Professional Documents
Culture Documents
Starenje je normalna fizioloka pojava, odnosno proces koji traje itav ivot i u kojem ovjek doivljava stalne bioloke, psiholoke i socijalne promjene, dok je starost stanje vezano uz odreenu ivotnu dob. Kalendarski starost je odreena s dobi od 65 odina ivota, to je pojava koja nije istovjetana za sve ljude, svaka osoba razliito stari na ta mo u uticati razne razlike u nainu i brzini uvjetovane nasljednim osobinama, kvalitetom ivota, nazono!u razliitih rizinih imbenika i bolesti, to znai da postoje velike individualne varijacije zavisno od osobe do osobe. "eutim to je neizbjena pojava koja se prirodno odvija kod svih ivih bi!a, neprekidno trajanja i kao normalan slijed okolnosti, ovjek kako stari tako se mijenja kako sa bioloko tako i sa psiholoko i socijoloko aspekta , pa na osnovu to a ja !u se u ovom radu voditi tim promjenama ali iskljuivo okviru psiholoke erentolo ije. GERONTOLOGIJA ( eron r.#starac$ lo os r.#rije,znanost% je multidisciplinarna znanost o biolokim procesima starenja, psihikim i fizikim svojstvima starije or anizma te socijalno&ekonomskim problemima starijih. 'rvi ovaj termin je upotrebio ()*+ od. ,lie "etchnikoff s 'asteurevo instituta u 'arizu u biolokoj studiji starenja. - strunoj literaturi starenje se moe podjeliti na. primarno, sekundarno, i tercijarno.
'ritom primarno predstavlja normalno i uobiajeno starenje koje zahva!a sve ljude, dok je sekundarno jo poznato i kao bolesno, odnosno ono koje nastupa uslijed neke bolesti, i o ranieno je na pojedine ljude ili skupine. Konano, neki erontolozi spominju pojam tercijarno starenja, pri emu misle na kratko vremensko razdoblje od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci prije smrti, kada ivotne funkcije na lo i znaajno slabe. "eutim osnovna podjela erentolo ije je na. (. Biolok !erontolo!ij koja se bavi prouavanjem uzroka starenja stanica or ana i or anizma u cjelini pa tako obuhva!a i problematiku patoloko starenja or anizma tj.podruje koje nazivamo medicinskom erentolo ijom ili erijatrijom, /. "si#olok !erontolo!ij koja se bavi se psiholokim promjenama u starosti i +. So$ijaln !erontolo!ij a bavi se prouavanjem odnosa izmeu starijih ljudi i drutva u cjelini.
PSIHOLOKA GERONTOLOGIJA
"si#olok !erontolo!ij definiramo kao kao ranu erentolo ije koja se bavi prouavanjem psihikih promjena u funkciji dobi. 0na se naruito bavi prouavanjem promjena koje se pojavljuju sa starenjem na podruju osjeta, percepcije, psiho motorike, uenja i pam!enja, inteli encije i linosti starije ovjeka, to je dio razvojne psiholo ije usmjeren ka prouavanju posljednje razvojne faze u ivotu ovjeka. 'siholoka erontolo ija pored prouavanja psihikih promjena bavi se i prouavanjem socijalne interakcije starijih pojedinaca i utjecajima socijalne interakcije na psihika stanja tih pojedinaca. 0vo podruje je posebno usmjereno na prouavanje problema vezanih uz uvjete obiteljsko ivota i starosti kao i problema zbo promjene socijalne ulo e starije ovjeka 1umirovljenje, stavovi i predrasude koje u drutvu vladaju u odnosu na starije ljude%. 2jelo poznato a i priznato a slovensko psiholo a 'ejak,3. 4 "si#olo!ija tre%e ivotne &obi 5 se moe se smatrati osnovom, ali i poticajem za daljnje izuavanje, potreba i osobina starijih ljudi, kao i problema s kojima se suoavaju u toj ivotnoj dobi. 2anas prosjeno trajanje ivota u razvijenim zemljama iznosi 65 odina, te se moe re!i da posljednja tre!ina ivota poinje nakon 5*. odine. 'ejak to razdoblje dijeli na etiri vremenska perioda. od 5* do 6* odina, ili kasnu srednju dob, od 6* do 6* 7 ili mlau starost, od 6* do 8* odina ili srednju starost, te nakon 8*. odine 7 visoku starost.
'ritom napominje. Kao to se vidi tre!a ivotna dob ne obuhva!a samo starost. Kasne srednje odine vrijeme je 4oluja i stresova5, slijede!a faza je razdoblje prila odbe na novo stanje, tre!u prate brze promjene ivotnih funkcija, a za etvrtu fazu karakteristina je pojava sveop!e slabljenja. - knjizi 9"si#olo!ija o&rasle &obi i starenja'( autora :chaie,;.K.,;illis, :.< se izmeu ostalo ovori o posljednjem stadiju odraslo ivota starosti 1 reinte racija ili oaj% koja obuhva!a ak tre!inu ivotno vijeka= - toj ivotnoj fazi osoba se hvata u kotac sa smislom ivota, te se priprema za kraj svo tjelesno postojanja. >edan od pionira socijalne erontolo ije ?ober @avi hurst, navodi est zadataka s kojima se osoba u toj dobi mora suoiti.
je prijevod Amerike knji e A& lt &evelop)ent an& a!in!, koja je prvi put izdana ())6., a doivjela je svoje B. izdanje. 'reveli su je prof. dr. sc. >asminka 2espot&<uanin i mr. sc. Cvjezdan 'enezi!.
