SADRAJ:

Sadraj Zadatak Uvod Osnovni pregled strukture PLC-a

1.1.
1.1.1. 1.1.2. 1.1.3. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 2. 2 5 6 6 7 7 9 9 9 9 10 10 11 11 12 13 13 13 13 14 14 15 16 16 17 17 18 18 18 19 19 19 20 20 20 22 23 23 24 24 24 25 25 26 2

1.

Dijelovi od kojih se sastoji PLC

Central Procesing Unit (CPU) Sistemska memorija Input/Output moduli

Spoljni izgled PLC-a Programiranje PLC-a Izvravanje programa Primjena i prednosti PLC-a

GSM tehnoligije
2.1. 2.2.
2.2.1. 2.2.2. 2.2.3. 2.2.4. 2.2.5. 2.2.6. 2.2.7. 2.3. 2.3.1. 2.3.2. 2.3.3.

SMS poruke TCS (Telecom Control Systems) Easygate

Povezivanje na raunar SIM i PIN pravila Pokretanje TCS-a Ukljuivanje TCS-a Opcija modem sharing SMS naredbe Struktura SMS naredbi

Ulazi, poruke i GSM brojevi telefona

Ulazne poruke Brojevi telefona Od ulaza do GSM matrice

2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8.

3.

Ulazni brojai i podbrojai Temperatura AC napajanje i pomona baterija Izlazi (Outputs) TCS voice (glasovne) opcije

2.5.1. Podeavanje temperaturnog alarma 2.5.2. Hronotermostat

2.8.1. Osnovni koncepti 2.8.2. Unos brojeva u listu

Interpretator komandi (CI)

3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. Komandna ulazna jedinica Ulanavanje CI komande Masovni prikaz Zatita lozinkom Pregled CI komandi Aktiviranje CI/Prijavljivanje

3.6.1. COM1 METH 3.7. Komande za prikaz operanada i stanja

3.8. 3.9. 3.10. 3.11.

4.

Komande za modifikovanje vrijednosti Komande kontrole programa Komande za prebacivanje ulaza i izlaza Komande ugraene u drajverima

Nizovi
4.1. 4.2. 4.3. 4.4.
4.4.1. 4.4.2. 4.4.3. 4.4.4. 4.4.5. 4.4.6. 4.4.7. 4.4.8. 4.4.9. 4.4.10. 4.4.11. 4.4.12. 4.4.13. 4.4.14. 4.4.15. 4.4.16. 4.4.17. 4.4.18. 4.4.19. 4.4.20. 4.4.21. 4.4.22. 4.4.23. 4.4.24. 4.4.25. 4.4.26. 4.4.27. 4.4.28. 4.4.29. 4.4.30. 4.4.31. 4.4.32. 4.4.33. 4.4.34. 4.4.35. 4.4.36. 4.4.37.

Konfigurisanje drajvera i podeavanje parametara Inicijalizacija nizova Proirene CI komande za nizove Moduli za upravljanje nizovima
STRADDR STRAPPND STRATOH STRATOIX STRATOU STRCAT STRCHECK STRCHGET STRCHSET STRCI STRCLR STRCMP STRCPY STRDEL STRDUMP STRFILL STRFILLW STRFINDC STRGROW STRHTOA STRICMP STRINSRT STRINIT STRITOA STRLEFT STRLEN STRLOWER STRMID STRNCMP STRNICMP STRRIGHT STRSTAT STRUPPER STRUSAGE STRUTOA STR2FLAG FLAG2STR

5. 5.1.

Prikaz rada u realizovanom softveru i opis sistema

Kako softver funkcionie

27 28 29 30 31 31 31 32 32 34 34 34 35 35 35 35 35 36 36 36 36 36 37 37 37 37 37 38 38 38 38 39 39 39 39 39 40 40 40 41 41 41 41 41 41 42 43 43 3

Zakljuak Literatura

48 49

ZADATAK
U cilju izrade softvera za unos e-mobilnih kljueva potrebno je uraditi sljedee: Dati osnovni pregled structure PLC-a; Dati osnovni pregled GSM tehnologije, sa posebnim osvrtom na korienje u automatizovanim sistemima; Dati pregled CI komandi; Prikazati i objasniti realizovani softver.

UVOD 1. Osnovni pregled strukture PLC-a * Programmable Logical Controler (PLC)

Slika 1.Izgled PLC-a. U naem jeziku se koristi izraz Programabilno Logiki Kontroler (PLK). PLC predstavlja digitalni raunarski ureaj koji se zasniva na mikroprocesorskoj tehnologiji. PLC je ustvari napravljen da bi se olakalo upravljanje mainama. Ovaj ureaj omoguava izvravanje upravljakih algoritama (programa) u realnom vremenu. Korisnik unosi program, obino koristei softver za unos, da bi dobio eljene rezultate.Taj program predstavlja vezu izmeu ulaza i izlaza na PLC-u. Kako PLC funkcionie? Tako to stalno skenira program. Ovaj ciklus skeniranja se sastoji od tri koraka:provjera ulaznog stanja (check input status - da li su ulazi ukljueni ili ne odnosno da li su senzori spojeni na ulaze aktivni), izvravanje programa (execute program - instrukciju po instrukciju) i oitavanje stanja izlaza (update output status). Nakon zavretka treeg koraka PLC se vraa na prvi korak i ponavlja korake kontinualno (slika2).[1]

Slika 2. Rad PLC-a. 6

1.1. Dijelovi od kojih se sastoji PLC PLC se sastoji od tri dijela : - Central Processing Unit (CPU) - Sistemska memorija - Input / Output moduli 1.1.1. Central Processing Unit (CPU) Centralni procesor (CPU) je najvanija komponenta PLC-a. On upravlja memorijom, izvravanjem programa, komunikacijom, nadgledanjem ulaza i postavljanjem izlaza. Mogue greke koje se javljaju na PLC-u takoe uoava centralni procesor provjeravanjem samog PLC-a . Korisnik moe da uoi greku na PLC-u pomou dioda za signalizaciju greke, koje svijetle kada se javi greka, postavljenih na kuitu kontrolera. Odabir centralnog procesora se vri u zavisnosti od zadatka koji treba da se izvri i broja ulaza i izlaza. Vrijeme skeniranja (koje iznosi do 100 ms) predstavlja vrijeme za koje program mora da se izvri u cjelosti i to je takoe vrijeme odabiranja digitalnih ulaza/izlaza. PLC ne reaguje na vrijeme bre od 100 ms. Dijelovi CPU-a su : Aritmetical Logical Unit (ALU) Registri Magistrale (sabirnice) Aritmetical Logical Unit (ALU) ili aritmetiko logika jedinica se sastoji od logikih kola. Omoguava izvravanje aritmetikih i logikih operacija nad podacima u binarnom obliku i sadri registre koji slue za upisivanje u vidu digitalnih rei. Registri predstavljaju specijalne memorijske lokacije u centralnom procesoru i takoe su fiziki dijelovi centralnog procesora. Podaci se u veini ureaja ovakve vrste itaju prvo iz memorijskih lokacija i upiu u registre pa se tek onda mogu vriti odreene operacije nad tim podacima. Ovo se deava iz razloga to su izlazi na registrima elektrinim provodnicima povezani sa upravljakom logikom. Na ovaj nain se naredbe bre izvravaju. Posebna vrsta registara koju posjeduju ove maine su akumulatori (ACC). Akumulator mora biti jedan od dva radna registra centralnog procesora nad ijim se sadrajem izvrava zadata operacija. Rezultat te operacije se uvijek upisuje u akumulator koji predstavlja vezu izmeu memorije i procesora. Magistrale (sabirnice) predstavljaju snopove elektrinih provodnika koji su grupisani prema prirodi digitalnih signala koje prenose. Takoe predstavljaju vezu izmeu hardverskih komponenti. Magistrale mogu biti: Upravljaka magistrala - predstavlja vie provodnika koji povezuju centralni procesor, memoriju i ulazno/izlazne portove (slika 3). Koristi se za prenos informacija i bitova o vrsti aktivnosti koja treba da se izvi u tekuem procesu. Smjer prenosa infomacija kroz upravljaku 7

magistralu je samo od centralnog procesora ka memoriji i ulazno/izlaznim portovima. Vrste aktivnosti koje se mogu izvravati u procesu su: itaj sadraj memorijske lokacije, upii podatak u memorijsku lokaciju, itaj prispjeli podatak na ulazno/izlaznom portu i dr. Zbog toga to se magistrale sastoje iz veeg broja provodnika, povezivanje parova velikog broja komponenti raunara je olakano jer povezivanjem sa vie pojedinanih provodnika dobijamo gomilu ica za koje ne znamo ta povezuju. Adresna magistrala povezuje centralni procesor sa memorijom i ulazno/izlaznim portovima. Prenosi adrese memorijskih lokacija ili ulazno/izlaznih portova od centralnog procesora ka memoriji ili ulazno/izlaznim portovima (slika 3). Magistrala podataka prenosi podatke izmeu centralnog procesora, memorije i ulazno/izlaznih portova u oba smjera (slika 3).[6]

Slika 3. Veza osnovnih komponenti sa magistralama (sabirnicama).

