Prijedlog Zajamenog ivotnog dohotka

PRVI NACRT PRIJEDLOGA - 2013

SADRAJ
Predgovor 3 Uvod 5

to je ZD? 6 Pomak u paradigmi 6 Strukturalne prilagodbe 7 Nacionaliziranje resursa i socijalne dividende 7

Prenamjena vojnih prorauna 8 Porez 8 Minimalni dohodak 9 Odrivo formiranje cijena 9 Automatizacija, transparentnost i digitalizacija novca Prilagoivanje poslovanja odrivosti 10 10 10 11

Marketing: Odnosi s javnou i promidba Ured za normizaciju: jamstvo i provjera kvalitete

The Equal Life Foundation Predstavljanje Zajamenog ivotnog dohotka

ivimo u svijetu u kojem se stanje svakodnevno pogorava. Korupcija, nasilje, ratovi, mjere tednje, dugovi, nedostatak, siromatvo, beskunitvo, ropstvo; to su rijei koje ga odreuju, ako ne svima, zasigurno mnogima i nitko ne moe porei postojanje potrebe za promjenom. Promiljajui na koji nain osmisliti promjenu koja e biti izvediva i postojana, suoavali smo se s brojnim aspektima problema, a ponajprije s onim da smo u ovome trenutku, zbog naeg vlastitog odreenja i prihvaanja postojee hijerarhije, iskljueni iz sredita moi koja vladaju svijetom, uz istodobno shvaanje da je svatko od nas u stanju povratiti vlastitu snagu za usmjeravanje svijeta prema drukijem ishodu, prema drukijoj stvarnosti koja e biti naklonjena svima, a ne samo nekima. Sasvim je razvidno da u ovome trenutku postoji jedan aspekt jednakosti koji svatko od nas moe iznjedriti i s kojeg moemo poeti sanirati dosada napravljenu tetu, a to je jednaka odgovornost mogunost da smjesta ponemo dijeliti teret odluivanja sa svima na planetu, a to je aspekt o kojem nije potrebno raspravljati, za koji se ne treba boriti niti ga zahtijevati, jer ga svatko od nas moe ostvariti i odluiti hoe li djelovati u skladu s time, kao dijelom rjeenja. U svjetlu takvog poimanja i nae zajednike odgovornosti, sastavili smo prijedlog za promjenu. Pritom ne potrebujemo voe, ono to nam treba je kolektivni ugovor kako ne bismo i dalje podravali ovakav svijet, ovoliko patnje, ovoliko nesree, jer to doista nije potrebno. Naime, podravanjem ovakvoga svijeta nitko nije postao ni bolji ni mudriji. To znai da moramo promijeniti sadraj lekcija koje nastojimo pruiti sami sebi i drugima i to tako da istupimo iz nae patnje,

da otpustimo patnju svih nas u zamjenu za drukiji svijet, u kojem se ivot cijeni iznad svega, a novac se vraa na mjesto sluenja, gdje je uvijek i trebao biti, u slubi ivota. Ovo je nacrt prijedloga i ako smo suglasni glede preuzimanja odgovornosti za ovaj svijet, umnoit emo ruke koje su na raspolaganju za ispunjavanje praznina u pisanju novog ustava za ovaj svijet, novoga plana, i uinit emo sve to je u naoj moi kako bismo promijenili tijek stvari. Do sada nikad nije bilo stvarnog plana u kojem bi bio razraen nain za skladno ivljenje na ovom planetu, stoga pozivamo sve s vizijom da nam se pridrue, da se ukljue u pokret za promjenu, koji zapoinje s naom vlastitom odgovornou prema svemu to postoji. A kada svijet i ovjeanstvo prigrlimo poput vlastite obitelji, promijenit emo ga na nain da odraava nae prihvaanje umjesto izolaciju, nau odlunost naspram cilja te nau odgovornost glede vlastodraca zbog neinjenja onoga to vidimo da bi moglo biti i to moe biti bolje za sve, onoga to moe biti uinjeno da ovaj svijet vie nikada ne bude isti. Moemo ostaviti bolji svijet iza nas, a ovo je nacrt naeg prijedloga kako to uiniti. Svijet se moe promijeniti ako se mi promijenimo, svatko od nas ima tu mo da se zauzme za promjenu, kao pravu promjenu.