(. /. +. B. 5. 6.
prila oavanje na opadanje tjelesne sna e i zdravlja, prila oavanje na umirovljenje i smanjeni prihod, prila oavanje na smrt suprunika, uspostavljanje jasne povezanosti s vlastitom dobnom skupinom, usvajanje i prila oavanje drutvenih ulo a na fleksibilan nain, te uspostavljanje zadovoljavaju!e fizike okoline za ivot.
Dakoer, su opisane pozitivne crte starosti kao to su kreativnost i posti nu!a, te uspjeno starenje koje u prvom redu podrazumijeva pozitivan pojam o sebi uz realnu procjenu sposobnosti. Autori istiu da je starost viena kao jedno razdoblje ivota, ali moe biti podijeljeno u najmanje tri stadija. mladi&stari 165 do 65 ili 8* odina%, stari&stari 165 ili 8* do oko )* odina% i vrlo&stari ili najstariji&stari 185 do )* ili vie odina.
>edna od prvih poteko!a s kojom su se suoili psiholozi u nastojanju da ispitaju promjene koje se u psihikom ivotu deavaju sa starenjem, je bila poteko!a oko pronalaenja najprimjerenije metadoloko pristupa u ispitivanju ovih promjena. Ea prvi po led ispitivanje psihikih promjena u funkciji dobi moe iz ledati vrlo jednostavno mo u se naprimjer uzeti dvije rupe ljudi razliite dobi, ispitati njihove sposobnosti i utvrditi da li postoje odreene razlike meu njima. Fudu!i da se radi o rupama ljudi razliitih starosti, mo lo bi se zakljuiti da je starenje naih ispitanika dovelo do tih razlika, pa takav metadoloki pristup nazivamo transverzalni prist p* 'ostoji jedan veliki problem vezan uz ovaj istraivaki pristup, naime, ovakvim ispitivanjima ispitujemo razliite rupe ljudi, roenih u razliito vrijeme, ljudi koji su bili pod razliitim socio&kulturnim uticajima to je naravno sve mo lo dovesti do razlika meu njima bez obzira na njihovu starosnu dob. Dransverzalnim pristupom dobivamo dobne razlike, razlike u pojedinim obiljeijima koje nalazimo kad usporeujemo prosjene vrijednosti dvije ili vie rupa ispitanika razliite ivotne dobi. "eutim, u koliko elimo utvrditi dobne promjene tj. promjene koje se kod odreeno pojedinca do aaju iskljuivo pod utjecajem dobi tada koristimo dru i istraivaki pristup zvani lo!it &inalni prist p. Kod ovo istraivako pristupa provodimo istraivanja na uzorku tih ispitanika kod kojih uzastopno u odreenim +
vremenskim razmacima mjerimo pojedina obiljeija, radi utvrivanja promjena koje se zbivaju u funkciji dobi. "eutim, kod ovo pristupa mo u se javiti brojni problemi kao to je du otrajnost istraivanja. 2u otrajna istraivanja mo u smanjiti motivaciju istraivaa s obzirom da se na rezultate mora ekati i po desetak i vie odina. >edan od najveih problema je osipanje uzorka ispitanika koje se javlja zbo pada motivacije ispitanika za daljnje sudjelovanje u ispitivanju. Eajve!i broj istraivanja u psiholokoj erontolo iji kao i u erontolo iji op!enito, sproveden je putem transferzalno pristupa. >edan od razlo a je taj da je transferzalni pristup lake provesti ne o lon itudinalni pristup, jer se u relativno kratko vrijeme dobiju podaci o dobnim razlikama izmeu pojedinih skupina ispitanika.0vaj pristup je znatno jeftiniji od lon itudinalno , i sa njim se izbje avaju brojne poteko!e. - psiholokoj erontolo iji kada se eli do!i do fundamentalnih zakljuaka i utvrditi neke op!e zakonitosti o uticaju starenja na psihike sposobnosti koristi se lon itudinalni pristup. <o itudinalnim studijama utvreno je da u funkciji dobi ne dolazi do na lo opadanja psihikih sposobnosti, kao to se to ranije mislilo na osnovu rezultata transferzalnih studija. Dakoe, lon itudinalnim ispitivanjima utvreno je da postoje znatno velike razlike izmeu starijih ljudi i da se te razlike pove!avaju sa ivotnom dobi. 0snovni a najvaniji zakljuak ovih ispitivanja je u tome da se u individualnom po ledu samo na osnovu dobi teko moemo procjeniti sposobnosti pojedinca. ?ezultati ovih ispitivanja daju nam samo podatke o odreenim prosjenim zakonitostima, a mi uvijek moramo imati u vidu da postoje mno i pojedinci koji se od to prosjeka znaajno razlikuju, to jeste da su njihove sposobnosti slabije razvijene od prosjeka, ili pak znatno razvijenije od prosjeka. >edna od znaajnih poteko!a u ispitivanju promjena kod starijih ljudi je ta to se razliite sposobnosti ispituju izolirano. Ea primjer posebno se ispituju promjene u pam!enju, inteli enciji, uenju i tako dalje.
