ZAJEDNO - projekt edukacije o ovisnostima u osnovnim kolama Meimurske upanije

/izvjetaj projekta/

IZVJETAJ
ZAJEDNO projekt edukacije o ovisnostima u osnovnim kolama Meimurske upanije

AUTONOMNI CENTAR ACT

Izdava: AUTONOMNI CENTAR ACT Grafiko oblikovanje: ACT Printlab d.o.o. Naklada: 300 kom Tisak: Printex, akovec Financijska potpora projektu: Ministarstvo zdravstva i sociljalne skrbi; Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske suradnje; Meimurska upanija Svibanj 2009., akovec

SADRAJ
1. UVOD I METODOLOGIJA /5/ 1.1. Ciljevi projekta /6/ 1.2. Metodologija /8/ 2. OPIS PROJEKTA I PROVEDBA /11/ 3. REZULTATI ISTRAIVANJA /20/ 3.1. Analiza stavova uenika/ica /21/ 4. ZAKLJUAK /51/

1/ UVOD I METODOLOGIJA

1.1. CILJEVI PROJEKTA

Osnovni cilj projekta bio je razviti sustav vrijednosti u naem drutvu, prvenstveno u lokalnoj zajednici, prema kojem su puenje i konzumacija alkohola neprihvatljiva ponaanja. Projekt je bio usmjeren na : - - - razvoju pozitivnih stavova prema nepuenju i nekonzumiranju alkohola, osobito kod djece i mladih; razvoj uvjeta za nepuako i alkohol free okruenje kao dio prava na zatitu od pasivnog puenja i prava na zdravu zajednicu; razvoj programa koji e omoguiti puaima poetnicima (osnovnokolskoj populaciji), starijim puaim i konzumentima alkohola (roditeljima) da se izlijee ovisnosti. podizanje svijesti svih subjekata u odgoju i obrazovanju mladih, roditelja i uitelja o tetnosti i zdravstvenim i zakonskim posljedicama konzumacije sredstava ovisnosti; stvoriti svijest o tome da su alkohol i duhan takoer sredstva ovisnosti i esto prva stepenica ka drugim psihoaktivnim tvarima, te time pokuati smanjiti broj puaa i konzumenata alkohola meu uiteljima s ciljem smanjivanja broja negativnih primjera mladima; smanjenje oboljevanja, smrtnosti i optereenja boleu povezanih s ovisnikim ponaanjem; smanjenje broja nesrea, naroito u prometu;

Dugoroni ciljevi projekta su: -

- -
6

- - -

smanjenje pojave drutvenih poremeaja, nasilja u u obitelji i raspada obitelji; zatita zdravlja mladih kroz promicanje zdravih stilova ivota i promicanje duevnog zdravlja; ukazati hrvatskoj javnosti na poguban utjecaj sredstava ovisnosti na ivot zajednice, putem svih komunikacija razviti odgovornost pojedinca i zajednice. osposobiti zainteresirane starije osnovnokolce za edukatore/ice; pronai modele aktivnog oblika rada s djecom i roditeljima koji ukljuuju i pritisak djece na roditelje puae i konzumente alkohola; putem edukatora/ica uspjeno provesti seriju radionica o tetnosti puenja i konzumiranja alkohola u svakoj lokalnoj (Domainec, Donja Dubrava, Kuranec) zajednici za uenike 6., 7. i 8. razreda; putem edukatora/ica i strunih suradnika uspjeno provesti javne tribine za roditelje i uitelje o tetnosti puenja i konzumiranja alkohola u svakoj lokalnoj zajednici (Domainec, Donja Dubrava, Kuranec) ; obiljeiti Svjetski dan borbe protiv alkoholizma i Svjetski dan zdravlja putem sportskih igara u lokalnoj zajednici (Prelog) zajedno sa uenicima iz svih devt kola ukljuenih u projekt ( Domainec, Donja Dubrava, Kuranec, I.O akovec, trigova, Mursko Sredie, Prelog, Nedelie, Kotoriba); javno prezentirati rezultate projekta.
7

Kratkoroni ciljevi projekta bili su: - - -

1.2. METODOLOGIJA
Ovaj izvjetaj fokusira se na glavni dio provedbe projekta (istraivanje zatitnih faktora koji utjeu na uporabu i isprobavanje tetnih tvari) i opisuje specifian tip istraivanja javnog mijenja. Metodologija provedbe uinkovite ankete uenika zahtijeva nekoliko koraka koje treba poduzeti prema sljedeem kronolokom redu: 1. Odrediti jasnu svrhu. 2. Odluiti o frekvenciji istraivanja. 3. Zaduiti uvjebano osoblje odgovorno za anketiranje. 4. Odrediti populaciju za istraivanje. 5. Identificirati uzorak istraivanja. 6. Odrediti metodu prikupljanja podataka. 7. Identificirati podruja prikupljanja podataka. 8. Izraditi niz standardnih pitanja. 9. Razviti metode maksimalnog poveanja postotka sudionika koji ispunjavaju upitnik. 10. Predtestirati, analizirati i unijeti promijene u anketu. 11. Statistiki analizirati i izvesti zakljuke. 12. Objasniti rezultate analize.
8

13. Dokumentirati postupke praene tijekom istraivanja, obraditi podatke, analizirati i prezentirati rezultate. 14. Objaviti rezultate. Istraivanje je provedeno na uzorku od 1372 uenika/ica 6., 7. i 8. razreda iz devet osnovnih kola I. O akovec, O Domainec, O Donja Dubrava, O Kotoriba, O Kuranec, O Nedelie, O Mursko Sredie, O Prelog, O trigova. Maksimalna pogreka uzorka je +/- 1%. Istraivanje na uzorku uenika/ica provedeno je u razdoblju izmeu 15. i 28. veljae 2009. godine.

2/ OPIS PROJEKTA I PROVEDBA

Problem ovisnosti djece i mladih o duhanu, alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima kao simptom krize modernog drutva, pojava je koja ozbiljno naruava zdravlje i mogunost uravnoteenog socijalnog funkcioniranja velikog broja mladih ljudi u najosjetljivijoj fazi njihovog individualnog razvoja. Ovisniko ponaanje tumai se kao socijalni, psiholoki i biopsiholoki problem, ali danas se sve vie usvaja stav da je ovisnost kronina i recidivirajua bolest mozga. Motive za odlazak u ovisniko ponaanje mladi pronalaze u osjeaju otuenosti, pritisku vrnjakih skupina, traenju novih izazova, opiranju autoritetu odraslih, znatielji, dosadi, elji da se opuste ili naprosto ni ne znaju navesti razlog zbog kojega poseu za sredstvima ovisnosti. Ne moe se dovoljno upozoravati na rizike koje nosi razdoblje adolescencije, tj. razdoblje odrastanja i sazrijevanja mladog ovjeka u kojem se nastoji to prije odrasti i to prije usvojiti navike odraslih, najee one s negativnim predznakom kao to je puenje, pijenje alkohola ili uzimanje nekih ilegalnih psihoaktivnih sredstava. Jedna od znaajki mladih osoba je i radoznalost, elja za potvrivanjem te elja da se razlikuju od svojih roditelja, nastavnika i svih starijih. Oni to izraavaju na razliite naine. Jedan od naina je i uzimanje razliitih bilo legaliziranih droga (cigarete i /ili alkohol), bilo ilegalnih droga. Kod uzimanja ilegalnih droga mladima je izazov zapaliti joint ili isprobati ecstasy. Prepoznavanje rizika je u toj dobi vrlo slabo, svi misle da se njima ne moe i nee nita dogodti i da mogu vladati svim situacijama. Upravo su zbog tih znaajki oni vrlo zanimljivi dilerima i svima koji se bave narko-biznisom. Sofisticiranim metodama nastoje kod mladih stvoriti dojam da je uzimnje droga bezopasno i da svi to rade. Pozitivna oekivanja od uzimanja droga u kombinaciji s nepriznavanjem rizika stvaraju pogodnu situaciju za eksperimentiranje, i ako se to
12

