ta je bioetika?

Predavanje 2

Pokuaj definicije
Poddisciplina etike koja prouava etike probleme koji se javljaju u medicini i usljed napretka u biolokoj nauci; (Camb.) U najirem smislu ona prouava moralne, drutvene i politike probleme koji se javljaju u biologiji i ivotnim naukama openito, a tiu se, direktno ili indirektno ljudskog blagostanja (Routl).

Jo pokuaja definicije...
Tijesno povezana s pitanjima ko ili ta ima moralni status; ta opravdava odreeni nain postupanja prema jednom nasuprot nekom drugom biu; da li, ako bie ima moralni status, ono moe i da ga izgubi?... B. Djelimino akademska disciplina: filozofija, donekle teologija; djelimino je skup klinikih postupaka i resursa (medicina, antropologija, sociologija); djelimino politiki orijentirana forma drutvene analize (pravo, ekonomija, pol. nauke);

Motivacija
ta je linost? Da li je ljudsko bie koje je zapalo u permanentnu komu prestalo biti osobom? Da li prethodno izraene elje osobe treba da konstroliraju njihov tretman i nakon to ona prestane biti kompetentna? Kakvi uope mogu biti interesi permanentno komatozne osobe? ta znai rei da je neki tretman uzaludan i ako je tretman uzaludan moe li se uskratiti pacijentu protiv njegove volje? ta je s testiranjem lijekova u siromanim zemljama Treeg svijeta?

Motivacija 2
Nova znanja iz humane genetike, npr. Human Genome Project: s jedne strane omoguuje se prevencija genetiki prenosivih bolesti, ali pitanje je to treba prevenirati kod narataja koji e doi kako stoji s manipulacijom genima buduih narataja? Kakve to osobe elimo stvoriti i do kojeg stupnja namjerno ljudsko kreiranje treba zamijeniti ono prirodno pri stvaranju potomstva? Nove reproduktivne tehnologije povlae duboka pitanja o znaaju i prirodi roditeljstva i obitelji!

Neto kao historijat bioetike...

Rije bioetika prvi put je upotrebljena 1971. godine Van Ranseler Potter koji je pod bioetikim podrazumijevao upotrebu biolokih nauka u cilju poboljanja kvaliteta ivota. 1976.: C. Bock termin oznaava upotrebu etike u medicini i biomedicinskim naukama; Moderne biotehnologije su stvorile nove mogunosti za manipulaciju ljudskim ivotom u njegovim razliitim stupnjevima razvitka, od trenutka zaea i oplodnje ljudskog jajapceta do odraslog ljudskog bia. Sljedei korak koji se nametao bila je potreba proirenja etikog polja na ovaj novi domen mogue manipulacije;

Neto kao historijat 2...

B. je otpoela s relativno usko fokusiranom panjom na odnos izmeu doktora i pacijenta, ali se brzo proirila u bezbrojnim pravcima. Izvorno nazvana medicinskom etikom B se razvila kao iroki skup kljunih problema i sazrela bavei se: reprodukcijom i naprednim reproduktivnim tehnologijama, pobaajem, surogat majinstvom, kloniranjem, genetikim ininjeringom, istraivanjem matinih elija, eksperimentiranjem na ljudima i ivotinjama, smru i umiranjem ukljuujui uskraivanje i odravanje tretmana, pomaganjem doktora pri samoubistvu i eutanazijom, alokacijom nedostatnih resursa itd...

The Georgetown Mantra

(Beauchamp and Childress): ema 4 principa: AUTONOMIJA (autonomy); NENANOENJE TETE (nonmaleficence); DOBROTVORNOST (beneficence); PRAVEDNOST (justice); Labava mjeavina konsekvencijalistikih (nenanoenje tete i dobrotvornost) i deontolokih stajalita (autonomija i pravednost);

Kljuni teorijski problemi bioetike: AUTONOMIJA

Za koju osobu kaemo da je autonomna ili samoodreujua? Da li se autonomni izbori moraju uvijek potovati? Postoje li neki izbori za koje se ljudi nikada ne bi trebali opredijeliti? Da li su ogranienja autonomnih izbora osobe iz paternalistikih razloga uvijek pogrena? Nisu li svi izbori kulturno uslovljeni, to znai da je prava autonomija nemogua?