1.1.2. Sistemska memorija Upisivanje i/ili itanje podataka potrebnih za funkcionisanje programa i samih programa su operacije koje se vre nad memorijom programabilno-logikog kontrolera. ROM (Read Only Memory) je tip memorije koja uva programe i podatke koji se izvravaju svaki put kada se ukljui kontroler odnosno podaci se ne briu kada se iskljui napajanje. Podaci se u ROM memoriju upisuju programiranjem pri izradi memorije i kao to joj ime kae u ovu memoriju se ne upisuju podaci ve se isti samo itaju iz nje. RAM (Random Access Memory) je tip memorije u koju se upisuju podaci. Njen sadraj je uvek dostupan procesoru ali se gubi nakon iskljuivanja napajanja. Korisnik u RAM memoriju unosi program preko raunara ili putem programatora. 1.1.3. Input/Output moduli Ovi moduli prihvataju digitalne signale u programabilno-logiki kontroler i u isto vrijeme omoguavaju izdavanje obraenih ulaznih veliina u digitalnom obliku. Unutar PLC-a se vre operacije nad ulaznim veliinama definisane korisnikim programom. Ako ugradimo analogne ulazno/izlazne module kontroler moe da vri obradu i analognih signala. Podjela PLC-a po broju ulaza/izlaza se vri na: male (8 ulaza 8 izlaza; 16 ulaza 16 izlaza), srednje (128 ulaza 128 izlaza) i velike (hiljade ulaza /izlaza). Za komunikaciju PLC PLC(s) ili PLC raunar se koristi komunikacioni modul. Najee se koristi RS232 interfejs jer se podaci prenose u ASCII formatu.[2]

1.2. Spoljni izgled PLC-a

Tri naina realizacije PLC-a : Modularni odgovarajui broj ulaza i izlaza se dovodi na module pri emu na svakom modulu postoji centralna jedinica na koju se dovodi jo ulaznih i izlaznih modula. Vei broj modula se moe povezati putem mree. Sa fiksnim brojem ulaza i izlaza poto je broj ulaza uvijek vei od broja izlaza ne moe se uticati na konfiguraciju. Sa fiksnim kuitem i karticama kartice imaju istu funkciju kao i modul. Mogue je mijenjati samo broj ulaza i izlaza a dimenzije se mijenjaju dodavanjem modula.[4] 1.3. Programiranje PLC-a Ranije su se za programiranje PLC-a koristili programski jezici kao to su FORTRAN, BASIC, C idr. Radi lakeg programiranja IEC (International Electrotechnical Commission) je propisala standard koji omoguava korienje vie programskih jezika (jedan od pet jezika IEC standarda) za programiranje jednog procesora. Ovo znai da ako bi se koristio PLC drugog proizvoaa, nije obavezno 9

uenje programskog jezika za programiranje tog PLC-a (svaki proizvoa koristi svoj programski jezik). Pet programskih jezika koje obuhvata IEC standard: Structured Text (ST), Functional Bloc Diagram (FDB), Ladder Diagram (LD), Instruction List (IL), Sequential Function Chart (SFC). Programski jezici IEC standarda omoguavaju lake pisanje i shvatanje programa koji se koriste za programiranje PLC-ova. 1.4. Izvravanje programa Korisniki program sadri: ulaze (inputs), izlaze (outputs), tajmere, counters (brojae), aritmetiko - logike funkcije, specijalne funkcije, registre. Ulazi i izlazi imaju dvije vrijednosti: logika 0 ili logika 1. Stanje sa ulaznog modula se, prije obrade od strane centralnog procesora, upisuje u memoriju CPU-a. Izlazni signali, koji su rezultat obrade ulaznih signala od strane CPU-a, se upisuju u memoriju izlaza i na kraju alju na odgovarajui izlazni modul na PLC-u. Korisniki program se izvrava ciklino (kad doe do kraja poinje novi ciklus i ponovo poinje izvravanje programa). Prije poetka novog ciklusa proita se stanje sa ulaznih modula i upie u memorijsku zonu ulaza, a na kraju izvravanja programa izlazne vrijednosti iz memorijske zone izlaza se alju na izlazne module.[4] 1.5. Primjena i prednosti PLC-a Programabilnologiki kontroleri su zastupljeni u svim granama industrije bilo da se radi o pakovanju, upravljanju transportom materijala, automatizovanoj montai ili drugim poslovima. Skoro svaka aplikacija koja ima potrebu za nekom vrstom elektro upravljanja ima potrebu za PLC-om. Ako se ne koristi PLC u ovim aplikacijama onda je to gubljenje vremena i novca. PLC je jeftinije i pouzdanije rjeenje od konvencionalnog pristupa rjeavanju problema ove vrste. Greke u funkcionisanju sistema se otkrivaju brzo i lako otklanjaju.

10

2.

GSM Tehnologije

GSM predstavlja skraenicu za Global System for Mobile communications, odnosno standard za globalni sistem mobilne komunikacije. GSM mrea se sastoji od: Mobilne stanice (telefon koji posjeduje korisnik); Podsistema bazne stanice (upravlja povezivanjem radio veza sa telefonom); Mrenog podsistema (osnovni dio GSM centrale koji spaja vezu izmeu korisnika mobilnog telefona sa drugim korisnikom mobilnog telefona ili izmeu korisnika mobilnog telefona sa korisnikom fiksnog telefona).

Mobilna stanica sa sastoji od terminala (telefona) i smart kartice. Smart kartica je plastina kartica u kojoj se nalazi kompjuterski ip koji zovemo SIM (Subscriber Identity Module). Smart kartice imaju zatitni kod, PIN kod, koji zna samo korisnik i tako se titi SIM kartica od zloupotrebe. Na SIM katricu je omoguen unos podataka i obrada istih. Ona povezuje mobilni telefon sa GSM mreom. Podsistem bazne stanice se sastoji iz bazne stanice i kontrolera bazne stanice. Ove dvije komponente komuniciraju putem Abis interfejsa (linija razdvajanja izmeu bazne stanice i kontrolera baznih stanica). Bazna stanica sadri radio primopredajnik koji povezuje stanicu sa ostatkom mree. Radio primopredajnik se sastoji od prijemnika, odailjaa, antene i interfejsa. Bazna stanica moe da ima jednu antenu za sve pravce ili tri antene za tri pravca. Kontroler baznih stanica se stara o radu i odravanju veza. Mreni podsistem sadri komponentu koja se zove Mobile services Switching Center. Ovo je najvanija komponenta mrenog podsistema i omoguava registraciju, provjeru autentinosti, auriranje lokacija, usmjeravanje poziva za korisnike sa roamingom i vezu sa fiksnim mreama. Roaming je vrsta usluge koju obezbjeuje GSM i ona omoguava korienje mobilnih telefona u mreama drugih operatera. Kada korisnik ue u inostranu zemlju automatski se prepoznaje i registruje SIM kartica. Equipment Identity Register je baza podataka koja sadri listu mobilnih stanica koje su na mrei. Sastoji se od tri baze podataka : White List (sadri sve vaee identifikacione brojeve), Black List (sadri sve nevaee brojeve), Grey List (sadri sve sumnjive brojeve).[7] 2.1. SMS Poruke SMS (Short Message Service) predstavlja mogunost slanja tekstualnih poruka putem mobilnog telefona. Poruke su duine do 160 znakova. Osim sa jednog mobilnog telefona na drugi poruke se mogu slati i sa jednog na vie telefona istovremeno (opcija group na telefonu, ali ovo vai samo za novije tipove telefona) i takoe sa telefona na LAN (Local Area Network), WAN (Wide Area Network), ISDN (International Standard for Digital Network) mrene kompatibilne ureaje. Poruka se skladiti kod operatera ako korisnik nije dostupan pa se kasnije proslijeuje tom korisniku kada bude bio dostupan. 11

2.2. TCS (Telecom Control Systems) Easygate TCS je mikroraunar koji radi sa Simensovim TC35 GSM modulom i ima mogunost razmjene podataka, glasovne i SMS komunikacije. [5]

Slika 4. TCS Easygate (1- 230v AC adapter, 2- antena, 3- kraj kabla koji se povezuje na dugme za otvaranje vrata, 4- SIM kartica, 5- GSM modul).

12

2.2.1.

Povezivanje na raunar

Povezivanje se vri pomou serijskog kabla. TCS se povee na COM port na PC-u. Koristi se jedan od navedenih softvera: Hyperterminal ili Xtalk na 9600 N 8 1 ili TCS Logger. 2.2.2. SIM I PIN pravila PIN I PUK kodovi se koriste da bi se kartica zatitila od zloupotrebe. Ako se PIN kod unese pogreno vie od tri puta kartica e traiti PUK (PIN Unblocking Key) kod. PUK kod slui da se odblokira SIM kartica blokirana pogrenim unoenjem PIN koda. Otkljuavanje SIM kartice se moe pokuati deset puta. Poslije toga je kartica zakljuana trajno i postaje beskorisna. Pomou programa TCS 3.5 se moe programirati PIN kod u TCS-u tako da moe komunicirati sa SIM karticom na zahtjev (ukljuenje sistema). Ovo je zgodno ako se ureaj nalazi na mjestu gdje SIM kartica moe da se ukrade. SIM kartica moe imati tri vrste broja: glasovni (voice), data i fax. Ako se posjeduje kartica koja ima i voice i data broj ta dva broja se moraju razlikovati. SIM sa jednim brojem moe slati podatke ali ne moe da se pozove sa data pozivom. Fax broj je ukljuen u voice broju. 2.2.3. Pokretanje TCSa Ako se programiranje TCS-a vri korienjem direktne veze sa personalnim raunarom onda nije potrebno imati SIM karticu sa data brojem ve kabal koji se povee na serijski port. Nakon povezivanja se moe pristupiti TCSu pomou Hyperterminala ili Xtalk-a ili drugog softvera. Programski paket TCS Windows takoe omoguava jednostavnu vezu sa TCS-om i svim SMS opcijama vezanim za Easygate. Posjedovanjem SIM kartice sa data brojem se moe rekonfigurisati TCS ureaj iz daljine (remote control). Obino je mogue pozvati GSM modul koristei standardni PC modem . Svejedno se moe desiti da tokom nepravilnog konfigurisanja, od strane GSM operatera, ova opcija bude nemogua i pri pokuaju poziva se detektuje zauzee veze. Ako se ovo desi, tu greku otklanja operater. 2.2.4. Ukljuivanje TCS-a Nakon ubacivanja SIM kartice u TCS ureaj uje se dugo beep i opet isti zvuk nakon par sekundi to znai da je SIM kartica prepoznata i registrovana na mrei. Ova mogunost je implementirana da se izbjegne unitavanje baterije kad se skroz isprazni. TCS e se uvek ukljuiti sam kad se aktvira AC/DC napajanje preko solarne ploe ili drugog izvora napajanja. Ako nema takvog napajanja i TCS je iskljuen i ako se dovede napon sa baterije TCS se nee ukljuiti (startovati) ako se ne pritisne start dugme.