UVOD
Zajameni ivotni dohodak (ZD) je prijedlog za rjeavanje akutnog i gorueg problema goleme nejednakosti na svijetu. Sadanje gospodarske i politike smjernice, implementirane u svrhu poticanja napretka i dobrobiti za obespravljene na svijetu, do odreene su mjere bile u stanju poticati gospodarski rast, no plodovi tog rasta jo nisu dospjeli do onih kojima su i najpotrebniji. Zajameni ivotni dohodak podupirat e i pomagati one pojedince u drutvu koji su u nepovoljnom poloaju zbog posljedica ove strukturalne neuinkovitosti i nedostatnosti. Zajameni ivotni dohodak svima e omoguiti jednake mogunosti, pri emu funkcionira kao sredstvo kojim e drave biti u stanju korigirati najizravnije negativne uinke kapitalizma, zadravajui istodobno brojne jedinstvene dobre strane sadrane u takvom sustavu. Zajameni ivotni dohodak e na taj nain pomoi odravanju rasta i odrivosti; pri emu su svima osigurana i zajamena temeljna ljudska prava.

TO JE ZD?
Zajameni ivotni dohodak su sredstva u smislu Zajamenog Dohotka za svakog graanina s pravom glasa dohodak koji nudi razumnu razinu financijske sigurnosti kako bi svakome moglo biti osigurano dostojanstveno ivljenje. Za razliku od prijedloga za temeljni dohodak, Zajameni ivotni dohodak se ne dodjeljuje bezuvjetno, nego na temelju provjere potreba. To naelo ilustrira oekivanja koja na nacionalnim razinama imamo od vlasti, a koja su sadrana i u Konvencijama o ljudskim pravima veine zemalja u smislu da je drava ta koja graanima osigurava sredstva u sluajevima kada se nisu u stanju sami skrbiti za sebe.

POMAK U PARADIGMI
Implementacija Zajamenog ivotnog dohotka trai istodobno i implementaciju pomaka u paradigmi. Moramo priznati da se na sadanji sustav i na sadanji pristup upravljanju resursima te jamenje ljudskih prava nisu pokazali uinkovitima. Priznavanje neuinkovitosti naeg sustava prisiljava nas kao drutvo da dublje prouimo na vrijednosni ustroj te da se liimo ideja koje nam vie ne slue. Kada ustrajemo na putovima prolosti jer smo uvijek radili na taj nain, onda ponovno stvaramo iste probleme iz prolosti upravo one probleme koji bismo eljeli izbrisati. Jedini nain da ostvarimo napredak i potaknemo istinsko poboljanje u drutvu jest da stvari ponemo raditi na drukiji nain. A da bismo to bili u stanju, nuna je otvorenost za promjenu, za inovaciju i kreativnost, odnosno za razmiljanje out of the box. Ili, kako bi to rekao Einstein: Probleme ne moemo rijeiti ako razmiljamo na isti nain kao kada smo ih stvarali.

STRUKTURALNE PRILAGODBE
Za financiranje Zajamenog ivotnog dohotka nune su promjene u sadanjoj drutveno-gospodarskoj i politikoj strukturi. Njegovo izravno financiranje od strane drave odreivanjem novca iz sadanjeg prorauna ili posudbom novca, nije odriva opcija. Drava sama po sebi ne bi bila u stanju omoguiti isplatu tolike koliine dohodaka na razini nunoj da bi svi primatelji Zajamenog ivotnog dohotka mogli dostojanstveno ivjeti. Neophodne su prilagodbe i usklaivanja za realiziranje i za stvarno jamenje ivotnog dohotka.

NACIONALIZACIJA RESURSA I SOCIJALNE DIVIDENDE

Jedan od naina za financiranje Zajamenog ivotnog dohotka je nacionalizacija resursa u svakoj zemlji. Kako bi se pospjeilo zajedniko blagostanje, resursi svake zemlje e se preraspodijeliti kroz nacionalizaciju poduzea koja u proizvodnji i proizvodnim procesima rabe nacionalne resurse. Graani e tako doista postati dioniarima u tim poduzeima. Iz gospodarske dobiti koju stvaraju poduzea u zajednikom vlasnitvu bi se mogao djelomice (ili potpuno, po potrebi) financirati Zajameni ivotni dohodak. Osim to takav korak ima oiglednu funkciju financiranja, nacionalizacija resursa i poduzea koja sudjeluju u tome nude priliku, mogunost, da resursima zemlje upravljaju itelji te zemlje te u sutini predstavlja irenje izravne demokracije.

