W

crkva u svijetu

PRILOZI

ETIKA PROBLEMATIKA: MORALNI PRISTUP MASTURBACIJI

Petar Soli

1. Fenomen masturbacije ili samozadovoljavanja a. M asturbacija je sam ouzbuivanje seksualnih organa kojem u je cilj potpuno spolno zadovoljenje.1 Redovito se prakticira diranjem spolnih organa, ali i drugih erogenih zona, pa i samim m atanjem . To je, dakle, ak tiv iran je vlastitih seksualnih moi bez spolnog sjedinjenja, bez p a rtn e ra. M asturbacija redovito ide za postizanjem seksualnog uitka, ali se njom e ponekad hoe postii tak o er i oputanje, kom penzacija i slino. M akar je to sam otni in, on je najee popraen m atanjem u sm islu seksualne aktivnosti s drugim . Tim e se osoba okree sam oj sebi i isto dobno se zatvara pravom ljubavnom susretu s osobom drugoga spola. Rije m asturbacija latinskog je porijekla; to je struni naziv kojim se ovaj fenom en oznaava, ali im a i drugih izraza. M oralna tradicija ga naziva i onanizmom po O nanovu grijehu (usp. Post 38,9). Neki su se opredijelili za term in ipsacija, budui da se u m asturbaciji osoba kon centrira sam a na se. U potrebljava se takoer i term in autoerotizam , je r je eros usredotoen na sam oga sebe. Sinonim i za m asturbaciju su tak o er autostim ulacija, polucija, sam oblud, samozadovoljavanje. Svi oni m eu tim oznaavaju jednu te istu stvarnost, tj. potpuno spolno zadovoljenje sa sam im sobom.

1 Usp. M. Koieek, Seksoloki leksikon, Zagreb, 1962, str. 89-91; M. Vidal, Morale dellamore e della sessualit, Perugia, 1973, str. 309311; E. Barra, Masturbazione, u Dizionario di sessuologia o dellarmonia coniugale, Roma, 1976, str. 13681369; B. Hring, Liberi e fedeli in Cristo, Roma, 1980, sv. III, str. 673677; G. Durand, Sexualite et foi, Piaris, 1983, str. 205209. 75

Fenomen m asturbacije nije jednoznaan i nosi sa sobom potrebu razliko vanja. Tu je u prvom redu sklonost ili tenja sam ozadovoljenju koje moe biti ispunjeno ili ne. Zatim autoerotski in koji moe biti uinjen rijee ili ee, zbog ovog ili onog razloga. Imamo k tom e m astu rb ato rsk o pona anje, tj. esto ponavljanje autoerotskih ina, pa i u u v jetim a norm alne seksualne aktivnosti. Im am o konano i m asturbatorsku k a ra k te rn u stru k tu ru koja dolazi do izraaja kada je autoerotsko ponaanje osobe popra eno odreenim psiholokim stanjim a, kao to su nezrelost, egocentrizam , zatvorenost u sebe, nedostatak ljubavi, i slino. M asturbacija je stvarnost koja zahvaa cijelo ovjekovo bie. N ije isklju ivo seksualno-genitalni problem , ve in teresira cijelu osobu. Svoje zna enje im a u n u ta r in teg raln e stru k tu re ljudskog bia, koje je po svojoj naravi i u svim dim enzijam a proeto seksualnou. U pravo to znaenje odreduje i polaznu toku za subjektivno m oralno vrednovanje ovoga fenomena. Fenom enu m asturbacije se uglavnom pristupa na dva naina. P rvi p ri stup stav lja u p rvi plan m oralno vrednovanje m asturbacije, tj. p ro m atra ju se kao zlo, nered i grijeh u sebi i s obzirom na osobu koja se sam o zadovoljava. D rugi pristup stavlja u p rv i plan fenom en kao ta k a v u njegovim uzrocim a, pojavi, posljedicama, a tek po tom ga m oralno vred nuje. Cini se da je ovaj drugi, pristup adekvatniji i danas gotovo openit ne samo kod lijenika, seksologa, psihologa i pedagoga, ve i kod m ora lista. b. Razna istraiv anja i statistike pokazuju da je vrlo v e lik postotak osoba, osobito m ladih, koje prakticiraju sam ozadovoljenje.2 Po K inseyevu istraivanju 95% m ukaraca i 70% ena povrem eno se podaju m asturba ciji, a 13% ve prije desete godine ivota. Mladii m astu rb iraju u prosje ku dva puta tjedno, pa i ee. Fenom en se sm anjuje u srednjoj i kasni joj m ladosti, a 70% studenata m asturbira ponekad i poslije sklapanja braka. Sam ozadovoljenje je ee kod studenata nego kod drugih, u urbanim sredinam a nego u ruralnim , u m ladenakoj dobi osobito izmeu 16. i 25. godine iv o ta nego u odrasloj. Slini su re zu ltati i kod drugih istraiv anja, npr. u Italiji, Francuskoj i Njem akoj. M asturbacija je fenom en koji je prisutan ne samo u m ladenakoj nego 1 u zrelijoj dobi, sve tam o do preko osam desete godine. Za m noge starije osobe ona je esto jedini nain seksualnoga zadovoljenja. Po nekim istra ivanjim a u Am erici 76% m ukaraca i 85% ena odobravaju m asturba ciju u zrelijoj dobi, a 44% m ukaraca i 47% ena je prakticiraju. Za m noge osobe o na je neto sasvim norm alno i relativno je esta, u pro sjeku 12 p u ta tjedno ili rjee. M asturbaciji se podaju i osobe koje ive u braku, osobito ene za koje je ona esto najb o lji nain da postignu orgazam. ene najvie m asturbiraju u dobi od 4570. godine ivota.

