You are on page 1of 33

Osijek je jedan od najstarijih hrvatskih gradova. Njegovo ime spominje se jo 1196. godine. 1809.

Osijek je dobio Povelju slobodnog i kraljevskog grada te ove godine obiljeavamo dvjesto godina tog povijesnog dogaaja. Iako lei u jednolinoj ravnici, pripada naim najljepim gradovima zbog vrijedne gradske secesijske arhitekture, gradske povijesne tvrave, rijeke Drave bogate vodom i brzim tokom, kojom je od svog postanka povijesno vezan te bogatog povijesnog i recentnog gradskog zelenila perivoja i drvoreda. Bogata prolost i sadanja ljepota osjekih parkova pobudila je u nama znatielju da ih temeljitije prouimo. Gradske parkove opisala je prof. dr Dragica Gucunski u svojoj knjizi Osjeki perivoji i drvoredi, koju smo i mi koristili u svome radu.

POVIJESNI PRIKAZ POSTANKA OSJEKIH PERIVOJA

Weinplatz 1750. godina. Partizanski trg, danas Trg Svetog Trojstva. Gradski perivoj 1750. godina danas ne postoji. Generalski vrt u drugoj polovici 18. stoljeda danas ne postoji. Park oko dvorca grofa Pejaevida 1801. godine. danas ne postoji. Regimentsgarten 1811. godina Park kulture danas Perivoj kralja Tomislava. Bolniki park 1890. godine. Park V. I. Lenjina. danas Perivoj kraljice Katarine Kotromani Kosaa. Park Sakuntala 1890. godine. Preradovidevo etalite. Park na Gajevom trgu 1898. godine. Park Zrinjevac 1914. godine. Park M. Tita 1935. godine. - danas Perivoj kralja Kreimira IV. Park Marxa i Engelsa 1950. godine. danas Perivoj kneza Branimira. Perivoj na Trgu bana Jelaida 1953. godine. Park M. Pijade 1957. godine. danas Perivoj kralja Drislava. Perivoj hrvatskih velikana 2005. godine

Kao to je vidljivo iz prikaza povijesti grada Osijeka, povijest grada se odrazila i na nazive perivoja, tako da su povijesni perivoji mijenjali nazive u skladu sa zahtjevom promijenjene dravne vlasti. Gradski perivoj i Perivoj Zrinjevac jedini su perivoji koji tijekom svojega postojanja nisu mijenjali ime. Naalost, nisu sauvani svi parkovi tako su posve nestali Generalski park, park oko dvorca grofa Pejaevida, a od Gradskog vrta ostao je samo ulaz. Generalski park nalazio se na podruju grada, a 1873. godine rasparceliran je za gradsku izgradnju. Kao ostatak toga parka nalazimo na uglu kolske i Jgerove ulice stari hrast koji je pod dravnom zatitom jer predstavlja historijski spomenik ovog grada. Gradski vrt se nalazio na podruju Novoga grada. U 18 .stoljedu njegova povrina iznosila je 42.484 m. Park je bio izgraen u stilu francuske vrtne arhitekture (iani grab) i predstavljao je donekle imitaciju Schnbrunskog parka. U toku II. svjetskog rata bio je oteden, a nakon rata, naalost, posjeen. Na njegovu mjestu izgraen je sportski stadion, a od bogatog inventara ostao je samo otedeni granitni bunar, podignut u doba secesije i ulazna zgrada, kojoj su sadanji vlasnici izmijenili prvobitni izgled klasictikog stila. Tredi park, koji je nestao, jest pejzani park u baroknom dvorcu grofa Pejaevida u Retfali. Agrarnom reformom 1918. park je preao u privatni posjed redovnica, koje su ga pretvorile u povrtnjak. Sada jo jedino postoji otedena barokna ograda biveg parka i dvorac s baroknim proeljem. I ratovi su ruilaki djelovali na gradsko zelenilo: I. svjetski rat (1914.-1918.), II. svjetski rat (1941.-1945.) te Domovinski rat (1991. i 1992.). U domovinskom ratu Osijek je bio posebice izloen jakim i estim ratnim razaranjima. Na temelju rezultata analize otedenja saznajemo da je otedeno vie od 50% stabala i potpuno izgubljeno preko 600 stabala. Grad Osijek danas ima 10 perivoja meusobno spojenih drvoredima, a svi nose imena po hrvatskim velikanima. Zajedno s pripadajudim ulinim drvoredima, koji takoer imaju dugu tradiciju u gradu, obnaaju estetsku te neprocjenjivu ekoloku ulogu u suvremenom Osijeku te je velika zadada svih nas njihovo uvanje i zatita.