KOMPETENCIJA, PRISTANAK (competency, consent)

ta je kompetencija? Je li to pravni, medicinski, filozofski pojam ili sve to pomalo? Da li je kompetencija openita ili je specifina za odreene odluke i zadatke? Zato je vaan pristanak? ta se podrazumije

Linost i vrijednost ivota

ta znai osoba? ta je linost? Kada se ovaj status stjee? U kom trenutku izmeu zaea i roenja? Ili pak kasnije? Da li se ona gubi kada osoba postane trajno komatozna? Postoje li uope kriteriji za linost? ta je to to ivotu daje vrijednost? Ima li ivot vrijednost po sebi ili su to sikustva koja pojedinac stjee kroz ivot koja mu daju vrijednost? Da li sav ivot ima vrijednost ili je u pitanju samo ljudski ivot?

Kvalitet ivota, potrebe i elje

ta je kvalitet ivota? Kako se on mjeri? Ima li neki minimum ispod koga ivot ne smije pasti? Da li je to neto subjektivno ili objektivno? ta je potreba? Da li se razlikuje od elje? Imaju li druge osobe obavezu da pokuaju zadovoljiti potrebe neke osobe? Koja je razlika izmeu potrebe i osnovne potrebe?

Bolest
Kakva je uloga drutvenih faktora u oznaavanju bolesti? ta znai nedostatak bolesti normalnost? Normalno funkcioniranje? Ili je treba identificirati u skladu s doivljajem pacijenta? Da li je mentalna bolest jo jedan tip bolesti kao to je fizika bolest, ili je rije o nekoj drugoj vrsti bolesti? Kako shvaati neizljeivu bolest? ta znai ovaj pojam i kako precizan on moe biti? Kakve su posljedice kada nekog oznaimo kao neizljeivo bolesnog?

Uzaludnost
Kada lijeniki tretman postaje uzaludan? Kada vie ne doprinosi razlici u pacijentovom zdravstvenom stanju? Kako reagirati u takvoj situaciji uzaludnosti? Predati se i prestati s njegom? Da li je takav in dopustiv kada god lijenik smatra da je tretman uzaludan, a pacijentova porodica ili sam pacijent ne dijeli takvo miljenje?

Bol i patnja
Kako se mjeri bol, osobito s obzirom na problem intersubjektiviteta? Ima li pacijent moralno pravo na kontrolu svog bola u skladu s najnovijim medicinskim saznanjima? ta ako se bol ne moe kontrolirati? Patnja nije isto to i bol nju je tee definirati jer je ira utoliko ju je i tee tretirati? Da li patnja ima istu teinu za medicinsku praksu?

Onesposobljenost
Ogromno politiki i teorijski senzitivno pitanje. Kako ju definirati i ta bi bila prikladna kompenzacija za nju? Da li ljudi imaju pravo odbiti tretman za onesposobljenost onih koji su pod njihovom skrbi (npr. gluha djeca)? Da li su trudnoa, pretilost i depresija takoer onesposobljenosti? Kolike napore jedno drutvo treba uloiti kako bi ublailo poziciju ljudi koji imaju neku onesposobljenost?

Smrt
ta u sluaju 'smrti mozga'? Smrt gornjeg ili donjeg mozga? Postoje sluajevi kada pacijent vie nema sposobnost za bilo kakvu drutvenu interakciju; postoji anacefalija koja ne doputa razvoj kognitivnog iskustva kod novoroeneta. Kada pacijenta doista moemo smatrati mrtvim? Problem pijeteta prema umrlom intimno osjeanje potovanja prema uspomeni na umrlo bie povlai za sobom i nepovredivost mrtvog tijela. Pa ipak, preovladava norma po kojoj je ivot ovjeka najvea vrijednost. Ove dvije norme dolaze u sukob kada se, radi spaavanja ivota treba uzeti organ s tijela umrle osobe.

Pravinost i jednakost
Kakve su implikacije pravinosti i jednakosti u sferi zdravstvene njege? ta je s meugeneracijskom pravdom i rasporeivanjem resursa medicinske njege mlaem narataju na utrb starijih? Pitanje pravinosti u distribuciji doniranih organa ili vakcina ili plaanja skupih lijekova?

Vjetaka oplodnja, oplodnja in vitro

Homologna inseminacija mu donator; Heterologna inseminacija nepoznati donator (npr. problem 'elitistike genetike s bankom sperme nobelovaca) Problem 'surogat majki' 'bioloka zagonetka': da li na osobine ploda utie samo genetiki materijal u jajnoj eliji kakvog uticaja ima onih devet mjeseci trudnoe u 'treoj osobi', tj. koji je uticaj surogat majke koja preko placente svoje krvi hrani plod? Ako se utvrdi da pozajmljeni uterus utiu i na osobine potomka onda je jasno da se ne moe lako odgovoriti na pitanje da li je majka ona koja je rodila dijete ili ona koja je dala genetiki materijal.