2 Usp. H. C. Kinsey, II comportamento sessuale delluomo, Milano, 1950; A. Ple, La masturbazione dal punto di vista teologico, u zaj. dj., La masturbazione, Torino, 1968, str. 1122; L. Rossi, La masturbazione come problema morale e pastorale, Ibidem, str. 99106; M. Vidal, nav. j., str. 310313; Zborno djelo, La sessualit umana, Brescia, 1978, str. 5051; B. Starr M. Weiner, Liebe und Sexualitt in reifen Jahren, BernMnchen, 1982, str. 5870. 76

Budui d a je vrlo velik postotak osoba koje rjee ili ee m astu rb iraju , im a onih koji misle i tvrde da je to norm alna pojava, osobito kod m ladei. Na to upozorava i K ongregacija za n au k vjere u dokum entu Persona hum ana od 29. prosinca 1975. godine: Danas se esto dovodi u su m n ju ili se otvoreno napada tradicionalna katolika nauka prem a kojoj je m a stu rb acija teki m oralni nered. Govore da psihologija i sociologija poka zuju kako je ona, naroito u doba sazrijevanja, redovita pojava u spol n o m sazrijevanju, Tu ne bi bilo stvarnog i tekog grijeha, izuzev da se netko svojevoljno p repusti sam ozadovoljavanju zatvarajui se u sam a sebe (ipsacija), jer bi u tom sluaju tak av in bio bivstveno suprotan ljudskom sjedinjenju raznospolnih osoba koje neki sm atraju najvanijim m ada se radi o upotrebi d ara spolnosti (PH 9). Ovdje valja spom enuti da sve ono to je fenom enoloki norm alno nije ujedno i m oralno dobro. Istraivan ja i statistike mogu pomoi pri donoenju m oralnoga suda o odreenom ponaanju, pa i o m asturbaciji, ali ne mogu nikako utjecati, odnosno uvjetovati m oralno kvalificiranje dotinoga ponaanja. I objava i uiteljstvo Crkve i teologija neprestano su drali sam ozadovoljenje objektivno tekim m oralnim neredom , usprkos njegovoj proirenosti i uestalosti. c. M asturbacija se ne sm ije tre tira ti kao neto monolitno. Ona je n a j ue povezana uz dob, sazrijevanje, n u tarn ja stanja i uvjetovanost osobe, Stoga je treb a p ro m atra ti pod viestrukim vidovim a i uoiti m nogovrsn o st njezina fenom ena.3 Sam ozadovoljavan je se prim jeuje ponekad ve kod m ale djece; za njih je to jednako kao cucati p rst ili se priljubiti uz tijelo m ajke. To su spon tana otkria ugodnih osjeaja koja djeji razvoj nosi sobom i daleko su od to g a da ih se p ro m atra pod vidom svjesnosti i odgovornosti. Ako bi m eutim ova djeja m asturbacija postala neodoljiva, onda je to upozo renje roditeljim a i odgojiteljim a da se zapitaju zato i otkuda taj feno men, zato se d ijete usredotouje na sam o sebe. Moda je to pokazatelj da ne nalazi oko sebe dovoljno afekta, moda nije dovoljno shvaeno i prihvaeno, moda se ne osjea u sreditu roditeljske (panje i ljubavi. Sve to moe im ati vrlo negativne posljedice za budui ivot djeteta. M ladenaka m asturbacija kod zdravih osoba ponajee je izraz m lade nake nezrelosti. U toj dobi se jo ne posjeduju jasne ideje s obzirom na seksualnost niti se posjeduje adekvatna energija u kontroli sam oga sebe i svojih reakcija i! poriva. S druge pak strane m ladi jo ne uspijeva uspostaviti pravi heteroseksualni odnos, plaljiv je i previe stidljiv, n e siguran. Psiholoki gledajui osobito je ranjiv, slab i nestabilan, pa se sve to ina osobit nain osjea i odraava n a planu seksualnosti. Z atv ara se u samoga sebe te nalazi oduak u m asturbaciji, koja je znak i pokazatelj psiho-afektivnih nesigurnosti i osjeajnih potekoa. M asturbacija je tip i ni m ladenaki fenom en i zbog uestalosti i proirenosti u toj dobi, i zbog

3 Usp. L. Rossi, Masturbazione, u Dizionario enciclopedico di te ologia morale, Roma, 1973, str. 573584; A. Hortelano, Amore e matrimonio: nuove prospettive, Gitta di Castelio, 1973, str. 134146; La sessualit umana, nav, dj., str. 165172; G. Perico, Giovani e amore, Milano, 1979, str. 9397; M. Vidal, Latteggiamento morale Etica della persona, Citt di Castello, 1979, sv. IIstr. 430439; Zborno djelo, Sessualit e vita cristiana, Torino, 1982, str. 6264! 77

