Multimedija

U obrazovanju na daljinu mogu se vrlo djelotvorno koristiti nastavni

materijali s vizualnim, auditivnim, audiovizualnim i multimedijalnim sadrajima. Vizualni sadraji mogu biti u obliku teksta, crtea, slika, grafikih prikaza, modela, maketa i sl. Auditivni sadraji su usmeno izlaganje ili govor, glazbena pratnja, razliiti zvukovi itd. Audiovizualni sadrajikombiniraju vizualne i auditivne sadraje, i to najee u obliku televizijske emisije, filma ili videozapisa. Multimedijalni sadraji kombiniraju tekst, sliku, zvuk, animaciju i videozapise, a za nji ovu reprodukciju ranije su koritena vrlo razliita sredstva, premda se u posljednje vrijeme za reprodukciju multimedijalni zapisa najee koristi multimedijalno raunalo, a za po ranu podataka CD-R ! ili "nternet. !skljuivo usmeno izlaganje i prezentiranje obrazovni sadraja samo u obliku teksta obino izaziva informacijsko preoptereenje ili stvara potekoe zbog problema s privlaenjem i odravanjem pozornosti polaznika nastave ili teaja. "rimanje in#ormacija samo jednim komunikacijskim kanalom oteavastvaranje asocijacija i povezivanje novih informacija s ranije steenim znanjem i iskustvima. Me$utim, ako se kod prezentiranja in#ormacija kombinira tekst, zvuk i sliku, to bitno pospjeuje privlaenje pozornosti teprodubljuje doivljaje polaznika i stvara veu mogunost oblikovanja asocijacija izme$u razliiti oblika prikaza odre$eni in#ormacija. Me$utim, potrebno je voditi rauna o naelima djelotvorne primjene multimedijalni elemenata poput slike i animacije. %oritenje multimedije je izuzetno vano u obrazovanju na daljinu jer predava najee nije fiziki prisutan uz polaznike kako bi privukao nji ovu pozornost, motivirao i na uenje te objasnio ili pojasnio sadraje koje polaznici tee ili nedovoljno razumiju. Pozitivni efekti multimedije su& ' privlaenje pozornosti polaznika( ' vea razina interesa, motivacije i zadovoljstva polaznika( ' potpunije razumijevanje sadraja i djelotvornije stjecanje novi pojmova(
)

' bolje pam#enje sadraja te mogunost primjene znanja u novim situacijama. "rimjena multimedije na *ebu za tijeva dobro poznavanje naina izrade i prikladne upotrebe audiozapisa, videozapisa i animacije, kao i napredni razvojni alata za multimediju na *ebu. +a ilustraciju koristi od primjene multimedije moe posluiti primjer on'line casova o sastavljanju raunala. ,akvi casovi moe biti oblikovan samo u obliku teksta s detaljnim uputama za svaki korak i verbalnim opisom komponenata. -rugi je nain oblikovanja teaja uz koritenje tekstualnih uputa i fotografija za pojedine korake u sastavljanju. ,rei nain je uz kori$tenje teksta, fotografija i snimljenih usmenih uputa instruktora. .etvrti je nain koritenje teksta i videozapisa pojedini koraka u sastavljanju raunala te naina spajanja komponenata. "eti nain je koritenje teksta i videozapisa s prikazom pojedini koraka te audiozapisa usmeni uputa instruktora.

ta je multimedija?
1. Definicije i opti pojmovi 2. Nedostaci multimedijskog modela i mogua rjeenja 3. ratak istorijski pregled

!. "rimjena multimedije #. $ultimedijski ra%unarski sistemi &. 'snovni multimedijski elementi

1. Definicije i optii pojmovi

0

1.1. $ultimedija ($$)

pojam multimedija 1multimedia2 ' dolazi od latinski rijei multus 1mnogi2 i medium 1medij2 predstavlja integraciju razliiti medijski elemenata koji su u osnovi samostalni sadraji multimedija je in#ormacija predstavljena ili spremljena u kombinaciji teksta, gra#ike, zvuka, animacije i videa objedinjeni putem raunala aplikacije i dokumenti poboljani dodavanjem zvuka, animacije ili videa( u najirem smislu programska podrka koja korisnicima omoguuje pristup ovim medijima interaktivna multimedija 3 korisnicima je omoguena kontrola nad aplikacijom, ako je dodana struktura iperveza ' ipermedija

