ZAKON O RADU*

(Neslubeni preieni tekst) I - TEMELJNE ODREDBE lanak 1. Ovim zakonom ureuje se sklapanje ugovora o radu, radno vrijeme, plae, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa, sklapanje kolektivnih ugovora, mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom nije drukije odreeno. lanak 2. Sklapanjem ugovora o radu izmeu poslodavca i uposlenika zasniva se radni odnos. lanak 3. Poslodavatelj, glede ovog zakona, je fizika ili pravna osoba koja uposleniku daje posao na temelju ugovora o radu. lanak 4. Uposlenik, glede ovog zakona, je fizika osoba koja je uposlen na temelju ugovora o radu. lanak 5. Osoba koja trai uposlenje, kao i osoba koja se uposli, ne moe biti stavljena u nepovoljniji poloaj zbog rase, boje koe, spola, jezika, vjere, politikog ili drugog miljenja nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, roenja ili kakve druge okolnosti, lanstva ili nelanstva u politikoj stranci, anstva ili nelanstva u sindikatu, tjelesnih i duevnih potekoa glede angairanja, obrazovanja, promicanja, uvjeta i zahtjeva rada, otkazivanja ugovora o radu ili drugih pitanja koja proistjeu iz radnog odnosa. Glede stavka 1. ovog lanka, ne iskljuuju se razlike: 1. koje se prave u dobroj vjeri, a utemeljene su na zahtjevima koji se odnose na odreeni posao; 2. koje se prave u dobroj vjeri, a utemeljene su na nesposobnosti osobe da obavlja poslove predviene za odreeno radno mjesto ili da savlada program potrebitog stunog usavravanja, pod uvjetom da je poslodavatelj ili osoba koja osigura struno usavravanje uloila razumne napore za prilagoavanje posla ili obuke u kojoj se nalazi takva osoba ili za osiguravanje odgovarajueg drugog uposlenja ili usavavanja, ukoliko je to mogue; 3. aktivnosti koje za svoj cilj imaju poboljanje poloaja osobe koja se nalazi u nepovoljnom gospodarskom, socijalnom, obrazovnom ili fizikom poloaju. U sluajevima krenja odredaba iz st. 1. i 2. ovog lanka:

Slubene novine Federacije BiH, br. 43/99, 32/00 i 29/03.

1. Osoba ija su prava povrijeena moe zbog povrede prava podnijeti tubu mjerodavnom sudu; 2. ukoliko podnositelj tube podnese oevidan dokaz diskriminacije koja je zabranjena odredbom ovog lanka, tueni je duan podnijeti dokaz da takva razlika nije napravljena na temelju diskriminacije; 3. ukoliko utvrdi da su navodi tube utemeljeni, sud e naloiti, da bi se osigurala primjena odredaba ovoga lanka, ukljuujui uposlenje, vraanje na prethodno radno mjesto, osiguravanje ili ponovno uspostavljanje svih prava iz radnog odnosa koja proizilaze iz ugovora o radu. lanak 6. BRISAN lanak 7. BRISAN. lanak 8. BRISAN lanak 9. Uposlenici imaju pravo, po svom slobodnom izboru organizirati sindikat, te se u njega ulaniti, sukladno statutu ili pravilima tog sindikata. Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, utemeljiti udruge poslodavaca, te se u njih ulaniti, sukladno statutu ili pravilima te udruge. Sindikat i udruge poslodavaca mogu se utemeljiti bez ikakvog prethodnog odobrenja. lanak 10. Uposlenici odnosno poslodavci slobodno odluuju o svom stupanju ili istupanju iz sindikata, odnosno udruge poslodavaca. Uposlenik odnosno poslodavac ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj zbog lanstva ili nelanstva u sindikatu, odnosno udrugi poslodavaca. lanak 10a. Poslodavateljima ili udrugama poslodavatelja koji djeluju u osobno ime ili putem neke druge osobe, lana ili zastupnika, zabranjuje se: 1. mijeanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom; 2. zagovaranje ili pruanje pomoi sindikatu s ciljem kontroliranja takvog sindikata. Sindikatu koji djeluje u osobno ime ili putem bilo koje osobe, lana ili zastupnika, zabranjeno je mijeanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje udruenjem poslodavatelja. lanak 11. Zakonita djelatnost sindikata odnosno udruge poslodavaca ne moe se trajno ni privremeno zabraniti.

lanak 12. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ne mogu se utvrditi manja prava od prava utvrenih u ovom zakonu, osim ako to nije izriito predvieno ovim ili drugim zakonom. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mogu se utvrditi povoljnija prava od prva utvrenih ovim zakonom, ako zakonom nije drukije predvieno. lanak 13. BRISAN II - SKLAPANJE UGOVORA O RADU lanak 14. BRISAN lanak 15. Ugovor o radu ne moe se sklopiti s osobom koja nije navrila 15 godina ivota. Osoba izmeu 15 i 18 godina ivota (u daljem tekstu: malodobnik) moe se uposliti pod uvjetom da od ovlatenog lijenika ili mjerodavne zdravstene ustanove pribavi potvrdu kojom dokazuje da ima opu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova. lanak 16. BRISAN lanak 17. BRISAN 1. Probni rad lanak 18. Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad. Probni rad iz stavka 1. ovoga lanka ne moe trajati due od est mjeseci. Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje sedam dana. 2. Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme lanak 19. Ugovor o radu sklapa se: 1. na neodreeno vrijeme; 2. na odreeno vrijeme. Ugovor o radu koji ne sadri podatak glede trajanja smatrat e se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme. Ugovor o radu na odreeno vrijeme ne moe se sklopiti za razdoblje due od dvije godine.

Ako uposlenik izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na odreeno vrijeme s istim poslodavateljem, odnosno izriito ili preutno sklopi s istim poslodavateljem uzastopne ugovore o radu na odreeno vrijeme za razdoblje due od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat e se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drukije odreeno. lanak 20. Prekidom ugovora o radu iz lanka 19. stavak 4. ovoga zakona ne smatraju se prekidi nastali zbog: 1. godinjeg odmora; 2. bolovanja; 3. porodiljskog dopusta; 4. dopusta s rada sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu; 5. razdoblja izmeu otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na temelju odluke suda ili drugog tijela, sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu; 6. dopust s posla uz suglasnost poslodavatelja; 7. vremenskog razdoblja od 15 dana izmeu ugovora o radu sa istim poslodavateljem, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukije utvreno. lanak 21. Ugovor o radu sklada se u pismenom ili usmenom obliku. Ugovor o radu u pismenom obliku sadri, naroito, podatke o: 1. nazivu i sjeditu poslodavatelja; 2. imenu i prezimenu, prebivalitu odnosno boravitu uposlenika; 3. trajanju ugovora o radu; 4. danu otpoinjanja rada; 5. mjesto rada; 6. radno mjesto na koje se uposlenik upoljava i kratak opis poslova; 7. duljini i rasporedu radnog vremena; 8. plai, dodacima na plau, naknadama, te razdobljima isplate; 9. trajanju godinjeg odmora; 10. otkaznim rokovima kojih su se duni pridravati uposlenik i poslodavatelj; 11. druge podatke u svezi s uvjetima rada utvrenim kolektinim ugovorom. Umjesto podataka iz stavka 2 toke 7. do 11. ovog lanka, moe se u ugovoru o radu naznaiti odgovarajui zakon, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, kojim su ureena ta pitanja. lanak 21a. Ako poslodavatelj ne sklopi ugovor o radu s uposlenikom u pisanom obliju iz lanka 21. ovoga zakona, duan je uposleniku uruiti pisanu izjavu koja sadri podatke iz lanka 21. stavak 2. ovog zakona. Pismenu izjavu iz stavka 1. ovoga lanka poslodavatelj je duan uruiti uposleniku:

1. u roku od jednog mjeseca od dana kada uposlenik otpone raditi kod poslodavatelja kada se radi o ugovoru o radu na neodreeno vrijeme; 2. najkasnije na dan kada uposlenik otpone raditi za poslodavatelja kada se radi o ugovoru o radu na odreeno vrijeme. Ako poslodavatelj ne urui pismenu izjavu o ugovoru o radu na odreeno vrijeme, takav ugovor smatrat e se ugovorom sklopljenim na neodreeno vrijeme, ako to nije drukije utreno kolektivnim ugovorom, ili ako poslodavatelj dokae da je ugovor o radu bio sklopljen na odreeno vrijeme. lanak 22. Ako se uposlenik upuuje na rad u inozemstvo, prije odlaska uposlenika u inozemstvo, mora se postii pisana suglasnost glede sljedeih uvjeta u ugovoru: 1. trajanju rada u inozemstvu; 2. valuti u kojoj e se isplaivati plaa i drugim primanjima u novcu i naturi na koja uposlenik ima prava za vrijeme boravka u inozemstvu; 3. uvjetima vraanja u zemlju. lanak 23. Prilikom sklapanja ugovora o radu poslodavac ne moe traiti od uposlenika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s naravi radnih aktivnosti koje uposlenik obavlja. lanak 24. Osobni podaci uposlenika ne mogu se prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati treim osobama, osim ako je to odreeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa. III - NAOBRAZBA, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRAVANJE ZA RAD lanak 25. Poslodavac moe, sukladno potrebama rada, omoguiti uposleniku naobrazbu, osposobljavanje i usavravanje za rad. Uposlenik je obvezan, sukladno svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavravati za rad. Poslodavac je obvezan prilikom promjena ili uvoenja novog naina ili organiziranja rada, omoguiti uposleniku naobrazbu, osposobljavanje ili usavravanje za rad. Uvjeti i nain naobrazbe, osposobljavanja i usavravanja za rad iz st. 1. i 2. ovoga lanka ureuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. 1. Prijem pripravnika lanak 26. Poslodavac moe zakljuiti ugovor o obavljanju pripravnikog staa s pripravnikom na onoliko vremena koliko traje pripravniki sta propisan za zanimanje na koje se odnosi.