svoje povezanosti sa psiho-seksualnim sazrijevanjem m lade osobe. Ovaj m ladenaki autoerotizam je svojevrsni prijelazni m ost izm eu djejeg autoerotizm a i odrasle heteroseksualnosti. Visok postotak m eu m ladei koja se utjee m asturbaciji sili nas na p retpostavku da fenom en treba vezati uz m om ent sazrijevanja i rastenja. To je epoha nenadanog u zra sta i u reivanja cjelokupne horm onalne konstelacije m ladoga ovjeka. Osim toga, tad a je iv interes za spolnost i za ostvarenje vlastite spol nosti. Tu su otkria u nizu erotskih interesa i erogenih zona. Mo autoregulacije je m inim alna i djeak je obuzet iznenaenjem ; on je frap iran . Tu je sfcrajna slabost volje, velika nezrelost, in fa n tila n osjeaj za ivotne problem e, pom anjkanje jasnoe o vrijednosti i funkcijam a spolnosti, redovito m an jk av seksualni odgoj. Ne razum ije em u stanoviti fenom eni i stanoviti ivi interesi, pa ih esto naivno uzim lje kao zanim ljive igre, a poticaji na uzbuivanja, koja ga slijeu sa svih stran a , dre ga u tra j noj napetosti (opsceni tisak, publicitet seksusa vezan uz svaki p ro d u k t kojim se ljudi slue: to su prave opojnosti i opsesije).4 Kod odraslih osoba m asturbacija moe biti povrem ena ili habitualna. Povrem ena je prouzroena raznim faktorim a i nije toliko opasna, dok je habitualna sim ptom potekoa u kom unikaciji i znak nesposobnosti da se uspostavi p rav i odnos Ijubavi s drugom osobom suprotnoga spola, odno sno kod celibatarca s Bogom. Najei m otivi autoerotizm a odraslih osoba jesu: psihika nezrelost, navika od m ladih dana, osam ljenost, razne fr u stracije, odvojenost od branog druga, neshvaenost, neuspjesi, potreba kompenzacije, itd. U svakom sluaju ona je znak odreene psiho-m oralne nezrelosti osobe. N aravno da je ova m asturbacija tei m oralni n ered nego m ladenaka m asturbacija, ali i kod nje treb a vidjeti je li svjesno i volj no uinjena ili je plod odreenih em otivnih potekoa, porem eaja i uvjetovanogti. U tom e je smislu treba i m oralno vrednovati. A utoeroti zam odraslih osoba je redovito povrem en i kao nadom jestak za norm al no spolno openje, osobito kod osam ljenih osoba. Osobe, m lade i starije, uglavnom m asturbiraju zbog postizanja spolnog uitka. To je tzv. hedonistika m asturbacija, uinjena bez ikakve osobne kontrole i integracije, izraava egoizam, zatvorenost, bijeg od odgovor nosti i od norm alnih odnosa s drugim a. Osoba se zatvara sam a u se i nalazi zadovoljstvo u samoj sebi, u sam ozadovoljenju. Takav in je p ra va in v erzija seksuaflmog poretka, sr nem oralnosti m asturbacije. Kom penzacijsku m asturbaciju im am o osobito kod m ladih osoba koje su strogo odgojene; koje trp e u obitelji, koli, d ru tv u ; koje m asturbiraju potaknute neuspjehom u koli, u p rijateljstv u i Ijubavi. M asturbacija je u ovim i slinim sluajevim a traenje utjehe i zadovoljstva. Ona je esto nadom jestak za norm alan odnos koji je zbog raznih m otiva neostvariv (osam ljenost, zatvor, kasarna, brod, jenospolni zatvoreni a m b ije n ti...). U ovim sluajevim a m asturbacija se kao takva ponajee ne eli, ve joj se p ristu p a zbog seksualnog rastereenja, je r nem a osobe drugoga spola. Ovaj tip m asturbacije uglavnom je popraen fantaziranjem , m a tanjem i eljom za drugim spolom; stoga je m anje tetan i nem oralan.

4 I. Fuek, Predbrana Ijubav, Zagreb, 1974, str. 126, 78

Osoba sam o m aterijalno m asturbira, a form alno ivi heteroseksualnost pomou mate. Fizioloka m asturbacija ostaje na povrini osobnosti kao sam o fizioloki in koji ne zahvaa osobu u dubini bia. Osoba tako lako i jednostavno m astu rb ira kao da pije au vode. Ovakva m asturbacija je najee oputanje od seksualne napetosti, osobito u m ladenakoj dobi. Psiholoka m asturbacija jest zadovoljavanje u kojem je osoba duboko zahvaena tim inom, ali ne do te m jere da je njim e opsjednuta. U ovom sluaju m asturbacija uvelike utjee na jastvo, cijela osoba je proeta m asturbacijom , to je vrlo tetno ,za harm onian ivot i sazrijevanje osob nosti. Patoloka m asturbacija je prava nervoza, opsesivna fiksacija osobe na m asturbaciju, tako kao da u ivotu n e postoji nita vanijega i vrijednijega od nje. Sim ptom ovog tipa m asturbacije jest da osoba ponavlja iste ine jed an za drugim po nekoliko p uta bez prekida. ivi tako da jedva eka prigodu da m asturbira, kao da ne moe bez m asturbiranja. R azum ski se ovaj fenom en ne moe protum aiti. Osoba je sklonija m astu rb a ciji nego norm alnom spolnom odnosu, m akar je mogu, pa ak i u braku. To je pokazatelj patoloke strukture. Klinika m asturbacija vri se zbog toga da se dobije spolno sjem e u svrhu njegova istraivanja u smislu plodnosti odnosno neplodnosti; za uvanje sjem ena u svrhu izvantjelesne oplodnje; za analizu u pogledu eventualne bolesti; za ispitivanje njegove kvalitete, itd. Ona se jo zove deseksualizirana ili bioloka m asturbacija. N enam jerna polucija (pollutio involuntaria, nocturna, passiva, physica, m ere naturalis) n ije ni g rijeh ni neto protunaravno. R adi se o fiziolo kom procesu i n aravnoj pojavi, osobito kod m ukaraca koji ne ive u braku. N akon izvjesnog vrem ena, kad se sem inalni rezervoar napuni, or ganizam izbacuje sjem e vani. To je redovito popraeno spolnim komoci jam a i predodbam a spolnog openja, to prouzrokuje i neku spolnu nasladu. Budui da se to dogaa redovito u snu, ta se pojava naziva pollutio n o cturna. Na taj nain organizam se rastereuje od seksualne napetosti. Po sebi to nije nikakav grijeh. G rijeh se moe obistiniti ako je to prethodno n am jeravano (volitum in causa) ili je u samom inu ostva ren neki stupanj voljnosti, npr. ako se to dogodi u polusnu. S m oralnog gledita prem a toj pojavi treb a im ati slijedei stav: ako se polucija do godi u snu, pa m a k a r uz aktivno sudjelovanje dotinoga, u tom nem a nikakva grijeha je r nije bilo ni svjesnosti ni voljnosti. Ako nakon sna uslijedi polucija, treb a se pasivno drati, a ne je aktivno dovriti. Po sebi je nije dunost sprijeiti, a esto p uta je to i nem ogue . . . Sve ovo to je reeno o nonoj poluciji vrijedi i za tzv. spontanu poluciju, ili bolje reeno ejakulaciju, koja se nekim osobama dogaa u budnom stanju, npr. zbog nervoze.5