Gta se do aa kod ljudi starijih dobiH Kod ljudi starije dobi opadaju fluidne ko nitivne sposobnosti , to oznaava opadanje sposobnosti ko nitivne obrade koje nam omo u!uju manipuliranje apstraktnim simbolima, kao npr. u matematici. 'rovedena psihometrijska istraivanja ne slau se oko tone dobi kada taj pad nastupa, ali sva se slau u tome da odreeni pad postoji. Eo, istraivanja su takoer pokazala da ne dolazi do opadanja svih ko nitivnih sposobnosti ne o da ak u pojedinim podrujima, kao to su rjenik i op!a obavijetenost, dolazi do odreeno porasta. 'romjene koje nastupaju u starosti , a koje zahtjevaju niz prila odbi u socijalnim odnosima starije osobe, oi ledno dovode osobu u vrlo sloenu ivotnu i psiholoku B
situaciju. Iako se razliiti aspekti socijalnih odnosa u starosti obino razmatraju odvojeno, svaki za sebe, treba imati na umu da starija osoba istovremeno i lan obitelji i umirovljenik , prijatelj a moda i bolesnik. 2ru a vana injenica je ta da je svaka starija osoba inividua za sebe , formirana raznim iniocima i iskustvima jedno otovo itavo ivotno ciklusa. :hva!anjem vanosti ovih dviju injenica bitno doprinosi razumjevanju starijih osoba. - procesu & evno!a starenja postoje znatne individualne razlike. 0sobe koje svoj ivot doivljavaju uspjenim, emocionalno zrele osobe, ekstrovertirane i nee ocentrine, nesibine, optimistine i prila odljive osobe, lake !e prihvatiti starost i nezine promjene. 'siholoke promjene kod starijih osoba vezane su uz. "er$ep$ij +,brzina i tanost percepcije smanjuje se kao i sposobnost reakcija. :tarije se osobe slabije snalaze u novim i nepoznatim situacijama, a bri e i lake u poznatim oekivanim situacijama. :tarenjem se smanjuju osjetne i motorike sposobnosti, usporavaju se procesi u sredinjem ivanom sustavu. Intelekt alne sposobnosti, smanjuje se sposobnost i brzina pam!enja, koncentracija i brzina miljenja. :posobnost uenja i izla anja naueno u starijih osoba je usporena , potreban je vei broj ponavljanja, a esto nedostaje prava tehnika uenja. :tarije osobe slabo pamte do aaje novijih datuma a u detalje pamte do aaje satijih datuma i lako evociraju te doivljaje. "si#i-ka inkontinen$ija .starije osobe na najmanji podraaj mo u izraziti jake, nekontrolisane emocije, esto pra!ene mimikom 1napr.iznenadni, bezrazloni i povrni pla%.
(* SEN/ORNE S"OSOBNOSTI Senzorne sposobnosti su sposobnosti ulno opaanja, povezane sa funkcionisanjem sistema ulnih or ana 1otrina sluha, otrina vida, otrina mirisa, taktilna sposobnost, sposobnost razlikovanja nijanse boja, sposobnost tane lokalizacije zvuka itd%. Ispitivanja i merenje stupnja razvijenosti senzorne sposobnosti standardizovanim testovima imaju znaajnu ulo u u psiholokim istraivanjima i u praksi 1u klinikoj psiholo iji, inenjerskoj psiholo iji, profesionalnoj orijentaciji i profesionalnoj selekciji%. :enzorne sposobnosti opadaju sa starenjem, meutim esto se pretjeruje u intezitetu opadanja ovih sposobnosti i mo u!nostima obavljanja raznih aktivnosti koje ovise o ovim sposobnostima. Iako opadaju otovo sve senzorne sposobnosti treba imati imati na umu da postoje velike mo u!nosti kompezacije senzornih nedostataka putem poma ala 1naoale, uni aparat za poveanje sluha i razna dru a ortopetska poma ala%.
/
se definie kao nesvjesni proces kojim mozak or anizira podatke dospjele iz raznih osjetila i intrepetira ih tvore!i smisljenu cjelinu. + je emocijonalna nestabilnost pri kojoj pojedinac ne moe suzdrati emocije i nema nadzor nad njima.
(.( 0i&na osjetljivost >edan od uzroka opadanja otrine vida su fizioloske promjene u vidnom receptoru, zatim smanjena sposobnost ako)o&a$ijeB lee. :a staro!u se smanjuje elasticnost lee ali i mii!a koji sudjeluju u or anizmu akomodacije lei. >edan od simptom starih ljudi je smptom prekratkih ruku tj. Jitanje sa udaljenosti zbo starake dalikovidnosti. Dakoe na slabiju vidnu osjetljivost djeluje i slabija adaptacija na manje intezitete osvjetljanja. Eajmanje potrebno osvetljenje da bi se predmet uoio se pove!ava, te stariji ljudi imaju poteko!e pri upravljanju autobomilom u sumrak ili u no!i. 0pada i osjetljivost na boje,ali vrlo malo. 0sjetljivost na boje raste do /* odina a onda postepeno opada. Kao jedna od pojava vidne osjetljivosti je i suenje vidno polja, koja je vie vezana za razne ocne bolesti u starosti ne o u samom starenju. Cato u starijoj dobi postoje ve!i broj slijepih osoba.
(./ Sl na osjetljivost :luh je najotriji od oko (5 odina a zatim dolazi do nje ovo opadanja. Kod vecine ljudi vec nakon B* odina slabi osjetljivost na visoke tonove a osobe preko 6* odina starosti imaju poteko!e sa percepcijom tonova iznad (*.*** hiljada herca. Cnaajan inilac koji moe uticati na slabljenje sluha je buka. 'oznato je da kod muskaraca sluh bre slabi ne o kod ena. (.+ Ok sna i )irisna osjetljivost 0kusna i mirisna osjetljivost do 5* odina se znaajno ne mijenja. "eutim nema konzitentnih podataka kako se mirisna osjetljivost mijenja sa staro!u. Cnaajno opadanje okusne osjetljivosti zapaa se tek oko 6* odina, to se vezuje sa opadanjem broja osjetnih talaaca na jeziku. "irisna osjetljivost iz dananjih ispitivanja proizilazi da se sa staro!u ne dolazi do znatno slabljenja osjetila mirisa jer se te promjene vie prepisuju dru im utjecajima a ne starenju. (.B Osjet &o&ira i boli 0sjet dodira ostaje ne promjenjen do 5* odina, poslije e a opada na razliitim dijelovima tijela.