ne prepozna i ne zaustavi, eksperimentiranje moe prerasti u uestalije uzimanje te u ovisnost. S druge strane, roditelji su esto prezaposleni i odsutni iz ivota djece u stalnom nastojanju da osiguraju to bolje materijalne uvjete za ivot svom djetetu to ostavlja prostor brojnim negativnim djelovanjima na dijete izvan obitelji. U obitelji se esto nedovoljno meusobno komunicira i ne shvaa i ne prepoznaje to se s pojedinim lanovima uistinu zbiva. I u najboljoj namjeri dio roditelja odabire poputanje obiteljskih pravila i slabljenje nadzora nad djecom, shvaajui svoju ulogu u odrastanju kao davanje slobode i oekivanja savrenog funkcioniranja meusobnog povjerenja. S druge strane je kola kao odgojno obrazovna ustanova u kojoj se sve vie vremena posveuje obrazovnom dijelu programa za koji djeca smatraju da je preteak, predosadan i naporan, rijetko ga povezujui sa stvarnim ivotnim potrebama i uglavnom ga doivljavajui nametnutim i pretekim. U svemu tome, iako se ima osjeaj da svi radimo za djecu i mlade, oni esto zapravo bivaju preputeni sami sebi na svom putu odrastanja i time ostaju izloeni raznim negativnim utjecajima bilo svojih vrnjaka, bilo starijih dilera i ljudi iz narkomiljea. ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs) istraivanje provedeno u trideset europskih zemalja ukljuujui i Hrvatsku 1995.,1999. i 2003. godine pokazalo je stalni trend porasta pijenja alkohola, puenja cigareta i koritenja ostalih psihoaktivnih sredstava u naoj zemlji. Naroito je izraen porast puenja duhana kod djevojaka, one su se gotovo izjednaile s djeacima. Svaki drugi djeak i svaka etvrta djevojica bili su u dobi od 15 godina pijani najmanje 3 ili vie puta u ivotu to se vie ne moe smatrati sluajnim incidentom nego vrlo zabrinjavajuom pojavom. Takoer je u drastinom porastu pijenje 6 ili
13

vie puta u posljednjih mjesec dana, to takoer govori da se ne radi o ponekom sluajno popijenom pivu nego o stvaranju prave navike. Rizik pijenja alkohola poveava se s dobi, naroito kod djeaka, ali sve je izraenija i pojava pijenja alkohola meu djevojkama. Uporaba marihuane takoer je u stalnom porastu i kod djeaka i kod djevojica. Takoer je u stalnom porastu uporaba sintetskih droga, naroito ecstasya. Uvijek je vano naglasiti da su djeca koja uzimaju jedno sredstvo viestruko rizina i za uzimanje drugih sredstava, kao i za druge oblike rizinog ponaanja. esto je problem ovisnikog ponaanja samo simptom puno sloenijeg problema koji esto ukljuuje i psihike probleme, agresivnost, depresivnost, loiji doivljaj sebe, delikventno i asocijalno ponaanje, sklonost rizinom seksualnom ponaanju, itd. Naroito je zabrinjavajua laka dostupnost svih psihoaktivnih sredstava. Istraivanje pokazuje da preko 92% djece smatra da im je lako dostupna nabava alkoholnih pia i cigareta unato postojanju zakonske zabrane za prodaju mlaima od 18 godina . 44% mladih izjavljuje da im je vrlo dostupna nabava marihuane. Na pitanje koliko bi im vremena najvie trebalo da nabave jedan joint odgovaraju da im treba najvie 10-20 minuta to znai da je prodaja droge tu, meu njima!!! Najvei broj mladih navodi da bi drogu uzeli iz znatielje, dosade, da se ne razlikuje od grupe, da se osjea high, da zaborave probleme, a neki navode da nisu ni svjesni ikakvih razloga, da im je to naprosto normalno, jer kao, svi to rade. Prosjena dob prvog uzimanja marihuane je 16 godina, psihostimulatora 17 godina, a opijata 20 godina. Prosjena dob prvog intravenskog uzimanja droge je 20,6 godina. Najvei je dio osoba nezaposlen (51%), no 20% ih je u radnom odnosu, a
14

uenici i studenti ine 21% od ukupnog broja. U 2002. godini zabiljeeno je 86 smrti povezanih s uzimanjem psihoaktivnih droga. Najvie ih umire zbog predoziranja opijatima. Osam umrlih je bilo mlae od 20 godina a gotovo tri etvrtine umrlih su bili u dobi od 21 do 35. Nakon puenja i pijenja alkohola, iako pripada u ilegalne droge i podlijee zakonskim sankcijama, marihuana je u veini europskih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, najrairenije sredstvo koje moe uzrokovati ovisnost meu mladima. Rasprave u javnosti koje su se vodile i jo se vode o marihuani prilino su zbunjujue za mlade ljude. S jedne strane promatra ju se kao ilegalno sredstvo koje moe uzrokovati ovisnost i utrti put teim drogama, a s druge strane brojne estradne zvijezde i neki pripadnici javnog ivota javno priznaju koritenje marihuane i brane njenu netetnost. Stavovi odraslih, roditelja i uitelja takoer su nejasni, najvjerojatnije zbog nepoznavanja i neupuenosti. Ide se iz krajnosti u krajnost. Jedni su u paninom strahu i vrlo su restriktivni, a drugi su opet previe leerni i smatraju da se iz svega die previe praine, jer se nastoje pribliiti stajalitima i razmiljanjima mladih koji kao o marihuani znaju vie i to iz osobnog, negativnog iskustva koje ne prepoznaju kao negativno, nego se s uzimanjem marihuane i hvale. esto je i preslab utjecaj roditelja i drugih odraslih na stavove djece o marihuani, prevladava esto utjecaj vrnjaka ili onih koji su malo stariji, ali jo uvijek mladi, a uzimanje marihuane doivljava se kao iskorak prema odraslosti i vlastitoj zrelosti, uz jasno odvajanje od dosadnog svijeta odraslih. Naravno da je vano odijeliti povremeno uzimanje sredstava ovisnosti, naroito marihuane od redovitog uzimanja tj. ve stvorene ovisnosti. injenica je meutim da sve poinje prvom cigaretom, prvom popijenom aom alkohola i prvim popuenim jointom, dakle sve poinje eksperimentiranjem.
15

Oni koji drogu nude dolaze s porukom da je to bezopasno i da se navuku samo kreteni to naravno nitko ne misli za sebe i time si mladi ljudi, otvaraju put ka manje ili vie redovitom uzimanju psihoaktivnih sredstava. Puno bismo sada mogli govoriti o rizinim imbenicima za razvoj ovisnosti, ali je injenica da se ovisnost bez eksperimentiranja i kuanja sredstava ovisnosti sigurno nee dogoditi, a svako uzimanje poveava ansu ovisnikog ponaanja. Iza brojki kriju se sudbine mladih, njihovih obitelji, brojne osobne drame i drame cijelih obitelji kad izae na vidjelo da dijete uestalije eksperimentira ili je ve postalo ovisno o nekom psihoaktivnom sredstvu. U razmatranju nastanka i razvoja ovisnikog ponaanja mlado bie treba promatrati u njegovom prirodnom drutvenom okruenju uvaavajui utjecaj obitelji, kole, vrnjakih skupina, bavljenja sportom i drugim aktivnostima, veernjih izlazaka, a pri tome ne robujui stereotipnim vjerovanjima koja esto nisu tona. Vano je razumjeti da se u rjeavanje ovog problema moraju ukljuiti svi imbenici ove pojave naglaavajui vanost obitelji, ali i ire drutvene zajednice i kole . PREVENTIVNE AKTIVNOSTI MORAJU BITI USMJERENE KA OSOBI, A NE KA SREDSTVU. Preventivne mjere treba provoditi strpljivo i kontinuirano, vano je poticati izgradnju samopouzdanja, samopotovanja i prihvaenosti u drutvu, to e ve samo po sebi reducirati delikventna i druga rizina ponaanja koja mogu voditi u ovisnost. Vano je mlade aktivno ukljuiti u rjeavanje ovog problema, a da bi mogli biti aktivno ukljueni, moraju biti dobro educirani i informirani o problemu jer se svakodnevno iz svijeta narkomiljea alju netone, ali mladima primamljive poruke o tome da droga nije tetna.
16