5 S. ipi, Pokorniki i seksualni moral, Makarska, 1981. str. 8586. 79

d. R aznovrsni su uzroci m asturbacije .6 U djeakoj i m ladenakoj dobi ona se ponajee pojavljuje kao posljedica znatielje u pogledu svega onoga to je seksualno. D jeak ild m ladi, osobito u pubertetu, nosi sa sobom elju da sve upozna. On je iznenaen naglim tjelesnim i seksual nim sazrijevanjem , seksualnim erekcijam a, fantazijam a, m atanjim a. To esto dovodi do otkria autoerotizm a. Cest je sluaj da m lade osobe otkriju m astu rb aciju preko svojiih v rn jak a ili odraslih osoba, koji ih u tom e sm islu pouavaju, uvode ih u sv ijet autoseksualnosti, zavode ih. Tako se im aju zajednike i m eusobne m astu r bacije, koje ponekada mogu biti uzrokom hom oseksualnog ponaanja osobe i u odrasloj dobi, ako se m ladenaki m asturbatorski fenom en zdravo ne nadie. Jedan od uzroka m asturbacije je svakako i lo i neadekvatan seksualni odgoj. Mladii ne prim e nikakav ili ak k riv odgoj u obiteljskoj sredini. Z natielja i in teresi spolne n arav i spontano ih tje ra ju da se in fo rm ira ju i odgoje uz pomo osoba i pseudoliterature koji pruaju neadekvatna i kriva u sm jerenja u pogledu seksualne stvarnosti. Ponekada se nailazi i na sam e odgojitelje m ladih koji m asturbaciju preporuuju kao dobru, pa ak i nunu. Ne vodi se rauna o m oralnoj dim enziji fenom ena, to je posebno tetno. Ljudi su nerijetko rtve raznovrsnih fru stracija u krugu obitelji, kole, p rijatelja, drutva, rada, itd. Osjeaju svuda neodoljivu potrebu psihike i duhovne kompenzacije. M noge osobe je nalaze upravo u m asturbaciji, barem trenutano i prividno, i zato se podaju toj seksualnoj aktivnosti. Ponekada uzrok m asturbacije moe biti i neurotine naravi, naim e, osoba nosi u sebi odreene psihike terete uvjetovane prevelikim kanjava njem , strogou, p rijetnjam a u djetinjstvu. Ti tereti ine da je ona n er vozna, optereena, neuravnoteena. Sve to onda ponekada nalazi svoje prividno rjee n je iu sam ozadovoljenju kao norm alnom p opratnom pona anju takvih u n u tarn jih stan ja i osjeanja. Mladi je zbog svoga psihosomatskog razvoja u p u b ertetu i postpubertetu veoma sram eljiv, zatvoren u sebe, plaljiv, osobito s obzirom n a drugi spol, koji ga istodobno veom a interesira. Budui da nem a hrabrosti p ri stupiti drugom spolu, onda se podaje autoerotizm u pribjegavajui drugom spolu sam o u mati. Kod odraslih osoba uzrokom m asturbacije je ponajvie nedostatak p a rt nera. Osoba se, povrem eno barem , nae osam ljena zbog rada, bolesti, udaljenosti branog druga i slino. To je veom a est sluaj u jednospolnim am bijentim a (zatvor, vojarna, brod). Steena je navika jedan od najeih uzroka tak v ih ina. K ada osoba stekne naviku autoerotizm a, veoma teko je se oslobaa. P otrebna joj

(i Usp. P. Hring, La legge di Cristo, Brescia, 1972, sv. III, str. 357360; K. Hrmann, Selbstbefriedigung, u Lexikon der christlichen Moral, Wien, 1976, str. 14131415; G. Piana, La masturbazione adolescenziale, u zaj. dj. Corso di morale Diakonia, Brescia, 1983, sv. II, str. 324328; G. Durand, nav. dj.. str. 209210. 80