13

2.2.5. Opcija modem sharing U nekim aplikacijama (industrijska automatizacija, upravljanje mainama) PLC ve ima RS232 port za komunikaciju sa modemom pa se njime ve moe upravljati daljinski korienjem GSM modema bez potrebe za TCS ploom. Ipak u veini sluajeva ove instalacije nemaju dovoljno lokalne inteligencije da prime i poalju podatke preko SMSa ili da izvre osnovne naredbe opcije dostupne na TCS ploi. Veoma vano pitanje koje se postavlja je da li se moe iskoristiti modem instaliran u TCS ploi za komunikaciju sa PLCom. Moe sa TCS 3.5 ploom ali postoji samo jedan modem i ne mogu se povezati dvije stvari u isto vrijeme. Ako se odluimo za prebacivaje modema na eksterni ureaj moramo biti svjesni da se tada TCS nee moi kontrolisati jer nema pristup modemu pa ne moe slati poruke ili primati naredbe. Ovaj problem reavaju DDC (switched Direct Data Call) naredbe. DDC naredbe omoguavaju mjesta na koje e biti proslijeeni slijedei podaci koji stignu. Naredba #DDC0 proslijeuje podatke do eksternog RS232 porta, a naredba #DDC1 proslijeuje podatke do TCS operativnog sistema. Da bi dozvolili PCu ili eksternom ureaju direktan pristup modemu u TCSu i autonomno korienje istog mora se implementirati naredba #CTR. Kad je jednom unijeta ova naredba povezuje RS232 port direktno na modem za par sekundi. Poslije tih nekoliko sekundi TCS opet dobija kontrolu nad modemom. Da bi se ovo moglo koristiti treba pravilno rukovati modemom i zadavati naredbe na nain koji ne smeta sistemu da funkcionie. 2.2.6. SMS naredbe Lista naredbi dostupnih na TCS 3.5 ploi sa softverom izdanje 5.1[5] ?: Help on-line ( pomo u svakom trenutku ) #ACM: izabira pristupni mod (ACcess Mode) za fukciju voice poziv #ALR: omoguava ili onemoguava generisanje SMS alarma (ALeRt SMS) #AMS: uva i isitava tekst za alarm poruke (Alarm MeSsages) od 1 do 8 #CAP: mijenja administratorsku lozinku (Change Admin Password) #CCA: ita/upisuje vrijednosti Counter CompAratora na ulazima 1 do 6 #CLB: ponovo poziva (CalL Back) naznaen data broj telefona #CLK: postavlja sat (CLocK) i datum na prave vrijednosti #CNP: ita/upisuje djelimino stanje pod brojaa (sub CouNters (Partial)) na ulazima 1 do 6 #CNT: ita/upisuje cjelokupno stanje brojaa (CouNters Total) na ulazima 1 do 6 #CTR: formira COM TRansparent : postavlja RS232 port u direktnu vezu sa GSM modemom za xxxxx duinu vremena (u sekundama) #CUP: mijenja korisniku lozinku (Change User Password) #DBG: DeBuG : alje kopije svih poruka koje pristiu na telefon #DDC: Switch Direct Data Call : prebacuje slijedei poziv, upuen na data broj, na TCS komandni mod ili COM port #END: izlaz iz TCS komandnog moda #GIO: Get Input Output ; isitava trenutni ulazno-izlazni status #IDT: Input Delay Time : pokazuje koliko vremena ulaz mora da bude aktivan prije generisanja alarma 14

#INI: INItialize: inicijalizuje parametre na vrijednosti definisane od strane proizvoaa #IPM: podeava ulazni mod (InPut Mode) za svaki ulaz pojedinano #LLA?:duge liste svih (Long Lists of All) stanja TCS programabilnih parametara #MHD: Message HeaDer: ita/upisuje TCS ID i SMS serijski broj #MTX: MaTriX: ita/upisuje matrice asocijacija izmeu telefonskih brojeva i ulaza (8 plus 3 dodatna) #NOA: NO Acknowledgement : ometa potvrdu prijema SMS poruka #OUT: ukljuuje ili iskljuuje izlazne (OUTput) prikljuke #PIN: aktivira PIN kod za SMS karticu #PWD: aktivira lozinku (PassWorD) za pokretanje bilo koje naredne naredbe od strane SMS-a #PWR: ita/upisuje PoWeR varijable #RES: softver resetuje (RESets) plou #SCA: ita/upisuje adresu servis centra (Service Center Adress) #SCT: namjeta interni sat (Sets internal Clock) koristei Telecom operator clock and date #SMC: SMs Counters: ita/upisuje SMS sa brojaa #SNS: vrijednost analognog ulaza #SSM: alje SMS telefonu (Send a Short Message) #TEL: odreuje GSM brojeve telefona (TELephone), do 8 brojeva, na koje e biti poslan alarm #TMP: ita temperaturu, ita/upisuje granice za ukljuivanje alarma #VCF: funkcije glasovnog poziva (Voice Call Functions) #VER?: verzija softvera (softvare VERsion) #WHL: ita/upisuje broj telefona u listu (WHite List) Specijalne verzije softvera Hronotermostat (ChronoThermostat) #DAY: ispisuje temperature za odabrane dane u nedelji (ukljuuje i STP naredbu) #SHD: prikazuje dijagram promjene temperature #SHS: prikazuje dijagram promjene vremena #SSE: postavlja godinja doba (ljeto/zima) #CTO: postavlja izlaze (1 do 8) pomou hronotermostat softvera

2.2.7. Struktura SMS naredbi Svakoj naredbi koja je poslata u vidu SMSa mora da prethodi znak # i naredba mora da bude velikim slovima. Prva naredba koja se zadaje mora biti #PWD (password). Postoji administratorska i korisnika lozinka sa razliitim nivoom kontrole i pristupa. Obje lozinke su u poetku 123456 i mogu da se promijene. Da bi se mogao poslati SMS, TCS mora znati odgovarajui broj servis centra (SCA). Ovo je broj SMS servis centra koji nam daje provajder. TCS onda moe slati SMS poruke na taj broj i mrea e ih proslijediti do primaoca. Da bi se inicijalizovao TCS poslati slijedeu poruku: 15

#PWD123456#INI#SCA+387*********#SCT Poslije nekoliko sekundi bi trebalo da stigne poruka koja potvruje svaki dio zadate naredbe i signalizira greke. Ako se ne eli primiti ova poruka dodati naredbu #NOA na kraju komandnog niza. Kad je sistem jednom podeen sve funkcije mogu da rade putem SMSa. Kada je poslata naredba, stiie odgovor iako GSM broj nije na internoj GSM listi zbog toga to TCS prepoznaje ID onog koji zove i alje mu odgovor. 2.3. Ulazi, poruke i GSM brojevi telefona Jedna od najvanijih funkcija TCSa je da prima poruke upozorenja (alarme). Ovo emo nazvati alert funkcija. Da bi se ova fukcija mogla odvijati TCSu mora da sadri podatke o tome koji su brojevi primaoca i ko treba da primi poruku za neki odreeni ulaz. 2.3.1. Ulazne poruke Bitno je znati da za bilo koji ulaz postoji poruka (max 40 karaktera) koja moe biti programirana od strane korisnika. Ulazi od 1 do 8 su pravi ulazi i u zavisnosti od verzije softvera koju korisnik posjeduje, ostali ulazi alarma su: IN[9] temperatura IN[10] iskljuivanje IN[11] 4-20 mA ulaz Mogu se programirati samo poruke za ulaze 1 do 8 dok drugi alarmi imaju svoje poruke: Temperature1: '' Low Temp Alarm '' temperatura je u stepenima Celzijusa Temperature2: '' High Temp Alarm '' temperatura je u stepenima Celzijusa Power1: '' Warning!AC Power OFF '' iskljueno AC napajanje Power2: '' AC Power ON '' ukljueno AC napajanje nakon resetovanja Power3: '' SHUTING DOWN!Low batt VBAT = xxxx mV '' 4-20-1: '' Warning!4-20 mA sensor error '' nije prikljuen senzor 4-20-1: '' Warning!4-20 mA xx %'' preen prag vrijednosti koji je postavljen Moe se programirati tekst poruke bilo sa data pozivom, korienjem TCS menija ili putem SMS poruka: #PWD123456#AMS01ovo je test za input 1 poruku AMS naredba mora biti izdata sama poslije PWD naredbe. Za tekst se moe koristiti bilo koji karakter ali poruka mora biti do 40 karaktera.

16

2.3.2. Brojevi telefona SMS poruke se mogu slati samo putem GSM telefona pa se moraju unijeti brojevi telefona kojima se ele slati poruke. 8 telefonskih brojeva mogu biti sauvani u sistemu. Za svaki ulaz je mogue poslati poruku, dodijeljenu tom ulazu, bilo kojem od 8 brojeva ili svim tim brojevima. Za unos brojeva telefona korisnika kojima se eli poslati alarm moe se koristiti data poziv ili bolje SMS: #PWD123456#TEL01+387********* #PWD123456#TEL02+387********* . . . #PWD123456#TEL08+387********* Brojevi telefona se mogu mijenjati po potrebi. 2.3.3. Od ulaza do GSM matrice Svakom ulazu moe biti dodeljen jedan od 8 telefonskih brojeva koje korisnik izabere sa liste[5]. GSM matrica pokazuje koji alarm generie koliko poruka za koje brojeve telefona: INPUT1 = 1,0,0,0,0,0,0,0 INPUT2 = 1,2,0,0,0,0,0,0 INPUT3 = 1,1,2,2,0,0,0,0 INPUT4 = 2,3,4,5,0,0,0,0 INPUT5 = 7,0,0,0,0,0,0,0 INPUT6 = 4,0,0,0,0,0,0,0 INPUT7 = 1,2,3,4,5,6,7,8 INPUT8 = 0,0,0,0,0,0,0,0 INPUT9 = 1,0,0,0,0,0,0,0 INPUT10 = 1,0,0,0,0,0,0,0 INPUT11 = 0,0,0,0,0,0,0,0 Pretpostavimo da je korisnik unio svih 8 brojeva, ali ne mora ih unijeti. Svaki alarm koji dolazi sa ulaza 1 generisae SMS za GSM 1 Svaki alarm koji dolazi sa ulaza 2 generisae SMS za GSM 1 i 2 Svaki alarm koji dolazi sa ulaza 3 generisae 2 SMS - a za GSM 1 i 2 Svaki alarm koji dolazi sa ulaza 4 generisae SMS za GSM 2,3,4,5 Svaki alarm koji dolazi sa ulaza 5 generisae SMS za GSM 7 Svaki alarm koji dolazi sa ulaza 6 generisae SMS za GSM 4 Svaki alarm koji dolazi sa ulaza 7 generisae SMS za svih osam brojeva Svaki alarm koji dolazi sa ulaza 8 nee generisati SMS uopte Svaki alarm koji dolazi sa ulaza 9(temperatura) generisae SMS za GSM 1 Svaki alarm koji dolazi sa ulaza 9(AC napajanje) generisae SMS za GSM 1 Proizvoa je naznaio da je definisana vrijednost za sve ulaze 1,0,0,0,0,0,0,0. 17

