1. TO JE LOGIKA? Logika je znanost o pravilnosti miljenja. Logika je filozofska disiplina o oblicima aljane misli. !.

"A#E$I "EKE %&I%E A'I%TOTELO#A O'GA"O"A. Ka(ego)ije* O (+ma,enj+* &) a anali(ika -sad).i d ije knjige/* $)+ga anali(ika -sad).i d ije knjige/* Topika -sad).i osam knjiga/ i O sofis(i,kim pobijanjima. "aj a.niji od nji0* kao logi,ki spisi* s+ O (+ma,enj+ i &) a anali(ika. 1. "A#E$I A2TO'E 3O$E'"E LOGIKE 4ege* &eano* '+ssell* 50i(e0ead* 5i((gens(ein* 6+ine 7. TO JE &OJA3? KAO 8I"? KAO %A$'9AJ? &ojam jes( )az+mska p)edod.ba :(os( a p)edme(a. &ojam kao ,in -+ma/ jes( jednos(a no do0 a;anje p)edme(a* ni:(a o njem+ ne ( )de;i < simple= app)e0ensio> (o je pojam p)oma()an s+bjek(i no. &ojam kao sad).aj jes( +mna p)edod.ba p)edme(a> p)oma()amo ga objek(i no je) nam p)+.aneko znanje -no(io* in(en(io/. ?. 'A@LIKA I@3EA2 &OJ3A I TE'3I"A. &ojam je +mska p)edod.ba i iz)a.aj bi(i nekog s( a)nog ili pomi:ljenog p)edme(a* a (e)min je )ije, koja -p)ema dogo o)+/ (o,no ozna,+je od)eBeni pojam* i kao (aka se ko)is(i kao sas(a ni elemen( s+da -s+bjek(* p)edika(/ + logici. C. TO JE %A$'9AJ* O&%EG I $O%EG &OJ3A? Sadraj pojma je sk+p ili zb)oj s i0 oznaka koje neki pojam iz)i,e o nekom p)edme(+. Opseg pojma je sk+p s i0 p)edme(a kojima p)is(aj+ na edene oznake. Doseg pojma je sk+p s i0 pojedina,ni0 p)edme(a na koje se odnosi neki pojam* ili pod)+,je p)imjene pojma. D. TO JE &'E$3ET &OJ3A I KAKO IE 'A@LIK2JE3O? &)edme( pojma je sama (a s( a) koj+ p)edme( nazna,+je* a kod p)edme(a )azlik+jemo ma(e)ijalni p)edme(* koji je p)edme( sa s im s ojim oznakama i fo)malni p)edme(* pod kojim se misle idici pod kojima se neki p)edme( p)edo,+je. F. TO JE %2&O@IGIJA? %+pozicija je posebno zna,enje )ije,i koje joj daje sam go o)i(elj> ono o isi od kon(eks(a i ,es(o se o(klanja od )edo i(og zna,enja> -p)imje)H s(ol I d) eni s(ol/. J. TO JE @"AK* I KAKO IE 'A@LIK2JE3O? @nak je neka ( o)e ina koja s(oji za ne:(o d+go* od znaka )azli,i(im p)edme(om* ili +p+;+je na ne:(o d)+go. 'azlik+jemo p)i)odne znako e -np). g)oznica kao znak* simp(om boles(i/ i +mje(ne -dogo o)ene* kon encionalne/ znako e -np). p)ome(ni znako i/.

1K. KOJA JE 'A@LIKA I@3EA2 KO"T'A'"IE I KO"T'A$IKTO'"IE &OJ3O#A?