je za to jak a volja, jaki i uvjerljivi m otivi i budnost prem a svem u to je navodi na sam ozadovoljavanje. Sam spolni nagon, koji je osobito u m ladenakoj dobi jak, uzrokom je m asturbacije. Ponekada stvara takvu psihiku i fiziku napetost da m u osoba gotovo ne moe odoljeti; nema dovoljno snage i ja k u volju da m u se suprostavi, ve m u popusti. Nagon moe biti izazvan i potenciran n u tarn jim i izvanjskim faktorim a, i njegova jaina varira od osobe do osobe, ali je kod svakoga neprekidni i snani izazov za budnost i borbu, osobito u pogledu jaanja volje i karaktera. Osoba je osobito labilna u dobi sa zrijevanja i zato lake podlijee sam ozadovoljavanju. D ananje drutvo je vrlo erotizirano; prepuno je seksualnih izazova, re klam a, ponuda. Proizvodnja, potronja i hedonizam njegove su bitne oz n ake; u drugi su plan potisnute vrijednosti osobe i d ru tv a u cjelini. E rotska literatu ra, slike, filmovi, glazba, T V -program i 1 slino u velikoj m jeri utjeu da se osobe podaju sam ozadovoljavanju. Seksualna sloboda u ponaanju, erotizirani am bijenti gdje se m ladi sastaju i provode slo bodno vrijem e, n erijetko potiu na autoerotizam . M asturbacija je esto sim ptom i posljedica n u tarn je osam ljenosti osobe, njezina egoistikog usm jerenja i ivljenja. Osobito u m ladoj razvojnoj dobi i u odreenim ivotnim situacijam a i okolnostim a osobe se zatvore u se, ne otkrivaju se, ne kom uniciraju, nem aju snage darivati se i biti velikodune i portvovne, dosta trpe, povuene su. To je sve pogodna podloga za autoerotsku aktivnost. e. U 18. stoljeu p o javljuje se osobito lijenika lite ra tu ra koja govori o loim posljedicam a m asturbacije ii njezinoj tetnosti za zdravlje.7 Ona je uzrok m nogim bolestim a. Tome su osobito pridonijeli sa svojim dje lim a lijenici B ekker i Tissot koji su im ali veliki utjecaj na ondanje javno m iljenje, pa i n a m oralno vrednovanje i pastoralno postavljanje spram m asturbacije. tetna je za fiziko i psihiko zdravlje. Kao poslje dica m asturbacije spom inju se meu ostalim a slijedee bolesti: im poten cija, epilepsija, sljepoa, ludilo, reum atizam , hemoroidi, tum ori, suenje kimene modine i sam a sm rt. Razvojem antropolokih znanosti, osobito medicine i dubinske psiholo gije, ti se pogledi s obzirom na tetnost m asturbacije za zdravlje uvelike m ijenjaju. Za fiziko zdravlje m asturbacija je tetna sam o ako se p retje rano prakticira. Tada teti nervnom sistem u, raa zam orenost, fiziku istroenost, varijacije i anom alije u ponaanju, budui da zahvaa vie centre s kojim a je seksualnost najue povezana. Dolazi do beskorisnog gubljenja supstancija i energija vanih za organizam u razvoju. tetne posljedice m asturbacije najvie se osjeaju na psiholokom planu. Ako je ona hab itu alno ponaanje prouzrokuje osjeaj nezadovoljstva i prom aenosti, nesposobnosti i nepouzdanja u sebe i svoje snage, pesiimizam, sklonost osam ljnosti, malodunosti, obeshrabrenju, frustraciji, tjeskobi, depresiji, izgubljenosti, rastresenosti, apatiji. S tv ara se zapravo
7 Usp. B. Hring, La legge di Cristo, n-av. dj., str. 357360; G. Perico, nav. dj., str. 102106; G. Durand, nav. dj., str. 201214, 81

zaarani k ru g : m asturbacija vodi depresiji, koja kao da hoe nai izlaz u m asturbaciji pri emu se stanje jo vie pogorava. M asturbacija vodi nervozi, slabi karak ter, idealizira nezdravo seksualni objekt, dovodi do autoerotske i narcistike fiksacije. Slabi jainu volje, psihike i duhovne energije, osoba se osjea bespomonom i pobijeenom . ini da se ovjek sve vie u d aljuje od pravih vrijednosti, ideala, stvarnog ivota, drugih osoba, kom unikacije, ljubavi. P rouzrokuje em otivnu napetost i psihike blokade koje tete organizmu. Opsesivna je m asturbacija sigurno tetn a za fiziko i psihiko zdravlje. ini da se osoba potpuno zatvara u sebe, rem eti povezanost, dijalog i zdrav odnos s drugim a, uzrokom je seksualnih porem eenosti (prerana ejakulacija, im p o ten cija...) , poveava neurotino stanje osobe. Redovita ili habitualna m asturbacija je tak o er tetna. Osoba im a osjeaj grenosti, osjea grinju savjesti. B lokira psiho-seksualno sazrijevanje osobe u smislu da je zatvara u sebe a ne o tv ara drugim a, da svodi p ra k tino seksualnost na genitalnost, da se seksualnost ivi povrno a ne kao kom unikacija i ljubav, slabi k arak ter i sam okontrolu, itd. esto je uzro kom kriza u vjeri i dosljednog vjerskog ivota. Ako je p re tje ran a moe tetiti pam enju, fantaziji, inteligenciji. O pasnost je da se nastavi s tom aktivnou i u brak u te teti branom ivotu. Takoer nosi sa sobom veliki rizik za hom oseksualnu aktivnost. tetnost m asturbacije se ne sm ije p retjeriv ati, ali ruiti um anjivati. f. M astu rb acija n ije sam o fizioloka, ona je nadasve psiholoka stvarnost i pojava.8 esto svoje uzroke vue iz psiholokih razloga: zatvorenost i in tro v ertiran o st osobe, obiteljs ko - ro di t e 1 j sk i am bijent koji ne pogoduje vedrini i ljubavi ve strah u te odvodi djeaka od drugih i tje ra ga u au to ero tizam ; posljedica je esto odreenih neuspjeha, itd. Im a i svoje psiholoke m ehanizme kao to su represija, regresija, fiksacija, spor n a predak u sazrijevanju, itd. Nosi sa sobom odreene psiholoke sadraje kao to su uitak, rastereenje seksualne napetosti, popraenost m atom i fantaziranjem . A utoerotizam negiira dijalog i zajednitvo s drugim a n a k oje je osoba po svojoj n arav i usm jerena. One en erg ije koje su u ovjeku s ciljem da se ostv ari u dijalogu s drugim a, da se tak o razv ija i raste, up o treb ljav aju se u egoistike svrhe, osoba se z a tv a ra u sebe i tako se blokira njezin dijaloki potencijal. Na ta j nain m asturbacija osam ljuje osobu, zatv ara je u n ju samu. Oma je osam ljeni fiziki in koji raa jo veu psiholoku osam ijenost osobe. M asturbacija odnosi ivotnu radost i prouzrokuje alost i nezadovolj stvo u sm islu da se m astu rb ato r takvim osjea; gubi povjerenje u sebe i svoje snage, pesim istiki gleda na sebe i ivot, pada u m alodunost, a ponekada i u oaj.