Informacije i stavovi vrnjaka imaju znatan utjecaj na formiranje stavova i ponaanje mladih. Budui, kao to je ve prije bilo reeno, mladi dobivaju zbunjujue i esto netone informacije o svim oblicima ovisnosti, namjera nam je ovim programom pomoi njima kao i njihovim roditeljima i uiteljima u stjecanju tonih informacija i u pronalaenju novih naina informiranja. Poznato je da adolescenti najbolje komuniciraju sa svojim vrnjacima. Posebnost ovog projekta je u tome to mladi ljudi informiraju i pouavaju svoje vrnjake. Takvi programi poznati su u svijetu kao tedljiva strategija irenja zdravstvenih informacija, a temelje se na fleksibilnosti u suoavanju s razliitim potrebama mladei te su ovakvi programi esto utemeljeni u zdravstvenim i kolskim ustanovama . Edukacija vrnjaka pokazala se kao vrlo uinkovita strategija u informiranju adolescenata o zdravom ponaanju. Obzirom da svi pokazatelji govore o trendu porasta svih vrsta ovisnikih ponaanja, miljenja smo da je potreban zaokret u pristupu i jedan novi, moderniji pristup rjeavanju problema u kojem e mladi aktivno sudjelovati. Educirane su grupe mladih edukatora koji e biti voljni prenositi svoja znanja na svoju generaciju. Dobro je poznato da MLADI NAJVIE SLUAJU MLADE! U edukaciji smo se fokusirali na TETNO DJELOVANJE PSIHOAKTIVNIH SREDSTAVA i mogue zakonske i pravne posljedice eksperimentiranja, te smo u edukaciju ukljuili strunjake razliitih profila. Rad sa starijima bazirao se na edukaciji roditelja i uitelja, odvijanjem predavanja ali i radionica u koje su bili ukljueni i uenici, a s ciljem da svi dobiju prave informacije o problemu i da se pomogne u razvijanju odgovornosti, radnih navika i disciplina te etikih vrijednosti.
17

Odgovornost kolskih ravnatelja, pedagoga, psihologa u borbi protiv ovisnosti u dijelu temeljne edukacije, ak je i vea nego roditeljska. Moralna im je obveza (jer samo oni to mogu) da roditelje imperativno obveu na to da djeci objasne barem najosnovnije pojmove o opasnostima koje donose alkohol i cigarete u obitelji i u lokalnoj zajednici. Prva razina provedbe projekta ukljuivala je dotisak Prirunika za kolu mladih edukatora, provedba kole mladih eduaktora, sastanci provedbenog tima i provedba istraivanja stavova uenika 6.,7. i 8. razreda osnovnih kola ukljuenih u projekt. Druga razina provedbe projekta ukljuivala je seriju radionica/prezentacija mladih edukatora ostalim uenicima O Domainec, O Donja Dubrava i O Kuranec; serija prezentacija za roditelje u Domaincu, Donjoj Dubravi i Kurancu; Obrada anketa i analiza istraivanja, obiljeavanje Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma, tisak izvjetaja projekta, javne tribine prezentacija izvjetaja projekta i rezultata projekta. Provedbom projekta ostvareni su sljedei rezultati: ostvarena je dugorona suradnja sa strunim suradnicima iz Zavoda za javno zdravstvo Meimurske upanije; provedena je kola mladih edukatora u kolama ukljuenima u projekt: O Domainec, O Donja Dubrava i O Kuranec. U kolu mladih edukatora bilo je aktivno ukljueno ukupno 48 zainteresiranih uenika i uenica 7. i 8. razreda. Struni suradnici Zavoda za javno zdravstvo, pedagoginje/psihologinje i Jasmina Kartalovi (voditeljica projekta) ukupno su proveli 9 radionica i predavanja (svako u trajanju 4 kolska sata), u kojima se putem interaktivnih prezentacija i participativnim procesom uenja educiralo ukupno 38 mladih edukatora/ica, sposobnih da samostalno educiraju svoje vrnjake putem jednosatnih predavanja o tetnosti puenja i konzumiranja alkohola. Konaan produkt edukacije su

18

i prezentacije koje slue kao alat u predavanjima mladih edukatora. kola mladih edukatora odvijala se u periodu od 30.09. do 30.11.2008.; u razdoblju od 15. - 28. veljae provedeno je anketiranje uenika 6., 7. i 8. razreda svih devet kola ukljuenih u projekt - ankete su osmiljene u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Meimurske upanije i voditeljicom kolskog preventivnog programa Andrejom ZadravecBaranai; provedena je serija prezentacija/radionica mladih edukatora roditeljima - tri javne prezentacije odrali su mladi edukatori, svako u trajanju od 1 kolskog sata, u kojima se putem interaktivnih prezentacija educiralo 300 roditelja o tetnosti puenja i konzumiranja alkohola; provedena je serija radionica/prezentacija mladih edukatora svojim vrnjacima sveukupno je 38 mladih edukatora odralo 16 javnih prezentacija ispred ukupno 360 uenika 6., 7. i 8. razreda. 15 mladih edukatora iz O Kuranec odralo je prezentacije i predavanja vrnjacima iz O Donja Dubrava, 15 mladih edukatora iz O Donja Dubrava odralo je prezentacije i predavanja vrnjacima iz O Domainec, 8 mladih edukatora iz O Domainec odralo je prezentacije i predavanja vrnjacima iz O Kuranec; U razdoblju od 01.03. - 30.03. unesene su ankete u softversku bazu za daljnju obradu. Ankete su uvodili volonteri Autonomnog centra - ACT; 04.04. u Prelogu obiljeen je Svjetski dan borbe protiv alkoholizma sportskim igrama se jo jednom naglasilo kako je bitno voditi zdrav ivot, a ne konzumirati tetne tvari kao to su duhanski proizvodi i alkohol; u travnju je napravljena detaljna analiza dobivenih rezultata te su se na
19

temelju nje izveli zakljuci; u procesu analize sudjelovali su strunjaci iz Zavoda za javno zdravstvo Meimurske upanije; zakljuci analize istraivanja sastavni su dio ovog izvjetaja; na kraju provedbe projekta grafiki je oblikovan i otisnut izvjetaj, te prezentiran javnosti putem press konferencije i javnih tribina.

20

3/ REZULTATI ISTRAIVANJA

3.1. ANALIZA STAVOVA UENIKA/ICA

Mali je broj uenika koji nisu nikada probali alkoholno pie, svega 20,92%, dakle petina. Zabrinjava podatak da ve u dobi od 12 do 14 godina oko 4% njih pije svaki vikend i ak nekoliko puta tjedno, a 35% djece izjavljuje da pije povremeno na roendanima, tulumima, itd. Kao to je i oekivano u toj dobi, veina uenika smatra da ima puno dobrih prijatelja (85%), rjee izjavljuju da imaju samo nekoliko pravih prijatelja (13,70%), a veoma mali broj je onih usamljenih koji navode da nemaju dobre prijatelje (1,16%). Najvei broj djece drui se uglavnom sa svojim vrnjacima iz kole i susjedstva (74,27%) ili samo iz kole (25,58%), a oko 4,5% ima starije drutvo jer ih drutvo njihovih vrnjaka ne zanima. Veina djece je ve u toj dobi zapoela s veernjim izlascima, svega 19,3% navodi da ih roditelji jo ne putaju. Izlasci su uglavnom prigodni, povodom roendana ili drugih proslava (57,51%), ali ve ima i onih koji izlaze svaki vikend (16,18%) te ak i vie puta u tjednu (6,78%). Oko 43% djece ne eli se druiti s onima koji pue, a nekima smeta to su njihovi prijatelji puai, ali ih ipak prihvaaju (17,34%). Mnogima ne smeta to su u njihovom drutvu puai (31,34%) ili se i uglavnom drue s onima koji su puai (7,65%). U drutvu onih koji piju alkohol ne eli biti oko 42,20% , oko 15% djece zamjera svojim prijateljima to piju alkohol, ali ih prihvaaju u svojem drutvu. Oko 35% djece smatra normalnim da neki iz njihovog drutva piju, to ih ne smeta, a 7% djece ima drutvo u kojem veina pije.
22

