriste izvore suhe pare (Lardarello11 u Italiji, Matsukawa u Japanu, Geysers u SAD i Kamojang na Javi). Cijena ovakvih postrojenja sa buotinama dvostruko je iznad cijene konvencionalnih (oko 2000 /kW). Vodena para se pod tlakom iz geotermalnog izvora izravno dovodi na lopatice turbine i nakon kratke adijabatske ekspanzije kod atmosferskog tlaka od 1 bara, umjesto kondenzatorskog tlaka od 0,04 bara isputa u zrak. Ovo je najjednostavniji i najekonominiji proces proizvodnje elektrine energije iz geotermalnih izvora.

6.3. Geotermalne elektrane sa separiranjem mokre pare, opis, T-s dijagram

Srednje dobri i najee koriteni geotermalni izvori daju na izlazu mokru paru. Temperatura fluida je preko 200 oC s velikim salinitetom (do 280e3 ppm). Separiranje pare se odvija u jednom, dva i rjee tri stupnja. Broj stupnjeva se poveava za bolji ukupni stupanj djelovanja kod loijih izvora. Kombinirani proces proizvoenje el. en. i topline se koristi umjesto trostruke separacije pare. Cijena
3

ovakvih postrojenja otprilike je 30% vea od onih sa suhom parom. Elektrane sa mokrom parom su manjih snaga (10-50 MWe) i koriste se u SAD, Japanu, Novom Zelandu, Meksiku i na Islandu. Mjeavina vode, vodene pare i krupnih estica koja dolazi iz proizvodne buotine najprije ulazi u centrifugalni separator sa svjenjem tankih limova za suenje i odvajanje pare. _ Dobijena suho zasiena para privodi se parnoj turbini. Za hlaenje kondenzatora upotrebljava se ista voda koja je ve prola radni proces, ali prije toga se hladi u rashladnom tornju.

Flash steam elektrane s dvostrukim separiranjem mokre pare _ Za manje kvalitetne izvore (oko 200 oC): zaostala vrua voda, koja je odvojena u separatoru, moe se djelomino pretvoriti ponovo u paru, pomou tako zvanog flash-separatora, pod niim tlakom. Ovako dobivena dodatna para privodi se u srednjem stupnju turbine, a proces tee dalje na isti nain kao i kod Clausius-Rankine ciklusa.

6.4. Geotermalne elektrane s binarnim ciklusom, opis, T-s dijagram Ponajbolja nalazita u Hrvatskoj dovoljno su dobra samo za koritenje najmanje djelotvornih I najskupljih postrojenja za konverziju geotermalne energije u el. en. s binarnim ciklusom. Ta se postrojenja slue Rankineovovim krunim procesom, s organskim medijem (npr. amonijak, propan, izobutan ili freon 12), a toplina iz buotine prenosi se preko izmjenjivaa u kruni proces. Binarni ciklus se koristi za buotine koje daju medij na temperaturi od 100 do 200 oC.
4

Radni medij stoga mora imati nisku temperaturu isparivanja. Ovakva postrojenja imaju najmanje snage (do 10 MW). Njihova prednost je u odvajanju turbinskog dijela (krunogn procesa) od medija iz izvora i time smanjivanje korozije i taloenja. Uobiajeno za ovakvenprimjene su potrebne pumpe u proizvodnoj buotini (za spreavanje isparivanja medija u nalazitu). Cijena binarnih geotermalnih postrojenja sa buotinama se procjenjuje na oko 3000 /kW. Njihova termodinamika efikasnost iznosi oko 8% (kod boljih rjeenja i parametara nalazita i do 15%).

SUNCE
5.1. Paraboline solarne TE princip rada, koncentracija, stupanj djelovanja Parabolina protona solarna TE _ S poljem cijevi u fokusu polja linearnih parabolinih koncentratora - najvei potencijal za posve komercijalno koritenje. _ Solarni koncentratori mogu pratiti Sunce samo u jednoj osi i to je obino istok-zapad. -Kao kruni proces se uobiajeno koristi Rankineov direktni ili posredni. Usklaivanje dostupnosti energije Sunca i potronje se rjeava toplinskim spremnicima velikog kapaciteta (otopljene soli). Optimalna snaga postrojenja se rauna na oko 200 MWe (najvie zbog povrine). _ Koncentracijom Suneva zraenja od 75x postiu se temperature radnog medija i do 400 oC. Ukupna efikasnost ovisi o specifinoj izvedbi, ali se kree oko 12%. Npr: od 354 MWe instalacija u Mojave pustinji u Californiji -izvedba s solarnim tornjem Tehnologija sa centralnim tornjem je neto slabije razvijena. Ovdje se postiu koncentracije sunevih zraka do 800x i temperature u tornju do560 oC (istopljena duina sol, organske kapljevine ili zrak). Optimalna snaga se procjenjuje u rasponu od 100 do 100 MWe.
5.2. Solarne TE s parabolinim tanjurom princip rada, koncentracija, stupanj djelovanja 5

Najmanje razvijena od tri opisane STE je izvedba sa parabolinim tanjurima. Ove STE najmanje izgledaju kao uobiajene termoelektrane jer jedna jedinica ima snagu od 10 do 25 kWe. -Kompletan toplinski stroj i generator se nalaze smjeteni u fokusu tanjura promjera oko 10 m. _ Uobiajena izvedba je sa Stirlingovim toplinskim strojem (postoje izvedbe sa mikroturbinama i Braytonovim krunim procesom). Stirlingov motor ima prednost zbog efikasnosti (i preko 40%), ali problem predstavlja pouzdanost. Ukupna efikasnost koja se postie iznosi 22% to je dosta bolje od ostalih izvedbi STE. Suneva svjetlost se koncentrira vie od 3000x to predstavlja izazov kod realizacije (skupo). _ STE sa parabolinim tanjurom karakterizira velika gustoa snage (oko 55 kW/l). Medij u toplinskom stroju postie temperature od preko 750 oC. _ Znaajna razlika STE sa parabolinim tanjurom u odnosu na ostale izvedbe u jedininoj snazi odreuje i potencijal za primjenu kao distribuirani izvor el. en. za izdvojene lokacije i sl. _ Trenutno u svijetu postoji vie MWe ukupno instaliranih jedinica u svrhe razvoja i probnog rada. Postoje planovi za stotine MWe instalacija -Samo 10 30 % izravnog sunevog zraenja sa pretvara u el. energiju 5.3. Fotonaponska pretvorba i elije - poluvodika svojstva, osnovna struktura i teorijski stupanj djelovanja
_ Fotonaponska pretvorba je izravna pretvorba sunevoga svjetla u elektrinu struju.