Ugovor se zakljuuje u pisanome obliku. Preslik ugovora poslodavac dostavlja nadlenoj slubi za upoljavanje u roku od pet dana od dana njegovog zakljuivanja, radi ubiljebe i nadzora. Pripravnikom se smatra osoba sa zavrenom srednjom ili viom kolom, odnosno fakultetom koja prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koja je, po zakonu, obvezna poloiti struni ispit ili joj je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo. Tijekom obavljanja pripravnikog staa pripravnik ima pravo na novanu naknadu u iznosu najmanje 80% od najnie plae. Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o veem iznosu novane naknade, ovisno od strune spreme pripravnika. Poslodavac osigurava pripravnika za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, a zdravstveno osiguranje osigurava nadlena sluba za upoljavanje. Pripravnik ima pravo na odmor tijekom radnoga dana, dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana i tjedni odmor. lanak 27. Nakon zavrsenog pripravnikog staa, pripravnik polae struni ispit, sukladno zakonu, propisu kantona ili pravilnikom o radu. 2. Volonterski rad lanak 28. Ako je struni ispit ili radno iskustvo utvreno Zakonom ili Pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova odreenog zanimanja, poslodavac moe osobu koja zavri kolovanje za takvo zanimanje, primiti na struno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Ugovor s volonterom se zakljuuje u pisanome obliku. Preslik ugovora poslodavac dostavlja nadlenoj slubi za upoljavanje u roku od pet dana od dana zakljuenja ugovora radi ubiljebe i nadzora. Volonterski rad moe trajati onoliko vremena koliko je propisano trajanje osposobljavanja po Zakonu za odreeno zanimanje. Trajanje volonterskog rada iz stavka 3. ovoga lanka ubraja se u pripravniki sta i radno iskustvo kao uvjet za rad na odreenim radnim mjestima ili za polaganje strunog ispita. Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvreno propisima za neuposlene osobe. Radi osiguranja za sluaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac plaa nadlenoj slubi za upoljavanje 35% najnie plae za svakog volontera. Volonter ima pravo na odmor tijekom radnog dana, dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana i tjedni odmor.

IV - RADNO VRIJEME lanak 29. Puno radno vrijeme uposlenika traje najdue 40 sati tjedno. lanak 30. Ugovor o radu moe se sklopiti i za rad sa nepunim radnim vremenom. Uposlenik koji je sklopio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, moe sklopiti vie takvih ugovora kako bi na taj nain ostvario puno radno vrijeme. Uposlenik koji radi sa nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i uposlenik sa punim radnim vremenom, osim prava koje zavisi od duine radnog vremena (plaa, naknada i sl.), sukladno kolektivnom ugovoru, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. lanak 31. Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi uposlenika od tetnih utjecaja, radno vrijeme se skrauje razmjerno stetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost uposlenika. Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka i trajanje radnog vremena utvruju se pravilnikom o radu i ugovorom o radu, sukladno zakonu. Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava na temelju rada i u svezi sa radom, skraeno radno vrijeme u smislu st. 1. i 2. ovoga lanka izjednaava se sa punim radnim vremenom. lanak 32. U sluaju vie sile (pozar, potres, poplava) i izvanrednog poveanja opsega posla, kao i u drugim slinim sluajevima prijeke potrebe, uposlenik, na zahtjev poslodavca, obvezan je da radi due od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najvie do 10 sati tjedno. Ako prekovremeni rad uposlenika traje due od tri tjedna neprekidno ili vie od 10 tjedana tijekom kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavijesiva tijelo mjerodavno za poslove inspekcije rada kantona (u daljnjem tekstu: inspekcija rada kantona). Uposlenik moe dobrovoljno, na zahtjev poslodavatelja, raditi prekovremeno i to u trajanju od jo najvie 10 sati tjedno. Nije dozvoljen prekovremeni rad malodobnog uposlenika. Trudnica, majka odnosno posvojitelj sa djetetom do tri godine ivota, i samohrani roditelj odnosno posvojitelj s djetetom do est godina ivota, moe raditi prekovremeno, ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Inspekcija rada kantona zabranit e prekovremeni rad, uveden protivno st. 1., 2., 3. 4. i 5. ovoga lanka. lanak 33. Ako narav posla to zahtijeva, puno radno vrijeme moe se preraspodjeliti tako da tijekom jednog razdoblja traje due, a tijekom drugog razdoblja krae od

punog radnog vremena, s tim da prosjeno radno vrijeme ne moe biti due od 52 sata tjedno, a za sezonske poslove najdue 60 sati tjedno. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjeno radno vrijeme tijekom kalendarske godine ili drugog razdoblja odreenog kolektivnim ugovorom, ne moe biti due od 40 sati u tjednu. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. lanak 34. Rad u vremenu izmeu 22 sata uveer i 6 sati ujutro idueg dana, a u poljoprivredi izmeu 22 sata uveer i 5 sati ujutro, smatra se nonim radom, ako za odreeni sluaj zakonom, propisom kantona ili kolektivnim ugovorom nije drukije odreeno. Ako je rad organiziran u smjenama, izmjena smjena se ureuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. lanak 35. BRISAN lanak 36. Zabranjen je noni rad malodobnih uposlenika. Za malodobne uposlenike u industriji, rad u vremenu izmeu 19 sati uveer i 7 sati ujutro idueg dana, smatra se nonim radom. Za malodobne uposlenike koji nisu uposleni u industriji, rad u vremenu izmeu 20 sati uveer i 6 sati ujutro idueg dana, smatra se nonim radom. Iznimno, malodobni uposlenici privremeno mogu biti izuzeti od zabrane nonog rada u sluaju havarija, vie sile i zatite interesa Federacije, na temelju suglasnosti mjerodavnog tijela kantona. V - ODMORI I DOPUSTI 1. Odmori lanak 37. Uposlenik koji radi u punom radnom vremenu, ima pravo na odmor u tijeku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta. Iznimno, poslodavac je obvezan uposleniku, na njegov zahtjev, omoguiti odmor iz stavka 1. ovoga lanka u trajanju od jednog sata za jedan dan u tijeku radnog tjedna. Vrijeme odmora iz st.1. i 2. ovoga lanka ne ubraja se u radno vrijeme. Nain i vrijeme koritenja odmora iz st.1. i 2. ovoga lanka ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. lanak 38. Uposlenik ima pravo na dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Za vrijeme rada na sezonskim poslovima, uposlenik ima pravo na odmor iz stavka 1. ovoga lanka u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, a za malodobne uposlenike u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno. lanak 39. Uposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi na dan svog tjednog odmora, osigurava mu se jedan dan u razdoblju odreenom prema dogovoru poslodavca i uposlenika. lanak 40. BRISAN lanak 41. Uposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Malodobni uposlenik ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana. Uposlenik, koji radi na poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi od tetnih utjecaja, ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana. Poslovi i trajanje odmora iz stavka 3. ovoga lanka ureuju se zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. lanak 42. Uposlenik koji se prvi put uposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa dui od osam dana, stjee pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada. Ako uposlenik nije stekao pravo na godinji odmor u smislu stavka 1. ovoga lanka, ima pravo na najmanje jedan dan godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada, sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu. Dopust sa rada zbog privremene nesposobnosti za rad, majinstva, vojne slube i drugog dopusta koje nije uvjetovano voljom uposlenika, ne smatra se prekidom rada iz stavka 1. ovoga lanka. lanak 43. Trajanje godinjeg odmora dulje od najkraeg propisanog ovim ili drugim zakonom, ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. U trajanje godinjeg odmora ne ubraja se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme blagdana u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme dopusta sa rada koje se uposleniku priznaje u sta osiguranja. Ako je rad organiziran u manje od est radnih dana u tjednu, pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeeno na est radnih dana, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukije ureeno.