Gotovo polovina ispitanika (45%) nala se u situaciji da napusti drutvo u kojem su ih nagovarali na puenje ili pijenje alkohola, a 5,61% ih je eljelo napustiti takvo drutvo, ali im je bilo neugodno. Samo 8,75% uenika navodi da ih nije smetalo to su ih nagovarali i nudili cigaretama ili alkoholom. I kod naih ispitanika uoava se da je najpopularniji nain provoenja slobodnog vremena gledanje televizora i igranje na kompjuteru, bavljenje nekim sportom, druenje s prijateljima, a veoma mali broj djece navodi da u slobodno vrijeme ita. Od izvannastavnih aktivnosti najee je zastupljeno bavljenje sportom (44,97%) i bavljenje nekom od vannastavnih aktivnosti ponuenih u koli (28,28%), ali jo uvijek veliki broj djece ne provodi slobodno vrijeme u nijednom organiziranom obliku(18,44%). Veina ispitanika je zadovoljna svojim zdravstvenim stanjem, njih oko 80% misli da im je zdravlje ak vrlo dobro ili odlino, svega oko 1% djece misli da su loeg zdravlja. Petina ispitanika (23,91%) smatra vanim pravilnu prehranu i svakodnevno konzumira voe i povre, mlijene proizvode i itarice te svakodnevno dorukuje, oko 60% ih smatra da se uglavnom zdravo hrani, a oko 5% ispitanika svjesno je da se hrani nezdravo i pretjeruje s uzimanjem grickalica, slatkia i gaziranih pia. Otprilike polovina uenika voli ii u kolu, ali zabrinjava podatak da ak oko 40% djece ne voli kolu. Veina djece smatra da su u kolskim programima sasvim dovoljno zastupljeni sadraji koji ih informiraju o tetnosti puenja i pijenja alkohola, tek oko 15% djece misli da je takvih sadraja premalo. Takoer je veina djece zadovoljna koliinom sadraja koji govore o ivotnim vrijednostima, samopouzdanju i kako ga stei, samo oko 17% smatra da bi u koli trebalo biti zastupljeno vie takvih sadraja.
23

ANKETA ZA UENIKE/ICE (SUMARNI PRIKAZ)

Razred VI 34,55% VIII - 31,05% VIII 33,89%

1. kolski uspjeh na kraju prole k. god.: ponavlja 0,51% 2 1,82% 3 21,06% 4 37,10% 5 37,32% bez odgovora 2,19%

2. S kim ivi od roditelja ili staratelja? a) s oba roditelja 89,07% b) samo s jednim roditeljem 9,62% c) udomiteljska obitelj 0,58% d) s nekim drugim 0.72%

24

3. Tvoji su roditelji zavrili: otac a) osnovnu kolu 13,19% b) srednju kolu 64,80% c) viu kolu/fakultet 18,80% bez odgovora 3,21% majka a) osnovnu kolu 16,55% b) srednju kolu 58,97% c) viu kolu/fakultet 20,63% bez odgovora 3,85%

4. Roditelji su ti: a) oba roditelja zaposlena - 66,40% b) zaposlen samo otac 17,93% c) zaposlena samo majka 4,37% d) nezaposlena oba roditelja 6,49% e) jedan roditelj zaposlen, a drugi u mirovini 4,15% f) jedan roditelj nezaposlen, a drugi u mirovini 0,66% g) oba roditelja u mirovini 0,00%

5. Kako najee provodi slobodno vrijeme sa svojom obitelji? a) igrajui se na raunalu 15,01% b) gledajui zajedno neki televizijski program 60,13%
25

c) igrajui drutvene igre 22,16% d) provodei vrijeme vani u prirodi ili na sportskim terenima 27,04% e) ne provodimo zajedno slobodno vrijeme 4,15%

6. Koliko esto izlazi sa svojim roditeljima i braom (kino, kazalite, koncerti, utakmice)? a) esto ili barem jednom mjeseno 24,27% b) ponekad 45,34% c) vrlo rijetko 24,27% d) nikada ne izlazimo zajedno 6,12%

7. Koliko je u tvojoj obitelji est zajedniki ruak? a) svaki dan 44,90% b) nekoliko puta na tjedan 32,36% c) samo vikendom 22,08% d) nikada 0,68%

26

8. Koliko esto s roditeljima posjeuje djedove i bake ili rodbinu? a) barem jednom mjeseno 80,54% b) rijetko, samo u posebnim prigodama 12, 17% c) ne posjeujemo ih zajedno 3,50% bez odgovora 3, 79%

9. Pomae li obavljati kuanske poslove? a) redovito. - 51,09% b) povremeno, samo iznimno - 44,46% c) nemam kuanskih obaveza 4,45%

10. to se tie puenja cigareta, tvoji roditelji su: a) pue otac i majka 17,64% b) pui samo otac 17,57% c) pui samo majka 14,50% d) nitko ne pui 50,29%

27

11. Tvoji roditelji alkohol piju: a) svaki dan uz obroke 2,77% b) ponekad popiju alkoholno pie 75,87% c) nikad se u naoj kui ne konzumira alkohol 17,78% d) smatram da jedan (ili oba) roditelja povremeno previe konzumira alkohol 1,82% e) smatram da jedan (ili oba) roditelja esto previe konzumira alkohol 1,76% a) probao/la puiti i nije mi se dopalo 40,23% b) nisam probao/la 50,58% c) puim samo povremeno 6,12% d) redoviti sam pua 3,07%

12. to se tie puenja cigareta ti si:

13. to se tie pijenja alkoholnih pia ti si:

28

a) probao/la piti i nije mi se dopalo 40,23% b) nisam nikada probao/la 20,92% c) pijem povremeno u rijetkim prigodama (roendani, tulumi) 35,13% d) pijem svaki vikend 2,92% e) pijem vie puta tjedno 1,00%

14. Ima li prijatelje: a) da, imam jednog ili dvojicu dobrih prijatelja 13,70% b) imam puno dobrih prijatelja 85,50% c) nemam dobrih prijatelja 1,16%

15. Tvoji prijatelji su: a) vrnjaci iz kole 25,58% b) vrnjaci iz kole i susjedstva 74,27% c) starije durtvo, vrnjaci te ne zanimaju 4,59%

16. Izlazi li naveer s prijateljima: a) ne, roditelji me jo ne putaju 19,53% b) povremeno, samo kada netko ima roendan ili neto slavi 57,51% c) da, svaki vikend 16,18% d) da, izlazim vie puta tjedno 6,78%

29

17. Ima li meu tvojim prijateljima puaa: a) nema, ne elim se druiti s onima koji pue 43,37% b) neki od mojih prijatelja su puai i to me smeta 17,64% c) neki od mojih prijatelja su puai i to me ne smeta 31,34% d) veina mojih prijatelja su puai 7,65%

18. Ima li meu tvojim prijateljima onih koji esto piju alkohol: a) nema, s takvima se ne druim 42,20% b) nekoliko ih voli popiti i to me smeta 14,94% c) nekoliko ih voli popiti i to me ne smeta 35,79% d) veina est pije alkohol 7,07%

19. Jesi li ikada napustio/la drutvo u kojem su te nagovarali na puenje ili pijenje?
30

a) da 45,63% b) ne 36,52% c) elio sam, ali mi je bio neugodno 5,61% d) nije mi smetalo 8,75% bez odgovora 3,49%

20. Kako najee provodi svoje slobodno vrijeme: a) gledam TV 47,16% b) pred kompjuterom sam 47,45% c) itam 10,13% d) druim se s prijateljima 40,23% e) sluam glazbu 28,72% f) bavim se sportom ili nekom drugom aktivnou 47,30%

21. Organizirano slobodno vrijeme najee provodi: a) u izvannastavnim aktivnostima u koli 28,28% b) u izvankolskim aktivnostima (glazbena kola, kola stranih jezika ili drugo) 14,94% c) u izvankolskih aktivnostima (neki oblik sporta, ples, maoret-ples ili drugo) 44,97% d) nigdje ne provodim organizirano slobodno vrijeme 18,44%