1.2. *ipertekst

ipertekst 1 4perte5t2 ' nelinearna metoda organiziranja i prikazivanja in#ormacija u obliku teksta koji sadri veze na druge dokumente veze su iperveze 1 4perlinks, ot *ords, ot links2 itatelj iperteksta stvara svoj vlastiti put pretraivanja i itanja

1.3. *ipermedija (*$)

ipermedija 1 4permedia2 ' naglaava netekstualne komponente dodane ipertekstu 1animaciju, zvuk i video2 ukratko&

ipermedija 6 ipertekst 7 multimedija

ipermedijski sustav sastoji se od vorova 1nodes, concepts2 i veza 1links, 4perlinks, relations ips2 3 model podataka zasnovan na vor'veza paradigmi 1node'link paradigm2 vor obino predstavlja jedinstveni koncept( vorovi su s drugim vorovima povezani putem veza ipermrea 1 iper*eb2 ' kolekcija primitivni vorova s vezama koji predstavljaju odnose me$u njima standardno pregledavanje in#ormacija kod ipermree& ako vie veza izvire iz nekog vora, tada se bilo koja veza moe odabrati kako bi se prelo kroz ipermreu do odredita te veze, gdje se itavi opisani proces ponavlja

1.!. +nteraktivnost

interaktivnost 3 vrsta dijaloga korisnika i aplikacije ipermedija kao svoju bitnu komponentu ukljuuje interaktivnost i od korisnika za tijeva aktivnost& ipermedijske teme su povezane tako da korisnik u potrazi za in#ormacijom prelazi s predmeta na drugi povezani predmet interaktivnost omoguuje korisniku biranje, odluivanje, ali i povratno utjecanje na program u stvarnom vremenu za valjujui postojanju vie navigacijski putanja u ipermedijskom programu navigacija 1navigation2 ' nain kretanja korisnika kroz ipermedijsku aplikaciju vrsta navigacije odre$ena je koritenim modelom pri izgradnji aplikacije 1linearna, ijerar ijska, kruna, slobodna navigacija2 olakavanje navigacije u aplikaciji& dodaju se pomoni alati kao to su mape, dugmad s tekstom ili simbolima, ikone itd.

,a-ine interaktivnosti po. 1. stepenu kontrole koju ima korisnik ). stepenu povratni in#ormacija koju nudi program /. kreiranju novi iskustava za korisnika od strane programa

,a-ine na primjeru +nternet aplikacija.

1. stepen kontrole korisnika& navigacija koritenjem menua, #unkcija preglednika 19ome, :ack, ;or*ard, 9istor4, ...2, iperveza ). povratne in#ormacije& nova strana na osnovu odabira iperveze, rezultat pretraivanja, simulacije, ...
<

/. kreiranje novi iskustava& ' jednostavno klikanje 1navigacija2 ' alati koji omoguuju rjeavanje problema, rjeavanje testova ili kvizova, crtanje, raunanje, ... ' alati koji omoguuju komunikaciju 1sinkronu i asinkronu2 ' inteligentni alati koji mijenjaju sadraj in#ormacija na osnovu promatranja ponaanja korisnika 1agenti2

1.#. /lo0alna 1ipermedija ili mre2ni 1ipermedijski sustavi

u poetku singularni pristup neumreenoj ipermediji& jedan korisnik u interakciji s jednom aplikacijom 1obino na =-'>?M'u2 razvoj raunalni mrea ' istovremeno pregledavanje aplikacije od strane vie korisnika unutar kompanija, kola, kod kua,... posebno znaajno koritenje !nterneta, tj. @@@'a kao globalnog mrenog ipermedijskog sustava @@@& ' nastao kao ipertekstualni sustav, dodavanjem multimedijski elemenata postaje ipermedijski sustav ' globalna ipermedija 1 iperveze povezuju vorove na raunalima bilo gdje na !nternetu2

' klijentskoAposluiteljski model ' 9,,", B>C, 9,MC

Poreenje Interneta i CD-ROMA Prednosti CD-ROM-a Prednosti Interneta

 vea brzina prijenosa primjena zvuka i videa bre i ugodnije pregledavanje mogunost povezivanja na Internet kvalitetnija grafika
Ogranienja CD-ROM-a

besplatni dostup do informacija globalni dostup mogua komunikacija lako auriranje nije potrebna fizika distribucija