B
je podeavanje or anizma ili jedno nje ovo or ana skladu sa promenljivim uslovima sredine.
:a starenjem se smanjuje tj, pove!ava pra boli, ali se mora raz raniiti pra boli i tolerancije na bol, zato to je mo u!e da je tolerancija na bol pove!ana u starosti. +* 1OTORI23E S"OSOBNOSTI 3rijeme reakcije najkra!e je u dobi od oko (8. odina. poveanje vremena reakcije relativno je malo do B*. odine, da bi zatim znaajnije pove!alo stime da je du vrijeme reakcije na vidne ne o na zvune podraaje. 'ored op!e usporavanja vremena reakcije u starosti naene su i neke dru e razlike izmeu mladih i starijih osoba. Kod sloenih reakcija postoje vee razlike izmeu mladih i starijih ne o kod jednostavnijh reakcija. Izmeu /* i 6* odine dolazi do smanjenja vremena reakcije za (*&/*K. Dri osnovna uzroka poveanja vremena reakcija sa staro!u i to. 0padanje :enzorne osjetljivosti 0padanje brzine 'rovoenja impulsa u ivanim vlaknima -sporavanje procesa u centralnom ivanom susravu. 2a li se to odraava na manje mo u!nosti starih ljudi da obavljaju odreene svakodnevne motorike zadatke ili moda pridonosi veoj izloenosti nesre!ama zbo usporenosti reakcijeH - koliko se tempo obavljanja motorikih zadataka prila odi sposobnostima starijih radnika ono ih mo u obavljati jednako dobro kao i mladi. Gto se nesre!a tie ne moemo ovoriti op!eniti o povezanosti izmeu dobi i nesre!a ve! moemo ovoriti o razlikama u tipu nesre!a koje po aaju mlae i starije dobne skupine. Eaje!e nestre!e kod starih ljudi poljavljuju se u ku!i, meu takvim nesra!ama naje!i su padovi. Ejima pridonosi mnostvo razliitih inilaca kao to su oslabljen osje!aj za balans, usporenost u rea iranju poteko!e u predvianju nesre!e i neadekvatan okoli kojim su stari ljudi izloeni i koji je esto osnovni uzrok nesre!e 1tepisi, namjetaj sa otrim ru ovima, stilske kupaonice, nedostatak draa za dranje i sl.% :tariji ljudi zbo umanjenih senzornih sposobnosti esto stradaju kao pjeaci u prometnim nesre!ama.smatra se naime da opadanje mno ih perceptivnih, senzornih i motornih funkcija u starosti moe poveati broj nesre!a u prometu. Eaprimjer, smanjena vidljivost za vrijeme vonje no!i, smanjena sposobnost akomodacije,ako nakon bljeska fara dru o automobila u no!i, smanjena sluna sposobnost, smanjena sposobnost usmjeravanja panje i sposobnost kratkotrajne memorije te konano slabije tj.dulje vrijeme jednostvne iznenadne motorne reakcije, inioci su kojima se prepisuju nesre!e starijih vozaa.
Karakteristino za prometne nesre!e starijih ljudi je to da one nisu toliko opasne kao nesre!e mladih. Eesre!e starih ljudi su obino nesre!e bez ljudskih rtava.
.* INTELE3T4ALNE S"OSOBNOSTI .*( 4-enje i pa)%enje "a)%enje je mo u!nost usvajanja, zadravanja i koritenja informacija. 'am!enje je uvelike znaajno za ovjeka, za nje ov razvoj i nje ov identitet. 0no je u uskoj vezi s uenjem, mo li bismo re!i da bez nje a uenje ne bi imalo smisla jer je pam!enje mjesto na kojem se uvaju informacije, a ujedno je i proces unutar ovjeka koji obrauje te informacije. 'ostoje tri faze pam!enja. (. Kratkotrajno /. 2u otrajno 3ratkotrajno pamenje odnosi se na zamuivanje sadraja ne toliko vanih da bi bilo potrebno due zadravati u svijesti ali potrebnih za neku svakodnevnu aktivnost. 5 !otrajno odnosi se na trajno zapamivanje bilo namjerno nauenim, bilo sluajno doivljenim sadraja. Fioloka osnova kratkotrajno pam!enja su bioelektriki procesi koji ne ostavljaju stalni tra u ivanom sustavu. Kod du otrajno pamenja dolazi do biohemijskih promjena u modanoj kori. 0padanje sposobnosti pam!enja oituje se kao. ( .smanjenja sposobnosti usvajanja novih znanja. /. smanjenju sposobnosti prisje!anja i prepoznavanja ranije nauenih sadraja. Kako se mijenja pam!enje u starijoj dobiH :labljenje pam!enja se smatra jednim od znakova starenja. Eo, to slabljenje varira od osobe do osobe. :enzorno pam!enje se relativno dobro odupire starenju, kratkorono isto tako, no du orono pam!enje slabi. Kako odine napreduju, pam!enje novih informacija znaajno opada, ali sposobnost da se stariji ljudi prisjete do aaja iz dalje prolosti eneralno nije po oena protokom vremena. Cato pam!enje slabiH Istraivai su ponudili nekoliko hipoteza pri objanjavanju dobnih razlika u du oronom pam!enju. (* Bioloke #ipoteze,to osoba vie propada fiziki, ubici u pam!enju !e biti ve!i. Eovija istraivanja su eriraju da je de eneracija frontalnih renjeva moz a povezana s opadanjem u epizodikom pam!enju u starijoj dobi.