lanak 44. Godinji odmor moe se koristiti u dva dijela. Ako uposlenik koristi godinji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u tijeku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. lipnja naredne godine. Uposlenik ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kad on to eli, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog koritenja. lanak 45. Uposlenik se ne moe odrei prava na godinji odmor. Uposleniku se ne moe uskratiti pravo na godinji odmor, niti mu se izvriti isplata naknade umjesto koritenja godinjeg odmora. 2. Dopust sa rada lanak 46. Uposlenik ima pravo na dopust sa rada uz naknadu plae do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini - plaeni dopust u sluaju: sklapanja braka, poroda supruge, tee bolesti i smrti lana ue obitelji, odnosno domainstva. lanom ue obitelji, u smislu stavka 1. ovoga lanka, smatraju se: suprunici odnosno vanbrani suprunici, dijete (brano, vanbrano, posvojeno, pastore i dijete bez roditelja uzeto na uzdravanje), otac, majka, ouh, maeha, usvojitelj, djed i baka (po ocu i majci), braa i sestre. Uposlenik ima pravo na plaeni dopust i u drugim sluajevima i za vrijeme utvreno propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. lanak 47. Poslodavac moe uposleniku, na njegov zahtjev, odobriti dopust s rada bez naknade plae - neplaeni dopust. Iznimno, poslodavac je obvezan omoguiti uposleniku dopust do etiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini glede zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se dopust od dva dana koristi uz naknadu plae - plaeni dopust. Za vrijeme dopusta iz stavka 1. ovoga lanka prava i obveze uposlenika koji se stjeu na radu i na temelju rada, miruju. VI - ZATITA UPOSLENIKA lanak 48. Poslodavac je duan omoguiti uposleniku da se upozna s propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zatite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja uposlenika na rad. Poslodavac je duan osposobiti uposlenika za rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja uposlenika, te sprijeava nastanak nesree.

lanak 49. Poslodavac je duan osigurati potrebne uvjete za zatitu na radu kojima se osigurava zatita ivota i zdravlja uposlenika, sukladno zakonu. lanak 50. Uposlenik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po ivot i zdravlje zbog toga to nisu provedene propisane mjere zatite na radu i o tome je duan odmah obavijestiti inspekciju rada kantona. 1. Zatita malodobnika lanak 51. Malodobnik ne moe raditi na naroito tekim fizikim poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, ni na ostalim poslovima koji bi mogli tetno i sa poveanim rizikom utjecati na njegov ivot i zdravlje, razvoj i udorednost, s obzirom na njegove psihofizike osobine. Federalni ministar posebnim propisom utvrdit e poslove iz stavka 1. ovoga lanka. Inspektor rada kantona zabranit e rad malodobnika na poslovima u smislu stavka 1. ovoga lanka. 2. Zatita ena i majinstva lanak 52. ena ne moe biti uposlena na poslovima pod zemljom (u rudnicima), osim u sluaju ako je uposlena na rukovodnom mjestu koje ne zahtijeva fiziki rad ili u slubama zdravstvene i socijalne skrbi, odnosno ako ena mora provesti izvjesno vrijeme na obui pod zemljom ili mora povremeno ulaziti u podzemni dio rudnika u cilju obavljanja zanimanja koje ne ukljuuje fiziki rad. lanak 53. Poslodavac ne moe odbiti da uposli enu zbog njene trudnoe, ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu, ili je, osim u sluajevima iz lanka 54. stavak 1. ovoga zakona, rasporediti na druge poslove. lanak 54. ena za vrijeme trudnoe, odnosno dojenja djeteta, moe biti rasporeena na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlateni lijenik. Ako poslodavac nije u mogunosti da osigura rasporeivanje ene sukladno stavku 1. ovoga lanka, ena ima pravo na dopust sa rada uz naknadu plae, sukladno kolektivnom ugovoru i pravilniku o radu. Privremeni raspored iz stavka 1. ovoga lanka ne smije imati za posljedicu smanjenje plae ene. enu, iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac moe premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pisani pristanak.

lanak 55. Za vrijeme trudnoe, poroda i njege djeteta, ena ima pravo na porodiljski dopust u trajanju od jedne godine neprekidno. Na temelju nalaza ovlatenog lijenika ena moe otpoeti porodiljski dopust 28 dana prije oekivanog datuma poroda. ena moe koristi krai porodni dopust, ali ne krae od 42 dana poslije poroda. lanak 56. Otac djeteta, odnosno posvojitelj moe koristi pravo iz lanka 55. stavak 1. ovoga zakona u sluaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako je iz opravdanih razloga sprjeena da koristi to pravo. lanak 57. Nakon isteka porodnog dopusta, ena sa djetetom najmanje do jedne godine ivota ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena, a za blizance, tree i svako slijedee dijete ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena do navrene dvije godine ivota djeteta, ako propisom kantona nije predvideno due trajanje ovog prava. Pravo iz stavka 1. ovoga lanka moe koristiti i uposlenik - otac djeteta, ako ena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu. lanak 58. Nakon isteka godine dana ivota djeteta, jedan od roditelja ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena do tri godine ivota djeteta, ako je djetetu, prema nalazu mjerodavne zdravstvene ustanove, potrebna pojaana briga i njega. Pravo iz stavka 1. ovoga lanka moe koristiti i posvojitelj, odnosno osoba koja se brine o djetetu, u sluaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako se ne mogu brinuti o djetetu. lanak 59. ena, koja nakon koritenja porodnog dopusta radi puno radno vrijeme, ima pravo na stanku s posla dva puta dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na temelju nalaza ovlatenog lijenika. Pravo iz stavka 1. ovoga lanka ena moe koristiti do navrene jedne godine ivota djeteta. Vrijeme stanke iz stavka 1. ovoga lanka ubraja se u puno radno vrijeme. lanak 60. Ako ena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porodnog dopusta, ima pravo produiti porodni dopust za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlatenog lijenika, potrebno da se oporavi od poroda i psihikog stanja uzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od poroda odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava na temelju porodnog dopusta.

lanak 61. Jedan od roditelja moe odsustvovati sa rada do tri godine ivota djeteta, ako je to predvieno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Za vrijeme odsustva sa rada u smislu stavka 1. ovoga lanka, prava i obveze iz radnog odnosa, miruju. lanak 62. Za vrijeme koritenja porodnog dopusta, uposlenik ima pravo na naknadu plae, sukladno zakonu. Za vrijeme rada sa polovicom punog radnog vremena iz l. 57. i 58. ovoga zakona, uposlenik ima za polovicu punog radnog vremena za koje ne radi, pravo na naknadu plae, sukladno zakonu. lanak 63. Jedan od roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju (tee hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovicu punog radnog vremena, u sluaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja uposlena, pod uvjetom da dijete nije smjeteno u ustanovu socijalno - zdravstvenog zbrinjavanja, na temelju nalaza mjerodavne zdravstvene ustanove. Roditelju, koji koristi pravo iz stavka 1. ovoga lanka, pripada pravo na naknadu plae, sukladno zakonu. Roditelju koji koristi pravo iz stavka 1. ovoga lanka, ne moe se narediti da radi nou, prekovremeno i ne moe mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pisani pristanak. 3. Zatita uposlenika privremeno ili trajno nesposobnog za rad lanak 64. Uposleniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu. U sluajevima i za vrijeme iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac ne moe uposleniku otkazati ugovor o radu koji je sklopljen sukladno ovom zakonu i na odreeno vrijeme. lanak 65. Ozljeda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne moe stetno utjecati na ostvarivanje prava uposlenika iz radnog odnosa. Uposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za koga nakon lijeenja i oporavka mjerodavna zdrastvena ustanova ili ovlateni lijenik utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajue poslove.

Uposlenik je duan, u roku od tri dana od dana nastupanja nesposobnosti, za rad obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad. lanak 66. Ako mjerodavna ustanova ocijeni da kod uposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je duan u pisanom obliku ponuditi druge poslove za koje je uposlenik sposoban. Uposlenik, koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri strunoj naobrazbi, osposobljavanju i usavravanju koje organizira poslodavac. lanak 67. Poslodavac moe, samo uz prethodnu suglasnost vijea uposlenika, otkazati ugovor o radu uposleniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti. VII - PLAE I NAKNADE PLAA 1. Plae lanak 68. Plae uposlenika utvruju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. lanak 69. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruje se najnia plaa, te uvjeti i nain njenog usklaivanja. Poslodavac kojeg obvezuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, ne moe uposleniku obraunati i isplatiti plau manju od plae utvrene kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. lanak 70. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu odreuju se razdoblja isplate plae, koji ne mogu biti dui od 30 dana. Prilikom isplate plae poslodavac je duan uposleniku uruiti pisani obraun plae. Pojedinane isplate plae nisu javne. lanak 71. Uposlenik ima pravo na poveanu plau za oteane uvjete rada, prekovremeni rad i noni rad, te za rad nedjeljom i blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odreeno da se ne radi, sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu.