_ Sunevo svjetlo se sastoji od fotona (dijelova solarne energije koji sadravaju razliite koliine energije koje odgovaraju razliitim duljinama valova solarnoga spektra. _ Kada fotoni pogode FN eliju, oni se mogu reflektirati od nje, proi direktno kroz nju ili biti apsorbirani (upijeni). _ Samo apsorbirani fotoni daju energiju za oslobaanje elektrona i proizvodnju elektrine struje (fotonaponski efekt). -Na spoju ova dva tipa poluvodia rekombinacijom elektrona i upljina nastaje neutralno podruje sa elektrinim poljem. Da bi foton u sudaru prebacio elektron kroz to polje treba dobiti najmanje energiju jednaku tom polju. _ To praktino znai da svi fotoni koji imaju energiju manju od potrebne ne mogu ostvariti fotoefekt, a svi elektroni koji imaju veu energiju od potrebne ostvaruju izbacivanje samo jednog elektrona. _ Razliiti materijali imaju odreeni iznos energije praga ili zabranjenog pojasa. Napon na fotonaponskoj eliji odreen je naponom praga (npr. kristalini Si 1,1 eV, Galij Arsenid 1,4 eV i amorfni Silicij 1,7 eV). _ Dva osnovna tipa ureaja: a) fotonaponska (solarna, suneva) elija pasivan fotokemijski pretvara jer je za gibanje osloboenih elektrona potreban vanjski izvor energije (elektrina energija ovisi o intenzitetu Sunevogzraenja). Fotonaponska elija je poluvodiki element koji se obino pravi od silikonske legure, tj. legure Silicija (ili drugog poluvodia). b) fotolanak ili fotoelement konstrukcija: zaporni sloj izmeu poluvodike elektrode malog izlaznog rada (selen, germanij, silicij) i metalne podloge Fotoelement: na metalnoj elektrodi skupljaju se elektroni negativni naboj, a na poluvodikoj elektrodi pozitivni naboji pa nastaje razlika potencijala. U uporabi: bakar-oksid na bakru, selen na eljezu i silicij na eljezu. Stupanj djelovanja fotoelementa je vrlo nizak (11-14%). _ Kada poluvodi apsorbira dovoljno sunevog svjetla (energije),
6

elektroni se istiskuju iz atoma materijala. _ Specijalna obrada povrine mat.: prednja povrina elije prijemljiva za slobodne elektrone, elektroni se prirodno sele na povrinu. _ Elektroni naputaju njihovu poziciju, oblikuju se upljine. _ Elektrona (neg. naboji) putuju prema prednjoj povrini elije: neravnotea naboja izmeu elijine prednje i stranje povrine - naponski potencijal. _ Poput baterije povrine se spoje izvana i potee struja. 5.4. Fotonaponske elije - tehnoloki pravci, modul i niz, prednosti FN pretvorbe Tehnoloki pravci 1. Monokristalni (i polikristalni) Silicij Povrina ovisi o povrini presjeka monokristala od kojeg se proizvode i iznosi 5 do 10 cm, debljina im je od 0.2 do 0.3 mm. Elektromotorna im je sila 0.55 do 0.70 V. Pretvara 1000 W/m2 sunevog zraenja u 140 W (monokristalni), tj, 130 W (polikristalni) elektrine energije s povrinom elija od 1 m2. Za proizvodnju monokristalnih Si elija potreban je apsolutno isti poluvodiki materijal. Monokristalni tapii se izvade iz rastaljenog silicija i reu na tanke ploice. Takav nain izrade omoguuje relativno visoki stupanj iskoristivosti: teorijska efikasnost 16 do 25 %. Stvarna efikasnost 10 do 13.5 %. Visoka proizvodna cijena (kompliciran tehnoloki postupak) solarnih elija od monokristalnog silicija jedina je njihova mana. Tehnologija je te proizvodnje meutim znatno napredovala, pa je i proizvodna cijena uvelike sniena. Poseban problem predstavlja vijek trajanja solarnih elija koje su izloene atmosferskim utjecajima (kia, snijeg, tua). 2. Tanki filmovi Ukoliko se tanki film silicija stavi na staklo ili neku drugu podlogu to se naziva amorfna ili tankoslojna elija (npr. amorfni Silicij, CIS, CTS spojevi). Debljina sloja iznosi manje od 1 m, stoga su trokovi proizvodnje manji u skladu sa niskom cijenom materijala. Prihvatljivija cijena, ali i nii stupanj djelovanja. Pretvara 1000 W/m2 sunevog zraenja u 50 W elektrine energije s povrinom elija od 1 m2. 3. Galij- arsenid (i Kadmij-Telurid) elije od galij-arsenida prave se u obliku tankog filma od jedne (GaAs ) ili dviju komponenata ( GaAs + Cu2S ). Takva bi elija prema teorijskim predvianjima trebala biti vrlo efikasna. Njezina elektronika svojstva ukazuju na teorijsku efikasnost od 25 do 40 %. Ostvarena efikasnost iznosi 11 do 13 %. Problem:visoka cijena. 4. Novi koncepti nia cijena/vea efikasnost Dye (obojane) i organske elije nia cijena, mala efikasnost. Istraivanja, npr. vrui elektroni, nanostrukture, kvantni izvori, dvosmjerne pretvorbe i sl. s ciljem poveanja efikasnosti na 30 do 60 %. Fotonaponski sustav (elija, modul, niz, sustav) _ Fotonaponska elija je temeljni gradivni blok fotonaponskog sustava. Individualne elije variraju od oko 1 - 10 cm (0.5 - 4). _ Jedna elija proizvodi samo 1 ili 2 W, uz napon od oko 0,6 V, to je premalo za veinu primjena: elektrino se povezuju u modul (serijsko-paralelni spoj elija) zatien od atmosferskih utjecaja. _ Moduli se mogu dalje povezati da bi oblikovali niz (serijsko-paralelni spoj modula), sastavljeno od jednog do nekoliko tisua modula (ovisi o potrebnoj izlaznoj snazi) _ FN sustav: cjelokupno proizvodno postrojenje
7

_ Glavne zapreke (razlozi protiv) ire uporabe su dakle nizak stupanj djelovanja (maksimalno teorijski 0.33, a i manje) i vrlo mali izlazni napon (do 0.7 V). 5.5. Nadomjesna shema FN elije (struja, struja KS i napon PH)
Nadomjesna shema FN elije