Perivoj kralja Tomislava Perivoj kralja Tomislava danas je najljepi, najvei i najstariji perivoj u Osijeku, koji je nastao 1826. godine. Prvobitno je bio vei (63 567 m2), ali mu je nakon II. svjetskog rata oduzet dio za izgradnju Veslakog kluba Iktus i za proirenje teniskih terena. To se nije smjelo dogoditi jer je tada bio zatien na temelju Zakona o zatiti prirode SR Hrvatske, a sada je zatien kao spomenik perivojne arhitekture na temelju Zakona o zatiti prirode Republike Hrvatske. Danas zauzima povrinu od oko 45 450 m2. Prije zvan Pukovnijski vrt, 14. travnja 1925. godine mijenja ime u Perivoj kralja Tomislava. On je najvei gradski perivojni ekosustav. Sastoji se od tri dijela: najstarijeg zapadnog dijela, sredinjeg sa sportskim terenima i etnicom te od istonog, otvorenog slobodnog prostora (travnjaka). 1811. godine to su bila tri vrta: Oficirski, Garnizonski i Bolniki. Na sjeverozapadnom dijelu smjestio se drveni parki koji djeca zovu Drvengrad. Na sjevernoj strani Perivoj zavrava sa etalitem kardinala Franje epera tj. Promenadom. Perivoj obiluje visokim drveem, uglavnom listopadnim kao to su: jasen, lipa, kesten i druge vrste, a u njemu ima i grmlja ijim plodovima se hrane vjeverice.. Vjeverica u perivoju uope nema, pa se smatra potrebnim poduzeti akciju unoenja vjeverica u veliki Perivoj krlja Tomislava.

Perivoj kralja Tomislava

Perivoj kralja Tomislav

PERIVOJ KRALJA KREIMIRA IV.

Ovaj perivoj izgraen je 1935. g. na Vijednikom trgu. Izgraen je u slogu francuske arhitekture, a sastoji se od tri glavna geometrijska lika. Zapadni dio se odlikuje vjeno zelenom crnogoricom, srednji se sastoji od razliitih bjelogorinih vrsta s visedim granama, a u istonom djelu prevladavaju ruinjae. Ovo je jedini perivoj u Osijeku u francuskom stilu. Ovaj perivoj je uvijek vrlo rado posjeden zato to nudi mir, tiinu i uivanje u prelijepom krajoliku. Naalost, perivoju je potrebna restauracija koja de ga vratiti u prvotno stanje.

PERIVOJ KRALJA KREIMIRA IV.

PERIVOJ KRALJA KREIMIRA IV.

Perivoj na Trgu bana Jelaia

Perivoj je utemeljen 1953. godine, a zauzima povrinu od 9 295 m2. Nalazi se uz trnicu koja je vrlo uredno odravana. Perivoj ima trokutasti oblik, u skladu s trokutastim oblikom Trga. U dendrolokom sastavu prevladavaju lipe od kojih su mnoge stare, a takoer ima i vrlo mladih stabala lipa. Osim lipa nalazimo u malom broju stabla javora, breza i na istonoj strani vrlo staru bazgu. U 20. stoljeu bio je esto prekopavan zbog ugraivanja podzemnih instalacija. Taj, po arhitekturi i biljnom sastavu vrlo jednostavan perivoj, vaan je zeleni ukras u Donjem gradu i zato moemo uvijek nai klupe zaposjednute od posjetitelja. Perivoj predstavlja i krajnji jugoistoni dio perivojne cjeline hrvatskih velikana.