Ogranienja Interneta

nije mogue auriranje zahtijeva fiziku distribuciju ograniena koliina te cijena koja ovisi o koliini nije mogua komunikacija

brzina veze ograniena primjena videa loija kvaliteta grafike potrebna veza preko nekog ISP

2. Nedostaci 1ipermedijskog modela i mogua rjeenja 2.1. Nedostaci

nedostatak vor'veza modela podataka& ne odvaja strukturu ipermedijske baze podataka od stvarnog sadraja o problem& stvaranje i odravanje strukture ipermree pretpostavka da e korisnikova interpretacija ponu$enog znanja biti smislenija od autorove o problem& dezorijentiranost korisnika prilikom kretanja kroz ipermedijski prostor ili sindrom Eizgubljenosti u iperprostoruE 1lost in 4perspace2 kod @@@& o statinost iperveza 1FAG ili sidrene 1anc or2 oznake ukljuene u 9,MC dokumente2 o sloenost izrade i odravanja @@@ aplikacija raste proporcionalno s brojem dokumenata i veza me$u njima 1broken links problem2
H

neovisnost veza o sadraju ' sve su veze prisutne u dokumentu u isto vrijeme 1ne vodit se rauna i o individualnim osobinama korisnika2

2.2. ,jeenja

nove @eb te nologije za stvaranje dinamiki i interaktivni @eb stranica o -9,MC 1-4namic 9,MC2 te nologije ' kombinacija 9,MC'a, skriptni jezika 1IavaJcript, V:Jcript, Iscript2, stilski predloaka 1st4le s eets2 o ostale te nologije temeljena na klijentu 1client'side tec nolog42& ActiveK, Iava appleti o te nologije temeljene na posluitelju 1server'side tec nolog42& =L! skripte, "9", Iava servleti, IJ" 1IavaJerver "ages2, AJ" 1Active Jerver "ages2, AJ".MN, prilagodljiva ipermedija

3.

ratak istorijski pregled

poetci hipermedije ideje o stvaranju radnog i obrazovnog okruenja slinog ljudskom miljenju !"#$% esej &annevara 'usha ()s *e +a, -hink( . opisuje masinu (meme/( pomou kojeg korisnik ima mogunost
O

uvanja podataka0 te kreirenja i kasnijeg koritenja hipertekstualnih veza me1u njima po principu asocijativnog indeksiranja 23 ih godina -ed 4elson uvodi rije hipertekst i predvi1a drutvo u kojem e hipertekstualni dokumenti biti uobiajeni kao i knjige i asopisi ideja zaivjela tek 53 ih godina kada se tehnologija dovoljno razvila da je omogui !"5#% )pple +acintosh raunalo s *I+P 6*indo7 Icon +ouse Pointer8 . 9,per:ard program za razvoj hipermedijskih aplikacija !"5$% nastaju +icrosoft *indo7s !"5"% nastaje *** kao hipertekstualni sustav na Internetu !""3% prva specifikacija multimedijskog P: za *indo7s platformu . dopunjena !""!% !"";% nastaje prvi grafiki preglednik 4:S) +osaic globalna hipermedija

!. "rimjena multimedije i 1ipermedije

prikladni u svim podrujima gdje je potreban pristup elektronskim in#ormacijama ovjek je u stanju zapamtiti oko )PQ podataka ako i je samo uo, 0PQ ako i je vidio i uo, te D8Q ako i je vidio, uo i aktivno koristio

U poslovanju

poslovne multimedijske aplikacije& marketing, prezentacije, reklame, simulacije, katalozi, ... obuka zaposleni videokon#erencije on'line prodaja

Na javnim mjestima

oteli, autobusni i eljezniki stanice, trgovaki centri, muzeji i slino gdje kiosci ' samostalni raunari nude prolaznicima in#ormacije i pomo

od kue
1P

"= raunala, !nternet samostalni ure$aji za zabavne i edukativne sadraje koji mogu biti i prikljueni na televiziju 1"la4station, Mintendo, Kbo5 i sl.2