Izlazna struja I je jednaka struji koju proizvodi suneva svjetlost IL, umanjenoj za zanemarivu struju diode Id i paralelnu struju (anta) ISH (rasipanje prema zemlji) I=IL-Id-ISH Serijski otpor elije Rs je omski otpor na koji nailazi struja kroz eliju te kroz povrinu elije prema omskim kontaktima do spoja s prikljukom na vanjski krug (otpor materijala, kontakata i slino). Umnoak serijskog otpora i povrine elije reda je veliine 0.0025 m2 za tipine FN elije. Paralelni otpor elije (anta) RSH uzrokovan je okolnim defektima u PN-spoju. U idealnoj fotonaponskoj eliji RS=0 (nema serijskog gubitka), i RSH= (nema rasipanja prema zemlji). U obinoj visoko kvalitetnoj silicijevoj eliji veliine jednog kvadratnog ina RS = 0.05 do 0.10 W i RSH = 200 do 300 W (proporcionalan naponu). Posljednji dio izraza (V/RSH) predstavlja struju rasipanja u zemlju, koja je u standardnoj eliji znatno manja u odnosu na struje IL i ID, pa se moe zanemariti. Zasienost struje diode moe se stoga eksperimentalno odrediti primjenjujui napon VPH u mraku (IL= 0) i mjerei struju koja odlazi u elije. Ova struja esto se naziva "struja mraka" ili obrnuta zasienost struje diode.

Strujno-naponska karakteristika FN elija pod osvjetljenjem i u mraku;

Dva najvanija parametra koji se nairoko koriste za opisivanje strujnonaponske karatkteristike i elektrine uinkovitosti rada elija su: 1. Napon praznog hoda VPH 2. Struja kratkog spoja IKS Struja kratkog spoja se mjeri kratkim spajanjem izlaza terminala i mjerei tok terminala pod punim osvjetljenjem. Ignorirajui male struje kroz diodu i struje rasipanja prema zemlji zbog nepostojanja napona uslijed kratkog spoja, struja kratkog spoja pod ovim uvjetom je foto-struja (proizvedena iz suneve svjetlosti), tj. IKS =IL. Maksimalni foto-napon se proizvodi u praznom hodu strujnog kruga fotonaponske elije. Opet, ignorirajui struju rasipanja prema zemlji, uz uvrtenje I = 0 napon praznog hoda rauna se kao:

Konstanta KT/Q je apsolutna temperatura izraena u voltima (300 K=0.026 Volta). U praktinim fotoelijama napon praznog hoda iznosi vie puta KT/Q vrijednost. 5.6. Strujno-naponska karakteristika izgled, utjecaj otpora, jakosti suevog zraenja, temperature elije

Strujno-naponska karakteristika FN elija pod osvjetljenjem

U lijevom priguenom podruju elija radi kao konstantan izvor struje, stvarajui napon koji je usklaen sa otporom optereenja. U desnom priguenom podruju, struja brzo pada sa malim porastom u naponu. U tom podruju elija radi kao konstantan izvor napona sa unutarnjim otporom. Negdje izmeu priguenih podruja, krivulja ima pregibnu toku. Utjecaj otpora na strujno-naponsku karakteristiku FN elije
9

Izgled i-v karakteristike FN elije odreuju unutarnji otpori, ovisno o vrsti FN elije, a osobito i male promjene serijskog otpora.

Utjecaj serijskog otpora na i-v karakteristiku elije

Utjecaj jakosti sunevog zraenja na i-v karakteristiku FN elije Struja kratkog spoja po jedinici povrine (gustoa) JKS priblino je jednaka gustoi struje sunevog zraenja koja je proporcionalna jakosti sunevog zraenja E [W/m2]. Napon praznog hoda (otvorenog kruga):

10

Strujno naponska karakteristika FN elije u ovisnosti o jakosti sunevog zraenja

Utjecaj temperature na strujno-naponsku karakteristiku FN elije Kod instalacije FN modula treba paziti na to da stupanj djelovanja FN elije pada sa porastom temperature (skoro 0,5% za +1 oC), a utjee se i na izgled i-v karakteristike. Naime, ak i pod uvjetom konstantne jakosti sunevog zraenja, IL/ID je funkcija koja snano ovisi o temperaturi elije, i solarne elije obino pokazuju negativni koeficijent promjene napona praznog hoda (otvorenog kruga) o temperaturi

Strujno naponska karakteristika FN elije u ovisnosti o radnoj temperaturi

5.7. Snaga FN elije i uinkovitost maksimalna snaga na troilu postie se samo u jednoj toki (pregiba)! Moderne instalacije ukljuuju ureaje za praenje toke maks. snage ovisno o promjeni optereenja i promjeni snage Suneva zraenja
Karakteristika snage FN elije

11

Uinkovitost FN elija Izgled i-v karakteristike FN elije odreuju unutarnji otpori, ovisno o vrsti FN elije, kao i vanjski utjecaji (jakost zraenja, temperatura), o emu pak izravno ovisi uinkovitost, kao omjer maksimalne snage Pm i snage Sunevog zraenja E na povrinu (S) FN elije:

Pri tome je F faktor punjenja:

To je omjer povrine pravokutnika sa stranicama Um i Im i pravokutnika sa stranicama VPH i IKS. On pokazuje koliko se stvarna elija pribliuje idealnoj, odnosno koliki je utjecaj serijskog otpora elije. Obino je 0.7 < F < 0.9. Uinkovitost razliitih tipova FN elija Obino se u tvorniki podacima FN modula dostavljaju podaci o naponu praznog hoda (otvorenog kruga), struji kratkog spoja, maksimalnoj snazi (struji i naponu), faktoru (is)punjenja F, stupnju djelovanja... Ovo su tipini podaci, ali se razlikuju donekle kod proizvoaa:

5.8. Fotonaponski sustavi osnovni dijelovi, vrste, naelna shema samostojeeg sustava Fotonaponski sustavi predstavljaju integriran skup fotonaponskih modula i ostalih komponenata, projektiran tako da primarnu Sunevu energiju izravno pretvara u konanu elektrinu energiju kojom se osigurava rad odreenog broja istosmjernih i/ili izmjeninih troila, samostalno ili zajedno s priuvnim izvorom.
12