Novo u verziji TCS 3.5 je da se ulaz matrice moe itati ili upisivati putem SMSa, naredbi preko RS232 ili data pozivom. 2.4. Ulazni brojai i podbrojai Svi ulazi mogu biti aktivni ili neaktivni. Oni generiu alarm kad god su aktivirani due od programiranog vremenskog perioda (2 do 32000 sekundi). Stanje ulaza se uvijek moe oitati naredbom #GIO. Ulazi od 1 do 6 mogu biti individualno programirani da se drugaije ponaaju i da broje ulazne aktivne impulse (brzine do 14 ms). Ovo znai da se ulazi mogu povezati na mehaniki broja i brojati impulse (taktove). Svaki impuls e uveavati broja koji se odnosi na taj ulaz (counter1 za input1) i podbroja koji se takoe odnosi na taj ulaz. Podbroja e se uveavati sve do vrijednosti jednake onoj sa kojom se poredi, koja je sauvana u vrijednosti komparatora dostupnoj za svaki ulaz od 1 do 6. Sve vrijednosti brojaa, podbrojaa, komparatora se mogu programirati naredbama #CNT, #CNP, #CCA. 2.5. Temperatura TCS omoguava jednostavno mjerenje temperature od -25 do 100 stepeni Celzijusa. Ovo je mogue samo ako se kupi dodatak za TCS plou sa ovom opcijom i temperaturnom sondom. Dostupna su dva modela: za vazduh i tenost. Tanost je 1 stepen po Celzijusu. Kad je sonda spojena putem SMSa se moe zahtjevati temperatura naredbom: #PWD123456#TMP? Nakon zadavanja ove komande korisniku stie SMS sa temperaturnom vrijednosti. 2.5.1. Podeavanje temperaturnog alarma Mogue je postaviti donju i gornju temperaturnu granicu da bi TCS slao alarme i temperaturnu vrijednost GSM brojevima naznaenim u matrici za ulaz 9 (temperatura). Alarm e biti poslat kada temperatura bude manja od donje ili vea od gornje granice. Granice se mogu postaviti putem SMSa: #PWD123456#TMPON,0,50 U ovoj naredbi se vidi da je donja granica 0, a gornja 50 stepeni Celzijusa. Temperaturni alarm moe biti ukljuen ili iskljuen naredbama #TMPON ili #TMPOFF. Proizvoa je definisao da temperatura bude u granicama od -25 do 100 stepeni Celzijusa i da je alarm ukljuen.

18

2.5.2. Hronotermostat Ovo je posebna opcija koja dozvoljava automatsku kontrolu temperature u prostoriji za dan, nedelju i moe da se podeava putem SMSa. Radi u rasponu od 5 do 30 stepeni Celzijusa. Sa ovom softverskom opcijom moe se poslati SMS poruka koja podeava temperaturu za etiri intervala svakog dana, 7 dana u nedelji, programirana korienjem naredbe: #DAY[1234567]#STP HH:MM gc HH:MM gc HH:MM gc Primjer: #DAY1345#STP=08:00 22.4,16:15 18 Ovaj primjer predstavlja programiranje temperature za ponedeljak, srijedu, etvrtak, petak na 22.4 stepena u 08:00 asova i 18 stepeni u 16:15 u pomenutim danima. TCS hronotermostat ima mogunost podeavanja softvera za ljetnji i zimski period i kontrolie temperaturu preko izlaza 7. Ako temperatura pree postavljene granice alje se alarm.

2.6. AC napajanje i pomona baterija TCS ureaj se dobija sa konekcijom za pomonu bateriju i ima ugraen punja baterija za LEAD baterije. TCS se moe napajati direktno sa 12 do 24VAC ili 12 do 35VDC. Da bi se zadrala puna baterija minimalno je potreban napon od 15VDC. Kao izvor napajanja se mogu koristiti i solarne ploe koje proizvode napon od 18V. U sluaju da doe do prekida napajanja (stradao izvor napajanja) TCS e koristiti pomonu bateriju i poslae alarm GSM brojevima spojenim na ulaz 10 (AC napajanje). Da bi dobili podatke o napunjenosti baterije i tipu napajanja moemo poslati naredbu putem SMSa: #PWD123456#PWR? Ako napon baterije padne ispod 10.5V i nema AC napajanja TCS e se iskljuiti da bi se sprijeilo naglo pranjenje koje bi unitilo bateriju. Prije ovoga e biti poslata poruka upozorenja svim telefonima sa liste (GSM 1 do 8 ). Da bi se osposobio alarm za iskljuivanje TCSa , TCSu mora biti poslata poruka #PWROFF. Ako se iskljui zbog toga to se baterija ispraznila, kada se ponovo ukljui TCS e normalno nastaviti sa radom. 2.7. Izlazi (Outputs) Da bi korisnik podesio izlaze onako kako njemu odgovara mora poslati SMS specificirajui broj izlaza i ako eli broj sekundi koliko izlaz treba da ostane aktiviran. Ako se ne specificira ovaj parametar izlaz e ostati aktiviran sve dok ga slijedea naredba ne iskljui. 19

Primjer : #PWD123456#OUT1ON,10#OUT2ON Ova naredba aktivira izlaz 1 na 10 sekundi dok izlaz 2 ostaje aktivan dok ne stigne naredba za njegovo deaktiviranje. Stanje izlaza (i ulaza) se moe oitati naredbom #GIO: #PWD123456#GIO? Takoe je mogue postaviti, resetovati ili provjeravati izlaze u voice ili DTMF modu ako su ukljuene voice opcije. Izlaz 8 je prikljuen na relej na TCS ploi. Ovaj relej je nisko naponski ureaj i ogranien je naponom max 48VAC 1A. 2.8. TCS voice (glasovne) opcije Opcija otvaranje vrata (gate opener) je dostupna kao standardna opcija na svim TCS ploama. Ostale mogunosti su dostupne ako se instaliraju. Ako je korisnik dokupio TCS voice i DTMF opcije onda ima mogunost kontrole ulaza i izlaza korienjem obinog telefona (GSM, fiksni, prenosni) sa DTMF tonovima. 2.8.1. Osnovni koncepti White List je lista brojeva (64 broja) koja pokree dogaaj po pozivu iz voice moda. Ako broj sa liste pozove, i ako je izabran pristupni mod liste, funkcija izabrana iz glasovnih opcija e se automatski izvravati. TCS tada poredi ID onog koji zove sa brojevima u listi i aktivira funkciju ako je pronaao broj u listi. Poreenje brojeva poinje od krajnjeg desnog karaktera do poslijednjeg karaktera (max 10 karaktera). Moe se vriti uporeivanje znakova na odreenoj poziciji korienjem znaka ? na mestu znaka koji se eli uporediti. 2.8.2. Unos brojeva u listu Brojevi se unose naredbom #WHL putem SMSa ili komandne linije. Da bi korisnik zatraio broj telefona putem SMSa mora da specificira poziciju na kojoj se taj broj nalazi: SMS #WHL01 vraa korisniku broj telefona na poziciji 01. Ako se eli omoguiti prolaz svim brojevima od 6411111000 do 6411111999 moe korienjem: 6411111???

20

Ako se eli omoguiti prolaz svim brojevima koji zavravaju sa 321 treba unijeti 321 jer TCS poredi znakove od kraja i to samo one koji su unijeti (max do 10 znakova).

Slika 4. Jedna od primjena Easy Gate a.

21

3. Interpretator komandi (CI)

Svi Festo kontroleri imaju Interpretatora Komandi. On se obino naziva CI. CI nije meuveza izmeu ovjeka i maine. Meutim, esto se koristi runo, poto obezbjeuje zaista jednostavnu meuvezu. Meuveza Interpretatora Komandi se takoe koristi za niz zadataka FST programske alatke. Razni programski dijelovi FST softvera automatski upravljaju komunikacijom sa spojenim kontrolerom i obezbjeuju mnogo jau i uobiajeniju korisniku meuvezu. CI, koji je dio FST PLC operativnog sistema, moe se koristiti kao terminal ili emulator terminala, preko kontrolorove serijske meuveze (obino COM ili COM1). Kao mogunost, COM prikljuak koji je upotrebljen za CI na kontroleru moe se promjeniti u drugi COM ulaz u Podeavanjima Kontrolera svakog projekta. Ovo je posebno korisno, ukoliko elimo iskoristiti FIFO koji, recimo, podrava COM2, ali ne i COM1. Ovo je dogovoreno imenovanje glavnih CI COM ulaza za razliite tipove kontrolera:
kontroler FECs HC0X broj porta 0 0 1 2 HC1X 1 opis ugraeni COM ulaz ugraeni COM ulaz (pretpostavljeni) COM1 port na dodatnom CP3x modulatoru COM2 port na dodatnom CP3x modulatoru ugraeni COM1 ulaz (pretpostavljeni)ili COM1 port na dodatnom CP3x modulatoru ukoliko je ugraeni COM1 ulaz iskljuen COM2 port na dodatnom CP3x modulatoru ugraeni COM ulaz (pretpostavljeni)ili COM1 port na dodatnom CP3x modulatoru

2 HC2X 1

ukoliko je ugraeni COM ulaz iskljuen

2 COM2 port na dodatnom CP3x modulatoru

Kao dodatak CI meuvezi na COM ulazu, CI komande mogu se unositi preko prikljuene tastature i rezultati e se prikazivati na prikljuenom monitoru za HC1X i HC2X centralne procesorske jedinice. Korienjem FST drajvera CI meuveza moe se uiniti dostupnom na dodatnim meuvezama kao to su COM ulazi ili preko TCP/IP. Treba uoiti da su dodatne CI meuveze ograniene u nekim mogunostima. 3.1. Komandna ulazna jedinica 22

Komande CI sastoje se uglavnom od pojedinane linije kao ulazne jedinice i odgovora u istom redu. Veina komandi nije osjetljiva na velika i mala slova. Pogrean unos moe se ispraviti tipkom Backspace (Ctrl H) prije zakljuivanja sa CR (Enter). Primjer:
>DF=0,0,0 >