U o0ra-ovanju

obrazovne ustanove najprikladnije mjesto za uporabu multimedije najmla$i uzrast ' vana gra#ika i animacija, te zvuk koji vrlo esto zamjenjuje ili nadopunjuje tekst 1na pr. kod uenja itanja2 odrasli ' slike'#otogra#ije upotpunjene tekstom i video zapisi oblik koritenja multimedije u edukaciji& ukljuivanje studenata u proces izrade multimedijske aplikacije obrazovanje na daljinu

#. $ultimedijski ra%unarski sistemi

raunarski sistemi za razvoj 1autori2 i za pregledavanje 1korisnici2 multimedijski aplikacija prevladavaju @indo*s i Macintos plat#orme ' izbor zavisi od line sklonosti, #inancijskim mogunostima, vrsti sadraja koji e se koristiti u aplikaciji, ... opte pravilo& vrlo brz raunar s velikom radnom memorijom i tvrdim diskom

11

Primjer multimedijskog raunalnog sustava

#.1. *ard3are

memorija i ure$aji za po ranu o >AM, >?M, ard disk o disketa, zip, magneto'optiki ure$aji o -V- 1-igital Versatile -isc2 o =-'>?M itai i snimai ulazni ure$aji o tastatura, mi, trackball, touc screen, gra#ike ploe 1tablets2, skeneri, digitalne kamere, sustavi za raspoznavanje glasa 1mikro#on2 izlazni ure$aji o monitori, zvunici, video ure$aji, projektori, printeri komunikacijski ure$aji o modem, !J-M adapter, A-JC modem

MPC-1 <odina :P= A)+ 9ard disk :B AC+ Dvuna kartica &ideo kartica +PE< ! CS !""!% ;52S> ? +'% ;3 +' !/ 5 bit 2#3/#530 !2 boja 4e *in ;%/ !"";%

MPC-2 !""$%

MPC-3

?$ +hz #52S> # 5 +' !23 +' ?/ !2 bit 2#3/#530 2#k boja 4e *in ;%/

@$ +9z Pentium-+ 5 !? +'

$#3 +'0 !$ ms #/ !2 bit0 7ave table0 +IBI 233/5330 !2m boja

;$?/?#3F?55 G ;3F?$ fps *in ;%!F"$

1)

$"4 standardi

EMultimedia "= 1M"=2E standard utemeljili Multimedia "= Marketing =ouncil opisuje !:M'kompatibilni "= s minimalnom speci#ikacijom za dostavljenje multimedijski MJ'@indo*s aplikacija nakon 1OO8. nema slubeni preporuka 3 bri razvoj ardvera od razvoja speci#ikacija obavezni element dananji M"= ' prikljuak za !nternet

#.2. 5oftverski alati

sistemski so#tver ' Microso#t @indo*s obrada teksta i ?=> programi alati za crtanje, slikanje i obra$ivanje gra#ike /'- modeliranje, V>MC obrada zvuka animacija i video multimedijski autorski alati

&. 'snovni multimedijski elementi &.1. /rafika

vana za vizualni dojam multimedijske aplikacije bitmape 1paint ili rasterska gra#ika2 ili vektorske 1dra*n gra#ika2 bitmape ' #oto'realistine slike i za kompleksne crtee koji za tijevaju #ine detalje vektorska gra#ika ' za gra#ike oblike koji se mogu matematiki izraziti koordinatama, daljinom i uglovima 1crte, pravougaonici, poligoni, krunice,...2

&.2. 6ekst
1/

polja sa tekstom za prezentiranje samog sadraja aplikacije tekst bitan za interakciju i navigaciju kroz aplikaciju& izbornici, gumbi, kljune rijei #ontovi, stilovi, veliine, boje ipertekst i oznaavanje iperveza

&.3. 7vuk

dvije vrste zvukovni datoteka& datoteke u valnom obliku ili digitalne audio 1digital audio2 datoteke i M!-! datoteke digitalne audio datoteke ' zvuni valovi unose se u raunalo u analognom obliku i putem zvune kartice se pretvaraju u digitalni oblik M!-! datoteke 3 sadre po ranjene M!-! upustva za reprodukciju zvuka koje se alju na sintetizator zvune kartice