I kon()a)ni i kon()adik(o)ni pojmo i spadaj+ pod op)je,ne pojmo e* za koje s(oji da nis+ (ek meB+sobno )azli,i(i nego i nije,+ jedan d)+goga. &)ema (ome* kon()a)ni pojmo i s+ meB+sobno naj+daljeniji +po)edni pojmo i -np). bijelLc)n/* dok kod kon()adik(o)ni0 pojmo a jedan od p)o(+slo ni0 pojmo a sad).i neko od)eBeno obilje.je -np). bijel/ dok d)+gi sad).i samo negacij+ obilje.ja p) og pojma -np). neLbijel/. 11. TO %2 TO &'E$IKAMILIJA* KOLIKO IE I3A* KOJA %2? &)edikabilija od)eB+j+ mog+;nos(i* na,inie na koje se +ni e)zalni pojmo i mog+ iz)ica(i ili p)idje a(i s ojim pod)eBenicima -p)edme(ima i pojmo ima/. &os(oji pe( (ak i0 na,inaH )s(a -species/* )od -gen+s/* )azlika -diffe)en(ia/* las(i(os( -p)op)i+m/ i p)igodak -accidens/. 1!. TO %2 TO KATEGO'IJE* KOLIKO IE I3A KO$ A'I%TOTELA* I "A#E$I 7 GLA#"E? Ka(ego)ije s+ naj i:i )odo i pojmo a koji se ne mog+ dalje defini)a(i* iz)i,+ )azli,i(os(i bi o anja ili )azli,i(e sk+po e s( a)i. A)is(o(el spominje dese( ka(ego)ija I supstancija, kvantiteta, kvaliteta, relacija* akcija* ()pnja* mjes(o* )ijeme* polo.aj* s(anje. 11. TO O$'EA2JE $E4I"IGIJA? "A#E$I GLA#"E #'%TE I &'A#ILA $E4I"IGIJE. $efinicija od)eB+je sad).aj nekog kon encionalnog znaka og)ani,a anjem zna,enja (j. opsega. Gla ne )s(e s+ nominalna definicija i )ealna definicija. &)a ila definicje ka.+ da definicija mo)a bi(i jasna* a jasna je onda kada se + njoj izbjega aj+ i:ezna,ne* ek i o,ne* me(afo)i,ne i neod)eBene )ije,i * is(o (ako defidens ne smije sad).a a(i (e)min koji se defini)a definiend+m. $efinicija (akoBe) mo)a bi(i )ecip)o,na* i (ako a je ako se mo.e p)imjeni(i s akom p)edme(+ koji spada + opseg nekog pojma i samo njem+. $efinicija ne smije bi(i ni p)e:i)oka ni p)e+ska. Tim se p)a ilom zab)anj+j+ i nega(i ne definicije* je) s+ one n+.no p)e:i)oke. $efinicija mo)a bi(i k)a(ka* ina,e i:e zamaglj+je nego :(o )azja:nja a. 17. TO JE %2$? KOJA JE 'A@LIKA I@3EA2 %2$A I O%TALIE 'E8E"IGA 2 JE@IK2? %+d je iskaz koji ima (o,no od)eBen+ logi,k+ )ijednos( is(ini(os(i ili la.nos(i. %+d je spoj pojmo a kojima se ne:(o ( )di ili po)i,e* dok je )e,enica o)ganizi)ana sk+pina oba ijes(i. 1?. KOJI %2 GLA#"I $IJELO#I %2$A? % aki s+d se sas(oji od s+bjek(a* onoga o ,em+ se ne:(o ( )di ili nije,e* p)edika(a* onoga :(o se ( )di ili nije,e o s+bjek(+* (e spone ili kop+le* koja se +zima od glagola Nbi(iN + 1. lic+ -jes(* jes+ odn. nije* nis+/. 1C. T'I GLA#"E #'%TE %2$O#A -&O 'ELAGIJI/? Ka(ego)i,ki* 0ipo(e(i,ki i disj+nk(i ni s+do i. 1D. #'%TE KATEGO'I8KIE %2$O#A. 2ni e)zalnoLafi)ma(i ni s+d ili A s+d* pa)(ik+la)noLafi)ma(i ni ili I s+d* +ni e)zalnoL nega(i ni ili E s+d i pa)(ik+la)noLnega(i ni ili O s+d. 1F. TO JE LOGI8KI K#A$'AT? Logi,ki k ad)a( je g)afi,ki p)ikaz AEIO s+do a koji p)ikaz+je kon()a)ne* kon()adik(o)ne* s+bal(e)ni)aj+;e i s+pkon()a)ne s+do e.