DF komande ispituju status greaka kod kontrolera. Ukoliko nijedna greka nije prisutna, kontroler odgovara =0,0,0. Daljim pritiskanjem tipki D, F i CR, unos se prikazuje na ekranu i IPC dodaje svoj odgovor i ponovo prikazuje njegov odzivnik. Pogrene komande rezultiraju porukom o greci ACCESS ERROR, ili, rijee, skraenim oblikom ERR. Takoe, uje se zvuni signal iz zvunika.
Komanda Odgovor Odgovor o greci <command> \r <command> <response> \r\n>\21 <command> b\r\nACCESS ERROR\r\n>\21

3.2. Ulanavanje CI komandi Gotovo sve komande mogu biti ulanane. CI procesuira ulanane komande u nizu i odgovarajui odgovori se grupiu. Komande se moraju odvajati od razliitih komandnih grupa znakom taka-zarez. Primjer: Pojedinane komande za startovanje programa P0 i ispitivanje statusa programa su:
>RPO >DPO=0,0,3,2,0 >

Ulanan, isti niz komandi ima oblik:

>RPO;DPO=0,0,3,2,0,0 >

Komande u istoj komandnoj grupi (tj, nekoliko prikazujuih ili modificirajuih komandi) mogu se odvajati samo zarezima, bez ponavljanja prvog znaka za odabir komandne grupe. Primjer: R0, FW16 i 10.3 trebaju biti prikazani. Kao pojedinane komande:
>DR0=432 >DMW16=0 >DE0.3=1 >

Isti niz komandi, ulanan:

>DR0, FW16, E0.3=432=0=1 >

23

Vielinijske komande ne mogu biti ulanane. Na primjer, komande za promjenu vrijednosti sa unosom stare vrijednosti. Ulanavanje takoe nije mogue za komande koje trebaju biti proslijeene drajverima. 3.3. Masovni prikaz Znak minus moe se dodati na kraj komandi radi prikaza vrijednosti. Tada 16 konsekventnih vrijednosti bude prikazano kao masovni prikaz. Ovaj metod prikazivanja je takoe dopustiv i za bit operande. Primjer: Komanda DR1 prikazuje Registar 1.
>DR1=0 >

Suprotno, komanda DR1- simultano pokazuje Registre od 1 do 16.

>DR1-=0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0 >

3.4. Zatita lozinkom Pristup kontroleru moe se osigurati lozinkom. Ako je lozinka postavljena, pristup modifikovanju i pristup drajverima u CI je iskljuen. Komande potrebne da se postavi lozinka (LC) u da se zakljua ili otkljua kontrolor (LX) su opisane u daljim odjeljcima. Evo nekoliko pravila u vezi sa zatitnom lozinkom: Lozinka se sastoji od 3 do 20 vidljivih ASCII znakova sa izuzetkom zareza (tj, bez praznih prostora, TAB-ova itd.). Ukoliko je lozinka podeena, ona je pohranjena u kontroleru dok je ovaj ugaen, ukoliko su aktivirani operatori koji je uvaju. Tako e, ukoliko bude ukljuen ili resetovan, kontroler biti zakljuan ukoliko je lozinka postavljena. Ukoliko nije dostupna memorija za uvanje, lozinka se takoe moe uvati unutar projekta. U tom sluaju, lozinka e biti postavljena i kontroler zakljuan kad se projekat pokrene. Lozinka za projekat se podeava unutar Podeavanja Kontrolera u projektu. 3.5. Pregled CI komandi Slijedei opis komandi koristi skraenice prema dole prikazanoj tabeli:
<BN> <BN> <DN> <PN> <RN> <TN> <WN> <CN> Broj Broj Broj Broj Broj Broj Broj Broj bita bloka drajvera programa registra tajmera rijei brojaa

24

<YN>

Broj stanice

Unesite validnu vrijednost umjesto . Opseg vrijednosti zavisi od operanda. 3.6. Aktiviranje CI/Prijavljivanje
DC (Ctrl T) Logon and output of the kernel version

CI izvjetava prikljueni terminal bilo nakon to se unese DC4 (Ctrl T) ili se primi hardversko BREAK. Svaka komanda koja se procesuira bude prekinuta. Kontroler odgovara sa FESTO IPC V2.nn i normalnim odzivnikom < u slijedeoj liniji. Molimo uoite da hardversko BREAK nee biti uoeno od strane FEC i HC0X kontrolera! Slanje hardverskog BREAK takoe podeava brzinu prenosa na strani kontrolera na standardnu brzinu od 9600 ili 2400 Bauda, to zavisi od jedne od slijedeih metoda: 1. Nakon BREAK podesite kruno 2 puta na 9600 Bauda, 1 put na 2400 Bauda (podrazumijevano). 2. Uvijek 9600 Bauda (stari metod). 3. Uvijek 2400 Bauda (korisno za spore modemske veze i Field PCNet inae zvani MpRAM). 4. Nakon BREAK podesite kruno 3 puta na 2400 Bauda, 2 puta na 9600 Bauda. Svi metodi doputaju promjenu na bilo koju brzinu prenosa nakon prijavljivanja (vidjeti MV komandu). Nakon paljenja, metod 1 bie odabran. Nakon pokretanja projekta korienjem Field PCNet metod 4 e se automatski izvriti. Metodi 1, 2, i 4 doputaju povezivanje sa softverom bilo kog starog FST domaina. Ponekad prijavljivanje nee uspjeti iz prvog pokuaja. Pokuavajte ponovo pritiskanjem tipke kao to vam prikazuje softver FST domaina. Softver 3.21 novih FST domaina poznaje razliite brzine prenosa i prilagodie im se. Metod prijavljivanja moe se takoe odabrati funkcionalnim modulom COM1METH. 3.6.1. COM1METH
Ulazni parametri FU32 0 2x9600, 1x2400 1 uvijek 9600 2 uvijek 2400 3 3x2400, 2x9600 tekui/novi metod prijavljivanja

Povratni parametri FU32 X Osloboditi meuvezu

Komanda X oslobaa serijski ulaz iskorien za CI (obino COM1). Ova komanda radi samo kada je uneena preko serijskog ulaza. 3.7. Komande za prikaz operanda i stanja 25

DA[<YN>.]<WN>.<BN> DAW[<YN>.]<WN> DB<BN>

Prikazati izlazni bit Prikazati izlaznu rije Prikazati programski modul.

Odgovor se sastoji od =, 0, ,. Prva vrijednost je tip modula, bilo STL=0 LDR/FUP=1 ili C=2. Druga vrijednost, opseg memorije, je uvijek 0. Trea vrijednost pokazuje status programa za zvanje. Posljednja vrijednost je tekui broj koraka unutar modula.
DBF<BN> Prikazati funkcionalni modul

Odgovor se sastoji od =, 0, ,. Prva vrijednost je tip modula, bilo STL=0 LDR/FUP=1 ili C=2. Druga vrijednost, opseg memorije, je uvijek 0. Trea vrijednost pokazuje status programa za zvanje. Posljednja vrijednost je tekui broj koraka unutar modula.
DD Prikazati tekue postavke za decimalno/heksadecimalno prikazivanje rijei

Izlaz je =D za decimalni prikaz, bez predznaka =S za decimalni prikaz, sa predznacima =H za heksadecimalni prikaz.
DE[<YN>.]<WN>.<BN> DEW[<YN>.]<WN> DF Prikazati izlazni bit Prikazati izlaznu rije Prikazati rije o stanju greaka

Izlaz: Vrijednost statusne rijei Broj programa u kome se greka pojavila Broj koraka unutar programa na primjer =59,3,24. U sluaju ulazno/izlaznih greaka, broj programa pokazuje vrijednost 255, a broj koraka pokazuje broj ulazne ili izlazne rijei u kojoj se greka pojavila.
DM<WN>.<BN> DMW<WN> DO<WN> Prikazati indikator bita Prikazati indikator rijei Prikazati funkcionalnu jedinicu

Globalne funkcionalne jedinice FU0 do FU31 i FU39 do FU255 mogu biti prikazane. Lokalne funkcionalne jedinice FU32 do FU38 mogu biti prikazane. Ove funkcionalne jedinice su odvojene za svaki program.
DP<PN> Prikazati status programa

6 vrijednosti je dato kao odgovor26

Prva vrijednost je tip modula, bilo STL=0 LDR/FUP=1 ili C=2. Druga vrijednost, opseg memorije, je uvijek 0. Status programa je trea vrijednost. Moe biti nula za neaktivan, 2 za aktivan i zadran i 3 za aktivan i procesirajui. etvrta vrijednost je broj koraka. Ona nije nula za korake STL programa i ljestvine dijagrame sa granama sve dok je program aktivan. Kada korak programa jo nije aktivan, on je u koraku 0. Posljednje dvije vrijednosti su broj i korak pozvanog modula, ukoliko je odgovarajui.
DR<RN> DS<PN> DT<TN> DTA<TN> DTE<TN> DTV<TN> DTW<TN> DV Prikazati Prikazati programa Prikazati Prikazati gaenja Prikazati paljenja Prikazati Prikazati Prikazati registar indikator poetnog izvrenja status tajmera za tajmer pulsa status tajmera za tajmer odlaganja status tajmera za tajmer odlaganja podeene postavke tajmera rije tajmera brzinu prenosa podataka

Komanda DV pokazuje tekue postavke brzine prenosa podataka. Mogue vrijednosti su =1200, =2400, =4800, =9600, =19200, =38400 ili =56000.
DZ<ZN> DZV<ZN> DZW<ZN> Prikazati status brojaa Prikazati podeene postavke brojaa Prikazati rije brojaa

3.8. Komande za modifikovanje vrijednosti Komande za modifikovanje operanda mogu se takoe davati bez unoenja nove vrijednosti, tj. kao prikazana komanda. Tekua vrijednost je onda vraena i moe se resetovati sa novom vrijednou ili zadrati pritiskom na Enter.
MA[<YN>.]<WN>.<BN>={0 | 1} MAW[<YN>.]<WN>= MD={D | S | H} Modifikovati izlazni bit Modifikovati izlaznu rije Podesiti vid prikaza

Vid prikaza moe se podesiti na decimalni bez predznaka =D, decimalni sa predznacima =S ili na heksadecimalni =H.
ME[<YN>.]<WN>.<BN>={0 | 1} MEW[<YN>.]<WN>= MF=<number> Modifikovati ulazni bit Modifikovati ulaznu rije Modifikovati pogrenu rije

Vrijednost 0 brie tekuu greku. Svaka druga vrijednost generie odgovarajuu greku tokom obrade.
MM<WN>.<BN>={0 | 1} MMW<WN>=<number> MO<WN>=<number> Modifikovati Modifikovati Modifikovati funkcionalnu indikator bita indikator rijei globalnu jedinicu

Modifikuje globalne funkcionalne jedinice FU0 do FU31 i FU39 do FU255. 27

MO<PN>.<WN>=<number>

Modifikovati lokalnu funkcionalnu jedinicu.