2. Naknada plae lanak 72. Uposlenik ima pravo na naknadu plae za razdoblje u kojem ne radi zbog opravdanih razloga predvienih zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu (godinji odmor, privremena nesposobnost za rad, porodni dopust, plaeni dopust i sl.). Razdoblje iz stavka 1. ovoga lanka za koji se naknada isplauje na teret poslodavca, utvruje se zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Uposlenik ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojeg je dolo zbog okolnosti za koje uposlenik nije kriv (via sila, privremeni zastoji u proizvodnji i sl.), sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu. Uposlenik koji odbije da radi, jer nisu provedene propisane mjere zatite na radu, ima pravo na naknadu plae u visini kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zatite na radu, ako za to vrijeme nije rasporeen na druge odgovarajue poslove. 3. Zatita plae i naknade plae lanak 73. Poslodavac ne moe, bez suglasnosti uposlenika, svoje potraivanje prema njemu naplatiti uskratom isplate plae ili nekoga njenoga dijela, odnosno uskratom isplate naknade plae ili dijela naknade plae. lanak 74. Najvie polovica plae ili naknade plae uposlenika moe se prisilno ustegnuti radi ispunjenja obveze zakonskog izdravanja, a za ostale obveze moe se prisilno ustegnuti najvie jedna treina plae uposlenika. VIII - IZUMI I TEHNIKA UNAPREENJA UPOSLENIKA lanak 75. Uposlenik je duan obavijestiti poslodavca o izumu odnosno tehnikom unapreenju kojega je ostvario na radu ili u svezi s radom. Izumi odnosno tehnika unapreenja u smislu stavka 1. ovoga lanka, su izumi odnosno tehnika unapreenja, odreena zakonom. Podatke o izumu odnosno tehnikom unapreenju uposlenik je duan uvati kao poslovnu tajnu koju ne moe saopiti treoj osobi bez odobrenja poslodavca. Poslodavac ima pravo preeg otkupa izuma, odnosno tehnikog unapreenja iz stavka 1. ovoga lanka, pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana obavijeivanja iz stavka 1. ovoga lanka izjasnio o ponudi uposlenika.

lanak 76. BRISAN IX - ZABRANA TAKMIENJA UPOSLENIKA SA POSLODAVCEM lanak 77. Uposlenik ne moe, bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. lanak 78. Poslodavac i uposlenik mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najdue dvije godine od dana prestanka tog ugovora, uposlenik ne moe uposliti kod druge osobe koja je u trinoj utakmici s poslodavcem i da ne moe za svoj ili za raun tree osobe, sklapati poslove kojima se takmii s poslodavcem. Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka moe biti sastavni dio ugovora o radu. lanak 79. Ugovorna zabrana takmienja obvezuje uposlenika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da e uposleniku za vrijeme trajanja zabrane isplaivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosjene plae isplaene uposleniku u razdoblju od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Naknadu iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac je duan isplatiti uposleniku krajem svakog kalendarskog mjeseca. Visina naknade iz stavka 1. ovoga lanka usklauje se na nain i pod uvjetima utvrenim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. lanak 80. Uvjeti i nain prestanka zabrane takmienja ureuju se ugovorom izmeu poslodavca i uposlenika. X - NAKNADA TETE lanak 81. Uposlenik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu poslodavcu, duan je tetu naknaditi. Ako tetu uzrokuje vie uposlenika, svaki uposlenik odgovara za dio tete koju je uzrokovao. Ako se za svakog uposlenika ne moe utvrditi dio tete koju je on uzrokovao, smatra se da su svi uposlenici podjednako odgovorni i tetu naknauju u jednakim dijelovima. Ako je vie uposlenika uzrokovalo tetu krivinim djelom s umiljajem, za tetu odgovaraju solidarno.

lanak 82. Ako se naknada tete ne moe utvrditi u tonom iznosu ili bi utvrivanje njenog iznosa uzrokovalo nerazmjerne trokove, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu moe se predvidjeti da se visina naknade tete utvruje u paualnom iznosu, kao i nain utvrivanja paualnog iznosa i tijelo koje tu visinu utvruje i druga pitanja u svezi s ovom naknadom. Ako je uzrokovana teta mnogo vea od utvrenog paualnog iznosa naknade tete, poslodavac moe zahtijevati naknadu u visini stvarno uzrokovane tete. lanak 83. Uposlenik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu treoj osobi, a tetu je naknadio poslodavac, duan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaene treoj osobi. lanak 84. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruju se uvjeti i nain smanjenja ili oslobaanje uposlenika od obveze naknade tete. lanak 85. Ako uposlenik pretrpi tetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je duan uposleniku naknaditi tetu po opim propisima obveznoga prava. XI - PRESTANAK UGOVORA O RADU 1. Nain prestanka ugovora o radu lanak 86. Ugovor o radu prestaje: 1. smru uposlenika; 2. sporazumom poslodavca i uposlenika; 3. kad uposlenik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja, odnosno navri 40 godina staa osiguranja, ako se poslodavac i uposlenik drukije ne dogovore; 4. danom dostavljanja pravomonog rjeenja o utvrivanju gubitka radne sposobnosti ; 5. otkazom poslodavca odnosno uposlenika; 6. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme; 7. ako uposlenik bude osuen na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od tri mjeseca - danom stupanja na izdravanje kazne; 8. ako uposleniku bude izreena mjera sigurnosti, vaspitna ili zatitna mjera u trajanju duem od tri mjeseca - poetkom primjene te mjere; 9. odlukom mjerodavnog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

2. Otkaz ugovora o radu lanak 87. Poslodavatelj moe otkazati ugovor o radu uposlenika uz propisan otkazni rok, ako: 1. je takav otkaz opravdan iz gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga, ili 2. uposlenik nije u mogunosti izvravati svoje obveze iz radnog odnosa. Poslodavatelj moe otkazati ugovor o radu u sluajevima iz stavka 1. ovog lanka, ako se, s obzirom na veliinu, kapacitet i gospodarsko stanje poslodavca i mogunosti uposlenika, ne moe osnovano oekivati od poslodavatelja da zaposli uposlenika na druge poslove ili da ga obrazuje odnosno osposobi za rad na drugim poslovima. lanak 88. Poslodavatelj moe otkazati ugovor o radu uposleniku, bez obveze potivanja otkaznog roka, u sluaju da je uposlenik odgovoran za tei prijestup, ili za teu povredu radnih obveza iz ugovora o radu, a koji su takve naravi da ne bi bilo osnovano oekivati od posodavatelja da nastavi radni odnos. U sluaju lakih prijestupa ili lakih povreda radnih obveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne moe otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja uposleniku. Pismeno upozorenje iz stavka 2. ovoga lanka sadri opis prijestupa ili povrede radne obveze za koje se uposlenik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkae ugovor o radu bez davanja predvienog otkaznog roka za sluaj da se takav prijestup ponovi. Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi vrste prijestupa ili povreda radnih obveza iz st. 1. i 2. ovoga lanka. lanak 88a. Uposlenik moe otkazati ugovor o radu bez davanja predvienog otkaznog roka, u sluaju da je poslodavatelj odgovoran za prijestup ili povredu obveza iz ugovora o radu, a koji su takve naravi da ne bi bilo osnovano oekivati od uposlenika da nastavi radni odnos. U sluaju otkazivanja ugovora o radu iz stavka 1. ovoga lanka uposlenik ima sva prava sukladna zakonu, kao da je poslodavatelj ugovor nezakonito otkazao od strane poslodavca. lanak 89. Ugovor o radu, u sluaju iz l. 88. i 88a. ovoga zakona, moe se otkazati u roku od 15 dana od dana saznanja za injenicu zbog koje se daje otkaz. lanak 90. Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponaanja ili rada uposlenika, obvezan je omoguiti uposleniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da to uini.

lanak 91. U sluaju otkazivanja ugovora o radu u smislu lanka 88. st. 1. i 2. ovoga zakona, poslodavatelj je duan, u sluaju spora pred mjerodavnim sudom, dokazati postojanje razloga za otkaz. lanak 92. BRISAN lanak 93. Poslodavatelj samo uz prethodnu suglasnost federalnog ministarstva mjerodavnog za rad (u daljnjem tekstu: federalno ministarstvo), moe otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dunosti i est mjeseci nakon obavljanja te dunosti. 3. Oblik i trajanje otkaznog roka lanak 94. Otkaz se daje u pisanom obliku. Poslodavac je obvezan, u pisanom obliku, obrazloiti otkaz uposleniku. Otkaz se dostavlja uposleniku odnosno poslodavcu kojemu se otkazuje. lanak 95. Otkazni rok ne moe biti krai od sedam dana u sluaju da uposlenik otkazuje ugovor o radu, ni krai od 14 dana u sluaju da poslodavatelj otkazuje ugovor o radu. Otkazni rok poinje da tee od dana uruenja otkaza uposleniku odnosno poslodavatelj. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu moe se utvrditi dulje trajanje otkaznog roka. lanak 96. Ako uposlenik, na zahtijev poslodavca, prestane s radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obvezan da mu isplati naknadu plae i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka. Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit moe poslodavatelja obavezati da: 1. vrati uposlenika na posao, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge odgovarajue poslove i isplatiti mu naknadu plae u visini plae koju bi uposlenik ostvario da je radio i naknaditi mu tetu, ili 2. isplatiti uposleniku: - naknadu plae u visini plae koju bi uposlenik ostvario da je radio; - naknadu tete za pretrpljenu tetu; - otpremninu na koju uposlenik ima pravo sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu; - druge naknade na koje uposlenik ima pravo, sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu.