1J. TO %2 KO"T'A'"I* KO"T'A$IKTO'"I* %2&KO"T'A'"I* %2MALTE'"I'A"I %2$O#I? Kon()a)ni s+do i s+ op)e,ni* +ni e)zalni s+do i koji se )azlik+j+ po k ali(e(i < A L E> za nji0 )ijedi zakonH kon()a)ni s+do i ne mog+ bi(i zajedno is(ini(i* ali mog+ bi(i zajedno neis(ini(i* je) dop+:(aj+ ()e;+ mog+;nos(. Kon()adik(o)ni s+do i ili p)o(+slo no op)e,ni s+do i s+ oni s+do i koji se )azlik+j+ i k an(i(e(om i k ali(e(om < A II i I I E> za nji0 )ijediH kon()adik(o)ni s+do i ne mog+ bi(i zajedno is(ini(i* ni zajedno neis(ini(i* dakle )ijediH ako je jedan is(ini( d)+gi je neis(ini(* i ob)a(no. %+pkon()a)ni s+do i s+ pa)(ik+la)ni s+do i koji se )azlik+j+ po k ali(e(i> oni mog+ bi(i zajedno is(ini(i* pa p)ema (ome nis+ op)e,ni* ali ne mog+ bi(i zajedno neis(ini(i. %+bal(e)ni)ani -pod)eBeni/ s+do i s+ oni koji se )azlik+j+ samo k an(i(e(om* (j. iz)i,+ odnos izmeB+ manje i i:e < A I I* E I O> za nji0 )ijediH ako je +ni e)zalan s+d is(ini(* (im i:e je is(ini( pa)(ik+la)an s+d* a ako je pa)(ik+la)an (im je i:e neis(ini( +ni e)zalni s+d* ali ne i ob)a(no> oni* dakako* mog+ bi(i zajedno is(ini(i i zajedno neis(ini(i. !K. TO @"A8I OM'AT %2$A? KOLIKO 3OG2OIE OM'ATA %2$O#A I3A I KAKO %E @O#2? Ob)a(i s+do a s+ nepos)edno zaklj+,i anje p)ijelazom od jednog s+da na d)+gi* i (o (ako da s+bjek( i p)edika( zamjene mjes(a* a da se is(ini(os( s+da ne p)omjeni. &os(oje ,e(i)i na,ina ob)a(aH jednos(a an ob)a( -con e)sio simple=/ I E s+d* I s+d* p)igodan ob)a( -con e)sio pe)acidens/ I s+d A* nas+p)o(an ob)a( -ob e)zija/ I s+d A* E* I* O i ob)a( pe) con()aposi(ionem I s+d O. !1. TO JE TO I%KA@"A LOGIKA? Logika koja p)oma()a slo.ene s+do e koje koje dobi amo pomo;+ logi,ki0 ope)acija sli,ni0 ma(ema(i,kim. !!. KAKO O$'EA2JE3O LOGI8KE O&E'AGIJE I KOJE %2 GLA#"E? Logi,ke ope)acije od)eB+jemo j+nk(o)ima* koji se zo + (ako je) po ez+j+ s+do e -+po)abom iz)aza i* ili* ako* onda.../. Imamo li i:e od d a s+da p)egled s+do a pos(aje slo.eniji je) b)oj kombinacija )Pas(e p)ema fo)m+li !Q. Gla ne logi,ke ope)acije s+H negacija I njome se jedan iskaz nije,e < is(ini(a je kada je iz o)ni s+d neis(ini( konj+kcija I nas(aje kada d a s+da spojimo eznikom i < konj+kcija je is(ini(a kad s+ is(ini(i s i njezini elemen(i disj+nkcija I +klj+,na disj+nkcija je neis(ini(a samo kad s+ s i elemen(i neis(ini(i imlikacija I is(ini(a je samo kad an(ecedens is(ini(* a konsek ens neis(ini( ek i alencija -bikondicional* d opogodba/ I neis(ini(a je kad s+ )ijednos(i )azli,i(e kon()a alencija -imkompa(ibilnos(* ekskl+zi na -isklj+,na/ disj+nkcija/ I neis(ini(a je kad s+ )ijednos(i is(e ekskl+zija -%0effe)o a c)(a/ I neis(ini(a je kad s+ s i elemen(i is(ini(i binegacija -L+kasieRicze a ope)acija/ I is(ini(a je samo kad s+ s i elemen(i neis(ini(i !1. "A TE3ELJ2 KOJEG "A8ELA I@#O$I3O @AKLJ28KE? "a (emelj+ na,ela iden(i,nos(i -ako s+ d ije s( a)i iden(i,ne s nekom ()e;om s( a)i* onda s+ one iden(i,ne i meB+ sobom/ (e na (emelj+ )azli,i(os(i -ako je jedan pojam iden(i,an s