Modifikuje lokalne funkcionalne jedinice FU32 do FU38. Ove funkcionalne jedinice su odvojene za svaki program.
MR<RN>=<number> MT<TN>=={0 | 1} MTA<TN>=={0 | 1} MTE<TN>={0 | 1} MTV<TN>=<number> MTW<TN>=<number> MV=<baud> Modifikovati registar Modifikovati (start/stop) tajmer pulsa Modifikovati (start/stop) tajmer odlaganja gaenja Modifikovati (start/stop) tajmer odlaganja paljenja Modifikovati podeene postavke tajmera Modifikovati rije tajmera Podesiti brzinu prenosa podataka

Brzina prenosa podataka postavljena je na MV=1200, MV=2400, MV=4800, MV=9600, MV=19200, MV=38400 ili MV=56000. Ona se moe skratiti na dva znaka, npr. MV=96. Napomena! MV=56000 nije dostupna za FEC i HC0X kontrolore.
MZ<ZN>={0 | 1} MZV<ZN>=<number> MZW<ZN>=<number> Podesiti broja Podesiti postavke brojaa Postaviti rije brojaa

3.9. Komande kontrole programa

B BP<PN> R Prekinuti sve programe koji su u toku Prekinuti pojedinani program Poeti ili nastaviti program

Ukoliko je opcija Resetovati programe selektovana u Podeavanjima Kontrolera, program P0 se poinje ili nastavlja. Ukoliko indikator nije podeen, svi prekinuti (zaustavljeni) programi se takoe nastavljaju.
RB<no>[,<FU32>[,<FU33>[, ... [,<FU37>[,<FU38>]]]]]]] Pozvati programski modul

Komanda RB poziva uitani programski modul (onaj koji je ukljuen u projekat). Napomena! Komanda koristi kontekst programa P63, koji se treba uvati u rezervi u ovu svrhu. Traeni parametri moraju biti proslijeeni sa pozivom. Neki parametar moe biti izostavljen. U ovom sluaju, koristi se prethodna vrijednost. To vraa =<FU32>, <FU33>, <FU34>,<FU35>,<FU36>,<FU37>,<FU38>. Primjer:
RB7,14,,9=4712,103,0,0,0,0,0

Pozovite CMP 7 sa FU32=14, FU33=Stara vrijednost, FU34=9, Rezultati FU32=4712, FU33=103, FU34 do 38=0
RF<no>[,FU32>[,FU33>[, ... [,<FU37[,<FU38>]]]]]]] Pozvati programski modul

28

Komanda RF poziva uitani programski modul (onaj koji je ukljuen u projekat). Napomena! Komanda koristi kontekst programa P63, koji se treba uvati u rezervi u ovu svrhu. Traeni parametri moraju biti proslijeeni sa pozivom. Neki parametar moe biti izostavljen. U ovom sluaju, koristi se prethodna vrijednost. To vraa =<FU32>, <FU33>, <FU34>,<FU35>,<FU36>,<FU37>,<FU38>.
RP<PN> S Poeti ili nastaviti program Prekinuti sve programe

SP<PN>

Prekinuti program <PN>

3.10. Komande za prebacivanje ulaza i izlaza Svi ulazi i izlazi mogu biti selektivno prebaeni na 0 ili 1. Ukoliko je bit ulaza prebaen na 0 ili 1, to je vidljivo za program i CI. Ukoliko je bit izlaza prebaen na 0 ili 1, to ostaje nevidljivo za program i CI, tj, uitavanje izlaznih bita ostaje nepromijenjeno. Potpune ulazne i izlazne rijei takoe mogu biti prebacivane. Napomena! Ulazi/izlazi mogu biti prebacivani samo tokom pronalaenja greaka. Zavren projekat ne smije sadrati prebacivane ulaze/izlaze. Napomena! Tabela sile nije zadriva. Napomena! Tabela sile se automatski brie komandom Y ili uitavanjem projekta. Napomena! Ova osobina nije dostupna za sve tipove kontrolera. Prebacivanje je generalno podrano kod HC1x i HC20 procesnih jedinica i za FECs i HC0X procesne jedinice poevi od verzije kernela 2.25. Slijedee CI komande su dostupne za prebacivanje ulaza/izlaza:
YF DAF<YN>.<BN> Obrisati kompletnu tabelu sile Prikazati izlazni bit

Rezultat
=0 =1 =N Prebaen na 0 Prebaen na 1 Nije prebaen Prikazati izlaznu rije

DAWF<WN> =0 =1 =N Prebaen na 0 Prebaen na 1 Nije prebaen

Rezultat =xxxxxxxxxxxxxxxx bitvajs sa

DEF<WN>.<BN> =0 =1 =N Prebaen na 0 Prebaen na 1 Nije prebaen

Prikazati ulazni bit

Rezultat =xxxxxxxxxxxxxxxx bitvajs sa

DEWF<WN> =0 =1 =N Prebaen na 0 Prebaen na 1 Nije prebaen

Prikazati ulaznu rije

Rezultat =xxxxxxxxxxxxxxxx bitvajs sa

MAF<WN>.<BN>={0 | 1 | N} =0 =1 Prebaci na 0 Prebaci na 1

Unos u tabeli sile za podeavanje izlaznog bita

29

=N

Ne prebacuj Unos u tabeli sile za podeavanje izlazne rijei Prebaci na datu vrijednost Ne prebacuj Unos u tabeli sile za podeavanje

MAWF<WN>={val | N} =val =N

MEF<WN>.<BN>={0 | 1 | N} ulaznog bita =0 Prebaci na 0 =1 Prebaci na 1 =N Ne prebacuj

MEWF<WN>={val | N}
=val =N

Unos u tabeli sile za podeavanje ulazne rijei

Prebaci na datu vrijednost Ne prebacuj

3.11. Komande ugraene u drajverima FST PLC operativni sistem doputa drajverima u projektu da dopunjavaju standardne komande sa komandama specifinim za drajvere. Komande specifine za drajvere unose se sa poetnim uzvinikom ! praenim brojem drajvera i samom komandom>!<DN><komanda> >

Drajver, meutim, ne mora podravati vlastite komande. Mnogi drajveri odgovaraju na praznu komandu sa informacijom o statusu. Generalno, komande drajvera imaju slinu strukturu standardnim komandama. Na primjer, drajver niza sa brojem drajvera 3 ima komande prikaza za nizove u kojima je korien odgovarajui broj niza. Primjer:
>!3d12='FESTO >

4. Nizovi Verzija 1.01

FST drajver za nizove ini dostupnim novi, dodatni tip podataka: tip podatka STRING (niz). Podeene postavke pruaju podrku za 256 nizova. Pojedinanim nizovima se pristupa posredstvom broja niza. Nizovi mogu sadravati sve znakove sa izuzetkom znaka NULE (heksadecimalno $00). Oni mogu biti dugi koliko je potrebno, u domenu zahtjeva podeene memorije. Nizovi nisu zadrivi. 4.1. Konfigurisanje drajvera i podeavanje parametara Ukoliko elimo koristiti nizove u FST IPC projektu, moramo unijeti STRINGS drajver u konfigurator drajvera i podesiti neophodne parametre. IPC drajv: 30

Naznaimo drajv na kojem je smjeten ili na koji treba biti uitan drajver niza STRINGS.EXE. Rezervisana memorija u bajtima: Unesemo maksimalni kapacitet memorije koji nizovi trebaju koristiti. Doputeni opseg je od 5 do 65000 bajta. Podeena postavka je 5 bajta. Ovo podeavanje se takoe moe naznaiti ili modifikovati upotrebom STRINIT modula Broj nizova: Unesemo maksimalni broj nizova. Doputeni opseg je od 5 do 1024 nizova. Podeena postavka je 256 nizova. Datoteka sa poetnim postavkama: Unesemo naziv datoteke koja sadri inicijalne vrijednosti za nizove. Format ove datoteke opisan je u slijedeem odjeljku. 4.2. Inicijalizacija nizova Jednostavna tekstualna datoteka se koristi za inicijaliziranje nizova. Ona mora imati ime sa ekstenzijom TXT. Svaki red u datoteci je niz. Prva linija je niz 0. Nizovi koji nedostaju se inicijaliziraju kao prazni nizovi. Svi znakovi u novom redu (CR ili CF) u tekstualnoj datoteci su uklonjeni. Posebni znakovi su predstavljeni kombinacijom dva znaka, \ znak i drugi znak. Mogui su slijedei posebni znaci: \a \b \f \n \r \t \<no> alert backspace formfeed linefeed return tab Znak zvona (sluni signal) Pomjeriti poloaj jednog znaka ulijevo Pomjeranje obrasca (FF) Prelaz u slijedei red (LF) Novi red (CR) Znak tabulatora Heksadecimalna definicija znaka; <no> mora poeti sa cifrom, na primjer \0AB (ispravno) prije nego \AB (neispravno). Znak \ predstavlja se sa dvije obrnute kose crte \\.