Granice eksploatacije ive prirode

Ako prenesemo ili proirimo potovanje osobe i na bebe, a zatim i na prenatalni ljudski ivot, zato se onda ono ne bi odnosilo i na ivotinje kao i na itav ivi svijet? Ono ne bi imalo smisla jedino ako bismo smatrali da postoji apsolutni jaz izmeu ljudskog ivota i ivota uope. Biotehnologije mogu transformirati itav ivi svijet u ogromnu laboratoriju u kojoj se odvijaju sve mogue vrste manipulacije. Ova nova perspektiva kao i njene implikacije za na drutveni ivot treba da nam otvori oi za znaaj potrebe da se ustanove granice biotehnoloke manipulacije i istraivanja.

DAKLE,
BIOETIKA NIJE SAMO MEDICINSKA ETIKA VE JE TO ETIKA ITAVOG IVOG SVIJETA! ONA UKLJUUJE TRI NIVOA: NIVO OSOBA, NIVO 'POTENCIJALNIH OSOBA' ILI PRENATALNOG LJUDSKOG IVOTA I NIVO IVIH BIA UOPE!

Model odluivanja u bioetici: The Hastings Center Model

Bioetika pitanja su kompleksna u smislu u kojem nas suoavaju s ozbiljnim pitanjima koja se tiu nae line slobode, naih obaveza prema drugima, naih vrijednosti i posljedica naih djelovanja; Bioetiki istraivaki centar Hastings u New Yorku razvio je jedan model etikog odluivanja koji se pokazao efikasnim na studijama sluaja. On se sastoji iz est koraka: 1) identifikacija etikog problema u datom sluaju; 2) prikupljanje i procjena svih injenica koje su relevantne za donoenje odluke; 3) identifikacija zainteresiranih strana u procesu odluivanja; 4) identifikacija vrijednosti u procesu odluivanja; 5) identifikacija moguih rjeenja i odabir boljih rjeenja; 6) evaluacija procesa odluivanja.

 1.Identifikacija etikog problema u datom sluaju

Odrediti tano etiko pitanje oko kojega zainteresirane strane moraju donijeti odluku; Tu nam mogu pomoi odreeni termini koji nas upuuju da li se radi ili ne radi o etikom pitanju: pravo (u smislu imati pravo na neto ili ne); odgovornost; dunost; trebanje. Zajedniki element etikih pitanja je interes za ispravno postupanje u datoj situaciji i direktno prisustvo prava ili interesa drugih;

2. Prikupljanje svih relevantnih podataka

U tom procesu vano je obratiti panju i na neetika pitanja koja se javljaju u datom sluaju: Npr. nekad je potrebno znati pravna ogranienja u procesu donoenja odluke; Potrebno je imati u vidu ire drutvene posljedice predloenog pravca djelovanja;

3. Identifikacija zainteresiranih strana; 4. Identifikacija vrijednosti;

Zainteresirane strane pojedinci kojih se tie odluka koja e se donijeti, pri emu pod pojedincima moemo smatrati kako one postojee tako i one koji e tek doi, grupe osoba drutva i organizacije; ne-ljudska bia i entitete koji sainjavaju okoli; Vrijednosti su koncepcije, ciljevi ili standardi koje bi bilo poeljno uzeti u obzir prilikom izbora izmeu alternativnih pravaca djelovanja dobrotvornost, pravda, autonomija, govorenje istine, briga za ugroene itd.

 Procjena opcija koje su dostupne onima koji donose odluke utvrivanje liste alternativnih rjeenja problema, ak i kada one podrazumijevaju oito etiki neprihvatljive opcije; Evaluacija da li je proces odluivanja bio pravian? Da li su interesi svih zainteresiranih uzeti u obzir i da li su predstavljeni?

5. identifikacija moguih rjeenja i odabir boljih rjeenja; 6. evaluacija procesa donoenja odluke;

Bioetiki upitnik za donoenje odluka

Kako glasi etiko pitanje u datom sluaju? Ko su zainteresirane strane? Koji su relevantni principi ili vrijednosti? Koja su mogua rjeenja? Kako ona utiu na zainteresirane strane? Da li su etiki principi uzeti u obzir? Koje je najbolje rjeenje i kako se ono moe opravdati?