()e;im* a d)+gi je )azli,i( od njega* onda s+ oni )azli,i(i i meB+ sobom/. Ako s+ oba pojma )azli,i(a od nekog ()e;eg* onda nije mog+;a nikak a +spo)edba pa ni zaklj+,ak. !7. 2 8E32 JE 'A@LIKA I@3EA2 I%TI"ITO%TI I #ALJA"O%TI @AKLJ28KA? Konkl+zija je is(ini(a +koliko ( )di pos(oje;e s(anje* a p)a ilna je ako zakoni(o slijedi iz p)emisa. !?. TO JE TO KATEGO'I8KI* EI&OTETI8KI I $I%J2"KTI#"I @AKLJ28AK? K(ego)i,ki zaklj+,ak je silogizam koji se sas(oji samo od ka(ego)i,ki0 s+do a. Ako je ba)em jedan s+d 0ipo(e(i,ki* onda se i silogizam zo e 0ipo(e(i,ki* a ako je ba)em jedan s+d disj+nk(i an onda je i silogizam disj+nk(i an. !C. TO JE 3ATE'IJA -$ALJ"JA* MLI9A/* A TO 4O'3A -KATEGO'I8KOG/ @AKLJ28KA? $aljnja ma(e)ija silogizma s+ ()i (e)mina ili pojma. Te)min s kojim se +spo)eB+j+ d)+ga d a (e)mina -s+bjek( i p)edika( zaklj+,ka/* zo e se s)ednji (e)min ili medij* a (e)mini koji se s njim +spo)eB+j+ -s+bjek( i p)edika(/k)ajni (e)mini ili k)ajnjaci. Mli.a ma(e)ija silogizma s+ ()i s+da. $ a s+da iz koji0 se zaklj+,+je na ()e;i zo + se p)emise* a +ze(e zajedno an(ecedens. T)e;i s+d se zo e konkl+zija ili konsek ens. 4o)ma silogizma je n+.na s eza izmeB+ an(ecedensa i konsek ensa ili logi,ki slijed konkl+zije iz p)emisa* a zo e se konsek encija. 2p)a o (a konsek encija fo)malno oblik+je silogizam* je) bez nje nema ni silogizma. !D. O$ 8EGA %E %A%TOJI KATEGO'I8KI @AKLJ28AK? Ka(ego)i,ki zaklj+,ak se sas(oji od ()i (e)mina> d a (e)mina -s+bjek( i p)edika(/ +spo)eB+jemo s obzi)om na nji0o + meB+sobn+ iden(i,nos( ili )azli,i(os(. T)e;i (e)min nam je po()eban za +spo)edb+ p) a d a pojma. !F. KAK#2 2LOG2 I3A %'E$"JI TE'3I"? %)ednji (e)min + zaklj+,k+ ima pos)edn+ +log+ po ezi anja obje p)emise kako bi se iz nji0 mogao iz es(i aljan zaklj+,ak* no sam ne +lazi + zaklj+,ak. !J. TO JE TO 3AJO'* TO 3I"O'* A TO KO"KL2@IJA? 3ajo) je go)nja* e;a p)emisa koja sad).i p)edika( konkl+zije. 3ino) je donja p)emisa koja sad).i s+bjek( konkl+zije. Konkl+zija je s+d koji + ka(ego)i,kom silogizm+ kao zaklj+,ak slijedi iz p)emisa -majo)a i mino)a/. 1K. &O 8E32 %E 'A@LIK2J2 4IG2'E KATEGO'I8KOG %ILOGI@3A* A &O 8E32 3O$2%I? 4ig+)e silogizma se )azlik+j+ p)ema polo.aj+ s)ednjeg (e)mina> naime s)ednji (e)min mo.e bi(iH s+bjek( + majo)+ i p)edika( + mino)+* p)edika( + obje p)emise* s+bjek( + obje p)emise (e p)edika( + majo)+ i s+bjek( + mino)+. @a ka(ego)i,ke s+do e p)imjenj+jemo p) e ()i fig+)e. 3od+si se od)eB+j+ kao p)ikladna )aspodjela s(a o a p)ema k an(i(e(i -pa)(ik+la)ni* +ni e)zalni/ i k ali(e(i -nega(i ni* afi)ma(i ni/ + fig+)ama* silogizmima. 2 ka(ego)i,kom silogizm+ ima 1J aljani0 mod+sa. 11. KOLIKO T'A$IGIO"AL"A LOGIKA I3A 4IG2'A* A KOLIKO #ALJA"IE 3O$2%A? T)adicionalna logika je pozna ala ()i fig+)e silogizma* i 1J aljani0 mod+sa.