31

22. to misli kakvo je tvoje zdravlje: a) odlino 44,97% b) vrlo dobro 34,84% c) dosta dobro 13, 85% d) prosjeno 5,25% e) loe 1,09%

23. Hrani li se pravilno (svakodnevno voe i povre, doruak, mlijeni proizvodi, itarice): a) da, to mi je vano 23,91% b) uglavnom se zdravo hranim 59,62% c) ne razmiljam o tome, to mi nije vano 11,59% d) nezdravo se hranim (puno grickalica, slatkia i gaziranih pia) 4,88%

24. Tvoj odnos prema koli je: a) jako volim ii u kolu 6,85% b) volim ii u kolu - 53,72% c) ne volim ii u kolu 39,43%

32

25. U kolskim programima su zastupljeni sadraji o tetnosti puenja i alkohola: a) sasvim dovoljno 35,57% b) dovoljno 31,71% c) djelomino 17,93% d) premalo 14,79%

26. U kolskim programima su zastupljeni sadraji koji govore o ivotnim vrijednostima, o ivotnom smislu, samopouzdanju i kako ga stei: a) sasvim dovoljno 25,73% b) dovoljno 37,24% c) djelomino 19,39% d) premalo 16,76% bez odgovora 0,88%

27. to je za tebe najbolja prevencija vezana za rizina ponaanja mladih (puenje, alkohol, droge)? Razgovor sa strunjakom. Baviti se sportom idruiti se s prijateljima. Razgovor s uiteljima.
33

Razgovor s prijateljima, uiteljima, roditeljima. Informiranje na satu razrednika, na TV-u, na prirodi, od roditelja, doktora, prijatelji, ... Meni je lijepo dok mi roditelji kau da ne puim, da se ne drogiram i to smo uili na satu razrednog odjela. Reci NE! Prijateljstvo, ne alkohol i droga. Na satu razrednika, od roditelja i prijatelja. Razgovor sa roditeljima i djelatnicima kole. Pokretanje programa gdje svi mogu pitati to ih zanima. Moji prijatelji i ja razgovaramo da nije dobro puiti. Svi govorimo da neemo probati puiti. Ja neu puiti. Razgovor s prijateljima, uiteljima, roditeljima. Razgovor s razrednikom, s prijateljima. SRO, roditelji, prijatelji, TV, uiteljica iz prirode. Roditelji moraju brinuti o djetetu i zabraniti mu neke stvari. I u trgovinama ne bi smjeli mladi kupovati cigarete i alkohol. Mladi samo ele biti vani u oima drugih, pa pue, konzumiraju alkohol. Neki se ponu drogirati radi problema u obitelji, sa prijateljjima. Potrebno je zabranit konzumiranje alkohola, puenje i drogu mlaima od 18. Ako netko ima previe problema, treba ii na odvikavanje. Trebali bi stariji provoditi vie vremena sa njima. Treba zabraniti prodaju cigareta i alkohola u trgovinama maloljetnicima.
34

Podrka prijatelja. Kontrola u koli. Filmovi o drogama, alkoholu i puenju. Preporuio bih im da odu nekom savjetniku da ih usmjeri na pravi put. Neke zanimljive, arene radionice koje e zanimati vei broj uenika i na kojima e stei lo dojam o ovisnostima. Ja bih takve kaznila najstroom kaznom da bi se toga odrekli i da bi se opametili. Ja bih rekonstruiro posljedice koje sljede nakon toga, moda bi pomoglo. Ja bih razgovaro s njima o posljedicama. Treba vie uenika na to uputiti preko TV, radija i u koli. Najbolje je da se razgovara s roditeljima o tome i da se ih malo prisjeti jer se danas roditelji slabo brinu o tome to njihova djeca rade. Jaka, stroe novana kazna. Tako bi prestali o tome ovisiti. Najbolje je pokrenuti neki projekt protiv ovisnosti, pa moda onda nee biti toliko problema sa tim stvarima. Savjeti u koli ili od roditelja. Projekti poput Zajedno su dobra prevencija, no mladi su buntovni i nije im vano. Treba uvesti vee kazne za one koji maloljetnicima prodaju cigarete i alkohol, ali i za djecu koja ih pokuaju kupiti. Podrka prijatelja. Stavio bih vie plakata, projekata i vie poduzetih mjera. Slaem se sa pravilima da se cigarete i alkohol ne prodaju mlaima od 18 godina.
35

Vea pozornost roditelja. Policajac na svakom uglu, i puno razgovora sa roditeljima Trebalo bi postaviti kamere po koli i u dvoritu i redovito ih pregledavati. Ne bi se druila s osobama koje pue i piju.

Ja mislim da prodavai ne smiju prodavati alkohol, droge i cigarete... Iako pie da ne smiju to davati, oni svejedno daju. Trebaju ii na policiju. Ja bi ukinuo prodaju cigareta, alkohola i droge da uope ne postoje. Trebalo bi se o tome vie govoriti i nalijepiti plakate koji govore o tome. To bih sprijeio tako da kad vidim nekog od mojih vrnjaka pui, pije ili uzima drogu prijavio bi ga policiji ili bilo kome starijem koji zna neto o tome. Izbjegavanje okoline i drutva u kojem se to radi. Pa stroi zakon i bolje praenje uenika koji rade takve stvari. Najvie mladih to poberu od starijih prijatelja.

Nemojte puiti, drogirati se i piti alkohol jer to je tetno za tijelo, rae se bavite sportom. Osnivao bi neku grupu gdje bi se dobivala potpora. Moda bi bilo bolje da se strogo zabrani prodaja alkohola, cigareta i droga maloljetnicima bez iznimki. Da stariji (uitelji, roditelji...) slue mladima za primjer, tj. da ne pue i piju... Ja bih zabranila svima puenje, konzumiranje alkohola u blizini djece. A za rizina ponaanja mladih kriva su loa drutva i roditelji.
36

Sport. Stavio bih visoke kazne za trgovce koji to prodaju maloljetnicima i kontrolirao vie ulice. Treba im pokazati kako puenje, alkohol i droga tetno djeluju na zdravlje. Kamere na svakom uglu. Vie izvannastavnih aktivnosti, vie domae zadae i projekata u koli. Ne druite se s onima koji puu i piju, ignorirati takvo prijateljstvo. Biti sam svoj. Odgoj. Pokazala bi im druge neke zanimljive stvari u ivotu, na razliite naine bih pokuala pokazati da bi u ivotu morali misliti na druge stvari, zdravlje, prijatelje. Sport. Osnivanje nekih udruga ili neega slinog. Mislim da je potrebno provoditi vrlo estu edukaciju o tetnosti takvog ponaanja. Treba osmisliti i neke sadraje i programe da djeca imaju neku zanimaciju, a ne da se pokuaju zabavljati pijenjem i puenjem. U kolske programe treba uvesti vie sadraja posveenih tetnosti puenja i alkohola. Obavijestila bi njihove roditelje da porazgovaraju o tome. Briga roditelja i kole. Odvezla bih svako dijete iz kole na pregled, da se vidi to konzumiraju. Vie edukacije. Trebali bi vie razgovarati o tome, odgovarati one koji pue, piju i drogiraju se.
37

Treba prestati proizvoditi cigarete, alkoholna pia i svakakve droge. Moje je miljenje da ti mladi nemaju panju roditelja, ele skrenuti panju na sebe i vrlo su nesretni pa trae utjehu u puenju, alkoholu i drogi. Roditelji bi se trebali vie brinuti za svoju djecu. Ne moe se u potpunosti sprijeiti meutim uzori (roditelji, starije osobe) koji pue, piju ili se drogiraju, trebaju prestati s tim kako bi se mi ugledali na njih. Treba ukinuti prodaju duhanskih i alkoholnih proizovda mlaima od 18, te zaustaviti dilanje i prodaju droge, kao i konzumiranje. Da porazgovaraju sa starijima ili da potrae pomo. Trebali bi se organizirati sastanci gdje se razgovara o tetnosti ovisnosti. Neka djeca i mladi bi se trebali uplaiti i ostaviti ovisnosti. Mogli bi se osnovati i klubovi protiv ovisnosti. Mislim da s tim ljudima treba porazgovarati i rei im sve o tetnosti puenja i uzimanja droge. Filmovi, radionice. Pa neto bi zainteresiralo mlade. Trebali bi se druiti sa onima koji to ne rade i trebali bi se baviti nekim sportom. Moja najbolja prevenicja je edukacija o ovisnostima. Zatvoriti sva mjesta gdje se mogu okupljati. Izbjegavati njih. Pokazati im kakve su posljedice toga. Kazniti ih. Ne putati ih van. Briga roditelja, kole, upoznavanje o tome. Baviti se spotom i zdravo se hraniti.
38