Uposlenik koji osporava otkazivanje ugovora o radu moe traiti da sud donese privremenu mjeru o njegovom vraanju na rad, do okonanja sudskog spora. 4. Otkaz s ponudom izmjenjenog ugovora o radu lanak 97. Odredbe ovoga zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u sluaju kada poslodavac otkae ugovor i istovremeno ponudi uposleniku sklapanje ugovora o radu pod izmjenjenim uvjetima. Ako uposlenik prihvati ponudu poslodavca iz stavka 1. ovoga lanka, pridrava pravo da pred mjerodavnim sudom osporava doputenost takve izmjene ugovora. 5. Program zbrinjavanja vika uposlenika lanak 98. Poslodavatelj koji upoljava vie od 15 uposlenika, a koji u razdoblju od naredna tri mjeseca ima namjeru glede gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga za vie od 10% uposlenika otkazati ugovore o radu, ali najmanje petorici uposlenika, duan se konzultirati s vijeem uposlenika, a ako kod poslodavatelja nije utemeljeno vrijee uposenika, s sindikatom koji predstavlja najmanje 10% uposlenika. lanak 99. Obveza konsultiranja glede lanka 98. ovoga zakona: 1. temelji se na aktu u pismenom obliku koji je pripremio poslodavac; 2. zapoinje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti o otkazu uposlenicima na koje se odnosi. Akt u pisanom obliku iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se vijeu uposlenika ili sindikatu prije poetka konzultiranja, a sadri, naroito, sljedee podatke: - razloge za predvieno otkazivanje ugovora o radu; - broj i kategoriju uposlenika za ije je ugovore predvien otkaz; - mjere, za koje poslodavatelj smatra da se pomou njih mogu izbjei neki ili svi predvieni otkazi (npr. rasporeivanje uposlenika na drugo radno mjesto kod istog poslodavca, prekvalifikacija gdje je to potrebito, privremeno skraivanje radnog vremena); - mjere za koje poslodavac smatra da bi mogle pomoi uposlenicima da nau uposlenje kod drugog poslodavatelja; - mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalificiranja uposlenika radi upoljavanja kod drugog poslodavatelja. Ako u razdoblju od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu, glede lanka 98. ovoga zakona, poslodavatelj namjerava uposliti uposlenike s istim

kvalifikacijama i stupnjem strune spreme, prije upoljavanja drugih osoba e ponuditi uposlenje onim uposlenicima iji su ugovori o radu otkazani. 6. Otpremnina lanak 100. Uposlenik koji je sa poslodavcem sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog krenja obveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obveza iz ugovora o radu od strane uposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreuje u zavisnosti od duine prethodnog neprekidnoga trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Otpremnina iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, ili ugovorom o radu, s tim da se ne moe utvrditi u iznosu manjem od jedne treine prosjene mjesene plae isplaene uposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca. Iznimno, umjesto otpremnine iz stavka 2. ovoga lanka, poslodavac i uposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade. Nain, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 3. ovoga lanka, utvruju se pisanim ugovorom izmeu uposlenika i poslodavca. XII - OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA 1. Odluivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa lanak 101. O pravima i obvezama uposlenika iz ugovora o radu odluuje, sukladno ovom zakonu, kolektivnom ugovoru i drugim propisima, poslodavac ili druga ovlatena osoba odreena statutom ili aktom o utemeljenju. Ako je poslodavac fizika osoba moe pisanom punomoi ovlastiti drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu da je zastupa u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. lanak 102. U ostvarivanju pojedinanih prava iz radnog odnosa uposlenik moe zahtijevati ostvarivanje tih prava kod poslodavca, pred mjerodavnim sudom i drugim tijelima, sukladno ovom zakonu. 2. Zatita prava iz radnog odnosa lanak 103. Uposlenik koji smatra da mu je poslodavatelj povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, moe zahtijevati od poslodavatelja ostvarivanje tog prava. Podnoenje zahtjeva iz staka 1. ovog lanka ne spreava uposlenika da trai zatitu povrijeenog prava pred mjerodavnim sudom.

Uposlenik moe podnijeti tubu pred mjerodavnim sudom glede povrede prava iz radnog odnosa u roku od jedne godine od dana dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava iz radnog odnosa. Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, sukladno zakonu, moe se predvidjeti postupak mirnog rjeavanja radnog spora, u kojem sluaju rok za podnoenje zahtjeva mjerodavnom sudu tee od dana okonanja ovog postupka. Ukoliko se postupak ne okona sukladno stavku 4. ovoga lanka u razumnom roku, uposlenik ima pravo podnijeti tubu mjerodavnom sudu. lanak 104. Rjeavanje nastalog radnog spora stranke u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitrai. Kolektivnim ugovorom odnosno sporazumom ureuje se sastav, postupak i druga pitanja znaajna za rad arbitrae. lanak 105. U sluaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog poloaja (npr. zbog nasljeivanja, prodaje, spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika drutva i dr.), ugovori o radu prenose se na novog poslodavca, uz suglasnost uposlenika, sukladno kolektivnom ugovoru. lanak 106. Apsolutna zastara potraivanja iz radnog odnosa nastupa za tri godine od dana nastanka potraivanja, ako zakonom nije drukije odreeno. XIII - PRAVILNIK O RADU lanak 107. Poslodavac koji upoljava vie od 15 uposlenika donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se ureuju plae, organiziranje rada i druga pitanja znaajna za uposlenika i poslodavca, sukladno zakonu i kolektivnom ugovoru. O donoenju pravilnika o radu poslodavac se obvezno konsultira s vijeem uposlenika odnosno sindikatom. Pravilnik iz stavka 1. ovoga lanka objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca, a stupa na snagu osmog dana od dana objave. Vijee uposlenika odnosno sindikalni povjerenik moe od mjerodavnog suda zatraiti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe, oglasi nevaeima. XIV - SUDJELOVANJE UPOSLENIKA U ODLUIVANJU - VIJEE UPOSLENIKA lanak 108. Uposlenici kod poslodavca koji redovito upoljava najmanje 15 uposlenika, imaju pravo utemeljiti vijee uposlenika, koje e ih zastupati kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa.

Ako kod poslodavca nije utemeljeno vijee uposlenika, sindikat ima obveze i ovlaenja koja se odnose na ovlaenja vijea uposlenika, sukladno zakonu. lanak 109. Vijee uposlenika utemeljava se na zahtijev najmanje 20% uposlenika ili sindikata. lanak 110. Nain i postupak utemeljenja vijea uposlenika, kao i druga pitanja u svezi s radom i djelovanjem vijea uposlenika, ureuju se zakonom. XV - KOLEKTIVNI UGOVORI lanak 111. Kolektivni ugovor moe se sklopiti za teritoriju Federacije, za podruje jednog ili vie kantona, odreenu djelatnost, jednoga ili vie poslodavaca. lanak 112. Na strani uposlenika kod sklapanja kolektivnog ugovora moe biti sindikat ili vie sindikata, a na strani poslodavca moe biti poslodavac, vie poslodavaca ili udruga poslodavaca. Ako je u pregovaranju i sklapanju kolektivnog ugovora zastupljeno vie sindikata odnosno vie poslodavaca, o sklapanju kolektivnog ugovora mogu pregovarati samo oni sindikati odnosno poslodavci koji imaju ovlatenje od svakog pojedinanog sindikata odnosno poslodavca, sukladno njihovim statutima. Do utemeljenja udruge poslodavaca na strani poslodavca kod sklapanja kolektivnog ugovora iz lanka 111. ovoga zakona moe biti Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), odnosno vlada kantona. lanak 113. Kolektivni ugovor moe se sklopiti na neodreeno ili odreeno vrijeme. Kolektivni ugovor sklapa se u pisanom obliku. Ako kolektivnim ugovorom nije drukije odreeno, nakon isteka roka na koji je sklopljen, kolektivni ugovor primjenjivat e se do sklapanja novoga kolektivnog ugovora. lanak 114. Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obveze strana koje su ga sklopile, te prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, sukladno zakonu i drugim propisima. Kolektivnim ugovorom ureuju se i pravila o postupku kolektivnog pregovaranja, sastav i nain postupanja tijela ovlatenih za mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova. lanak 115. Kolektivni ugovor je obvezan za strane koje su ga sklopile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile.