1!. @ATO %#I 3O$2%I "I%2 #ALJA"I? @bog (oga :(o op;a p)a ila p)a ilnos(i silogizma i p)a ia o pojedinim fig+)ama isklj+,+j+ neke kombinacije k ani(e(e i k ali(e(e -A*E*I*O/* pa od mog+;i0 C7 mod+sa isklj+,+j+ 7? kombinacija. 11. KOJA %2 &'A#ILA KATEGO'I8KOG %ILOGI@3A? silogizam smije sad).a a(i samo ()i (e)mina* kako bi se izbjegla ,e( e)os()+kos( s)ednjeg (e)mina s)ednji (e)min se mo)a ba)em + jednoj p)emisi +po()eblja a(i gene)alno (j. + cijelom s om opseg+ (e)mini konkl+zije ne smij+ ima(i e;i opseg nego :(o je ima + p)emisama s)ednji (e)min se ne smije ja i(i + konkl+ziji afi)ma(i ne p)emise ne mog+ ima(i nega(i an zaklj+,ak obje p)emise ne smij+ bi(i nega(i ne konkl+zija + ijek ide za slabijom p)emisom (j. ako je jedna p)emisa nega(i na ili pa)(ik+la)na* onda i konkl+zija mo)a bi(i nega(i na ili p)a(ik+la)na* ina,e bi se opseg konkl+zije p)o:i)io obje p)emise ne smij+ bi(i pa)(ik+la)ne 17. TO JE TO EG@I%TE"GIJAL"I I3&O'T I KOJE %2 &O%LJE$IGE AKO GA "E3A? Egzis(encijalni impo)( je p)e(pos(a ka ops(ojnos(i. 2 ()adicionalnoj logici je p)e(pos(a ka da s aki (e)min ozna,a a ne:(o :(o ops(oji (j. ni jedan (e)min ne s(oji za neki Np)azni sk+pN p)edme(a* no mode)na -ma(ema(i,ka/ logika p)iznaje i )a,+na s p)aznim sk+pom )adi ,ega pos(oji zakon da +ni e)zalne p)emise ne mog+ ima(i pa)(ik+la)ni zaklj+,ak. 1?. KOJA %2 &'A#ILA EI&OTET%KOG* A KOJA $I%J2"KTI#"OG %ILOGI@3A? &)a ila 0ipo(e(skog s+da ka.+ da je dop+:(eno zaklj+,i a(i afi)mafi no -mod+s ponens/ I od is(ini(os(i an(ecedensa do;i na is(ini(os( konsek ensa -ako p* onda P/* i da je dop+:(eno zaklj+,i a(i nega(i no -mod+s (ollens/ I od neis(ini(os(i konsek ensa do;i na neis(ini(os( an(ecedensa. "o nije dop+:(eno zaklj+,i a(i da ako an(ecedens nije is(ini(* onda ni konsek ens nije is(ini(* ili ako je konsek ens is(ini(* is(ini( je i an(ecedens -<iz is(ini(og is(ini(o* iz neis(ini(og bilo :(o/. Tak o zaklj+,i anje je dop+:(eno samo ako se + an(ecedens+ nalazi n+.an + je(. $isj+nk(i ni s+d +( )B+je da pos(oji op)eka meB+ s+do ima I oni ne mog+ bi(i zajeno is(ini(i* i da s i ,lano i disj+nkcije mo)aj+ bi(i nab)ojeni. @a(o pos(oji d os()+ki mod+s zaklj+,i anjaH mod+ ponendo (ollens I o o jes(* dakle nije ono i mod+s (ollendo ponens I o o nije* dakle* jes( d)+go. 