+* 6ipoteze pro$esiranja,odnose se na tri koraka potrebna za procesiranje informacija u pam!enju. kodiranje, pohrana i dosje!anje. :tarije osobe su manje uinkovite u kodiranju informacija od mlaih. Eisu sklone razmiljati na nain da or aniziraju materijal kako bi a lake upamtili. Dakoer, starije osobe imaju poteko!a pri dosje!anju informacija iz pam!enja. 4-enje definiemo kao proces sticanja novih iskustava, proces koji moe biti namjeran kao naprimjer, elimo usvojiti neke nove verbalne sadraje ili nove vjetine i namjeran kada uimo sluajno iz svakodnevnih iskustava. Jesto se smatra da stariji ljudi imaju veliki poteko!a u uenju tj.u usvajanju novih saznanja. -enje kod starijih ljudi moe biti uspjeno kao i kod maldih ljudi samo je potrebno prila oditi tempo uenja starijoj dobi. Kao jedna od op!ih pojava karakteristina za sve intelektualne procese kod starijih ljudi je usporanje intelektualnih procesa. Intelektualne probleme stariji ovjek moe uspjeno rijeiti ali mu je potrebno vie vremena. Caboravljanje ranije naunih sadraja esto se prepisuje starijim ljudima kao jedno od njihovih obiljeja. Do je jedna pojava koju svatko doivljava bez obzira na dob. -zroci zaboravljanja su stvaranje preslabih tra ova pam!enja zbo izostanka ponavljanja kao interferencije sa dru im sadrajima. -svajanje novih znanja na neki nain djeluje na brisanje ranijih sadraja. 0vu pojavu zovemo retroaktivno) in#ibi$ijo)* Eajvie zaboravljamo imena ljudi brojeve, datume, neu odne do aaje i ono to ne razumijemo te ono to smatramo nevanim u naim ivotima. Eajmanje zaboravljamo u odna iskustva ono to nam se ini vrijednim pam!enja ono to esto ponavljamo i nae nekadanje uspjehe. 0vu pojavu nazivamo opti)iz)o) pa)%enja. :a procesom starenja opada broj ivanih stanica u kori moz a ovjeka to se uzima kao i jedan od bitnih razlo a slabljenja intelektualnih funkcija u starosti. 0d ostalih razlo a spominje se usporenje ivanih procesa u moz u zbo smanjenene brzine ivanih impulsa i odreeni patoloki procesi koji nuno ne moraju biti uvjetovani starenjem ali koji se esto pojavljuju u toj dobi. Eo u toku normalno starenja ove promjene nisu toliko primjetne da bi dovodile do znaajnih poteko!a u normalnom ivotu kod starijih ljudi. Eadalje, uenje u starijoj dobi podpomae jedan mehanizam koje zovemo proaktivno olakanje, to je pojava kada stara znanja koja je neko ranije nauio pomau u sticanju novih. Kod normalnih i zdravih starijih osoba problem uenja novih znanja nisu toliko izraena. .*+ Inteli!en$ija
Inteli!en$ija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za uenje iz iskustva, prila odbe na nove situacije, razumijevanja i koritenja apstraktnih pojmova, i koritenja znanja za snalaenje u okolini. Iako se definicije inteli encije razlikuju, teoretiari se slau da je inteli encija potencijal, a ne potpuno razvijena sposobnost. :matra se da je inteli encija kombinacija uroenih karakteristika ivano sustava i razvojne inteli encije, oblikovane iskustvom i uenjem. Inteli enciju je mo u!e mjeriti, iako nesavreno, testovima inteli encije. Iako bi se mo lo pomisliti da visoka inteli encija omo u!ava osobi uspjeh u drutvu, mno i dru i inbenici koji utjeu na drutveni uspjeh ine predvianja nepouzdanim. "ehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u drutveni uspjeh nisu u potpunosti razjanjeni. Dako, na primjer, postoji vrsta veza izmeu uspjeha u osnovnoj koli i inteli encije, ali nakon to a nije vie mo u!e predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju inteli encije. 'ostoji nekoliko inilaca o kojima ovise intelektualne sposobnosti i stupanj njihovo opadanja sa staro!u to su. (. 3rsta intelektualne sposobnosti napr.verbalne sposobnosti mo u sa starenjem ak i rasti dok napr. :posobnosti pam!enja i lo ino zakljuivanja nakon 5*& tih odina polako i opadaju. /. :tupanj prijanje razvijenosti intelektualnih sposobnosti takoer je od veliko utjecaja na njihovo opadanje u starosti. Inteli encija moe biti u starosti i dalje sauvana iako je ona u mladosti bila bolje razvijena. +. intezitet mentalnih aktivnosti u starosti i tokom cijelo a ivota od veliko je znaaja za ouvanje intelektualnih sposobnosti u starosti. "entalne aktivnosti uvaju mentalne sposobnosti od propadanja u smislu ako ih se dovoljno ne koristi tada bre propadaju. Da injenica moe posluiti i za unapraenje intelektualnih sposobnosti starijih ljudi putem or aniziranja raznih oblika edukacije i dru ih mentalnih aktivnosti za starije ljude. .*. 3reativnost 3reativnost je povezana sa intelektualnim osobinama pojedinca, nje ovim znanjima i vjetinama, te s nainom na koji je nje ovo znanje struktuirano i kako se ono koristi. Istraivanja pokazuju da se ljudi mo u nauiti kreativnom miljenju, to moe biti povezano s uklanjanjem prepreka kreativnom miljenju, kao to su npr. razliiti oblici misaonih stereotipa, kao i s usvajanjem kreativnih heuristikih tehnika, kao to su npr. analiza sluaja i istraivanje analo ija kad se odnose na izuzetke iz uobiajenih pravila, zatim strukturiranjem poznatih ideja i znanja tako da iz ledaju strane ili neobine. Ispitivanje utjecaja starenja na osjetne, motorne i intelektualne sposobnosti esto nam ne daju od ovor na pitanje koliki je op!eniti utjecaj starenja na razna posti nu!a koja o ovim sposobnostima ovise. 'otrebno je naime razlikovati izmeu odreenih