Ureaj (fotonaponski niz) sam po sebi ne tvori fotonaponski sustav. Moramo takoer imati: - strukturu za postavljanje (i pogled ka suncu) - traga maksimalne snage i ureaji za regulaciju - komponente koje prihvaaju istosmjernu struju proizvedenu od ureaja(baterije, punja...) - ako potroa zahtijeva izmjeninu struju, u sustavu je potreban i pretvara (izmjenjiva) da bi pretvorio istosmjernu struju u izmjeninu. Ovisno o nainu rada fotonaponski sustavi se mogu dijeliti na: 1. Samostojei fotonaponski sustavi (eng. off grid, stand alone) 2. Mreni fotonaponski sustavi (eng. on grid, grid connected) 3. Hibridni fotonaponski sustavi U FN sustavu spojenom na mreu, punjai i baterije nisu potrebni, jer se sva izlazna snaga predaje u mreu. Baterija je potrebna eventualno za male kritine terete, kao to su poetne kontrole i raunala. Istosmjerna struja se prvo pretvara u izmjeninu putem pretvaraa, signal se filtrira i onda se samo filtrirana struja puta u mreu.
Fotonaponski sustav naelna shema samostojeeg sustava

Traga najvie snage prepoznaje trenutane naponske i strujne izlaze ureaja i stalno prilagoava toku rada da bi poveao vrnu snagu pod danim uvjetima. Izlaz ureaja vodi do pretvaraa (invertera) koji pretvara istosmjernu struju u izmjeninu struju. Izlaz ureaja moe se koristiti i za punjenje baterije. Punja baterije je obino istosmjerni-istosmjerni pretvara. Ako je izlazna snaga i dalje na raspolaganju nakon potpunog punjenja baterije, potiskuje se u vrstu grijaa, koji mogu biti grijai prostora ili soba u samostalnom sustavu. Kada sunce nije na raspolaganju, baterija se prazni u inverter da bi napajala optereenja. Dioda baterije (Db) za pranjenje baterije kada je punja otvoren nakon potpunog punjenja ili zbog drugih razloga. Dioda ureaja (Da) izolira ureaj od baterije, dakle spreava ureaj od koritenja baterije tijekom noi. Modul nadzora sakuplja signale sistema, kao to su struje i napon ureaja i baterije, prati stanje pri punjenju baterije zapisujui punjenje/pranjenje amper-sata i kontrolira punja, pretvara pranjenja, te ukljuuje i gasi punjae po potrebi. Modul upravljanja je sredinji upravlja za itavi sistem.

13

8. REGULATIVA I IZRADA PROJEKATA OIE U HRVATSKOJ 8.1 Novi hrvatski propisi o obnovljivim izvorima energije i kogeneraciji popis i kratko obrazloenje dokumenata. Znaajne izmjene i dopune propisa u 2012.: -06. lipnja 2012. godine dolo je do usvajanja novog Tarifnog sustava za proizvodnju elektrine energije iz OIE i kogeneracije (NN 63/12) kojim se uz korekciju poticajnih cijena (najvea izmjena vezana uz smanjenje poticajne cijene za sve sunane elektrane (FN sustave), a osobito one koje nisu integrirane u graevine. -19. srpnja 2012. doneseni su (NN 88/12): 1. Novi Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije u kojem se uz tehniki znaajno preciznije definiranje energetskih pojmova uvodi i pojam jednostavnih graevina kojima se znaajno pojednostavljuje procedura osobito za male sunane elektrane. 2. Novi Pravilnik o koritenju OIE i kogeneracije usklaen s novim Tarifnim sustavom 31. listopada 2012. usvojene Izmjene i dopune tarifnog sustava (NN 121/12) kojima se preciziraju odredbe vezane uz kvote za sunane elektrane (15 MW integrirane, 10 MW neintegrirane), doprinos lokalnoj zajednici radi ostvarivanja dodatnih poticaja i dr. Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije, iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ija se proizvodnja potie (NN 37/07) -Minimalni udio OIE i kogeneracije koji su energetski subjekti za opskrbu (tarifnih i povlatenih kupaca) obvezni preuzeti odreuje Vlada. - Proizvodnja elektrine energije iz OIE-a i kogeneracije za Hrvatsku je ekonomski opravdana s gledita izbjegnutih trokova lokalnih teta u okoliu. -U strukturi ukupne potronje elektrine energije do 2010. godine nekonvencionalni obnovljivi izvori trebaju iznositi 1139 GWh ili oko 5,8% (usklaivanje s EU direktivom), a svi obnovljivi izvori energije (ukljuujui i HE snage vee od 10 MW) trebaju iznositi 6750 GWh ili oko 34,4 % Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 88/12) Ovaj Pravilnik donosi: 1. Klasifikaciju obnovljivih izvora energije i kogeneracije koji se koriste za proizvodnju energije (koja se koristi u Tarifnom sustavu), 2. Propisuje uvjete i mogunosti za koritenje, planiranje, projektiranje i izgradnju postrojenja za njihovo iskoritavanje te 3. Ureuje nain upisa u registar projekata OIEKPP (obnovljih izvora energije, kogeneracije i povlatenih proizvoaa) koji se vodi u suradnji MINGO-a, Hrvatske energetske regulatorne agencije i Hrvatskog operatora trita energije. -Kada se radi o vjetroelektranama, uvedeno je rezervirano pravo njihovog graenja u sluaju da se istrano podruje pokae interesantnim, no prethodno odobrenje i odobrenje za izgradnju daje MINGO. - Kod hidroelektrana i geotermalnih zahtjevaju se u ugovori o koncesiji na koritenje vodne snage
14