Trebali bi se organizirati sastanci gdje se razgovara o tetama ovisnosti. Neka djeca i mladi bi se uplaili i ostavili ovisnosti. Mogli bi se osnovati i klubovi protiv ovisnosti. Edukacija, da ne unitavaju ivot. Vie pozornosti (panje). Vie bih govorila o tome, jako ozbiljno bi im rekla da e si unititi ivot. Kamere, alarmi, radionice. Mislim da bi se trebale organizirati grupe za pomo mladima koji pue, piju alkohol ili se drogiraju. Te se za njih treba napraviti poseban program izvankolskih aktivnosti, npr. neki sport, neka glazbena grupa ili slino. U kolama bi trebalo postaviti kamere kao i u okolini i u duanima treba sprijeiti prodaju duhanskih i alkoholnih proizvoda djeci. Ja mislim da bi trebali djecu i mlade malo preplaiti da prestanu puiti. Trebale bi se staviti kamere da se vidi tko to radi. Treba izbjegavati takva drutva. Dobro je da se u koli govori o tome da je to loe. Nadzor u gradu i kafiima od 0-24h. Nije dobro moe umrijeti ili primiti bolesti ako pone puiti svidjeti e ti se i nee nikada prestati. Od malih nogu bi roditelji morali pouavati djecu kako su puenje, alkohol i droge vrlo tetni. Radionice, filmovi. Sve bi nekome malo pomoglo. Mislim da to treba sprijeiti i da ti mladi ni neznaju to ine sebi, svojim blinjima.
39

Na plakate staviti slike plua oboljelih od raka. Trebale bi staviti kamere, da se vidi ko pui, pije i drogira se i da poduzmeju neto s tim uenicima. Oko kole staviti nadzorne kamere. Nadzirati kolu. Da je to tetno za zdravlje i da je to ropstvo. Neka radionica da se porazgovara u vezi puenja, alkohola i droge. Baviti se sportom, druiti se s prijateljima, zabavljati se i uivati u onome to radimo Ja mislim da bi to trebao biti kuni odgoj ali i kola bi isto trebala navesti tetnost tih sredstava. Mislim da oni koji pue stvarno nisu frajeri ve su povodljivi za drugima. Mislim da je potrebno vie razgovora o tome i da budemo otvoreniji. Treba staviti vie programa o tetnosti puenja, alkohola i droge, da netko porazgovara s nama i da nam govore o opasnostima kod tih stvari. Vie edukacije i programa na koji nain sprijeiti pojavu. Pa trebalo bi sa takvima ozbiljno porazgovarati ako tako ne ide treba potraiti strunu pomo. Mislim da je problem u tome to ih roditelji previe i prerano putaju izlaziti, tako lako dolaze u kontakt s alkoholom i drogom. Ja mislim da djeca o kojima roditelji jako skrbe da e kasnije doi u doticaj s alkoholom, drogom. Moji vrnjaci mislim da ne znaju toliko nego samo povrno. Moda bi to trebali malo vie nauiti.

40

Roditelji te djece moraju se brinuti kamo im idu djeca, s kim se drue. Policija bi trebala ii u vie ophodnja. Najbolje za mene je da se druim sa onima koji ne pue, ne drogiraju se i ne piju alkohol. Pokuavam izbjegavti takva drutva da se sama ne uvalim u nevolje. Trebali bi poslikati organe svih puaa, drogeraa i alkoholiara pa im pokazati da vide da su u kritinom stanju. Ali takoer smatram da nitko ne moe stravstvene ovisnike odviknuti od toga. Mislim da bi se u kolama moralo vie priati o tome. Mnogi uitelji znaju koji uenici pue i piju ali ne poduzimaju nita. Mislim da u koli treba vie upozoravati uenike za te tetnosti. Trebali bi se potovati a ne raditi gluposti. Bavljenje sportom. Da se ponemo baviti nekim aktivnostima, razvijamo svoje talente. Iako takvih programa za razvijanje kreativnosti ima premalo. Moda bi bilo najbolje da su roditelji uzor djeci. Trebalo bi uvesti da se svaki uenik mora baviti sportom i drugom aktivnosti. Trebalo bi pruati dobar primjer. Edukacija na nain da se o tome govori kao ovjeku, a ne kao prema ueniku, ne slubeno. Referati, informacije o tetnosti toga, i sl. Stalno ponavljati kakve posljedice slijede nakon puenja, alkohola i droge.
41

Izlaganje runih slika jetre i plua u puaa i alkoholiara. Da se bave sportom, kreu i drue sa prijateljima ali bez puenja, alkohola i droge. Razgovor i informacije o ovisnostima. Upoznavanje s nekom osobom koje je imala takvih problema, sluanje ivotne prie te osobe te pokuati neto nauiti iz toga. Tko ima samopouzdanja nee se truditi biti faca pred drutvom tako da pui pa poraditi na samopouzdanju. Stalno ponavljati kakve posljedice slijede nakon puenja, alkohola i droge. Baviti se sportom i zdravo se hraniti. Trebalo bi razgovarati sa roditeljima. Trebalo bih s njima o tome razgovarati, objasniti im da zbog toga mogu teko oboljeti, da im to teti zdravlju. mladi koji ive u obitelji u kojoj su esti obiteljski problemi, oni najee konzumiraju alkohol, drogu ili pue, ali ne mora biti. Zabraniti, poticati bolje ljude, staviti oglase i prezentirati na televiziji, svaki dan na reklamu putati kako puenje umanjuje ivot za 10 min. i govoriti kako je mnogo stradalo uz pomo puenja, alkohola i droga...i govoriti da e ovjeanstvo izumrijeti! Ovisnosti bi mogli sprijeti plakatima i televizijskim emisijama, razgovorom u roditeljskom domu. Takvim mladim ljudima treba razgovor s roditeljima i strunom osobom koja bi ih odgovorila od tih ovisnosti. Vie programa na televizoru i novinama o tetnosti puenja, alkohola i droge. Puenje je tetno, teti zdravlju kao i alkohol. puenje, alkohol i droga jako tetno
42

utjeu na mlade i zbog toga su u mogunosti raditi velike gluposti i vrlo laku mogu natetiti mnogima, a da ni nebudu svjesni svojih postupaka. Jer kad bi mladi puili i drogirali se ne bili pri zdravoj pameti povraali bi, zapostavili bi kolu, ocjene, glupo bi se ponaali, krae ivimo, troimo novac bezveze. Mislim da bi mladima vie pomoglo da ima vie organizacija te savjetnika da im pomognu odviknuti se nekih stvari. npr. alkohol, droga, cigarete, lijekovi itd. Treba provoditi vie vremena u prirodi, pronai bolje drutvo, razgovorima u koli i kod kue. Boravljenje u prirodi, druenje s uzornim prijateljima, samosvjest, edukacija o tetnosti navedenog, proraivanje na vlastitom smopouzdanju. Bilo to od navedenog. Najbolja prevencija za mene je razgovor jer meni to pomae. Stvorio bih centar za malde u kojima se govori protiv nepuenja. Da ih se na vrijeme upozori na opasnost. Da im se prepriaju neki stvarni dogaaji. Mislim da bi se moji vrnjaci i ostala djeca trebala vie baviti sportom i kolskim aktivnostima, te bi trebali potraiti pomo. Ja svojim vrnjacima govorim da ne smiju puiti, piti i drogirati se jer nije zdravo, da tete svom zdravlju. Roditelji ne bi djeci trebali doputati to. Vie djelovanja na mlade. Radionice. U koli izraujemo razne plakate i prezentacije. Istraujemo o tim ovisnostima ovjeka, itam plakate.
43