(*
sposobnosti koje predstavljaju potencijal za postizanje raznih posti nu!a u ivotu, i stvarnih posti nu!a koja osim o sposobnostima ovise i o mno im dru im iniocima kao to su objektivne okolnosti, zdravstveno stanje, interesi, stavovi, stupanj motivacije, crte linosti i dr. 'rvi sistematski prikaz utjecaja starenja na posti nu!a dao je @.L.<ehman koji je +*& tih odina ovo stolje!a zapoeo istraivanja o povezanosti dobi i znaajnih dosti nu!a u raznim djelatnostima. <ehman je napravio tablice dobi iz kojih se vidi u kojim su odinama poznati pojedinci uinili neto znaajno u podruju umjetnosti znanosti, literature, tehnolo ije i sl. ili pak postali poznati kao lumci, politiari, dravnici, vojskovoe i dr. Ea temelju tih podataka utvrdio je koja vrsta posti nu!a je vezana uz odreene dobne skupine. Dako na primjer utveno su najve!a posti nu!a iz podruaja hemije ostvarena kod hemiara u dobi od +*&+B odine. Ea nekim dru im podruijima napr.u filozofiji najproduktivnije razodoblje bio je period od +5&+) odina, a u poeziji period od /5&/) odina, najbolji bestseleri nastali su u dobi od B*&BB odine, najbolje tra edije i komedije od +5&+) odina. 0ito je da se najve!a posti nu!a postiu u mlaoj i srednjoj dobi i da sa starenjem njihov broj opada. Do naravno ne znai da se znaajna posti nu!a ne ostvaruju i od strane pojedinaca i u starijoj dobi ve! samo to da u toj dobi znaajno manji broj pojedinaca ostvaruje odreena dosti nu!a. Cbo e a broj posti nu!a opada sa starenjem. Eaje!i inioci koji se spominju kao razlozi manje broja posti nu!a u starosti su. opadanje psihike vitalosti i ener ije$ opadanje senzomotornih kapaciteta$ loije fiziko i duevno zdravlje$ osiromaenje mate$ opadanje brzine mentalnih procesa$ smanjeno vrijeme posve!eno kreativnom radu$ nedostatak na rada i manji interes za na rade.
Eeki od ovih inilaca u vezi su sa subjektivnim promjenama koje se u individualnim sposobnostima mjenjaju sa staro!u a dru i sa objektivnim promjenama koje smanjuju motivaciju starije ovjeka za bavljenje onim aktivnostima kojima su usmjereni mladi ljudi sa ciljem postizavanja drutveno priznanja. .*7 1 &rost Cbo e a postoji miljenje da mudrost raste s dobiH "eacham 1())*% smatra da jepovezivanje mudrosti sa starijom dobi u prvom redu posljedica elje mladih da je pripiu starijim osobama 1opisana istraivanja LlaMton i Firren 1()8*% i @ollidaM i Lhandler 1()86%. "lade odrasle osobe postaju svjesne poteko!a i od ovornosti povezanih sa zadacima odrasle dobi. 0ne trebaju donijeti znaajne i nepovratne odluke s obzirom na svoje mjesto u drutvu i odnose s dru im
((
ljudima. - isto vrijeme svjesne su i nedostataka na podruju znanja i iskustva koje bi im trebalo omo uiti da donesu dobru odluku i da budu si urni da !e u budunosti u njihovim ivotima prevladati uspjeh, zadovoljstvo i ljubav. - prisutnosti takve neizvjesnosti, za mlade odrasle osobe utjeno je i neophodno vjerovati da su stariji ljudi, koji su u poziciji moi, zaista uili iz iskustva, da vide stvari u irem kontekstu, upotrebljavaju zdrav razum, da vide samu bNt situacije, da su moralni i u njih se moe imati pouzdanja, ukratko, da su starije osobe mudre. :tvar nije u tome da li starije osobe imaju takve atribute, ve da je razumno da mlae osobe imaju potrebu vjerovati i imati povjerenja u starije osobe, posebno u one koje su u poziciji moi u drutvu i kojima se mlae osobe mo u obratiti za savjet. : dru e strane treba na lasiti da i starije osobe imaju potrebu podravanja tradicionalno ledita da se mudrost pove!ava s odinama. - drutvu u kojem biti star predstavlja rizik ubljenja kontrole nad ivotnim resursima, ubljenja mo!i, u leda i statusa, razumna je elja vjerovati da postoji odreena posebna kvaliteta koja se sti!e tokom ivota i ne moe biti oduzeta od strane mlaih ljudi. De posebne kvalitete ne mo u se ste!i ni na jedan dru i nain ne o ivotom koji traje est, sedam dekada. Ako bi se postojanje tih kvaliteta priznalo i mlaim osobama to bi znailo odbacivanje posebnih kvaliteta do kojih se moe do!i samo starenjem. 1 &rost se moe definirati kao izniman uvid u ljudski razvoj i pitanja ivota, to ukljuuje i vrlo dobre prosudbe, savjete i komentare. Dakoer, mudrost se moe promatrati kao odraz pozitivnih dobitaka u kulturno utemeljenim ko nitivnim pra matikama$ odnosno smislenom koritenju ko nitivnih vjetina i to unato vie fizioloki kontroliranim ubicima ko nitivne mehanike. 'ostoji est faktora na temelju kojih ljudi konceptualiziraju mudrost, a to su. sposobnost rezoniranja, otroumnost, usvajanje ideja i uenje iz okoline, prosuivanje, posebno otra svjesnost, percepcija i uvid.