PRENAMJENA VOJNIH IZDATAKA

Drugi vaan i primjenjiv izvor novca za financiranje Zajamenog ivotnog dohotka je prenamjena vojnih budeta. Ako bi se o stvarnim i o propagandnim opravdanjima ratova i moglo raspravljati, to ne vrijedi i za njihove razarajue posljedice. Nije potrebno daljnje objanjavanje ni argumentiranje zato su ratovi nepoeljni i zato bi ih budunost trebala biti liena. Svaka demokratska vlada ima ponajprije obveze prema graanima vlastite zemlje. Izdvajanje golemih suma javnog novca za financiranje vojnih akcija pod izlikom humanosti nema nikakvog smisla kada kod kue neprestano i sve vie rastu problemi poput nezaposlenosti, manjkavih obrazovnih programa ili sustava zdravstvene skrbi. Kako bismo poboljali svijet, moramo poeti od kue.

POREZ
U okviru Zajamenog ivotnog dohotka e izravne ili osobne fiskalne metode biti okonane. Provodit e se samo neizravne metode oporezivanja, izmeu ostalog u obliku PDV-a, poreza na promet i uvoznih carina. Vie nee biti nuno prekomjerno oporezivanje, jer e uloga i zadaci koje e drava trebati provoditi i financirati biti minimalni. Iznos poreza za svaku osobu bit e izravno povezan s vlastitim aktivnostima i sudjelovanjem u odreenom sustavu ili dijelu drutva (primjerice naplata cestarine / pristojbe za vonju). Valja napomenuti da ovdje predloene mogunosti financiranja, njihova posebna kombinacija i uvoenje moraju biti prilagoeni svakoj pojedinanoj zemlji ovisno o specifinoj trenutnoj gospodarskoj situaciji i kulturnom ozraju. Na temelju evaluacije, specifine za svaku zemlju, moe se odrediti u kojim gospodarskim podrujima ima nedoputeno prisvojenog novca, a koji se moe usmjeriti na jamenje tj. osiguravanje Zajamenog ivotnog dohotka.

MINIMALNA PLAA
Vrlo est prigovor protiv Zajamenog ivotnog dohotka jest da e odvraati ljude od traenja posla, to e dovesti do manjka radne snage za funkcije koje se smatraju neprivlanima. Kako bi se to ipak poticalo, naknada za posao bi morala biti najmanje u iznosu minimalne plae, a koja bi bila dvostruko vea od Zajamenog ivotnog dohotka. Svatko tko je u stanju neto raditi imao bi izravan interes u tome. Zajameni ivotni dohodak odnosit e se samo na neije izravne i temeljne potrebe u smislu ovjeka dostojnog krova nad glavom, hrane, zdravstvene skrbi, obrazovanja i pristupa neophodnim javnim slubama (primjerice prijevoz), ali ne i na ivotni stil u smislu ekstra i luksuzno.

ODRIVO FOMIRANJE CIJENA

Da bi poduzea bila u stanju osigurati minimalnu plau u visini dvostrukog Zajamenog ivotnog dohotka, potrebno je iznova odrediti vrijednost plaa. Cijene moraju odraavati unos kapitala i sadravati trokove ljudskog kapitala u okviru procesa proizvodnje robe i usluga. Novo odreivanje cijena stavlja naglasak na vezu izmeu isporuitelja i konzumenata, u kojoj je sadrana obostrana potpora jer se obje strane jednako vrednuju. Cijena robe ili pruene usluge odraava rad uloen u procesu stvaranja i to konzument nadoknauje te na taj nain pridonosi plaanju ivotnih trokova radnika. Radnik je uloio svoje vrijeme i trud za stvaranje konane robe ili usluge koju konzument dobiva. Dakle, funkcija cijena je da su svi oni koji su ukljueni u proces stvaranja robe ili usluge u stanju odravati se, a tek na drugom mjestu cijena moe biti koritena kao sredstvo za konkurenciju.

AUTOMATIZACIJA, TRANSPARENTNOSTI I DIGITALIZACIJA NOVCA

Implementacija gospodarskog sustava na temelju Zajamenog ivotnog dohotka zahtijeva procese u kojima drutvene usluge, izrada i proizvodnja, kao i opa logistika, trebaju biti upotrebljeni na najuinkovitiji i najpraktiniji mogui nain. U tom je smislu neizostavna digitalizacija i automatizacija kako bi se s jedne strane omoguilo glatko funkcioniranje sustava, a s druge strane minimalizirale greke i ljudski imbenik u obliku propusta i namjerne zloporabe. Na raspolaganju je dovoljno tehnolokih mogunosti za stvaranje integrirane, meusobno povezane administrativne mree iji je cilj omoguavanje sigurnosti i blagostanja svakog graanina. Mnoge su zemlje ve uvele elektronike identifikacijske iskaznice, a do povezivanja identifikacijskih iskaznica i bankovnih kartica nije dalek korak. Njihova e povezanost omoguiti pruanje svih relevantnih informacija, procjenu i evaluaciju kako bi svatko kome je nuna financijska sigurnost mogao dobiti Zajameni ivotni dohodak. Automatizacija e pridonijeti i transparentnosti te nadzoru pravila poput onih koja se odnose na temeljni minimalni dohodak, kako bi se zajamilo da nitko ne moe prevariti sustav, bilo na osobnoj, poslovnoj ili dravnoj razini. Rastua automatizacija i posljedina transparentnost podataka i novanih operacija, zajedno s prelaskom s gotovine na digitalan novac rezultirat e manjim mogunostima i manjom spremnou pojedinaca i organiziranih skupina da sudjeluju ilegalnim financijski transakcijama.