PERIVOJ NA TRGU LJUDEVITA GAJA Perivoj Ljudevita Gaja utemeljen je 1890. na dijelu vaarita koje se zvalo itni trg. Trg je zauzimao povrinu dugu 220 m i irinu od 150 m. Jo 1928. mnogi su graani iz junog dijela Gornjeg grada najkraom cestom preko Gajevog trga mogli doi u Tvru. Trg je sluio kao trnica koja je 1931. otkupljena za Hrvatski dom palaa Maksimovia. Na Gajevom trgu ponovo je sagraena glavna osjeka trnica,a na junom dijelu iza trnice izgraen je perivoj koji gradska cesta dijeli na dva dijela: juni i sjeverni. Perivoj danas zauzima oko 1 ha povrine,a nalazi se svojim zapadnim dijelom i na podruju nekadanjeg Generalskog vrta. Uz rub kolnika prevladava niz mladih breza, a od najstarijih drvea prevladavaju lipe, katalpe, paulovnije, pitomi kesten i visee vrbe.

PERIVOJ NA TRGU LJUDEVITA GAJA

Sakuntala park Sakuntala park je osjeki park poznat po bistama znamenitih Osjeana i zagonetnim sfingama. Nazvan je prema kipu djevojke s palminom granom u ruci koju su Osjeani zvali Sakuntalin kip. Ime joj potjee iz 5. stoljea kada je indijski pjesnik Kalidas napisao Sakuntalu, svoju najpoznatiju poetsku tvorevinu. Sakuntala park je napravljen 1910. godine a osmislio ga je poznati arhiteke Viktor Axmann. Park je poznat po lijepo ureenom vrtu i sezonskim cvijeem.

etalite kardinala Franje epera

etalite kardinala Franje epera istinski je ukras grada Osijeka. Duga je to promenada uz desnu obalu Drave koja se prostire od sredita Gornjeg grada do kraja Tvre. Arhitektonski je lijepo oblikovano etalite ukraeno velikim kamenim ardinjerama prepunim grmolikih zimzelenih i inih biljnih vrsta te nizom kamenih klupa. etalite obiluje lijepim vizurama. Uz pjeaki most najupeatljiviji je secesijski zdenac, monumentalna graevina od granita na travnjaku etalita.

Perivoj kraljice Katarine Kotromanid-Kosaa

Perivoj kraljice Katarine Kotromanid-Kosaa nalazi se ispred Gradske bolnice koja je utemeljena 1869.godine. Donatori te bolnice bili su Josip Huttler (koar),Ivan Kohlhoffer (gostioniar) i isusovac Krsto Monspreg . 1849.godine u bolnici je radilo 46 djelatnika,od kojih je jedan bio vrtlar,to donekle potvruje da je ved tada postojao Perivoj. Iste te godine nalazimo da je puenje doputeno samo u vrtu. Perivoj je iskljuivo bio namijenjen bolnici i imao je svoju visoku, lijepu, zidanu ogradu koja ga je dijelila od ulice. Nakon II. svjetskog rata ograda je sruena , a perivoj je postao javna povrina od 28.898 m . Na njegovoj istonoj strani izgraeno je djeje igralite i odmaralite s klupama. Perivoj se najprije zvao Bolniki perivoj, zatim Donjogradski perivoj kraljice Marije Karaorevid, a nakon II. svjetskog rata Perivoj V. I. Lenjina. Od 1991. godine zove se Perivoj kraljice Katarine Kotromanid-Kosaa. U posljednje je vrijeme izgraen novi Traumatoloki odjel smjeten uz bolnike zgrade na istonoj strani bolnice. Od ceste (prometnice) Perivoj je odvojen nogostupom, mladim jednoredom javora, biciklistikom stazom i ivicom kaline.