odnosno eksploataciju mineralnih sirovina Podnositelj zahtjeva za izdavanje energetskog odobrenja podnosi zahtjev na obrascu zahtjeva za izdavanje energetskog odobrenja koji je Prilog ovoga Pravilnika te mora priloiti: 1. Izvadak iz sudskog/obrtnog/drugog registra, odnosno za fiziku osobu potvrdu o prebivalitu u Republici Hrvatskoj, 2. Potvrdu porezne uprave o plaanju svih dospjelih obveza 3. Javnobiljeniki ovjerenu izjavu o nekanjavanju 4. Analizu opravdanosti izgradnje postrojenja i prikljuka na elektroenerg. mreu s tehnoekonomskim podacima i podacima prostornog ureenja na temelju podataka prostornog ureenja i tehno-ekonom. podataka ODS ili OPS 5. Prethodnu elektroenergetsku suglasnost izdanu od nadlenog ODS ili OPS 6. Lokacijsku dozvolu ili drugi odg. akt sukladno propisima koji ureuju gradnju. 7. Grafiki prilog na topografskoj karti u mjerilu 1:25.000 u kojem je podnositelj zahtjeva utvrdio minimalan potreban neprekinuti prostor razvoja projekta odnosno poziciju na kojoj se planira izgraditi postrojenje u geodetskim tokama (Gauss Krgerova projekcija) 8. Upravnu pristojbu u propisanom iznosu. Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (NN 88/12) - Propisuje vrste postrojenja s obzirom na primjenu tehnologije OIE, odnosno kogeneracije, tehnoekonomske specifinosti primjene te gospodarsku opravdanost, a takoer osigurava realne odnose i zdrave konkurentske sile na tritu te poticanje razvoja hrvatskog trita elektrine energije. - Kao kriteriji pri tome slue struna procjena uvjeta na tritu, razvoj tehnologija i situacija u Hrvatskoj te usklaenost s relevantnim direktivama EU-a. -S obzirom na to, promatraju se dvije osnovne skupine: 1. Instalirane elektrine snage manje od 1 MW prikljuena na distribucijsku elektroenergetsku mreu 2. Instalirane elektrine snage vee od 1 MW prikljuena na prijenosnu ili distribucijsku elektroenergetsku mreu. Status povlatenog proizvoaa za pojedino postrojenje stjee se na temelju rjeenja o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa koje donosi HERA (Hrvatska Energetska Regulatorna Agencija) na zahtjev nositelja projekta. - Iznimno, u sluaju proizvodnje elektrine energije iz jednostavnih graevina odreenih propisima o prostornom ureenju i gradnji, status povlatenog proizvoaa za pojedino postrojenje stjee se na temelju elektroenergetske suglasnosti koju izdaje ODS. Povlateni proizvoa mora kontinuirano odravati tehniko-tehnoloke znaajke i uvjete koritenja postrojenja za koje je stekao status PP. OPS i ODS nakon izgradnje postrojenja izdaju odgovarajuu potvrdu nositelju projekta iz koje je vidljivo da je nositelj projekta stekao pravo na trajno prikljuenje postrojenja na elektroenergetsku mreu i od kojeg datuma je stekao to pravo i obvezan je dostaviti je operatoru trita (HROTE). 8.2. Tarfini sustav za proizvodnju elektrine energije iz OIE i kogeneracije obrazloenje i naelna podjela tarifa po snazi i vrstama elektrana.
15

Tarifni sustav za proizvodnju el. energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012) -Cilj Tarifnog sustava za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007 i NN 63/2012), te Uredbe o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije je jasno definirati i konkretizirati mehanizme prikupljanja sredstava i mehanizama poticanja, temeljenih na cjenovno poticajnom pristupu za povlatene proizvoae. -U lanku 4. Tarifnog sustava NN 63/2012 utvrene su visine fiksnih tarifnih stavki (C) i korektivnih koeficijenata, te korigirane tarifne stavke (Ck) za postrojenja prikljuena na prijenosnu ili distribucijsku mreu koja koriste obnovljive izvore energije za proizvodnju el. energije. -Fiksni dio tarifne stavke (poticajna cijena) korigira se za indeks inflacije u prethodnoj kalendarskoj godini koji objavljuje Dravni zavod za statistiku (lanak 14., stavak 6.) Povlateni proizvoa moe ostvariti pravo na promjenjivi dio tarifne stavke temeljen na mjerljivom doprinosu lokalnoj zajednici, doprinosu razvoja gospodarske aktivnosti, zapoljavanju, razvoju javnih servisa i podizanju kvalitete ivota (PMAX) te moe iznositi najvie do 15% fiksnog dijela tarifne stavke (lanak 5.) -Postrojenja koja koriste OIE za proizvodnju elektrine energije instalirane elektrine snage do 1 MW prikljuuju se iskljuivo na distribucijsku mreu, a ona snage vee od 1MW i na prijenosnu mreu. -PPC (prosjena proizvodna cijena elektrine energije) - cijena proizvodnje elektrine energije za tarifne kupce iz kategorije kuanstva s jednotarifnim obraunom elektrinenergije (Tarifni model: plavi)

16

17

18

8.3.Analiza opravdanosti izgradnje postrojenja OIE i prikkljuka metoda sadanje vrijednosti, interna stopa i vrijeme povrata, aktualizirani trokovi proizvodnje elektrine energije. Prema Pravilniku o koritenju obnovljivih izvora energijei kogeneracije (NN 88/12) u lanku 11, stavak 1 stoji da podnositelj zahtjeva za izdavanje energetskog odobrenja podnosi zahtjev na obrascu zahtjeva za izdavanje energetskog odobrenja koji je Prilog ovoga Pravilnika te izmeu ostalog mora priloiti i Analizu opravdanosti izgradnje postrojenja i prikljuka na elektroenergetsku mreu s tehno-ekonomskim podacima i podacima prostornog ureenja dobivenu na temelju podataka prostornog ureenja i tehnoekonomskih podataka ODS ili OPS. -Glavni cilj ekonomskih analiza je proraun ukupnih prihoda i rashoda, koji su izraeni u odgovarajuim novanim jedinicama, za razmatrani problem. Analiza dobiti (cost-benefit): - Razlikom prihoda i rashoda dolazimo do ukupne dobiti analiziranog problema. Dobit predstavlja osnovnu mjeru ekonominosti, ukoliko je dobit pozitivna, poslovanje je ekonomino jer se javlja viak prihoda. U suprotnom ukoliko su rashodi vei od prihoda, pojavljuje se negativna bilanca koji ukazuje da poslovanje nije ekonomski isplativo.
19

- Ukoliko postoji vie alternativnih rjeenja jednog problema potrebno je proraunati dobit za svako od njih. Najbolje je rjeenje ono kod kojeg je dobit najvea, tako da osnovnu mjeru ekonominosti predstavlja maksimum dobiti. Prihod (P) je umnoak prodajne cijene i prodane koliine roba ili usluga: P(x)=C(x)*x Dobit (D) odnosno profit je razlika prihoda (P) i trokova (rashoda) (T): D(x)=P(x)-T(x) (to je bruto dobit, kada se odbije porez dobije se neto dobit) Pojedini novani tokovi imaju razliitu vrijednost u ovisnosti od toga u kojem se vremenskom toku realiziraju, ta osobina naziva se vremenska vrijednost novca, i ona je osnovni razlog zbog kojeg se novani tokovi ostvareni u razliitim vremenskim trenucima ne mogu jednostavno algebarski zbrojiti. -Stoga je neophodno izvriti njihovo svoenje na jedan zajedniki vremenski trenutak. Takvo svoenje se naziva aktualizacija i ona ukazuje da se umjesto originalnim novanim tokovima, barata njihovim ekvivalentnim vrijednostima. Stoga je neophodno izvriti njihovo svoenje na jedan zajedniki vremenski trenutak. Takvo svoenje se naziva aktualizacija i ona ukazuje da se umjesto originalnim novanim tokovima, barata njihovim ekvivalentnim vrijednostima. Trokovi U okviru svake ekonomske analize EES-a potrebno je poznavati trokove (rashode). Pri tome razlikujemo tri osnovne vrste trokova: 1. Investicijski (trokovi ulaganja u izgradnju potstrojenja, mree..) 2. Eksploatacijski ili pogonski trokovi (trokovi goriva, rada i odravanja) 3. Dekomisijski trokovi (uklanjanje objekta, saniranje prostora)