'rouavanje mudrosti predstavlja novi smjer za otkrivanje sposobnosti koje se mo u razvijati tijekom cijelo ivota i to u isto vrijeme kada fluidne sposobnosti mo u slabjeti 7* E1O8IJE 'romjene mentalnih funkcija u starijih osoba vie su istraene a, sto a i bolje poznate od onih koje se javljaju u emocijama i motivaciji. 0 karakteristikama uvstava u knjizi lj &i tre%e ivotne &obi, 'ejak. 3, izmeu ostalo , navodi 4...da se intenzitet emocija u jednakim situacijama sa starenjem smanjuje, to je u skladu s aktivistikom teorijom emocija, prema kojoj su emocije to intenzivnije to je or anizam aktivniji5 1str. (86%.
(/
- ovoj se dobi javlja i osje!aj osamljenosti 1 ubitak brano partnera, prijatelja%, te tjeskobe i strah od budu!nosti i blizine smrti. : produljenjem ivotno vijeka raste udjel starije stanovnitva, kao i zahtjevi za podizanjem kvalitete ivljenja u poznim odinama. -z to, kao da je prosjena ivotna ranica od 65 odina jo uvijek prekratko vrijeme, jer se napori znanstvenika sve vie usmjeravaju na razliite postupke produljenja ivota na razini ena i hromosoma. Ee treba zaboraviti i postupak kloniranja jer, ini se, nekima nije dovoljan samo jedan ivot. "eutim, dok istraivanja ne pokau to doista znanost tu moe napraviti, vano je i potrebno uiniti to vie ovdje i sada kako bi starost, kao i dru a ivotna razdoblja, imala, ako ne vie a ono barem podjednak broj dobrih i loih strana. >edan od naina zasi urno je i promjena slike koju je drutvo stvorilo o ovom periodu ovjekova ivota. Ako stariji ljudi na starost ponu ledati pozitivnije, a i njihova okolina postane njima naklonjenija, otvorit !e se mno a vrata za nova iskustva. Earavno, u skladu sa eljama i, to je jo vanije, mo u!nostima pojedinaca. 2obar primjer tome su sveuilita za ljude tre!e dobi, teajevi stranih jezika za umirovljenike, turistika putovanja itd. 3e!i interes znanstvenika i praktiara, posebno pripadnika poma akih struka, takoer moe pridonijeti da i u ovom razdoblju ivota svaki pojedinac u to ve!oj mjeri pronae sre!u i smisao svo a ivljenja. 2epresija je u pravilu e!a u starijih ljudi, ali se obino radi o blaem obliku. -estalost depresije pove!ava se s dobi kao i uestalost suicida. 2epresija se esto pojavljuje uz demenciju, zbo infarkta ili inzulta na moz u. Eovija istraivanja pokazuju da najmanje tre!ina stanovnika domova umirovljenika imaju psihike te obe, pri emu su naje!e depresivne slike. "o u!i uzroci pojave depresivnih stanja u starijoj ivotnoj dobi su. osamljenost, otuenost, nezadovoljstvo odlaskom u mirovinu, ubitak partnera, odlazak djece, smanjenje potreba i motivacije.
Ako je potrebno provesti terapiju, na lasak se stavlja na odravanje samopotovanja, or anizaciju slobodno vremena i kvalitetnih sadraja te pronalaenje aktivnosti koje prema preostalim sposobnostima ovjek moe obavljati. Ca neke od takvih aktivnosti danas se u svijetu or aniziraju i dnevne bolnice. "no i od nas poznaju ljude u kojima odlazak u mirovinu izaziva zabrinutost i tjeskobu jer je dananja eneracija umirovljenika suoena s nizom problema po otovo
(+
onih financijske prirode. 0sim smanjenih prihoda, o raniene drutvene aktivnosti i manjih kontakata s okolinom, pojavljuju se i brojne dru e narcistike povrede, jer osoba koja nije u radnom odnosu nije toliko traena kao prije te odlaskom u mirovinu ubi na vanosti. :vi ti imbenici dovode do pove!ane psihike osjetljivosti. Eaje!i izvori opasnosti za psihiko zdravlje su i velika pasivnost i povlaenje jer vode u osamljenost koja je danas jedan od lavnih problema u starijoj dobi. 3e!ina starijih ljudi ali za prolo!u, osje!a da vie nema to oekivati od budu!nosti, pojavljuju se sumnja, neodlunost, strah, ponekad i zablude miljenja, po rena tumaenja opaanja i iluzije. - toj dobi est je ) lti)orbi&itet5. Iako pojedini poreme!aji ne moraju imati invalidiziraju!i karakter, hronine bolesti i o ranienja svakako spreavaju ispunjenje elja. Fiti umirovljenik nova je ulo a na koju se treba priviknuti i koju treba prihvatiti, jer ivot umirovljenika trai novu or anizaciju vremena. 'riprema za umirovljenje trebala bi se sastojati od redefiniranja odnosa prema partneru, prihva!anje novih meu eneracijskih odnosa 1unuci%, odnos prema profesiji, revidiranje dosadanjih i traenje novih interesa, odnos prema vlastitom identitetu i prema financijskomaterijalnoj si urnosti. 'otrebno je prona!i novi identitet u kojem ima mjesta za samopotovanje i aktivnost. 0sobito je vano uspostavljati nove odnose, preuzeti nove ulo e kao npr. ulo u djeda i bake koja prua ponovni doivljaj mladosti i ispunjava veseljem i osje!ajem korisnosti. Ea taj nain moe se ouvati i razvijati volja za ivotom. -mirovljenici mo u znatno pridonijeti vlastitoj obitelji i drutvu, zato ih treba na od ovaraju!i nain povezati i dati smisao njihovim aktivnostima.