Perivoj kralja Drislava Na sjeveroistonoj strani Perivoja kneza Branimira moemo prijei cestu i nai se u Perivoju kralja Drislava. U taj perivoj moemo ui i ulinim i drvoredom lipa idui prema istoku iz Perivoja kralja Tomislava ili Perivoja kralja Tomislava ili Perivoja kralja Kreimira IV.Taj perivoj utemeljen je 1957. godine, a obuhvaa povrinu od 28.386 m. U prolosti su na tom mjestu bili nasipi na bedemima poruenog starog grada Osijeka, pa su tako stvoreni travnjaci, zajedno s pripadajuom uzvisinom, osjeki uenici nazvali Olimp i koristili za svoje svakodnevne igre. Na zapadnoj strani perivoja nalazio se ruinjak s pergolama, terasama i klupama na kojima je 1957.godine cvalo preko 20 vrsta rua. Bio je to vrlo privlaan kutak za graane koji su ondje uivali u ljepoti i mirisu rua, zelenila i u miru. Danas je perivoj hortikulturno preureen, jer je preuzeo na sebe novu reprezentativnu ulogu, tj. u njemu se nalazi secesijski spomenik palim domobranima 78. okevieve pukovnije, a izradio ga je Robert Frange Mihanovi jo 1989.godine. Spomenik je ujedno najvrednije secesijsko djelo Frangea Mihanovia, a i ire u Hrvatskoj. Spomenik je izvorno podignut u Perivoju kralja Tomislava jo 24. srpnja 1898. godine, ali je kasnije doivio ruenje i postavljanje na isto ili druga mjesta ,a nakon 1945.godine stajao je u dvoritu galerije likovnih umjetnosti u Osijeku.

Perivoj kneza Branimira Najmanji je perivoj (3 100 m2) u cjelini perivoja hrvatskih velikana. Utemeljen je 1950. godine. Nalazi se imeu Perivoja kralja Kreimira i Perivoja kralja Drislava, s kojima ga spajaju ulini drvoredi. Ima lijep travnjak i dovoljno visoke vegetacije, a namjenjen je djejim igrama i odmoru odraslih. U perivoju dominira visoko drvee (jablanovi i visoke breze). Cvjetnih nasada nema, ali ima ukrasnih grmova. Perivoj pripada vrlo lijepoj stambenoj etvrti koja je izgraena izmeu I. i II. svjetskog rata. Takoer pridonosi i lijepom okruenju zgrade Doma zdravlja.

PERIVOJ ZRINJEVAC
Na podruju dananjeg Perivoja Zrinjevca bilo je u prolosti Vaarite. Osijek se opredijelio za naziv Zrinjevac. Dananja Gundulideva ulica zvala se tada Sajmina ili Vaarinska ulica. Na prostoru Vaarita izgraen je 1914. godine jo jedan gradski perivoj. Povrina novoga perivoja Zrinjevca iznosila je 26.000 m2 . Do 1956. godine imao je Perivoj Zrinjevac za graanstvo iskljuivo prolazni karakter zbog svoje vrlo jednostavne hortikulturne koncepcije. Njegova kvadratina koncepcija bila je presjeena s dva okomito dijagonalna drvoreda gusto zasaenoga javora-mlijea. Kako su i rubni plonici bili zasaeni drvoredima javora, cijeli je perivoj bio u sjeni gustih drvoreda. Godine 1956. Perivoj Zrinjevac postao je moderan gradski perivoj u kojem se moglo odmoriti i zabaviti. Stabla su bila znatno prorijeena, tako da je bilo mogude na sunevim zrakama dodi zelenih travnjaka i ostalih perivojnih prostora u kojima borave odrasli graani i djeca. Juni prostor perivoja pretvoren je u igralite za malu djecu. Djeje igralite bilo je okrueno gredicama u kojima je kao drvede dominirao javor i mnogi ukrasni grmovi. Cijeli je perivoj bio okruen i ulinim drvoredima jer su i sa istone i sa zapadne strane uz gradske kude bili javori. Oni se odlikuju kuglastim kronjama, a jo uvijek rastu ondje.

GENERALSKI VRT Generalski vrt nastao je u drugoj polovici 18.stoljea na podruju Gornjeg grada. Prostirao se od dananjih ulica:Kapucinske,Europske avenije,Jagerove,a prema istoku donekle prelazio Radievu ulicu. Poznato je da je vrt tada bio ustupljen na uivanje vojnom zapovjedniku Tvre, tj. svakom povremenom generalu.Generali su kao korisnici vrta mogli dijelove vrta pretvoriti u livadu,cvjetnjak,povrtnjak ili vonjak.Prema gruntovnici iz 1785. vrt je zauzimao povrinu od 7,5 ha. Cijelo podruje je bilo movarno,a sve suvine vode izlijevale su se u Dravu potokom koji je imao korito izmeu dananje Jagerove i Radieve ulice. Grad je konano dobio Generalski vrt 1883.godine i poeo se proirivati. Prema izjavi dr. J. Bosendorfera, dr.Firingeru, hrast lunjak u kutu kolske i Jagerove ulice granino je i jedino sauvano stablo toga vrta. Hrast je star oko 170 godina. Na temelju Zakona o zatiti prirode SR Hrvatske,hrast lunjak je zatien zbog svoje kulturno-povijesne i botanike vrijednosti kao spomenik hortikulture naega grada. Drugi relikt,samotna tisa ivi u predvrtu Pedagokog fakulteta. Stara je oko 160-180 godina. Ona je takoer zatiena. Trei relikt ivi u preivoju na Gajevom trgu,u blizini Spomenika rtvama faizma. To je takoer samotna tisa,stara oko 130 godina.