PRILAGOIVANJE POSLOVANJA ODRIVOSTI

UINKOVITI MARKETING ZA UINKOVITA TRITA: PROMIDBA I ODNOSI S JAVNOU
U svrhu stimuliranja razvoja stabilnog i uinkovitog gospodarstva potrebne su promjene u nainu poticanja trita i utjecanja na njega, kako bi se omoguilo da ponuda u gospodarstvu doista odraava potranju puanstva.
10

Govorimo o potranji puanstva jer e osnaenjem Zajamenog ivotnog dohotka svi ljudi biti u stanju ciljano uobliiti svoju potranju u gospodarstvu. Ovim jednostavnim pomakom i porastom kupovne moi suoit emo se s novim krivuljama potranje, onima koje uistinu ukazuju na to to je potrebno u drutvu za stvaranje trita sposobnog odgovoriti na potrebe i potranju konzumenata. Mora doi do modifikacija u vezi promidbe i odnosa s javnou, kako bi se doista potovali zahtjevi informiranog konzumenta i donijele racionalne odluke. Odnosi s javnou i promidbena industrija ponajprije su usmjereni na zavoenje konzumenta na razini emocija kako bi ga potakli na kupnju ili mu pobudili elju za odreenim proizvodom ili uslugom, umjesto da mu se obrate na racionalnoj razini. To uzrokuje iracionalno ponaanje konzumenata, to posljedino ometa uinkovito upravljanje resursima, jer se generira i utauje potranja koje ne bi ni bilo da nisu rabljene psiholoke manipulativne metode u odnosima s javnou i u promidbenim kampanjama. Takve su marketinke strategije i kampanje dovele do golemog rasipanja oskudnih sredstava u interesu te u ime dobiti. S obzirom na oiglednu neuinkovitost ovakvog oblika marketinga, projekti u okviru promidbe i odnosa s javnou se moraju usmjeravati na obrazovanje konzumenata i/ili puanstva na injenini nain, rabei informacije koje su relevantne za opisani i/ili reklamirani proizvod ili uslugu. Izbor konzumenta pomie se sa zavoenja na razini emocija prema racionalnom odluivanju, to e dovesti do mehanizma ponude i potranje utemeljenog na stvarnim potrebama i na kvaliteti proizvoda i usluga, a u svrhu potpore odrivosti.

URED ZA NORMIZACIJU: JAMSTVO I KONTROLA KVALITETE

U okviru Zajamenog ivotnog dohotka e osmiljavanje politike i donoenje regulativa u drutvu biti posveeni naelima odrivosti i trajnosti. Samo primjenom ovih naela moemo maksimalizirati na kapacitet kao drutva, omoguujui svima ivotno okruenje najvie kakvoe, takvo okruenje koje e
11

biti potpora i odraz nae sadanjosti i nae budunosti. U praktinom smislu to znai proizvodnju i ponudu robe i usluga kroz dobro definirane postupke za udovoljavanje svim kriterijima koji konzumentu jame kvalitetu i odrivost. Prije nego to se neki proizvod ili usluga stavi na trite, bit e podvrgnuti strogoj procjeni i provjeri od strane Ureda za normizaciju, u svrhu utvrivanja je li osmiljen, razvijen i u potpunosti testiran tako da se moe jamiti visoka kvaliteta materijala i funkcioniranja. im je proizvod odobren i certificiran, redovitim nadzorom i evaluacijom vodit e se skrb o kontinuitetu njegove kakvoe. Koncept odreivanja kvalitete proirit e se u smislu jamenja kvalitete na svim dimenzijama i u svim aspektima proizvodnih procesa, kao i u zadnjoj fazi isporuke proizvoda i njegove uporabe od strane konzumenta. Kakvoa e se vrednovati u odnosu na kvalitetu materijala koji su rabljeni, sigurnost proizvodnog procesa, minimaliziranje tetnih uinaka na okoli, odrivost proizvoda, kao i transparentnost te tonost informacija na naljepnicama i u uputama.

12