31

4.3. Proirene CI komande za nizove Kada se nizovi koriste u projektu, drugim rijeima kada je drajver niza uitan, komandni set CI je snabdjeven drajverom niza. Dodatne komande za drajver niza su prikazane dalje: !Dx !3Mx=text !3S Prikazati niz x Uskladiti niz x sa poretkom znakova 'text' Oznaka statusa Rezultat =count=<XX>,storage=<YY>,<ZZ>, gdje je XX YY ZZ = = = = Broj nizova Kapacitet zauzete memorije OK, ako je memorija niza OK, ili BAD, ako je memorija niza sa grekama

U ovim komandama, !3 je prefiks za CI poziv u drajveru; u ovom sluaju to je u drajveru 3 za nizove. 4.4. Moduli za upravljanje nizovima Postoji jedan broj unaprijed pripremljenih modula koji se mogu koristiti za upravljanje nizovima. Oni se moraju uvesti u projekat na uobiajen nain. Razliiti razmotreni nizovi naznaeni su brojem niza. Da bi obrisali niz 5, tj. da bi ga reducirali na duinu 0, mora se pozvati STRCLR modul. Taj modul se, na primjer, moe uvesti kao CMP 73; U STL programski redovi pojavljuju se kako slijedi: THEN ... CMP 73 WITH V5 '' obrisati sa STRCLR '' od niza 5

Da bi kopirali niz 6 u niz 12, mora se pozvati modul STRCPY. Taj modul se, na primjer, moe uvesti kao CMP 74. U STL programski redovi pojavljuju se kako slijedi: THEN ... CMP 74 WITH R0 WITH V12 '' kopirati sa STRCPY '' od niza sa brojem u R0 '' do niza 12

Veina modula nizova vraa rezultat usljed otkrivanja greke. 32

Pregled modula: STRADDR STRAPPND STRATOH STRATOI STRATOIX STRATOU STRCAT STRCHECK STRCHGET STRCHSET STRCI STRCLR STRCMP STRCPY STRDEL STRDUMP STRFILL STRFILLW STRFINDC STRFINDS STRGROW STRHTOA STRICMP STRINIT STRINSRT STRITOA STRLEFT STRLEN STRLOWER STRMID STRNCMP STRNICMP STRRIGHT STRSTAT STRUPPER STRUSAGE STRUTOA 4.4.1. STRADDR Odrediti internu adresu niza. 33 Odrediti internu adresu niza Dodati znak na kraj niza Konvertovati heksadecimalni niz u rije Konverovati niz u rije s predznakom Konverovati niz u rije s predznakom Konverovati niz u rije bez predznaka Kombinovati dva niza u trei niz Provjera memorije za memoriju niza Izdvojiti znak iz niza Zamijeniti znak u nizu Izvriti CI komandu Obrisati niz Uporediti dva niza znak po znak, Uporediti dva niza znak po znak, pravei razliku izmeu velikih i malih slova Kopirati niz Obrisati dio niza Prikazati broj nizova Stvoriti niz sa naznaenim brojem identinih znakova Ispuniti niz drugim nizom, uravnanim lijevo ili desno Pronai znak u nizu Pronai podniz u nizu Proiriti memoriju niza za pojedinani niz Pretvoriti rije u heksadecimalni niz Uporediti dva niza znak po znak, ne pravei razliku izmeu velikih i malih slova Inicijalizacija ili re-inicijalizacija Ubaciti niz u drugi niz Konvertovati rije sa predznakom u niz Lijevi podniz Duina niza Konvertovati niz u mala slova Srednji podniz Uporediti prve znakove dva niza, pravei razliku izmeu velikih i malih slova Uporediti prve znakove dva niza, ne pravei razliku izmeu velikih i malih slova Desni podniz Status drajvera niza Konvertovati niz u velika slova Upotrebljena i slobodna memorija Konvertovati rije bez predznaka u niz

Ulazni parametri Povratni parametri

FU32 FU32 FU33

Broj niza Grana adrese 0 ukoliko je broj niza nevaei Dio adrese 0 ukoliko je broj niza nevaei

Kako su duine upotrebljenih nizova podlone dinamikoj promjeni, moda bude potrebno pomjeriti nizove unutar memorije niza. Direktna posljedica ovoga je da se, nakon to je adresa niza odreena, on moe odmah promjeniti kao rezultat operacija niza sa drugim nizovima. Adrese nizova stoga treba koristiti pod posebnim uslovima. 4.4.2. STRAPPND Dodati znak na kraj niza. Ulazni parametri Povratni parametri 4.4.3. STRATOH Konvertovati heksadecimalni niz u rije. Ulazni parametri Povratni parametri FU32 FU32 FU33 Broj niza 0 ako je uspjeno, inae greka Rezultirajua vrijednost FU32 FU34 FU32 Broj niza znakovi koje treba dodati 0 ako je uspjeno, inae greka

Znakovi za prazan prostor i tabulatorni znakovi na poetku i kraju niza su doputeni. Takoe, doputeni su i znakovi '+' ili '-' prije brojanih znakova. 4.4.4. STRATOIX Konverovati niz u rije s predznakom. Ulazni parametri Povratni parametri FU32 FU33 FU32 FU33 FU34 Broj niza Pozicija niza za konverziju 0 ako je uspjeno, inae greka Rezultirajua vrijednost Broj znakova korienih za konverziju

Znakovi za prazan prostor i tabulatorni znakovi na poetku i kraju niza su doputeni. Takoe, doputeni su i znakovi '+' ili '-' prije brojanih znakova. 4.4.5. STRATOU Konverovati niz u rije bez predznaka Ulazni parametri FU32 Broj niza 34

Povratni parametri

FU32 FU33

0 ako je uspjeno, inae greka Rezultirajua vrijednost

Znakovi za prazan prostor i tabulatorni znakovi na poetku i kraju niza su doputeni. Takoe, doputeni su i znakovi '+' ili '-' prije brojanih znakova. 4.4.6. STRCAT Kombinovati dva niza u trei niz. Ulazni parametri Povratni parametri 4.4.7. STRCHECK Provjera memorije za memoriju niza. Ulazni parametr Povratni parametri 4.4.8. STRCHGET Izdvojiti znak iz niza. Ulazni parametri Povratni parametri 4.4.9. STRCHSET Zamijeniti indeksirani znak u nizu. Ulazni parametri Povratni parametri 4.4.10. STRCI Izvriti CI komandu. Ulazni parametri Povratni parametri FU32 FU33 FU32 Broj niza sa CI komandom Broj niza za rezultat ovoga 0 ako je uspjeno, inae greka FU32 FU33 FU34 FU32 Broj niza Indeks znaka, 1 za prvi znak Znak zamjene u bitu nieg reda 0 ako je uspjeno, inae greka FU32 FU33 FU32 FU33 Broj niza Indeks znaka, 1 za prvi znak niza 0 ako je uspjeno, inae greka Izdvojeni znak Nijedan FU32 0 ako je uspjeno, inae greka FU32 FU33 FU34 FU32 Broj prvog izvornog niza Broj drugog izvornog niza Broj ciljnog niza 0 ako je uspjeno, inae greka

35

Niz koji nastane iz ove komande mora biti ne dui od 80 znakova. Rezultat CI komande nije tumaen. 4.4.11. STRCLR Obrisati niz. Ulazni parametri Povratni parametri FU32 FU32 Broj niza 0 ako je uspjeno, inae greka

Ovo je isto kao ienje niza ili reduciranje njegove duine na 0. 4.4.12. STRCMP Uporediti dva niza znak po znak. Ulazni parametri Povratni parametri FU32 FU33 FU32 FU33 Broj prvog niza Broj drugog niza 0 ako je uspjeno, inae greka 1 ako su znakovi u prvom nizu > od znakova u drugom nizu -1 ako su znakovi u prvom nizu < od znakova u drugom nizu

Velika i mala slova se razlikuju. Velika slova imaju niu vrijednost nego mala. 4.4.13. STRCPY Kopirati jedan niz u drugi niz. Ulazni parametri Povratni parametri 4.4.14. STRDEL Obrisati dio niza. Ulazni parametri FU32 FU33 FU34 FU32 Broj niza Indeks za prvi znak koji treba biti obrisan, 1 za prvi znak Broj znakova 0 ako je uspjeno, inae greka FU32 FU33 FU32 Broj izvornog niza Broj ciljnog niza 0 ako je uspjeno, inae greka

Povratni parametri 4.4.15. STRDUMP

Proizvesti izlaz ista greaka serije nizova na monitoru IPC. 36

Ulazni parametri Povratni parametri

FU32 FU33 Nijedan

Broj prvog niza Broj posljednjeg niza

Ovaj modul ne bi se trebao koristiti pri normalnim operacijama. Ukoliko je neophodno, mogu se koristiti proirene komande drajvera niza. 4.4.16. STRFILL Stvoriti niz sa naznaenim brojem identinih znakova. Ulazni parametri Povratni parametri 4.4.17. STRFILLW Ispuniti niz drugim nizom, uravnanim lijevo ili desno. Ulazni parametri FU32 FU33 FU34 FU32 Broj nizova koje treba stvoriti Broj znakova za ovaj niz >0 za uravnane desno <0 za uravnane lijevo Broj nizova koje treba prebaciti 0 ako je uspjeno, inae greka FU32 FU33 FU34 FU32 Broj niza Broj znakova Znak koji popunjava 0 ako je uspjeno, inae greka

Povratni parametri

Ukoliko je naznaena duina za niz koji treba kreirati prekratka, rezultirajui niz je skraen. 4.4.18. STRFINDC Pronai znak u nizu. Ulazni parametri FU32 FU33 Povratni parametri FU32

Broj niza u kome se trai Broj podniza koji treba nai 0 ako je uspjeno, inae greka >0 pozicija, 1 za prvi znak 0 ukoliko podniz nije naen

4.4.19. STRGROW Proiriti memoriju niza za pojedinani niz iz dostupne memorije. Ulazni parametri Povratni parametri FU32 FU33 FU32 Broj niza Nova maksimalna veliina niza u znakovima (bez \0 na kraju niza) 0 ako je uspjeno, inae greka

Postojei niz je zadran nepromijenjen. Nakon ovoga, niz sa duinom do maksimalne veliine ovdje postavljene moe biti upisan na adresu odreenu sa 37

STRADDR. Svako drugo pozivanje modula niza moe ponovo promijeniti podeenu vrijednost. 4.4.20. STRHTOA Konvertovati rije u heksadecimalni niz. Ulazni parametri Povratni parametri FU32 FU33 FU32 Vrijednost koju treba konvertovati Broj niza 0 ako je uspjeno, inae greka

Znak '$' je ubaen prije etiri heksadecimalna numerika znaka. 4.4.21. STRICMP Uporediti dva niza znak po znak. Ulazni parametri Povratni parametri FU32 FU33 FU32 FU33 Broj prvog niza Broj drugog niza 0 ako je uspjeno, inae greka 1 ako su znakovi u prvom nizu > od znakova u drugom nizu -1 ako su znakovi u prvom nizu < od znakova u drugom nizu