1C. KAKO 3O9E3O 2%TA"O#ITI JE LI "EKI %ILOGI@A3 #ALJA"? KAKO I@GLE$AJ2 #E""O#I $IJAG'A3I? Imamo ()i p)a ila za ispi(i anje aljanos(i silogizma I da silogizam b+de aljan )ijedi daH medij mo)a bi(i (o,no jedanp+( )aspodijeljen* nijedan s+k)ajnik ne smije bi(i )aspodijeljen samo jedanp+( (e da b)oj nega(i ni0 p)emisa mo)a bi(i jednak b)oj+ nega(i ni0 konkl+zija. 2 #enno im dijag)amima s+ ()i k)+ga )aspo)eBena (ako da nas(aje osam )azli,i(i0 pod)+,ja koja ()ajno imaj+ s oj+ is(+ +log+.

1D. KOJI %2 TE'3I"I 2 %2$O#I3A 'A%&O$IJELJE"I? 2 +ni e)zalnim s+do ima )aspodijeljen je s+bjek(* a + nega(i nima p)adika(* s i s+ d)+gi iz)azi ne)aspodijeljeni. $e(aljnijeH + A s+do ima je )aspodijeljen s+bjek(* + E s+do ima oba iz)aza* + I s+do ima nijeda* (e + O s+do ima p)edika( 1F. TO JE TO &OLI%ILOGI@A3 %O'IT* E"TI3E3 I E&IEI'E3? To s+ oblici iz)a ne a)g+men(acije. To,nije* polisilogizam je dokazi anje + kojem konkl+zija jednog silogizma pos(aje p)emisom d)+gog. Sorit je a)g+men(acija koja se sas(oji od i:e s+do a (ako po ezani0 da p)edika( p)e(0odnog pos(aje s+bjek(om s+sljednog* i (ako dalje* dok konkl+zija ne po e.e s+bjek( p) og s+da s p)edika(om posljednjeg s+da. Enthymema ili sk)a;eni silogizam je onaj + kojem se jedna p)emisa p)e:+;+je zbog (oga :(o se jednos(a no pod)az+mje a. Epichirema je silogizam kod kojeg se + p)emisama odma0 dodaje )azlog ( )dnje. 1J. TO JE TO &A'ALOGI@A3* A TO %O4I@A3? KOJI JE "AJ&O@"ATIJI &A'ALOGI@A3? &a)alogizam je nenamje)na*ne0o(i,na ili nes jesna logi,ka pog)e:ka + zaklj+,i anja* dok je sofizam je namje)na* s jesna pog)e:ka sa s )0om da se d)+gi do ede + zabl+d+. 7K. KA$A JE "EKA 'ELAGIJA %I3ET'I8"A* KA$A 'E4LEK%I#"A A KA$A T'A"@ITI#"A? 'elacija* odnos je sime()i,an onda ako odnos koji pos(oji izmeB+ a i b pos(oji i izmeB+ b i a -p)H bi(i b)a( b)a(+/. Odnos je )efleksi an ako s( a)i + (om odnos+ + jek s(oje p)ema samima sebi -p)H s aki b)oj je iden(i,an sa samim sobom/. "eki odnos je ()anzi(i an ako )ijedi p)a iloH ako (aj odnos pos(oji izmeB+ neke s( a)i i neke d)+ge s( a)i (e ope( izmeB+ (e d)+ge s( a)i is(i odnos pos(oji i p)ema nekoj ()e;oj s( a)i* onda + ijek i ona p) a s( a) s(oji + (om odnos+ p)ema ()e;oj s( a)i. 71. KOJA JE &'E$"O%T &'E$IKAT"E LOGIKE "A$ T'A$IGIO"AL"O3?