lanak 116. Ako postoji interes Federacije, federalni ministar moe proiriti primjenu kolektivnog ugovora i na druge pravne osobe za koje se ocijeni da je to potrebno, a koje nisu uestvovale u njegovom sklapanju ili mu nisu naknadno pristupile. Prije donoenja odluke o proirenju vanosti kolektivnog ugovora, federalni ministar je obvezan zatraiti miljenje sindikata, poslodavca ili vie poslodavaca odnosno udruge poslodavaca, na koje se kolektivni ugovor proiruje. Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora moe se opozvati na nain utvren za njezino donoenje. Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora objavljuje se u "Slubenim novinama Federacije BiH". lanak 117. Na izmjene i dopune kolektivnih ugovora primjenjuju se odredbe ovoga zakona koje vae i za njihovo donoenje. lanak 118. Sklopljeni kolektivni ugovori, te njegove izmjene i dopune, za teritoriju Federacije ili za podruje dva ili vie kantona dostavljaju se federalnom ministarstvu, a svi stali kolektivni ugovori dostavljaju se mjerodavnom tijelu kantona. Postupak dostave kolektivnih ugovora iz stavka 1. ovoga lanka federalnom ministarstvu odnosno mjerodavnom tijelu kantona, pravilnikom e propisati federalni ministar, odnosno mjerodavni kantonalni ministar. lanak 119. Kolektivni ugovor, sklopljen za teritoriju Federacije, objavljuje se u "Slubenim novinama Federacije BiH", a za podruje jednog ili vie kantona u slubenom glasilu kantona. lanak 120. Kolektivni ugovor moe se otkazati na nain i pod uvjetima predvienim tim kolektivnim ugovorom. Otkaz kolektivnog ugovora obvezno se dostavlja svim ugovornim stranama. lanak 121. Strane kolektivnog ugovora mogu pred mjerodavnim sudom zahtijevati zatitu prava iz kolektivnog ugovora. XVI - MIRNO RJEAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA 1. Mirenje lanak 122. U sluaju spora o sklapanju, primjeni, izmjeni ili dopuni odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugog slinog spora vezanog za kolektivni

ugovor (kolektivni radni spor), ako strane nisu dogovorile nain mirnog rjeavanja spora, provodi se postupak mirenja, sukladno ovom zakonu. Mirenje iz stavka 1. ovoga lanka provodi mirovno vijee. lanak 123. Mirovno vijee moe biti utemeljeno za teritoriju Federacije, odnosno za podruje kantona. Mirovno vijee za teritoriju Federacije sastoji se od tri lana, i to: predstavnika poslodavaca, sindikata i predstavnika kojega izaberu strane u sporu sa liste koju utvruje federalni ministar, a utemeljava se za razdoblje od dvije godine. Mirovno vijee iz stavka 2. ovoga lanka donosi pravila o postupku pred tim vijeem. Administrativne poslove za mirovno vijee utemeljeno za teritoriju Federacije, vri federalno ministarstvo. Trokove za lana mirovnog vijea sa liste koju utvruje federalni ministar, snosi federalno ministarstvo. lanak 124. Utemeljenje mirovnog vijea za podruje kantona, njegov sastav, nain rada i druga pitanja koja se odnose na rad tog mirovnog vijea, ureuju se propisom kantona. lanak 125. Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijea, a ako ga prihvate, prijedlog ima pravnu snagu i uinak kolektivnog ugovora. O ishodu i rezultatima mirenja strane u sporu obavjeivaju u roku od tri dana od dana zavretka mirenja federalno ministarstvo, odnosno mjerodavno tijelo kantona, sukladno propisu kantona. 2. Arbitraza lanak 126. Strane u sporu mogu rjeavanje kolektivnog radnog spora sprorazumno povjeriti arbitrai. Imenovanje arbitara i arbitranog vijea i druga pitanja u svezi s arbitranim postupkom ureuju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana. lanak 127. Arbitraa temelji svoju odluku na zakonu, drugom propisu, kolektivnom ugovoru i na pravinosti. Arbitrana odluka mora biti obrazloena, osim ako strane u sporu ne odlue drukije. Protiv arbitrane odluke alba nije doputena. Arbitrana odluka ima pravnu snagu i uinak kolektivnog ugovora.

XVII - TRAJK lanak 128. Sindikat ima pravo pozvati na trajk i provesti ga sa svrhom zatite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava i interesa svojih lanova. trajk se moe organizirati samo sukladno Zakonu o trajku, pravilima sindikata o trajku i kolektivnom ugovoru. trajk ne moe zapoeti prije okonanja postupka mirenja predvienog ovim zakonom, odnosno prije provoenja drugog postupka mirnog rjeavanja spora o kojem su se strane sporazumjele. lanak 129. Uposlenik ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj od drugih uposlenika zbog organiziranja ili sudjelovanja u trajku, u smislu lanka 128. stavak 2. ovoga zakona. Uposlenik ne moe biti ni na koji nain prisiljavan da sudjeluje u trajku. Ako se uposlenik ponaa suprotno lanku 128. stavak 2. ovoga zakona ili ako za vrijeme trajka namjerno nanese tetu poslodavcu, moe mu se dati otkaz, sukladno zakonu. XVIII - GOSPODARSKO - SOCIJALNO VIJEE lanak 130. U cilju promicanja i usklaivanja gospodarske i socijalne politike, odnosno interesa uposlenika i poslodavaca, te podsticanja sklapanja i primjene kolektivnih ugovora i njihovog usklaivanja sa mjerama gospodarske i socijalne politike, moe se utemeljiti gospodarsko - socijalno vijee. Gospodarsko - socijalno vijee moe se utemeljiti za teritoriju Federacije odnosno podruje kantona. Gospodarsko - socijalno vijee temelji se na trostranoj suradnji Vlade Federacije, odnosno vlade kantona, sindikata i poslodavaca. Gospodarsko - socijalno vijee iz stavka 2. ovoga lanka utemeljava se sporazumom zainteresiranih strana kojim se ureuje sastav, ovlatenja i druga pitanja od znaaja za rad ovog vijea. Gospodarsko - socijalno vijee iz stavka 2. ovoga lanka donosi poslovnik o radu, kojim e urediti nain donoenja odluka iz svog djelokruga rada. XIX - NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU lanak 131. Nadzor nad primjenom ovoga zakona i na temelju njega donesenih propisa, obavlja federalni odnosno kantonalni inspektor rada. Ako se radi o poduzeu ili ustanovi od interesa za Federaciju, nadzor iz stavka 1. ovoga lanka obavlja federalni inspektor rada, sukladno zakonu.

lanak 132. U provoenju nadzora inspektor rada ima ovlatenja utvrena zakonom i na osnovu zakona donesenih propisa. Uposlenik, sindikat, poslodavac i vijee uposlenika mogu zahtijevati od inspektora rada provoenje inspekcijskog nadzora. XX - POSEBNE ODREDBE 1. Radna knjiica lanak 133. Uposlenik ima radnu knjiicu. Radna knjiica je javna isprava. Radnu knjiicu izdaje opinski organ uprave mjerodavan za poslove rada. Federalni ministar donijet e propis o radnoj knjiici, kojim e se urediti: sadraj, postupak izdavanja, nain upisivanja podataka, postupak zamjene i izdavanja novih radnih knjiica, nain voenja registra izdatih radnih knjiica, oblik i nain izrade, kao i druga pitanja predviena propisom o radnoj knjiici. lanak 134. Na dan kada pone da radi, uposlenik predaje radnu knjiicu poslodavcu, o emu poslodavac izdaje uposleniku pisanu potvrdu. Na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan vratiti uposleniku radnu knjiicu, a uposlenik vraa poslodavcu potvrdu iz stavka 1. ovoga lanka. Vraanje radne knjiice iz stavka 2. ovoga lanka ne moe se uvjetovati potraivanjem koje poslodavac eventualno ima prema uposleniku. lanak 135. Pored radne knjiice iz lanka 134. stavak 2. ovoga zakona, poslodavac je duan uposleniku vratiti i druge dokumente i na njegov zahtjev izdati potvrdu o poslovima koje je obavljao i trajanju radnog odnosa. U potvrdi iz stavka 1. ovoga lanka ne mogu se unositi podaci koji bi uposleniku oteavali sklapanje novog ugovora o radu. 2. Privremeni i povremeni poslovi lanak 136. Za obavljanje privremenih i povremenih poslova moe se sklopiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima: 1. da su privremeni i povremeni poslovi utvreni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu, 2. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se sklapa ugovor o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju due od 60 dana u tijeku kalendarske godine.