Istraujem tetnost puenja, alkohola i droge. u koli radimo plakate itd. razgovaramo o svemu, gledamo dokumentarce. Razgovor s roditeljima pomogao mi je da shvatim da su to loe stvari i zato ja nikad neu uzimati drogu, piti i puiti. Za mene je prevencija kada vidim u novinama, tv ili sluam na radiju kako ljudi umiru od toga. Razgovaramo, predavanja u koli... Razgovaramo o teti, to se sve moe dogoditi kod uzimanja alkohola, droga, cigareta. gledamo film o tome to se sve moe dogoditi. Razgovaram s roditeljima o tetnosti cigareta. Istraujemo o problemima puaa. Razgovaramo o tome, govore mi kako je to tetno. Gledali smo poune filmove o tome. Baviti se nekim sportom i tako bi sktatili vrijeme i nebi imali vrijeme za takve stvari. Mislim da bi nam roditelji morali biti najvei uzor to se tie toga. Morali bi razgovarati ee s nama o alkoholu, cigaretama. Roditelji bi morali manje piti i puiti, jer mladi obino rade to i odrasli. trebali bi od malih nogu govoriti djeci da je to tetno. Prikaz stvarnih dogaaja. prikaz ljudi koji su imali problema s ovisnostima, njihov ivot je kratko isprian. Trebalo bi objasniti kako je to veoma tetno te objasniti oteenja i posljedice takvog ponaanja. Moda ak pokazati i na nekome primjeru (ne sa slike). Trebalo bi im rei kako se moraju odmaknuti od tog drutva i tog naina ivota, da ne rijeevaju svoje probleme tako, nego da rae porazgovaraju s nekim.
44

Mislim da je dovoljno da shvatimo kako je to tetno, jer o tome uimo u koli, gledamo razliite emisije, itamo, meni je to sasvim dovoljno da ne postanem ovisna. Moda neki primjeri iz stvarnog ivota, ne izljeeni ve oni koji se nalaze u paklu pa bi se moda bolje preplaili nego da im se samo pria, i pria i pria. Trebalo bi provoditi vie takvih anketa, da se probudi svijest mladih. Trebalo bi vie o tome razgovarati s roditeljima i prijateljima te shvatiti da je to loe i da ne treba ni probati. Mislim da je to nije dobro biti ovisan o puenju, alkoholu i drogi i to jako teti ogranizmu. U 50% su krivi stariji prijatelji da te nagovaraju na puenje, alkohol ili drogu. Treba im rei da je to loe za njihovo zdravlje ponajvie droga. a ako se nalaze u takvom drutvu neka im reku da se moraju maknutu od njih da si ne eli unititi ivot. a ako imaju probleme neka ih ne rjeavaju sa alkoholom ili drogom, nego nek se sa nekim posavjetovaju. Za mene to je poduavanje o tetnostima (nuspojavama npr. oteenje jetre, ovisnost...) . Vie zajednikih druenja u prirodi. To bi bile neke organizirane aktivnosti, npr. ples, neki sportovi. Trebamo im pomoi: npr. organizirati plesove, nogomet, organizirati drutvo, udaljiti ih od alkohola, puenja i droge. Bavljenje sportom i provoenje vie vremena s obitelji. Prevencija su neke kolske aktivnosti, izvannastavne aktivnosti kao neki sport, druenje.
45

Ja osobno smatram da mladi ne bi smijeli piti, i puiti. Trebali bi se baviti sportom i druiti s prijateljima koji nisu ovisnici, trebali bi se vaviti nekim aktivnostima vezanima uz kolu. Poveati broj radionica ili aktivnosti, vie govoriti o tetnosti. Sluanje glazbe, itanje knjige. Prezentacije. Bolje je ivjeti zdravi ivot (boravak u prirodi) nego puiti, piti. Pa mogli bi se u koli odravati plesovi, druenja. Za mene je to da roditelji i uitelj u koli to vie poduavaju o tetnosti, a to pokazuju raznim pokusima, primjerima iz svakodnevnog ivota. Organizirati aktivnosti. Treba s njima jako dobro popriati, s njima se redovito druiti i ukljuiti ih u aktivnosti. Samopouzdanje, znati tetnost ovih neprijatelja slobode. Imati saznanje to te stvari dovode u ivot. Znati da to nije u redu u drutvu, ve da biramo drutvo. Smatram da bi vie trebali imati programa koji govore o tome kako stei samopouzdanje, bolje ocjene, prijatelje. Razgovor s braom i starijim osobama (roditeljima). Najbolja prevencija vezana za rizina ponaanja mladih za mene je velika osobnost, dobar stav i odlunost, tek emo se tada moi oduprijeti tome. Prezentacije, filmovi o posljedicama ovisnosti. Mislim da bi trebalo im pokazati filmove i stalno, stalno govoriti o tome. Tako e im to biti dosadna tema i nee pokuati.
46

Mislim da bi bilo dobro da netko porazgovara sa tim uenicima, jer oni prije svega tete sami sebi ali i drugima. Bilo bi dobro da u duanima zabrane prodaju alkohola i cigareta osobama mlaima od 18 godina, jer mojim prijateljicama uvijek prodaju. Za mene je to neodgovorno ponaanje. Najee do toga doe zbog situacije u obitelji i zbog dananjeg drutva. Upozoriti djecu na opasnosti i bolesti prije nego postanu ovisni. Da se zabavi i bez toga. Jer to donosi samo probleme. Treba potivati druge makar oni ne potuju tebe. Ja smatram da bi u prevenciji vanu ulogu trebali imati roditelji, koji trebaju postaviti autoritet prema djetetu. Moramo biti jaki i razmiljati o tetnosti. Veina mladih pui kako bi se mogla udruiti u grupu omiljenih, no ako nas ele prihvatiti samo jer konzumiramo alkohol, puimo, onda nam oni nisu dobri prijatelji. Moramo znati da nas prijatelji prihvaaju jer smo ono to zaista jesmo. To je loe, zato trebamo biti jaki, trebamo se ogledati na druge vane stvari oko nas, a ne ovisnost. Vie razgovarati o tim stvarima, o njihovom znaenju i tetnosti. Prvo bi se trebalo o razgovarati o tome u koli i sa onima koji pue, piju alkohol ili se drogiraju. Trebalo bi im objasniti da je to tetno za njihovo zdravlje i da si time unitavaju ivot. Za one koji i nakon toga ne shvate trebali pozvati strunu osobu (psihijatra). Sagraditi ustanove koje su cool sa djecom i da rade zanimljive stvari da ih navuku na zabavu i onda e zaboraviti na droge. To nisu kriva djeca nego roditelji i prodavai to je takvo ponaanje maloljetnih osoba.
47

Organizirati nekakve sastanke ili radionice na kojim e mladi razgovarati i rjeavati svoje probleme. Najbolje je sjesti i popriati s mladima kako puenje, alkohol i droge nisu zdrave za njihov ivot i da im nikako nee pomoi nadalje. ustvari one e im skratiti sreu, zdravlje. Nee ih potpuno ispuniti i nee im pomoi kod nekih problema. Baviti se sportom, druiti se s dobrim prijateljima, vie provoditi vrijeme u prirodi. Trebalo bi ii na nekakav izlet, u neke ustanove u kojima bi nam rekli i na primjerima pokazali koje su opasnosti svih ovisnosti pogotovo za mlade. Poveati kontrolu kupnje nedozvoljenih sredstava i mjesta gdje se mladi okupljaju. Edukacija ako ne djeluje edukacija, to se kritino stanje mora doivjeti da se naui tetnost. Ali najprije odgoj od rane mladosti. Neke sportske aktivnosti organizirane u sklopu kole. Razne grupe koje potiu mlade za bolji ivot gdje se pokazuje kako droge, puenje i alkohol tetno djeluju na zdravlje i koje su posljedice toga. Moje miljenje o tome je da sva ta ovisnost (alkohol, cigarete i drugo) budu nedostupni mladima ili pak da ti proizvodi budu jako skupi tako da mlade ne moe doi do toga jer je to jedino mogue rjeenje jer u duanima, kafiima i kioscima jesu zabrane i one postoje ali svejedno to nije dovoljno jer prodavai i konobari svejedno daju. Pa zato se ja zalaem da ta ovisnost bude dovoljno skupa da mladi a i stariji ne bi mogli do tih proizvoda. Najbolja prevencija je informiranje mladih, te njihovo poticanje na zdrav nain ivota. Jer rizino ponaanje poinje u sve ranijoj dobi, a to je pokazatelj neinformiranosti kod mladih i djece.
48