Metoda ekvivalentne sadanje vrijednosti - Temelj ove metode ini pretvaranje svih novanih tokova koji se javljaju u periodu analize u ekvivalentne sadanje vrijednosti. Pri pretvaranju novanih tokova koristi se godinja kamatna (diskontna) stopa i, koja moe biti razliitog karaktera u ovisnosti od analizirane situacije. -Ukoliko se radi o privatnim poduzeima koje sudjeluju na slobodnom tritu, tada je godinja kamatna stopa jednaka minimalnoj poeljnoj stopi povrata tog poduzea (engl. minimum attractive rate of return - MARR). Ovu stopu svako poduzee odreuje za sebe s osnovnim ciljem da optimizira svoje poslovanje, a obino se procjenjuje na osnovu cijene kapitala (vlastitog ili posuenog) potrebnog za realizaciju investicije. - Za poduzea koje kontrolira drava (kao to je jo uvijek trenutno sluaj s HEP-om), godinja kamatna stopa moe biti propisanaod drave, odnosno moe se usvojiti da je jednaka aktualizacijskoj stopi koja je obino u opsegu 8-10%. Te su stope uvijek manje u odnosu na minimalnu poeljnu stopu povrata privatnih poduzea. Promatra se zbroj sadanje vrijednosti i vrijednosti buduih tokova novca svedenih na ekvivalentnu sadanju vrijednost (SV).
20

Uvijek je tu u svemu cilj postii rezultat koji e maksimalizirati dobit. Metoda interne (i eksterne) stope povrata -Metodom interne stope povrata (engl. IRR-internal rate of return) rauna skamatna/diskontna stopai pri kojoj je ukupna vrijednost diskontiranih novanih tokova jednaka nuli. Dakle, i je diskontna stopa zakoju je sadanja vrijednost jednaka nuli. - Vrijedi ukupni prihodi =ukupni trokovi (svedeno na npr. sadanju vrijednost) Metoda vremena povrata ulaganja (engl. payback period) Vrijeme povrata nediskontiranih vrijednosti: izraunava se potreban broj godina n da se ukupni prihodi izjednae s ukupnim trokovima (nije uraunat efekt vremenske vrijednosti novca) Vrijeme povrata diskontiranih vrijednosti: izraunava se potreban broj godina n da se ukupni prihodi izjednae s ukupnim trokovima uz uraunat efekt vremenske vrijednosti novca: budui tokovi i prihodi se svode na sadanju vrijednost uz zadanu diskontnu stopu i=MARR.

8.4. Projektiranje faze, vrste i razvoj projekata Projektiranje je izrada idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavnje naelne i graevne dozvole, izradba izvedbenog projekta za potrebe gradnje te projekta za uklanjanje graevine. Projekt je pisani rad kojim se odreuju svi potrebni podaci za izvedbu i odravanje. Faze prijektiranja Preliminarni i istrano-pripremni dijelovi podrazumjevaju definiranje svih bitnijih parametara nove aplikacije (strujna opteretivost, veliine pri normalnom i iznimnom pogonu, podijeliti troila prema funkcionalnou i ostalim karakteristikama), stvaranje podloge za projektiranje i razvijanje projekcije budue tehnike realizacije. Projektna faza podrazumjeva detaljniju razradu izbora opreme, posebno kabela i zatite, razmjetaj
21

potroaa unutar instalacije, kao i kljunu fazu u okviru koje se izvode svi potrebni elektriki prorauni. Obrada projektne dokumentacije predstavlja manje-vie rutinski proces elaboriranja projektnog rjeenja, organizaciju tehnike dokumentacije i sortiranje dijelova projekta. Vrste projekta -Idejni projekt - skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnika rjeenja graevine smjetaj u prostoru -Tender - Na temelju obrade tendera projektant vri specifikaciju opreme, te izrauje slijedee dijelove ponude - Ponuda bitna razlika izmeu tendera i ponude je sadraj trokovnika. -Glavni projekt sadri ope dokumente, tehniki opis, tehnike proraune, specifikaciju opreme, nacrte (situacija, jednopolnesheme, dispozicije, pregledni nacrti, blok-sheme,...) elaborate (zatite na radu, zatiteokolia, protupoarne zatite i osiguranja kvalitete) -Dokumentacija za izvoenje (Izvedbeni projekt) sadri strujne sheme, prikljuni plan, kabelsku listu, nacrte kabelskih trasa, pregledne nacrte ormara Upute za montau i rukovanje - U nekim ugovorima (npr. gdje montau izvodi netko drugi ili gdje se uvodi nova oprema i tehnologija) izvoditelj je duan izraditi i predati detaljne upute za montau i upotrebu ugovorenog elektrinog postrojenja Dokumentacija izvedenog stanja - Dokumentacija glavnog projekta i dokumentacija za izvoenje, s unesenim korekcijama izvrenim u tijeku proizvodnje i izgradnje. Dokumentacija izvedenog stanja se u skladu s ugovorom isporuuje Investitoru u prikladno formatu (paprnatom obliku i/ili digitalnom obliku npr. CD); Dokumentacija izvedenog stanja se pohranjuje i kod Izvoaa

22

Razvoj prijekta (toga ima puno i nije bas objasnjeno sta je to..) ( iz primjera bioplinske elektrane) 3. Idejni projekt 4. Analiza opravdanosti izgradnje 5. Konano odobrenje za izgradnju postrojenja 6. Energetsko odobrenje 7. Glavni projekt 10. Izvedbeni projekt 11. Gradnja i montaa opreme 13. Ugovor o koritenju EE mree 14. Podnoenje zahtjeva za pokusni rad 15. Pokusni rad 16. Izvjee o preovedenom pokusnom radu 18. Tehniki pregled 19. Izrada zapisnika ostjecanju statusa povlatenog proizvoaa otehnikom pregledu 21. Dozvola za obavljanje energetske djelatnosti 22. Rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa

23

8.5. EUEM: Utjecaj distribuiranih generatora na porast napona u ustaljenom stanju i automatsku regulaciju napona. Elaborat utjecaja elektrane na mreu (EUEM) Distribuirana proizvodnja mijenja tokove snaga u distribucijskoj mrei i mijenja tradicionalni jednosmjerni tok snaga od VN do NN razina EES. U nekim okolnostima distribuirani generatori mogu biti smjeteni u distribucijske mree bez problema, ali povremeno mogu uzrokovati niz problema. 1.Utjecaj distribuiranih generatora na porast napona u ustaljenom Spajanje distribuiranih generatora obino ima efekt podizanja napona na mjestu prikljuka, to moe dovesti do prenapona kod drugih oblinjih potroaa. Potreba za ogranienjem porasta napona ee odreuje veliinu generatora koji moe biti spojen na odreenu lokaciju nego termiko naprezanje voda. Doputeni porast napona ovisi o tome kako mrea trenutno radi, odnosno koliko je blizu trenutni napon maksimalno doputenom. Naponski porast se esto uzima u obzir kod VE, koje su obino u ruralnim podrujima, i povezane dugim vodovima relativno velikih impedancija.Porast napona u praksi se rauna analizom tokova snaga u raunalnim programima, a esto predstavlja ogranienja vea od tokova snaga odnosno iskoritavanja termikih mogunosti vodova. -U nekim situacijama izrauni (ili modeliranje tokova optereenje) pokazuju da e naponi premaiti prihvatljive granice samo nekolikosati u godini (obino pri minimalnim optereenjima). Tada moe biti financijski uinkovito prisiliti generatore na smanjenje proizvodnje tijekom tih sati izgubljeni prihod moe biti puno manji u usporedbi s trokovima instaliranja jaih vodova. Povlatenom proizvoau e u pravilu biti naplaeno troenje sve jalove snage koju koristi osim u mreama NN gdje sejalova snaga obino ne mjeri. Dakle poetni cilj projekta je da radi s faktorom
24

snage priblino jednakim nazivnom.

2. Utjecaj distribuiranih generatora na porast napona u ustaljenom -U praksi situacija s naponskim prilikama je sloenija jer postoji mehanizam automatske kontrole napona u distribucijskim mreama, najee su to automatske regulacijske preklopke pod optereenjem (LTC), za prilagoavanje omjera broja namota na transformatoru a time i prijenosnog omjera, montirane u veinu transformatora u sustavu, osim krajnjih distributivnih transformatora (10/0.4 kV). -Time se osigurava da je napon na sekundaru transformatora blizu nazivne vrijednosti. Ovako se kompenziraju promjene na strani vieg napona i strujno ovisni naponski propadi unutar samog transformatora. - Automatska regulacijska preklopka utjee na analize porasta napona V u ustaljenom stanju predstavljene u prethodnom odjeljku (optimalni tokovi snaga). -Ureaji za automatsku kontrolu napona ne mogu na jednostavan nain odravati napon konstantnim,a generatori na OIE utjeu promjenom faktora snage uzrokovane distribuiranom proizvodnjom, to je problem koji se moe izbjei ukoliko su distribuirani generatori tipa koji moe (i mora!?) proizvoditi i kontrolirati jalovu snagu. -Veliki generatori konvencionalnih EES imaju svoje individualne ureaje za automatsku regulaciju napona (engl. Automatic voltage regulation, AVR) koji odravaju napon na sabirnicama generatora gotovo konstantnim. - Generatori malih elektrana na OIE su znatno manjih vrijednosti openito prije spojeni na distribucijsku nego na prijenosnu mreu.Zbog ovih razloga, sheme kontrole konvencionalnih generatora ne smatraju se prikladnim za male generatore elektrana na OIE. 8.6. EUEM: Utjecaj distribuiranih generatora na tokove snaga (strujna optereenja/termika ogranienja) i gubitke Utjecaj DG na tokove snaga (strujna optereenja/termika ogranienja) Snaga koja se injektira iz distributivnih generatora promijeniti e tokove snage lokalne mree. Tokovi snaga u pojedinim komponentama mogu biti poveani, smanjeni ili promijeniti smjer. Analiza tokova snaga upotrebljava se za sve proraune. Tokovi snaga (aktivni i reaktivni) zapravo su tokovi struje (strujna optereenja) to uzrokuje zagrijavanje u vodovima, kabelima i transformatorima s termikim granicama (maksimalnim strujnim optereenjem). Ove termike granice mogu predstavljati gornju granicu veliine generatora na OIE koji se moe ugraditi iako puno rjee u odnosu no ogranienja vezana uz napon. Naime vodovi i kabeli obino se rade daleko ispod njihovih termikih granica, posebno u mreama nieg napona (do 20 kV). Dva su razloga za to: - da bi odrali napon potroaa u granicama, propadi napona u vodiima moraju biti ogranieni, to esto zahtijeva uporabu vodia veih od onih koje zahtijeva termika granica. - gubici energije su znatno manji u veim vodiima te analiza troka gubitaka u ivotnom vijeku u odnosu na investiciju obino pogoduje predimenzioniranju.
25