Perivoj hrvatskih velikana Jedan je od najmlaih i najsuvremenijih osjekih perivoja. Smjeten je u krajnjem junom dijelu barokne Tvre oblikovan u povodu 100. obljetnice osnivanja Drube Brade Hrvatskoga Zmaja 2005. godine. Perivoj hrvatskih velikana u okrilju je spomenikog i hortikulturnog kompleksa ispred III. gimnazije. U sastavu perivoja nalazi se Rondel uenika gimnazije s poprsjima trojice hrvatskih velikana Josipa Jurja Strossmayera, bosansko-akovakog i srijemskog biskupa te nobelovaca Lavoslava Ruike i Vladimira Preloga.

TRG SVETOG TROJSTVA Trg svetog Trojstva najstariji je gradski trg u Osijeku. Osnovan je 1710.godine prigodom izgradnje star osjeke Tvre. Najpri je se zvao Paradenplatz, a kada je 1730.godine udovica generala Petraa podigla spomenik sv.Trojstvu , i sam je taj trg dobio ime Trg svetog Trojstva. Taj je spomenik bio zavjetni spomenik protiv kuge jer je i Osijek, naroito u doba Turaka, zbog loih sanita rnih prilika, stradavao od te opasne bolesti. Odlaskom Turaka, higijenske su se prilike neprestano poboljavale, pa je i kuga pos tupno nestala. S obje strane spomenika nalaze se vodovodi ograeni starim kamenim ogradama oblih baroknih linija i bez ukrasa. Jo iz sauvane fotografije iz 1888.godine moe se vidjeti da na njemu nema vegetacije. Zato se pretpostavlja da je Osijek ozelenio taj trg krajem 19. ili poetkom 20. stoljeda. Do 1945. godine bilo je na njemu cvjetnih nasada, nakon toga nalazimo samo drvede naime gradska je vrtlarija pokuavala nakon II.svjetskog rata trg uljepati cvjetnim nasadama, ali je pokuaj ostao bez uspje ha . Na trgu je bilo smjeteno nekoliko kola. Danas je Trg svetog Trojstva restauriran. Staro drvede nekoliko stabala lipa, jedna sofora, stari izlomljeni ljenak svi su srueni nakon II. svjetskog rata. Ostao je samo jedan primjerak gingka. Drvo gingka nalazi se u blizini ulaznih vrata Muzeja Slavonije. Jo 1957. godine stablo je bilo visoko oko 13,5 m i imalo je lijepu, iroku kronju. Visina debla do prve grane iznosile je 2,78 metara; opseg debla na visini od 1m iznosio je 115 cm, a na visini od 2m 100cm. Starost i podrijetlo te jedinke nije utvreno. Listop adno je drvo, a listovi su vedinom razdijeljeni u dva dijela.

Perivoj grofa Pejaevida u Retfali Perivoj grofa Pejaevida u Retfali pripadao je dvorcu grofa Pejaevida, a pretpostavlja se da je nastao prigodom izgradnje dv orca 1801.godine. U to vrijeme Retfala nije pripadala Osijeku, ved je, sve do 1937.godine , imala svoje opdinsko poglavarstvo. Bio je to velik perivoj,a njegova povrina iznosila 17,5 ha. Bio je esto usporeivan s Schonbrunnom. Bio je posjedeniji od Gradskog pe rivoja. Vedi dio perivoja inilo je drvede, hrast, grab, bukva, javor, jaseni i dr. Posljednji vlasnik bio je Manfred grof Clary -Aldringen. On je to prodao banci i otiao u Ameriku. Banka je preuredila perivoj i prodala parcele za stambenu proizvodnju. Tako je nastala nova, Hrvatska Retfala. Sadanji je vlasnik Katolika crkva, a od 1937. u njemu ive asne sestre Drue Marijinih sestara od udotv orne medaljice. Danas je Retfala gradska osjeka etvrt u kojoj prevladavaju obiteljske kude. U Retfali trenutno ima jako malo zelenila. Izradom novog urbanistikog plana,nadamo se da de se pridonijeti ozelenjavanju ove gradske etvrti.