Nema razlike izmeu velikih i malih slova. 4.4.22. STRINSRT Ubaciti niz u drugi niz sa naznaene pozicije. Ulazni parametri FU32 FU33 FU34 FU32 Broj niza u koji treba ubaciti drugi niz Pozicija prije koje treba ubaciti niz 1 = prije prvog znaka Broj niza koji treba biti ubaen 0 ako je uspjeno, inae greka

Povratni parametri 4.4.23. STRINIT

Podeava veliinu memorije za nizove i maksimalan broj nizova i uspostavlja inicijalne vrijednosti nizova. Ulazni parametri Povratni parametri 4.4.24. STRITOA Konvertovati rije sa predznakom u niz. 38 FU32 FU33 FU32 Veliina memorije niza (minimum 1000) Maksimalan broj nizova (minimum 10) 0 ako je uspjeno, inae greka

Ulazni parametri Povratni parametri

FU32 FU33 FU32

Vrijednost koju treba konvertovati Broj niza 0 ako je uspjeno, inae greka

Ako je neophodno, znak '-' ubacuje se prije numerikih znakova. 4.4.25. STRLEFT Prebaciti lijevi podniz naznaene duine u niz. Ulazni parametri Povratni parametri FU32 FU33 FU34 FU32 Broj izvornog niza Broj znakova Broj ciljnog niza 0 ako je uspjeno, inae greka

Ako je izvorni niz krai od naznaene duine, izvorni niz se kopira. 4.4.26. STRLEN Duina niza. Ulazni parametri Povratni parametri 4.4.27. STRLOWER Konvertovati niz u mala slova. Ulazni parametri FU32 Broj niza Povratni parametri FU32 0 ako je uspjeno, inae greka Napomena! Znakovi specifini za neku zemlju se ne konvertuju. 4.4.28. STRMID Konvertovati srednji podniz sa naznaene polazne pozicije i specifine duine u niz. Ulazni parametri FU32 FU33 FU34 FU35 FU32 Broj izvornog niza Poetni znak u izvornom nizu, 1 za prvi znak izvornog niza Broj znakova Broj ciljnog niza 0 ako je uspjeno, inae greka FU32 FU32 FU33 Broj niza 0 ako je uspjeno, inae greka Duina

Povratni parametri

Ukoliko se polazna pozicija ne nae u izvornom nizu, proizvodi se prazan niz. Ukoliko je izvorni niz prekratak, ciljni niz se skrauje prema njemu. 4.4.29. STRNCMP 39

Uporediti prve znakove dva niza. Ulazni parametri Povratni parametri FU32 FU33 FU34 FU32 FU33 Broj prvog niza Broj drugog niza Broj znakova 0 ako je uspjeno, inae greka 1 ako su znakovi u prvom nizu > od znakova u drugom nizu 0 ako su oba niza identina -1 ako su znakovi u prvom nizu < od znakova u drugom nizu

Velika i mala slova se razlikuju. Velika slova imaju niu vrijednost nego mala. 4.4.30. STRNICMP Uporediti prve znakove dva niza. Ulazni parametri Povratni parametri FU32 FU33 FU34 FU32 FU33 Broj prvog niza Broj drugog niza Broj znakova 0 ako je uspjeno, inae greka 1 ako su znakovi u prvom nizu > od znakova u drugom nizu 0 ako su oba niza identina -1 ako su znakovi u prvom nizu < od znakova u drugom nizu

Nema razlike izmeu velikih i malih slova.

4.4.31. STRRIGHT Prebaciti desni podniz naznaene duine u niz. Ulazni parametri Povratni parametri FU32 FU33 FU34 FU32 Broj izvornog niza Broj znakova Broj ciljnog niza 0 ako je uspjeno, inae greka

Ako je izvorni niz krai od naznaene duine, izvorni niz se kopira. 4.4.32. STRSTAT Ispitati status drajvera niza. Ulazni parametri Povratni parametri Nijedan FU32 Podeena veliina memorije za nizove 40

FU33 FU34 FU35 4.4.33. STRUPPER

Maksimalan broj nizova Memorija iskoriena od nizova Slobodna memorija koja je preostala

Konvertuje niz u velika slova. Ulazni parametri Povratni parametri FU32 FU32 Broj niza 0 ako je uspjeno, inae greka

Napomena! Znakovi specifini za neku zemlju se ne konvertuju. 4.4.34. STRUSAGE Odrediti koliinu iskoriene i slobodne memorije za nizove. Ulazni parametri Povratni parametri 4.4.35. STRUTOA Konvertovati rije bez predznaka u niz. Ulazni parametri Povratni parametri 4.4.36. STR2FLAG Kopirati niz u zonu rijei sa indikatorom. Ulazni parametri FU32 Broj niza FU33 Maksimalan broj znakova koji se mogu kopirati FU34 Broj rijei sa indikatorom Povratni parametri FU32 0 ako je uspjeno, inae greka FU33 Broj znakova koji su zaista kopirani 4.4.37. FLAG2STR Kopirati rije sa indikatorom u niz Ulazni parametri Povratni parametri FU32 FU33 FU34 FU32 Broj niza Broj znakova koje treba kopirati Broj rijei sa indikatorom 0 ako je uspjeno, inae greka FU32 FU33 FU32 Vrijednost koju treba konvertovati Broj niza 0 ako je uspjeno, inae greka Nijedan FU32 FU33 Memorija iskoriena od nizova Slobodna memorija koja je preostala

Svaka rije sa indikatorom sadri dva znaka. 41

Moduli STR2FLAG i FLAG2STR su posebno korisni povezani sa modulima datoteka FREAD i FWRITE kada je neophodno upisati nizove u datoteku. Naznaena zona rijei sa indikatorom se koristi za posredno pohranjivanje.

5.

Prikaz rada u realizovanom softveru i opis sistema

Softver za unos e-mobilnih kljueva je uraen u Microsoft Visual Basic-u 6.0. Softver treba da ima mogunost komuniciranja sa PLC-om preko RS 232 porta. Takoe treba da oita zadati broj stringova, prikae ih i ima mogunost izmjene. 5.1. Kako softver funkcionie

Na (slici 6.) je prikazan prozor gdje se piu programski kodovi koji se izvravaju. Klikom na komandno dugme pojavljuje se prozor koda u okviru koga se definiu naredbe koda.

42

Slika 5. Izgled prozora gdje se piu programski kodovi.

U konkretnom sluaju bilo je potrebno napisati programski kod za prikaz stringa, kao i programski kod koji alje string prema serijskom portu.

43

Slika 6. Programski kod za prikaz stringa.

44

Slika 7. Programski kod koji alje string prema serijskom portu.

Nakon zavretka pisanja kodova pokrene se program. U pokrenutom programu je naznaeno u koja polja ta treba da se unese. Kada u prokrenutom programu kliknemo na komandno dugme Dodaj prikazuje se string (slika. 8.).

45

Slika 8. Prikaz stringa. 46

Takoe, u pokrenutom programu klikom na komandno dugme Izmjeni vidimo da je string poslat prema serijskom portu (slika 9.).

Slika 9. Prikazuje da je string poslat prema serijskom portu.

47

Zakljuak
Poslijednjih godina je veoma rasprostranjena upotreba PLCa u svim granama industrije kao i drugim oblastima gdje se to zahtijeva. Danas se gotovo ne moe zamisliti proces proizvodnje bez korienja PLCa pogotovo u upravljanju radom maina. Upravljanje komplikovanim procesima biva jednostavnije i takoe je olakano otkrivanje greaka i njihovo otklanjanje. Upotrebom PLCa se omoguava vea fleksibilnost u realizaciji upravljakog sistema. Takoe je prije putanja programa u rad mogue simulirati rad programa i otkriti greke na vrijeme. Upotreba mobilnih telefona je takoe veoma rasprostranjena. Dananji mobilni telefoni su dostupni svakom potencijalnom korisniku kako zbog jednostavne upotrebe tako i zbog cijene. GSM tehnologija je nekoliko godina unazad veoma napredovala tako da su dananji mobilni telefoni mnogo manjiih dimenzija ali sa mnogo vie mogunosti nego telefoni npr: prije tri godine. Sada u telefonima postoje kamere to dovodi do ozbiljnog problema korienja mobilnih telefona na radnim mjestima na kojima je zabranjeno slikanje objekata (elektrane, vojni objekti, dobrostojee kompanije itd) ili na mjestima na kojima je mogue ugroziti privatnost ljudi ( saune, solarijumi itd). Takoe, ip u telefonu je daleko razvijeniji tako da neki modeli telefona ustvari predstavljaju manje raunare (noviji modeli marke NOKIA). Broj korisnika GSM tehnologije se svakog dana poveava. Istraivanja pokazuju da neki ljudi ne mogu da zamisle svoj ivot bez mobilnih telefona. Svaki korisnik ima jedinstven broj telefona i dodatne mogunosti koje pruaju operateri. Roaming na primer je veoma korisna mogunost iako je skupa. Softver za unos emobilnih kljueva je predvien za otkljuavanje ulaza na zgradama ili samih stanova korienjem mobilnog telefona. Kada korisnik pozove broj telefona SIM kartice koja se nalazi u TCS ureaju i ako se njegov broj nalazi na listi (objanjeno u prethodnom poglavlju) elektrini signal poslat sa izlaza na PLCu otkljuava vrata. Ovo je jednostavno realizovano ali bez PLCa, mobilnog telefona i TCS ureaja ne bi moglo da funkcionie. Svaka od ove tri komponente ima veoma znaajnu ulogu u realizaciji rjeenja predstavljenog u ovom radu. Predstavljeno rjeenje moe biti iskoriteno i u industriji da se ogranii pristup u fabrike i radnicima u neke prostorije unutar fabrika za koje nemaju ovlaenja. Cilj ovog rada je bio da olaka unos novih i izmjenu postojeih korisnika i da na taj nain olaka korienje itavog sistema.

48

Literatura
1. Your Personal PLC Tutor Site, http://www.plcs.net 2. http://www.plcautomations.com 3. Mobile phone history: digital mobile telephony - http://www.Mobile phone history digital mobile telephony.htm 4. Diplomski rad, Dragana krinjar, Novi Sad 2004 5. DPS Promatic telecom Control Systems, TCS 3.5 and TCS OS 5.1x Instruction List 6. Uvod u industrijske PLC kontrolere , Neboja Mati , Mikroelektronika , Beograd 2001 7. http://www.telefonnet/tehnologije/arhitekture.htm 8. Festo controlers

49