Na viim naponskim razinama, tj. 35 i 110 kV, kontrola napona je manje zahtjevna i termike granice vodova i kabela mogu biti ograniavajui faktor. Dodatno, u proraunima tokova snaga treba voditi rauna o potronji za koju pretpostavljamo da se podudara s proizvodnjom. U idealnom sluaju ovo treba predstavljati najgori sluaj te se ne mora dogoditi kada oekujemo da je maksimalni doprinos iz OIE izjednaen sa najveom potranjom. Drugo, nadzemni vodovi su obino hlaeni vjetrom, to poveava njihov kapacitet tijekom razdoblja jaeg vjetar pa vodovi instalirani za prijenos energije iz VE mogu biti relativno manji u odnosu na konvenc. projektantske naputke Kod transformatora je odreivanje termikih granica sloenije. Snaga transformatora je obino dana u kVA ili MVA, ali mogu biti dane tri razliite vrijednosti, koje odgovaraju prirodnom (konvektivnom) hlaenju, ventilatorskom hlaenju i hlaenju pomou uljne pumpe. Nadalje, transformatori imaju duge vremenske toplinske konstante i mogu biti u kraim periodima preoptereeni bez pregrijavanja ili znaajnih oteenja. Prorauni tetnog uinka takvih prijelaznih temperatura mogu biti vrlo teki. Transformatori su openito odabrani da odgovaraju maksimalnoj potranji i obino rade poprilino termiki optereeni (unutar granica doputenog), dijelom zato to su gubici praznog hoda znaajni i tako je uinkovitost slabo optereenog ransformator loa. Stoga, u podrujima s vrlo visokom penetracijom distribuiranih generatora, termika granica transformatora moe ograniiti daljnju instalaciju, do ega dolazi samo kad snaga distribuiranih generatora spojenih na odreeni transformator premauje maksimalno optereenje u tom podruju pojavljuju se tzv. uzlaznih tokovi snaga prema mrei vieg napona. Veina transformatora se moe prilagoditi uzlaznom toku snage. Meutim, postoji nekoliko (ne mnogo) regulatorskih preklopki koje imaju vrlo ogranienu sposobnost za promjenu smjera snage. Nadalje, neki automatski regulatori napona (upravljaki releji), povezani s regulatorskom preklopkom, mogu biti pogoeni uzlaznim tokom snage. Takve visoke penetracije DG na OIE nisu uobiajene, iako ima primjera gdje je vie vjetroparkova spojeno na jednu trafostanicu. Tokovi snage kroz ovakvu trafostanicu su esto uzlazni i povremeno se proizvodnja mora ograniiti kada uzlazni tok snage dosegne termiku granicu transformatora. Utjecaj DG na gubitke u mrei Naelno, to je decentralizirana (distribuirana) proizvodnja blie optereenju, trebali bi se smanjiti gubici mree. Naalost, to nije uvijek istinito i ovisi o mnogo faktora, a najvie o lokaciji DG i promjeni tokova snaga (struja) kroz mreu. Visokonaponske prijenosne mree su obino vrlo uinkovite, zbog toga smanjujui TS u prijenosnim mreama, gubitke ne smanjujemo previe. U distribucijskim mreama, gubici su proporcionalno daleko vei i tako da bi gubitke znaajno smanjili, distribuirana proizvodnja mora biti smjeten u neposrednoj blizini odgovarajuih optereenja. Uz to, raspoloivost proizvodnje iz DG u vremenu bi trebao razumno odgovarati lokalnoj potranji. Sam utjecaj na gubitke rauna se pomou slijedeih izraza:

26

8.7. EUEM: Utjecaj distribuiranih generatora na struje kratkog spoja

Postoje razliiti pogledi na nedostatke DG. Distribucijska poduzea za uglavnom su zabrinuta za kvalitetuelektrine energije. Takoer postoje suprotni pogledi i na temu povezivanja(interkonekcije) DG na distribucijski sustav. - uspostava standarda i normi za povezivanje veliki napori irasprave Postoje dva suprotna pogleda i na temu povezivanja(interkonekcije) DG na distribucijski sustav: Pogled krajnjih korisnika i vlasnika DG-a - DG mala u usporedbi s mreom - mrea je prevelika da bi mali generator mogao imati lo utjecaj - vide distributere kao one koji opstruiraju DG i nisu navikli na konkurenciju - vide mreu kao lou: loa pouzdanost, isporuuje prljavu elektrinu energiju Pogled (konzervativnih) inenjera u distribuciji: - DG je puno vea njene stvarne veliine - proizvodi prljavu elektrinu energiju - DG se ne izgrauje i ne odrava tako dobro kao oprema distribucijskog poduzea

8.8. EUEM: Utjecaj vjetroelektrana na kvalitetu elektrine energije

- procjenjuje se obzirom na prijelazne promjene napona te harmonikuizoblienost mrenog napona. - ovisno o karakteristikama mree i vjetroelektrane nakon prikljuenja moe doi do naruav anja kvalitete napona kod ostalih korisnika (potroaki tereti) u distribucijskoj mrei. - Promjenjivost brzine vjetra uvelike se preslikava na snagu koju vjetroelektrana injektira u mreu. Brzina i intenzitet tih promjena uvelike utjeu na kvalitetu.

Dinamike promjene napona (emisija flikera). Turbulencije vjetra stvaraju varijacije proizvedene snage, a s time i varijacije iznosa napona u rasponu od 0.01 Hz do 10 Hz. Ove varijacije iznosa napona stvaraju fliker koji je mjera za promjenu jaine svjetla uzrokovanog promjenom napona na rasvjetnom tijelu. Tranzijenti uzrokovani sklapanjem
27

1. utjecaj na napon u stacionarnom stanju za vrijeme spajanja generatora na mreu - visoki iznosi struje prilikom uklopa mogu izazvati naponske propade 2. sklapanje kondenzatora kod asinkronih generatora izravno spojenih na mreu - popraeno strujnim udarima visokih frekvencija i odgovarajuim naponskim tranzijentima koji se ire u mreu Injektiranje struja viih harmonika u mreu Posljedica rada energetskih pretvaraa koje se koriste kod vjetroagregata s promjenjivom brzinom vrtnje. Konano, na temelju prethodno iznesenog, moe se zakljuiti sljedee: Upravljivi energetski poluvodiki elementi se znatno koriste u opremi za spajanje vjetroelektrana na mreu. Takvi sustavi mogu znaajno utjecati na normalno funkcioniranje distribucijske mree uzrokujui izoblienje napona. Sa razvojem distribuirane proizvodnje, kao to su vjetroelektrane, proizvedena elektrina energija nije tako "ista" kako je to uobiajeno kod sustava bez velikog broja takvih izvora. 8.9. EUEM: Utjecaj fotonaponskih elektrana na kvalitetu elektrine energije Najvaniji dio fotonaponskog sustava spojenog na mreu je izmjenjiva koji pretvara istosmjernu snagu iz fotonaponskih modula u izmjeninun snagu. Karakteristika izlaznih signala, napona, frekvencije i kvalitete elektrine energije bi trebala biti u granicama normale u mrei napajanja. Izmjenjiva ima nekoliko funkcija, prva je da kontrolira funkciju fotonaponskog pravca. Kada se sunce ujutro uzdigne, prikljuuje fotonaponski modul na mreu. Kako se tijekom dana mijenja osunanost i temperatura, izmjenjiva podeava struje i napone kako bi se maksimizirao prinos elektrine energije iz fotonaponskih panela. Na kraju dana, izmjenjiva iskljuuje sustav s mree.

28