&.!. 8nimacija

animacija ' brzo prikazivanje sekvenci crtea ' kadrova 1#rames2 obino statina pozadina i lik ' objekt 1elija2 koji djeluje kao da se kree po sceni pozadine privid pokreta postie se crtanjem objekta u razliitim poloajima u svakom kadru ' izgleda da se objekt mie kada se kadrovi prikazuju zajedno odre$enom brzinom neke te nike o t*eening ' potrebno napraviti samo odre$ene kadrove sekvence, a so#tver dovrava me$ukorake o morp ing ' jedna slika se preobraava u drugu

&.#. 9ideo

video ' kao #ilm sainjen od niza kadrova neznatno razliiti slika koje kao i kod animacije brzo prikazane u nizu stvaraju dojam pokreta najvei za tjevi za dodatnim ardverom za ubrzavanje 1videokartice, kartice za video kompresiju2 i memorijom za po ranu

10

Podijela multimedije
$ultimediju
moemo podijeliti na nekoliko dijelova zavisno o tome kakav oblik podaci poprimaju. %od pisanja programske dokumentacije cilj je to bolje prenjeti in#ormacije itatelju. .isti tekst moe prenjeti svaku in#ormaciju, ali je pitanja koliko uinkovito. %oritenje zvuka, slika, animacija i video zapisa ubrzava i olakava prjenos in#ormacija.

18

7vu%ni -apis
+vuni zapis moe biti izuzetno uinkovit nain prjenosa podataka. Ma primjer, kada se radi o dokumentaciji vezanoj uz emijski ogled, zvuni zapis ima prednost pred video zapisom. B sluaju audio zapisa ljudski glas objanjava svaki korak u emijskom ogledu dajui neop odne uputsva, savijete i upozorenja. Video zapis istog ogleda zauzeo bi vie podataka na disku, ali bi u biti dao manje podataka nekome tko treba ponoviti pokus. +vuni signal se lako snima, prenosi i po ranjuje. +vune zapise mogue je i dobro kompresovati. %od snimanja audio zapisa u procesu izrade multimedijalne dokumentacije, treba obratiti panju na kvalitetu snimke. "otrebno je pobrinuti se da se dobro obavi sam proces snimanja zvunog zapisa. B kasnijoj obradi nemogue je posve izbaciti nisko#rekvencijske zvukove iz pozadine, poput uma ventilatora. Jvako sputanje #rekvencije uzorkovanja i svaka kompresija samo e pogorati nedostatke orginale snimke. Javijeti koji mogu pomoi kod pripremanja zvunog zapisa& "otrebno je zvuni zapis normalizirati 1normalize2. +vuni zapis u procesu digitalizacije moe postati tii i izgubiti na jasnoi i razumljivosti. -a se to kompenzuje moe se koristiti so#tver za normaliziranje zapisa. ,ijekom procesa normalizacije trai se najvea amplituda u zapisu i tada se pojaava cijeli zapis tako to se najveu amplitudu ErastegneE na 1PPQ. ,ime je osigurano da se radi sa najglasnijim zapisom. Io jedan nain za poboljanje audio zapisa je da se pomou so#tvera malo pojaaju srednje #rekvencije. Jmanjenje #rekvencije uzorkovanja smanjuje veliinu zapisa na disku. "rimjerice, moe se smanjiti #rekvencija uzorkovanja sa 00.1 k9z koliko se koristi za =- kvalitetu zvuka na )).P8P k9z. -ruga osobina =- kvalitete zvuka je 1<'bitni stereo zvuk. -a se smanji veliina zapisa moe se koristiti H'bita. Medostatak koji se javlja pri tome je da se smanjuje dinamiki raspon. Mije dobro snimati stereo zapis, ako se radi o mono izvoru. -akle, ako se radi o stereo izvoru, moda bi bilo dobro zbog smanjenja veliine zapisa snimiti mono zapis.