Osobi koja obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u tijeku rada pod istim uvjetima kao i za uposlenike u radnom odnosu i druga prava, sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju. lanak 137. Za obavljanje poslova iz lanka 136. ovoga zakona sklapa se ugovor u pisanom obliku. Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka sadri: vrstu, nain, rok obavljanja poslova i iznos naknade za obavljeni posao. 3. Utjecaj vojne slube na radni odnos lanak 138. Uposleniku za vrijeme sluenja vojnog roka i sluenja u priuvnom sastavu (u daljnjem tekstu: vojna sluba) prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Uposlenik koji nakon zavretka vojne slube eli nastaviti rad kod istog poslodavca, duan ga je o tome obavijestiti u roku od 30 dana od dana prestanka vojne slube, a poslodavac je duan primiti uposlenika na rad u roku od 30 dana od dana obavijesti uposlenika. Uposlenika, koji je obavijestio poslodavca u smislu stavka 2. ovoga lanka, poslodavac je duan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja u vojnu slubu ili na druge odgovarajue poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga u smislu lanka 98. ovoga zakona. Ako poslodavac ne moe vratiti uposlenika na rad, zbog prestanka potrebe za obavljanjem poslova u smislu stavka 3. ovoga lanka, duan mu je isplatiti otpremninu utvrenu u lanku 100. ovoga zakona, s tim da se prosjena plaa dovede na nivo plae koju bi uposlenik ostvario da je radio. Ako uposleniku prestane radni odnos u smislu stavka 3. ovoga lanka, poslodavac ne moe u roku od godinu dana zaposliti drugu osobu koja ima istu kvalifikaciju ili isti stupanj strune spreme, osim osobe iz stavka 1. ovoga lanka. Prava utvrena ovim zakonom u svezi s vojnom slubom imaju i osobe na slubi u priuvnom sastavu policije. 4. Prava zastupnika - poslanika i dunosnika lanak 139. Uposleniku izabranom, odnosno imenovanom na neku od javnih dunosti, u tijela Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, tijela kantona, grada i opine i uposleniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu, prava i obveze iz radnog odnosa na njegov zahtjev miruju, a najdulje etiri godine, od dana izbora odnosno imenovanja. Na uposlenika iz stavka 1. ovoga lanka shodno se primjenjuju odredbe iz lanka 138. st. 2. do 5. ovoga zakona.

lanak 139a. Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit e se za prekraj poslodavatelj - pravna osoba, ako: - s uposlenikom ne sklopi ugovor o radu (lanak 2.), - stavlja u nepovoljniji poloaj osobu koja se uposli i osobu koja trai uposlenje (lanak 5.). Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se poslodavatelj - fizika osoba novanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.500,00 KM. Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se i odgovorna osoba kod poslodavca koja je pravna osoba novanom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM. XXI - KAZNENE ODREDBE lanak 140. Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 7000,00 KM kaznit e se za prekraj poslodavac - pravna osoba, ako: 1. uposleniku ne urui pismenu izjavu sukladno lanku 21a.ovoga zakona, 2. sklopi ugovor o radu koji ne sadri podatke propisane ovim zakonom (lanak 21.), 3. uputi uposlenika na rad u inozemstvo, a ugovor o radu ne sadri propisane podatke (lanak 22.), 4. od uposlenika trai podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom (lanak 23.), 5. prikuplja, obrauje, koristi ili dostavlja treim osobama podatke o uposleniku, (lanak 24.), 6. ugovor o obavljanju pripravnikog staa ne zakljui u pisanome obliku ili ne dostavi preslik ugovora nadlenoj slubi za upoljavanje u roku od pet dana od dana zakljuenja ugovora (lanak 26.). 7. ugovor o volonterskom radu ne zakljui u pisanome obliku ili ne dostavi preslik ugovora nadlenoj slubi za upoljavanje u roku od pet dana od dana zakljuenja ugovora (lanak 28.) 8. sklopi ugovor o radu u kojem je puno radno vrijeme ugovoreno u trajanju duem od zakonom propisanog (lanak 29.), 9. od uposlenika zahtijeva da na poslovima, na kojima se uz primjenu mjera zatite na radu nije mogue zatititi od tetnih utjecaja, radi due od skraenog radnog vremena (lanak 31.), 10. od uposlenika zahtijeva da radi due od punog radnog vremena (prekovremeni rad) suprotno lanku 32. st.1. i 3.ovoga zakona, 11. ne obavijesti inspektora rada kantona o prekovremenom radu o kojem ga je duan obavijestiti (lanak 32. stavak 2.), 12. ne postupi po zabrani inspektora rada kantona kojim se zabranjuje prekovremeni rad (lanak 32. stavak 6), 13. malodobnom uposleniku naredi prekovremeni rad (lanak 32. stavak 3.),

14. trudnici, majci sa djetetom do tri godine ivota ili samohranom roditelju s djetetom do est godina ivota, bez njegovog pisanog pristanka, naredi prekovremeni rad (lanak 32. stavak 4.), 15. eni uposlenoj u industriji naredi noni rad protivno lanku 35. ovog zakona, 16. malodobniku naredi noni rad (lanak 36.) 17. uposleniku ne omogui koritenje odmora, u toku rada (lanak 37.), 18. uposleniku ne omogui koritenje dnevnog i tjednog odmora (l. 38. i 39.), 19. uposleniku ne omogui koritenje godinjeg odmora u najkraem trajanju odreenom ovim zakonom (lanak 41. stavak 1.), 20. uposleniku uskrati pravo na godinji odmor, odnosno isplati mu naknadu umjesto koritenja godinjeg odmora (lanak 45.), 21. uposleniku ne omogui koritenje plaenog dopusta, (lanak 46. stavak 1.), 22. rasporedi malodobnika da radi na poslovima suprotno odredbama lanka 51. stavak 1. ovoga zakona, 23. uposli enu na poslovima pod zemljom (u rudnicima), opreno lanku 52. ovoga zakona, 24. zbog trudnoe odbije uposliti enu, otkae joj ugovor o radu, ili je suprotno odredbama ovog zakona, premjesti na druge poslove (lanak 53.), 25. ne osigura eni dopust sa rada uz naknadu plae (lanak 54. stavak 2.), 26. premjesti enu suprotno lanku 54. stavak 4. ovoga zakona, 27. ne omogui eni da koristi porodni dopust (lanak 55.), 28. ocu djeteta odnosno posvojitelju ne osigura koritenje prava iz lanka 55. ovoga zakona, (lanak 56.) 29. eni odnosno ocu djeteta ne omogui da radi polovicu punog radnog vremena (lanak 57.), 30. jednom od roditelja odnosno posvojitelju ne omogui da koristi pravo pod uvjetima propisanim lankom 58. ovoga zakona, 31. onemogui eni stanku radi dojenja djeteta (lanak 59.) 32. jednom od roditelja djeteta sa teim smetnjama u razvoju (tee hendikepiranog djeteta) odnosno posvojitelju onemogui da koristi pravo iz lanka 63. stavak 1. ovoga zakona, 33. otkae uposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, usljed ega je privremeno nesposoban za rad (lanak 64.), 34. ne vrati uposlenika na poslove na kojima je prije radio ili na druge odgovarajue poslove (lanak 65. stavak 2.), 35. poslodavac ne ponudi uposleniku druge poslove (lanak 66. stavak 1.), 36. poslodavac ne da prednost uposleniku pri strunoj naobrazbi, osposobljavanju i usavravanju (lanak 66. stavak 2.), 37. poslodavac otkaze ugovor o radu uposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanaka invalidnosti suprotno lanku 67. ovoga zakona, 38. isplati plau manju od utvrene kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu (lanak 69. stavak 2.), 39. ne isplati plau u roku utvrenom lankom 70. stavak 1. ovoga zakona,