8 Usp; A. Riva, La masturbazione sotto U profilo psicologico, u zbornom dje lu, La masturbazione, Torino, 1968, str. 5795; N. De Martini, Personalit e sesso, Roma, 1974, str. 223229; G. Durand, nav. j., str. 205211; M. Vidal, Latteggiamento morale . . nav. dj str. 430437. 82

A utoerotska ak tiv n o st blokira razvoj osofoe koja se tre b a skladno raz v ijati u svim svojim dim enzijam a: fizikoj, psihikoj, duhovnoj. Kod m asturbacije nagon prevladava nad duhom , voljom i svijeu, nem oti virano se trai i o stv aru je sam otni uitak. Osoba se tim vde razv ija to bolje sobom gospodari, a m asturbacija je robovanje nagonu i strasti. B lokira osobu u njezinoj ekspanziji prem a drugim a, Bogu, idealim a, ra du, vrednotam a, ljubavi, drutvenosti, portvovnositi, did. O na im a odreeni narcistiki k arak ter, ona je, usprkos fan taziji d m ati kojim a je popraena, zatvaranje u sam oga sebe. ini da osoba voli sa m u sebe a n e druge, a se zatvara a ne otvara, izraz je egoizm a i egocentrizm a, zaljubljenosti u sam oga sebe i svoj seksualni sam otni uitak . M asturbacija je b.ijeg od stvarnosti. Izraz je nesposobnosti da se uspo stave k o n takti s drugim a. M asturbacija je u v ijek sim ptom neega dubljeg, znak je ran jen e osob nosti, osamljemosti, nesigurnosti, nedostatka in teg riran e genitalnosti sa oujeajnou, ivota bez interesa i ideala, itd. U svakom sluaju m as tu rb ac ija je redovito zatv aran je u sam oga sebe ii p rem a tom e krizna pojava u sazrijev an ju osobe u o tv aran ju drugim a. U tom e sm islu ona je odreeni s tv a rn i handikap u psihikom e razvoju osobe. 2. Biblijsko-crkveno vrednovanje masturbacije a. M asturbacija se n e spom inje posebice u S ve to m pism u.9 SZ u Onanovu grijehu (usp. Post 38, 9) vidi u prvom redu k ren je zakona levirata, ali se n a svoj nain njegovo ponaanje moe oznaiti i kao m asturbatorsko. O datle za m asturbaciju i naziv onanizam . Jedini tek st SZ koji aludira n a m astu rb aciju mogao bi b iti: ovjek pohotan n a vlastito tijelo, ne p re sta je dok ga v atra ne saee (Sir 23, 17). S obzirom n a NZ m oralisti obino navode tri te k sta sv. Pa via za mo ra ln u osudu m astu rb ac ije : Zar ne znate da nepravenici nee batiniti kraljev stv a Bojega? N em ojte se v arati! Ni bludnici, n i idolopoklonici, ni preljubnici, ni metooputnSsd, mi oskvrnsiitelji djeaka, ni lopovi, ni iakomci, ni pijanice, nd klevetnici, ni razbojnici nee b atin iti kraljevstva Bojega (1 K or 6, 910). A bludnost i svaka v rsta neistoe ili poude n eka se i n e spom inje m eu vam a, kao to se pristoji s v e tim a !. . . Je r ovo znajte dobro: n ijed an bludnik, nijedan neisti, n ijed an la k o m a c ... nem a dijela u K ristovu, Bojemu kraljevstvu! (Ef 5, 35). Poznata su djela tijela. To su : bludnost, neistoa, rasputenost, idolopoklonstvo . . . : oni koji ine tak v a djela nee batiniti k raljev stv a Bojega (Gal 5, 1921). N ijedan od spom enutih tekstova ne osuuje izriito m asturbaciju. Na ravno da se o n a moe ukljuiti u spom enute poroke, u bludnost i neis tou, ali strogo gledano ona se ne spom inje. Stoga n i SZ ni NZ n e kau