1<

9ideo -apis
Ako jedna slika vrijedi kao iljadu rijei, tada video snimak vrijedi puno vie. %od izrade dokumentacije mnogi procesa korisno je ubaciti video zapis. %orisniku dokumentacije biti e vrlo korisno doslovce vidjeti ono to je opisano. Meki dugi i komplkovanii tekstualni opisi mogu postati mnogo jasniji kada su popraeni video zapisom. %od izrade video zapisa koji e posluiti kao dio dokumentacije potreban je drugaiji pristup nego kada se snima video za neke druge 1manje ozbiljne2 namjene. Video zapis snimljen da bi bio dio dokumentacije mora poboljati samu dokumentaciju, a ne posluiti kao ukras. Video zapisi uvijek zauzimaju veliki prostor. %ako te nologija napreduju to postaje sve manji problem, ali u sluaju velike koliine video zapisa ili ako im se pristupa preko raunarski mrea treba voditi rauna o tome. Iedna sekunda nekompresovanog video zapisa prema M,J= 1Mational ,elevision Jtandard =omitee2 standardu za televizijski i video zapis, zauzima )D M: prostora na disku. +bog toga video zapis se kompresuje, smanjuje se rezolucija i broj sliica u sekundi 1frames per second % fps2. ,o moe dovesti do degradacije kvalitete snimke. Jnimka postaje nejasna, te se mogu izgubiti vani elementi bitni za razumijevanje. %od programske dokumentacije to moe dovesti do zapisa koji ne samo da nisu jasni i precizni u iznoenju podataka, nego mogu ak postati i neupotrebljivi. +a video zapis sa malom rezolucijom problem predstavljaju previe sitni detalja koji postaju nejasni i pokreti kamere kada kamera nije uvrena tokom snimanja. Javijeti koji mogu pomoi kod snimanja video zapisa& Jnimite orginalni video zapis. Ma taj nain mogu se poduzeti koraci potrebni da se dobije kvalitetna snimka. Jnimajte iz blizine 1close-ups2. Jnimke koje ukljuuju ire podruje 1&ide shots2 imaju previe detalja, pa postaju nepregledne na manjoj rezoluciji. %ada je mogue neka pozadina bude jednobojna. Ma taj nain snimka postaje jasna i kada nije prikazana preko cijelog ekrana. ?sim toga poveava se i e#ikasnost kompresije koja je pogotovo vana za video zapis. ,reba koristiti postolje za kameru da bi se minimizavalo pomicanje kamere kod snimanja. Bvrivanje kamere smanji e razlike izme$u pojedini slika i uveliko e se poveati omjer kompresije.
1D

Valja izbjegavati zoomiranje. %od malog broja sliica u sekundi 1lo& frame-rate2 zapis postaje zbunjujui i teko ga je pratiti. %od montae treba koristiti otre prjelaze izme$u kadrova. Mije preporuljivo koristiti e#ekte za prijelaz koje nudi so#tver za obradu. N#ekti smanjuju uinkovitost postupka kompresije. %od digitalizacije materijala koji su orginalno snimljni za #ilm ili video treba paljivo birati koji dijelovi e se digitalizovati. ,reba izabrati dijelove sa malo pomaka kamere koji uz to sadre samo detalje koji su vani.

Ni- slika (slide show)

B izradi programske dokumentacije mogu se spojiti slike i audio zapis. Miz slika koje opisuju postupak ili proizvod koji se dokumentira moe biti popraen zvunim zapisom. Ma taj nain in#ormacije korisniku dokumentacije se istovremeno prenose preko niza slika koje opisuju postupak ili proizvod i preko zvunog zapisa koji komentira, opisuje i pojanjava slike. Mepokretne slike se bolje kompresiraju od video zapisa. %ao razultat moe se koristiti vee i kvalitetnije slike.

8nimacija
Animacija nastaje kada se niz slika prikae dovoljno brzo da se ini kao neprekinuti tijek. Ako se slike prikazuju brzinom veom ili jednakom od )0 slike u sekundi ljudsko oko ne moe razaznati pojedine slike, nego sve vidi kao neprekidnu cijelinu. Animacije predstavljaju dobar oblik prikaza nekog postupka. Ako ne postoji video zapis ili ako je nepregledan, moe se napraviti animacija koja prikazuje skicu ure$aja u odre$enom postupku. "opularni #ormati su Macromedia ;las i animirani L!;. Animacije u L!; #ormatu se sastoje od vie slika po ranjeni u istu datoteku "rednost ovog #ormata je njegova popularanost, a nedostci su nemogunost kontrole i nepostojanje kompresije izme$u slika. %od animiranog L!;'a animacija se neprekidno ponavlja. Me postoji nain da se zaustavi. ,o u nekim situacijama moe biti problem kada se eli omoguiti korisniku dokumentacije da pokrene animaciju kada on to eli.

1H

"rimjer dvodimenzijalne animacije,

"rimjer trodimenzionalne animacije

1O