40. poslodavac svoje potraivanje prema uposleniku naplati protivno lanku 74. ovoga zakona, 41. ugovor o radu prestane protivno lanku 87. ovoga zakona, 42. ne omogui uposleniku da iznese svoju obranu (lanak 90.), 43. postupi suprotno lanku 93. ovoga zakona, 44. ne urui otkaz uposleniku u pisanom obliku (lanak 94.), 45. ne ispuni obveze prema uposleniku iz lanka 96. stavak 1. ovoga zakona, 46. ne konzultira se s vijeem uposlenika, sukladno lanku 98. ovoga zakona, 47. postupi opreno odredbama lanka 99. ovoga zakona, 48. sklopi ugovor o radu s drugim uposlenikom (lanak 99. stavak 5), 49. poslodavac stavi u nepovoljniji poloaj uposlenika zbog organiziranja ili sudjelovanja u trajku (lanak 129. stavak 1.), 50. onemogui ili pokua onemoguiti federalnog odnosnog kantonalnog inspektora rada u provoenju nadzora (lanak 131.), 51. odbije uposleniku vratiti radnu knjiicu (lanak 134. stavak 2.), 52. postupi protivno odredbama l. 136. i 137. ovoga zakona, 53. u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona ne uskladi pravilnike o radu (lanak 141. ovoga zakona ), 54. u roku od tri mjeseca iz lanka 142. ovoga zakona ne sklopi s uposlenikom ugovor o radu, 55. uposli drugu osobu suprotno lanku 143. stavak 6. ovoga zakona. Ako je prekraj iz stavka 1. ovoga lanka uinjen prema malodobnom uposleniku najnii i najvii iznos novane kazne uveava se dvostruko. Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se poslodavac - fizika osoba novanom kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM. Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba kod poslodavca koji je pravna osoba, novanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM. XXII - PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE lanak 141. Poslodavci su duni uskladiti pravilnike o radu sa odredbama ovoga zakona, u roku od est mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. lanak 142. Poslodavci su duni u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona ponuditi uposleniku sklapanje ugovora o radu, sukladno ovom zakonu. Uposlenik, kojemu poslodavac ne ponudi ugovor o radu iz stavka 1. ovoga lanka, ostaje u radnom odnosu na neodreeno odnosno odreeno vrijeme. Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka ne moe biti nepovoljniji od uvjeta pod kojima je radni odnos zasnovan, odnosno pod kojima su bili ureeni radni odnosi uposlenika i poslodavca do dana sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga lanka, ako odredbama ovog zakona ta pitanja nisu drukije ureena.

Ako uposlenik ne prihvati ponudu poslodavca da sklopi ugovor o radu sukladno stavku 1. ovoga lanka, prestaje mu radni odnos u roku od 30 dana od dana dopreme ugovora o radu na sklapanje. Ako uposlenik prihvati ponudu poslodavca, a smatra da ugovor koji mu je ponudio poslodavac nije sukladan stavku 3. ovoga lanka, moe pred mjerodavnim sudom osporiti valjanost ponude poslodavca u roku od 15 dana od dana prihvatanja ponude. lanak 143. Uposlenik koji se na dan stupanja na snagu ovoga zakona zatekao na ekanju posla, ostat e u tom statusu najdue est mjeseci, od dana stupanja na snagu ovoga zakona, ako poslodavac, prije isteka ovog roka, uposlenika ne pozove na rad. Uposlenik koji se zatekao u radnom odnosu 31. prosinca 1991. godine i koji se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona pisano ili neposredno obratio poslodavcu radi uspostavljanja radno-pravnog statusa,a u ovom vremenskom razdoblju nije zasnovao radni odnos kod drugog poslodavca smatrat e se, takoder, uposlenikom na ekanju posla. Za vrijeme ekanja posla uposlenik ima pravo na naknadu plae u visini koju odredi poslodavac. Ako uposlenik na ekanju posla iz st. 1. i 2. ovoga lanka ne bude pozvan na rad u roku iz stavka 1. ovoga lanka, prestaje mu radni odnos, uz pravo na otpremninu koja se utvruje na temelju prosjene mjesene plae isplaene na razini Federacije, na dan stupanja na snagu ovoga zakona, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku. Otpremnina iz stavka 4. ovoga lanka isplauje se uposleniku za ukupan sta osiguranja, a utvruje se tako da se prosjena plaa iz stavka 4. ovoga lanka pomnoi sa koeficijentom, i to za: sta osiguranja koeficijent - do pet godina 1,33 - od pet do deset godina 2,00 - od 10 do 20 godina 2,66 - preko 20 godina 3,00 Iznimno, umjesto otpremnine poslodavac i uposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade. Nain, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 4. i 5. ovoga lanka, utvruju se pisanim ugovorom izmeu uposlenika i poslodavca. Ako uposleniku prestane radni odnos u smislu stavka 4. ovoga lanka, poslodavac ne moe u roku od jedne godine uposliti drugu osobu koja ima istu kvalifikaciju ili isti stupanj strune spreme, osim osobe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, ako je ta osoba neuposlena. lanak 143a. Uposlenik koji smatra da je poslodavatelj povrijedio njegovo pravo koje je utvreno u lanku 143. st. 1. i 2. moe u roku od 90 dana od dana stupanja na

snagu ovoga zakona podnijeti albu kantonalnoj komisiji za provedbu lanka 143.(u daljnjem tekstu: kantonalna komisija), koju obrazuje kantonalni ministar mjerodavan za poslove rada (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar). O albama izjavljenim protiv rjeenja kantonalne komisije, rjeava Federalna komisija za provedbu lanka 143. (u daljnjem tekstu: Federalna komisija), koju obrazuje federalni ministar. U sluaju da kantonalna komisija ne izvrava funkciju radi koje je obrazovana, Federalna komisija preuzet e nadlenosti kantonalne komisije. Ako je pred mjerodavnim sudom pokrenut postupak koji se odnosi na prava uposlenika iz lanka 143. st. 1. i 2. ovoga zakona, sud e ustupiti zahtjev na mjerodavno postupanje upanijskoj komisiji i donijeti odluku o prekidu postupka. lanak 143b. lanove Federalne odnosno kantonalne komisije imenuje federalni odnosno kantonalni ministar na temelju njihovog profesionalnog iskustva i iskazane sposobnosti za obnaanje ove funkcije. lanovi komisije moraju biti neovisni i objektivni i ne mogu se birati iz reda izabranih dunosnika, niti mogu imati bilo kakav politiki mandat. Federalno ministarstvo odnosno mjerodavni organ kantona snosit e trokove Federalne odnosno kantonalne komisije. lanak 143c. Federalna odnosno kantonalna komisija moe: sasluati uposlenika, poslodavatelja i njihove zastupnike; pozvati svjedoke i vjetake; traiti od odgovarajucih organa vlasti i poslodavaca da dostave sve relevantne informacije: Odluke federalne odnosno kantonalne komisije su: konane i podlijeu sudskom preispitivanju sukladno zakonu; pravno utemeljene; dostavljene podnositelju u roku od sedam dana.

1. 2. 3. 1. 2. 3.

lanak 144. Uposlenici iji radni odnos miruje sukladno propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovoga zakona, a koji po ovom zakonu nemaju pravo na mirovanje radnog odnosa, imaju pravo vratiti se na poslove koje su prije obavljali ili na druge odgovarajue poslove u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. lanak 145. Postupci ostvarivanja i zatite prava uposlenika, zapoeti prije stupanja na snagu ovoga zakona, zavrit e se po odredbama propisa koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovoga zakona, ako je to za uposlenika povoljnije.

lanak 146. Do ureivanja plaa kolektivnim ugovorom, a najdue za vrijeme od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona, Vlada Federacije utvrdit e, uz prethodno konsultiranje strana u sklapanju kolektivnog ugovora, visinu, nain i uvjete usklaivanja najnie plae. Odluka o visini najnie plae iz stavka 1. ovoga lanka objavljuje se u "Slubenim novinama Federacije BiH". lanak 147. Propisi, koji su predvieni za provoenje ovoga zakona, donijet e se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. lanak 148. Do donoenja propisa iz lanka 147. ovog zakona, primjenjivat e se propisi koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovoga zakona. lanak 149. Mjerodavna tijela kantona donijet e propise, sukladno ovom zakonu, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. lanak 52. (Odredbe l. 52, 53. i 54. su odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu iz Slubenih novina Federacije BiH, br. 32/00). Ovaj zakon ne odnosi se na ugovore i isplate nastale izmeu poslodavatelja i uposlenika u primjeni lanka 143. Zakona o radu prije dana stupanja na snagu ovoga zakona. lanak 53. Ovaj zakon ne odnosi se na konane odluke koje je sud donio u razdoblju prije stupanja na snagu ovoga zakona u primjeni lanka 143. Zakona o radu. lanak 54. Postupci ostvarivanja i zatite prava uposlenika, zapoeti prije stupanja na snagu ovoga zakona, zavrit e se po odredbama propisa koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije prije stupanja na snagu ovog zakona, ako je to za uposlenika povoljnije, izuzimajui lanak 143. Zakona o radu. lanak 150. Danom stupanja na snagu ovoga zakona, na teritoriju Federacije prestaje primjena propisa o radnim odnosima i plaama koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije, do dana stupanja na snagu ovoga zakona, osim propisa iz lanka 148. ovoga zakona. lanak 151. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Slubenim novinama Federacije BiH".