!) Usp. A. Ple, nav. dj., str. 1315; L. Rossi, Masturbazione, nav. dj., str. 573575; M. Vidal, Morale delVamore e della sessualit nav. dj., str. 320321; A. Humbert, Les peches de la sexualite dans le Nouveau Testament, u Studia Moralia 8 (170) str. 149183; G. Cappelli, Autoerotismo, Bologna, 1986, str. 2347. 83

nam nita o izriitoj osudi m asturbacije. Ni esta ni deveta zapowijed D ekaloga (usp. Izl 20, 1417) ne o suuju posebice m astu rb ac iju nego bludnost u irem znaenju. To ne znai da Biblija doputa m a stu rb ac iju ; dapae! Sveto pism o osu uje m asturbaciju vie s pozitivnog gledita nego s negativnog, vie govori o potrebi ;i vrijednosti kreposti istoe nego o osudi g rije h a bludnosti. Traei da kranin ivi cisto, da svoje tijelo uva u po to v an ju i svetosti, da u svome tije lu proslavi Boga, tvrdei da je ovjekovo -ti jelo hram D uha Svetoga, da je otkupljeno k rv lju Kristovom , d a p rip ad a G ospodinu a ne nam a, da nije za b lu d n o st nego za istou (usp. 1 K or 6, 1220; Rim 3, 13; 8, 11; Ef 1, 1314; G al 1, 4; 2, 20), B iblija osu u je m asturbaciju kao i svaku d ru g u v rs tu neistoe i n aglaava po tre b u urednoga ivljenja seksualnosti. C ijela biblijska poruka istie da ovjek treb a ivjeti isto i uredno svoju seksualnost. Stoga je m a stu r bacija jasno osuena u Svetom pism u u njegovoj globalnoj poruci i n a uci, m ak ar se izriito ne navodi. b. C rkvena tradicija i povijest teologije izriito spom inju i osuuju m as tu rb a c iju .10 Sveti ooi i m onako doba v ie su zaokupljeni fenom enom none polucije nego sam om m asturbacijom . Razlog tom e je ritu a ln a is toa. Cisto d neisto shvaa se kao m oralno i nem oralno u cilju slav lje n ja i p rim an ja sakram enata, osobito eu h aristije. Ovakav nain rezonira n ja kod odreenih osoba p risu tan je i danas. Teolozi i kranski pisci ranog srednjeg vijeka, sve do 12. stoljea, izri ito spom inju m asturbaciju i od re u ju njezinu m oralnu kvalifikaciju. Libri penitentiales oznauju specifinu k aznu i pokoru za m asturbaciju, ali redovito m anju nego za druge g rijeh e tijela. Tako npr. K olum bijanov penitencijal odreuje dvije godine pokore, ornome koji m astu rb ira , tri godine ako je klerik ili m onah. Bigotinov penitencijal odreuje za jedan in m asturbacije sto dana pokore, odnosno sedam godina ako je to n a vika. Te kazne treb a ju biti za pola u m an jen e za m ladie od 12. do 20. godine. G erm anski pentencijali su bili dosta blai. Tako jedan od n jih o d re u je etrdeset dana pokore za m ladia a sto dana za odraslog ov jek a ako su m asturbirali. Zanim ljivo da odre u je samo dvadeset Hana ako se radi o kleriku, trid eset dana ako je akon, etiri tjed n a ako je sveenik. V rijem e skolastike (sv. A lbert Veliki i sv. Toma) osuuju m asturbaciju zbog fru stracije spolnog sjem ena. O ni su naim e uvjereni da sjem e nosi u sebi kao u potenciji cijeloga ovjeka. U to vrijem e znanost O i ovom p red m etu nije jo nita govorila, to je jo predznanstveno vrijem e. Sto ga su i tv rd n je velikih teologa bez znanstvenog tem elja, netone. V rijem e kazuistike je vrijem e kolektivne seksualne opsesije (1719. st.). Lijenici B ekker i Tissot p ubliciraju knjige o tetnim posljedicam a m a stu rb acije za ovjekovo fiziko i psihiko zdravlje. Te knjige doivlja v a ju i po stotinu izdanja. Takvo m edicinsko gledanje i vrednovanje

'n a

10 Usp. A. Ple, nav. dj., str. 1522; M. Vial, Morale dellamore e della sessualit, nav. dj., str. 321326; G. Durand, nav. dj., str. 214221; G. Cappelli, nav. dj., str. 77267.