Gradski perivoj Pojam Gradski vrt ima danas u Osijeku dvojako znaenje: za dananje je to narataje gradska etvrt s modernim gradskim nogometnim stadionom i gradskim bazenima, a prvobitno se zvala Novi grad. Za najstarije narataje to je duboka nostalgija za izgubljenim Gradskim perivojem. Taj je perivoj utemeljilo Gradsko poglavarstvo u 18. st. Njegovo je unitenje objanjeno potrebom za gradnjom nogometnog stadiona i proirenjem stambene etvrti biveg Novog grada, a sve je to bila samo kulisa za planski ruilaki in prema perivoju i kulturi grada Osijeka. Stadion koji je sagraen na dijelu prosto ra biveg Gradskog perivoja nije svojom arhitekturom odgovarajude zamijenio estetiku Gradskog perivoja, ije je tlo uzurpirao. Na taj je nain stvoren i u Osijeku, prema nekim uzorima u svijetu, suvremeni rekreacijski park. Za taj omiljeni i nadaleko poznati perivoj osjeki graani imali su svoja imena: Gradski perivoj, Varoki perivoj, Gradski vrt, Gradski park, Stadtgarten. On pripada meu prve javne perivoje u svijetu. Gradski je perivoj bio u podruju Novog grada, koji se nalazi izmeu Gornjeg i Donjeg grada. Za uspjean razvoj Osijeka, pa tako i razvoj Gradskog perivoja, bilo je vano da su se sve tri osjeke opdine ujedinile u slobodan kraljevski grad Osijek. Naalost, pisanih izvora o Gradskom vrtu ima malo, odnosno nisu sauvani u detaljima. Postoje samo opisi razliitih dogaaja u Gradskom perivoju, ali za objanjenje perivojne arhitekture to je premalo. Najvie se moe doznati iz razglednica i fotografija, ali i to je skromno da bi se tono mogla prikazati cjelina vrtne arhitekture. Kao to nam nisu poznati projektanti ili projektant Gradskog perivoja, tako nam nisu poznata ni imena vodedih vrtlara iz 18., 19. i 20. st. U Gradski perivoj moglo se dodi iz Gornjeg grada konjskim tramvajem, koijom ili pjeice, a u 20.st. se dolazilo koijama, biciklima, automobilima i pjeice. esto su graani dolazili pjeice jer su gotovo sve osjeke ulice imale s obje strane divn e drvorede, pa je ljetna etnja kroz njih inila posebno zadovoljstvo i uitak. Biljke perivoja bile su iznimno skupe za odravanje. Osjeani su esto donirali odreena sredstva koja bi pomogla odravanju perivoja. Godine 1911. bilo je dostavljeno mnotvo novih biljaka. Kasnijim odredbama paljivo se brinulo o perivoju i stablima u njemu. Postojali su i gradski redari koji su pazili na red u Gradskom perivoju. Tu su odravani brojni koncerti, predstave, plesovi, sve do II. svjetskog rata. Vanijih dogaanja u Gradskom vrtu bilo je mnogo. Godine 1809. Osijek je proglaen SLOBODNIM KRALJEVSKIM GRADOM. Sveani in proglaenja bio je u Gradskoj kudi. Godine 1889. odrana je Prva osjeka gospodarska izloba, a 1890. godine u perivoju je poletio prvi balon na topli zrak. Devastacija Gradskog perivoja poela je nakon I. svjetskog rata, kada je uniten najvedi dio ENBRUNSKE IVICE. Za vrijeme II. svjetskog rata Gradski je perivoj zaputen, a 1950. godine potpuno je uniten. Ipak, legenda o najljepem osjekom perivoju Gradskom vrtu, ivjet de dok traje i Osijek.

You might also like