Najvanija je roditeljska odgovornost i doputanje djetetu odreene stvari, a odreene ne. Najbolje je to to se u kolama provodi sve vie radionica u kojima se govori protiv ovisnosti! Vie druenja s prijateljima koje volimo, s kojima volimo provoditi vrijeme, napraviti grupu koja e to sprijeiti (tj. prikazati koje su posljedice ovisnosti), pa e se tda moda uenici predomisliti i nee htjeti biti ovisni. Edukacija o tetnosti ovisnosti i otvoreni razgovor, primjeri iz svakodnevnog ivota. Drogu, alkohol, puenje moemo sprijeiti dobrim odgojem i vana je podrka obitelji. Ja bih podijelila neke letke ili slike onih ljudi koji pue, piju i drogiraju se da bi vidjeli kako e izgledati i da nee biti dobrog zdravlja. Bavljenje sportom, vie vremena treba provoditi sa obitelji. Baviti se sportom, glazbom i drugim aktivnostima. jesti zdravu hranu i paziti na svoje zdravlje. Pokazati ovisnicima kako im to teti i nije im potrebno. Primjer roditelja i programi u koli. Vie edukativnih filmova. Predavanje, itanje lanaka, izrada plakata, susret s lijenikom, susret s osobama koje su ovisnici. Razgovor s roditeljima i uiteljima. Predavanje, susret s ovisnicima, itanje lanaka, susret s lijenikom. Probala bih porazgovarati s djetetom i otkriti koji su uzroci da je dijete poelo piti, puiti ili se drogirati.
49

Da se vie odravaju druenja s roditeljima, vie da smo s obitelji i prijateljima. Roditeljska briga i mislim da bi onda mladi stekli vie samopouzdanja i to im onda ne bi trebalo, pdnpsno ne bi se okretali ovisnostima. Roditelji bi trebali vie kontrolirati svoju djecu to rade i trebali bi saznati koji je njihov odnos prema onima koji piju i pue. Roditelji se vie moraju brinuti za svoju djecu, ako ih zateknu kako pue ili piju neka im daju zabranu ili im oduzeti neku stvar koju oni vole (mobitel ili slino). Roditeljska briga trebaju stalno imati neto za raditi ili razmiljati, kako ne bi imali vremena za te glupe stvari. Predavanja u koli, reklame na TV, plakati. Morala bi biti vea kontrola roditelja. Otvaranje klubova za mlade, planinarenje, izvankolske aktivnosti, predavanja. Roditelji bi nas trebali vie kontrolirati. Treba imati svoj stav o tome i njega se drati. Nekima treba malo vie razgovora o tome, posljedicama, tetnosti, itd. Ja mislim da roditelji djeci ne bi smjeli dozvoliti drogu, alkohol i puenje. Ne smijemo se druiti s ovisnicima i ne se bojati rei NE. Najbolje je baviti se sportom.

50

4/ ZAKLJUAK

Tijekom svog odrastanja djeca i mladi susreu se s brojnim preprekama i problemima, a sredstva ovisnosti, pogotovo cigarete i alkohol samo su neka od brojnih iskuenja kojima su izloeni. Istraivanje koje smo proveli potvrdilo je spoznaju da se s dobi poveava uestalost koritenja alkohola i cigareta, a dob u kojoj se eksperimentiranje zapoinje sve je nia i nia. Dobro funkcioniranje obitelji pokazuje se kao izuzetno vaan zatitni imbenik u prevenciji ovisnikih ponaanja, naime pokazalo se da je meu djecom koja su sklona konzumiranju alkohola i puenju zastupljen vei broj onih koji odrastaju u obitelji s manje vrstim vezama. Nedostatna i neiskrena obiteljska komunikacija, nedostatak zajednitva u obitelji i nedovoljno provoenje slobodnog vremena zajedno, rezultiraju bijegom u razna devijantna ponaanja od kojih su pijenje alkohola i puenje esto samo poetak.Iako u adolescenciji i nuno slabe utjecaji i kontrola roditelja, a pojaavaju se utjecaji vrnjaka, dobrim i kontinuiranim odgojem u obitelji i kvalitetnom komunikacijom s djecom u dobi prije adolescencije, uspjet e im se ugraditi samokontrolni mehanizmi, to e im pomoi u snalaenju u tzv. rizinim situacijama kad njihovi vrnjaci vre negativan pritisak . Neizostavna je uloga kole u provoenju edukacije o tetnosti sredstava ovisnosti kao i ukljuivanje ire drutvene zajednice u rjeavanje problema provedbom zakonskih odredbi o zabrani prodaje alkohola i cigareta maloljetnicima, te drugih mjera u smanjenju dostupnosti sredstava ovisnosti. Neophodan je zaokret u pristupu i jedan novi, moderniji nain rjeavanja problema u kojem e uz pomo strunjaka raznih profila mladi i njihovi roditelji imati aktivnu ulogu. Uz potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi nastaviti emo provoenje projekta vrnjake edukacije te edukacije roditelja i uitelja o ovisnostima i time
52

doprinijeti smanjenju negativnih trendova porasta zlouporabe alkohola i cigareta u mladih Meimurske upanije.

53

BILJEKE

BILJEKE

BILJEKE

BILJEKE

BILJEKE

BILJEKE

O PUBLIKACIJI
Izvjetaj projekta: ZAJEDNO projekt edukacije o ovisnostima u osnovnim kolama Meimurske upanije Nositelj projekta: Autonomni centar ACT, akovec Partneri na projektu: Zavod za javno zdravstvo Meimurske upanije, Savez klubova lijeenih alkoholiara Meimurske upanije, Osnovna kola Domainec, Osnovna kola Donja Dubrava i Osnovna kola Kuranec Podruje provedbe projekta: Meimurska upanija Poetak i zavretak provedbe projekta: 01. rujna 2008. - 15. srpnja 2009. U provedbi projekta sudjelovali su: Jasmina Kartalovi, voditeljica projekta / Diana Uvodi-uri, dr.med., specijalista kolske medicine, Zavod za javno zdravstvo Meimurske upanije / Narcisa Slugan, dr.med., specijalista kolske medicine, Zavod za javno zdravstvo Meimurske upanije / Zrinka Zvornik-Legen, dr.med., specijalista kolske medicine, Zavod za javno zdravstvo Meimurske upanije / Andreja Zadravec-Baranai, dipl. soc. pedagog, Voditeljica kolskih preventivnih programa / Sanja Zadravec, dipl. iur., predsjednica Prekrajnog suda u Prelogu / Zdravko Kolari, Policijska uprava Prelog / Spomenka Zanjko, Prekrajni sud u akovcu / Mihaela Martini, prof. pedagoginja O Donja Dubrava / Jasenka uri, psihologinja prof.,O Domainec / Koraljka Bendelja, prof. pedagoginja O Kuranec / Mira Pai prof. pedagoginja, O Nedelie / Martina Katar, psihologinja prof., O Kotoriba / Dubravka Keke timac, pedagoginja prof., I. O akovec / Miljenka upan, prof. pedagoginja O Mursko Sredie / Ivana Bene, prof. pedagoginja O Prelog / Josip picar - volonter ACT-a / Ivana Jalovec / Martina Suboti / Srebrenka Puklavec-Trstenjak / Filip Tratnjak
60

AUTONOMNI CENTAR - ACT SVIBANJ 2009.