m asturbacije im alo je velikoga utjecaja n a sveenike, propovjednike, ispovjednike i odgojitelje toga doba. M asturbacija se tre tira kao grijeh koji vapi u nebo, kao ubojstvo, kao u zro k veine bolesti. TJ tom e duhu pie i J. J. Rousseau: Bdijte s pom njom n a d djeaikom ; od svega se moe sam o b ran iti, ali je na vam a da ga o b ra n ite od njega samoga. Ne ostavite ga n ik ad sam a, spavajte u njegovoj sobi; pazite d a ide spa vati te k onda k ada ga je spopao san i d a se u stan e im se je probu dio .. -11 U n ekim krugovim a i kod nekih osoba ii u n ae doba .ima ova kvih i slinih shvaanja, pretjeranosti, strah o v a i k riv ih usm jerenja. c. C rkveno uiteljstvo je uvijek i nedvojbeno osuivalo m asturbaciju kao m oralni n ered i grijeh.12 P apa Leon IX. form ulirao je 1054. godine prvo slubeno uenje o m asturbaciji odreujui da osobe koje se podaju m asturbaciji ne sm iju biti priputene svetim redovim a (DS 688). P apa Inooent XI. osudio je 1679. godine kao sablanjujue i praktino opasno m iljenje teologa Oaram uela da m asturbacija n ije zabranjena n arav nim zakonom ; stoga aiko je Bog nije zabranio ona je dobra i ponekaa teka dunost (DS 2149). Sveta penitencijerija je 1904. godine izjavila da je kom pletni m asturbatorski in ene za vrijem e udaljenosti m ua teko nedoputen te da svaki ispovjednik koji bi ga dopustio treb a biti p rijav ljen Svetoj Stolici (alba, II, 160). Sv. Ofioij je 1929. godine na p itan je: Da li je direktna m asturbacija doputena s ciljem d a se do b ije sjem e, da b i znanost mogla o tkriti n arav zarazsne bolesti blenarragia i nai -lijek, odgovorio negativno (DS 3694). P ap a Pio XII. u go voru o kranskom odgoju m ladih 23. V. 1952. godine izjavlio je slije dee: O dbijam o kao pogrenu tv rd n ju onih koji dre da su m oralni padovi u doba adolescencije neizbjeivi, i da zato n em a sm isla o njim a voditi rauna, kao da oni ne bi bili teki grijesi, jer, kako orii kau, re dovito strasit unitav a onu potrebnu slobodu da bi in bio m oralno im putiran (AAS 44 (1952) str. 275). K ongregacija za redovnike poslala je 1961. godine duhovnicim a redov nikih k an d id ata slijedeu u p u tu : K andidat koji bi im ao naviku m as turbacije i koji ne bi im ao utem eljenu nadu da e moi nadvladati tu naviku u p erio d u razborito odreenom n e sm ije b iti priputen u novi cijat . . . T reba b iti jo stroi p ri p rip u tan ju vjenim zavjetim a i svetim redovfima. N itko n e sm ije biti priputen vjenim zavjetim a ili prom ak n u t svetim re en jim a ako nije postigao sa sigurnou habitus uzdrljivosti, i n ije u svakom sluaju dao siguran dokaz hab'itualne istoe, za vrijem e jedne godine barem . Ako bi se u toku spom enute godine . . . pojavlile su m n je zbog novih padova, k andidatu tre b a zabraniti pristup . . . svetim redovim a.13 K ongregacija za katoliki odgoj u svojoj U puti o odgoju za sveeniki celibat iz 1974. godine govori o fenom enu m asturbacije poglavito pod odgojnim vidom . U kazuje na uzroke m asturbacije, kao to je nedosta tak seksualnog ek vilibrija i druge koji ine da doe do ove pojave da traje. N astojanje odgojitelja treb a biti usm jereno p rem a uzrocim a um je

1 1 Telist citira A. Ple, nav. dj., str. 20. 1 2 Usp. Zborno djelo, La sessualit umana, nav. dj., str. 166168. 1 3 Kongregacija za redovnike, Religiosorum Institutio, bi'. 30. 85

sto direktnog suoavanja sa problem om . Samo n a ta j nain je m ogue prom icati efikasan razvoj m ladievih nagona, tj. n u ta rn je saz rije v an je koje vodi gospodarenju instinktim a. T re b a izbjegavali odgoj u tem eljen n a strahu, p rijetn ji i fizikom ili duhovnom plaenju, jer bi ta k v a po n aan ja mogla u ro d iti opsesivnim stan jim a koja bi lako k o m p ro m itirala m ogunost ekvilibriranog seksualnog ponaanja inei da se su b jek t zatvori u sebe um jesto da se otvori drugim a. O dgojitelj ne sm ije d ra m a tizirati injenicu m asturbacije n iti u m a n jiti svoje potovanje i iju b a v prem a k andidatu koji trp i od ovih porem eaja. N aprotiv, p o ticat e ga n a otvorenost i p rijateljstvo prem a Bogu i ljudim a, n a velifcodunost i zalaganje u radu i izvravanju svojih zadaa, na nesebinost i po rtv o v no st, i .tako e m u in d irek tn o pom oi da izie dz svoje izolacije.14 K ongregacija za n au k v jere u svom dokum entu o nekim p itan jim a sek sualne etike Persona hum ana od 1975. godine govorii o m astu rb ac iji u b ro ju 9. Kongregacija kae d a se danas esto dovodi u sum nju ili o tv o reno n ap ad a staln a katolika n au k a p rem a kojoj je m astu rb acija teki m oralni nered. N aglaava da su je crkveno uiteljstvo i m oralni o sje aj v jern ik a neprestano sm atrali tekim m oralnim neredom . F oglaviti razlog za to je to se svojevoljno u p o treb ljav an je spolne sposobnosti izvan norm alnog spolnog openja bitno kosi s njenom svrhom . M akar Sv. pismo posebice ne osuuje m astu rb ac iju ona je osuena k ad a se govoni o neistoi, besram nosti i drugim porocim a suprotnim istoi i uzdrljivosti. Razina istraiv an ja m ogu nam pomoi da bolje shvatim o ovaj fenomen, ali njegova uestalost ne moe o p rav d ati njegovu nem o ralnost. D okum enat nadalje kae da pojedini in m asturbacije n e m ora u v ijek biti i subjektivno teak grijeh, te da u pastoralnoj praksi feno m en tre b a p ro m atrati u kontekstu cijelog ponaanja osobe i njezina n asto jan ja oko kreposti istoe.15

CHRISTIAN APPROACH TO MASTURBATION S u m m a ry M asturbation is a ra th e r spread phenom enon, particularly during m an 's adolescence age. T he au th o r analyzes above-m entioned phenom enon u n d er th e view point of its nature, of m an y kind of forms, th e various causes and consequences. Analyzing th e biblical doctrine, the history of theology and in terventions of the C hurch teaching body, obviously d e ri ves th a t m asturbation objectively is m orally evil and sin; m ainly, because a rb itra ry using of sexual force out of th e n atu ra l sexual intercourse essentially contradicts w ith its purpose.

14 Usp. Kongregacija za katoliki odgoj, La guida alia formazione per il celi15 Usp. Kongregacija za nauk vjere, Persona humana, br. 9. 86

bato sacerdotale, br. 63.