'romjena motivacije za ve!inu aktivnosti kojom se ovjek bavio u periodu aktivne profesionalne djelatnosti jedna je od sutinskih psihikih promjena kod starih ljudi koja iz osnove mjenja manifestnu sliku ponaanja, pa time i predstavu koju imamo o mentalnim procesima kod ve!ine osoba u ovom ivotnom periodu. 2anas se navodi ve!i broj tipinih rekacija na starenje i starost. "eu njima najvie se navodi da pet takvih kljunih reakcija a to su. (. 3onstr ktivni stav prema ivotu zrelih osoba. 0bi!no se osobe iz ove rupe opisuju kao stabilne, sposobne za uspostavljanje toplih odnosa sa dru im ljudima, uivaju u ivotu, imaju smisla za humor, svjesne su svojih nedostataka, vrjednosti u budu!nosti. 'reduslov za ovako pozitivno rekacije su u lavnom sreeno djetinjstvo, stabilan brak, uspjena profesionalna karijera, odsustvo financijskih teko!a i napredovanje na osnovu sopstvenih sposobnosti, /. /avisnost9 0sobine iz ove rupe u materijalnom i emocionalnom po ledu oslanjanja na dru e. 0vakve osobe su obi!no neambiciozne, rado odlae u
5
(B
penziju, sve manje ele da preuzimaju od ovornost i esto vole da ive izvan svojih mo u!nosti, esto su i submisive. +. O&bra)beni stav. 0va rupa starijih i starih moe biti na laenija suzdrana i kontrolisana, koje mo u biti vezane i za navike. ?ad im esto slui kao odbrana od suoavanja sa staro!u i teko!ama koje starost nosi. Jesto su zatvoreni i nerado se poveravaju, naroito kada je re o porodici i psihosocijalnim odnosima. Dakoe, nektiriki esto starost i smrt i noriu kao problem. ?azmiljanje o tim problemima u lavnom potiskuju dru om aktivno!u. - njihovoj ivotnoj historiji ovih osoba iz ove rupe nalaze se esti profesionalni padovi u karijeri, a i dru i neuspjesi. 'rema mladima mo u da dominiraju zavist i neprijateljsko raspoloenje. 5. Rezi!rirani tip& 0snovna karakteristika je mrnja prema samom sebi. 2a li se moe utjecati na starostH Eeki znanstvenici tvrde da se kvaliteta ivota starijih ljudi ne!e znaajnije popraviti sve dok se ne pone tretirati sam mehanizam starenja, umjesto ublaavanja nje ovih simptoma, to je trenutna praksa. 2o prije samo nekoliko odina nije postojao znaajniji interes za istraivanje procesa starenja, a jedan od razlo a je bio taj to niko nije vjerovao da je mo u!e boriti se protiv starenja. Eo, stvari se polako mijenjaju. Oenetike studije pokazuju da ne postoji jedan odreeni en od ovoran za starenje, ne o se radi o kombinaciji djelovanja vie zasebnih dijelova nae enoma. Ea primjer, smanjimo li koliinu hrane koju dajemo ivotinjama, one !e ivjeti dulje. laboratorijskim eksperimentima, takori koji su dobivali manje hrane bili su bolje mentalno stanja, obolijevali su u kasnijoj ivotnoj dobi, i u manjem su omjeru patili od ozbiljnih bolesti. Ejihov ivotni vijek produio se za minimalno (5, do ak +*K. 3jeruje se da smanjeni unos kalorija u or anizmu uzrokuje promjenu stanja, od normalno , do stanja u kojem se rast i starenje usporavaju. Kada bi se ivotinje vratile na normalni reim prehrane, i starenje njihovo or anizma. 3e!ina znanstvenika smatra kako je razmiljanje o zaustavljanju procesa starenja trenutno ipak Ppomalo luckastoP, ali tu ideju ne odbacuje u potpunosti. slau se s 2e OreMom da je mo u!e utjecati na mehanizme starenja. 'ostizanje prosjeno ivotno vijeka od (** ili vie odina sastoji se u odravanju kvalitete ivota. vodimo li bri u o svom tijelu, hranimo li se pravilno, izbje avamo li puenje, pove!at !emo vjerojatnost da i sami jedno dana doivimo stotu odinu.
(5
ZAKLJUAK
: 5o&ati ivot !o&ina)a' to je parola !erentolo!a* Je&ino s !o&ine kao )jerna je&ini$a vre)ena; a &r !o je ivot<*' Iako smo ve! vidjeli i uoili da je starost neizbjena a samim tim i psihike promjene koje dolaze sa tom dobi, moramo imati u vidu da prosje!no opadanje sposobnosti starijih ljudi sa starenjem ne mora imati nikakvo utjecaja na njihov normalni svakodnevni ivot. Dako mno i stariji ljudi iako imaju manje razvijene neke sposobnosti, jo uvijek mo u obavljati svakodnevne aktivnosti sa preostalim sposobnostima. - pitanju je smisao, sadraj i cilj u ljudskom ivotu i svaki taj period ima svoje ari pa tako i starost. 2r.,.E. Oruber :Je&no sa) se vrije)e pitao koja je vrije&nost starenja i starosti* 0ie ne* Ne eli) prop stiti svoj starost nita vie ne!o to bi# volio &a sa) presko-io &jetinjstvo i a&oles$en$ij *' 3akav % biti star; ako )o! birati= O&!ovor9 velikoj )jeri ovisi o to) kakav sa) sa&a* Jer; starenje je pro$es sa)opotvr>ivanja koji se sa)o na&ovez je na na prijanji ivot*
(6
LITERATURA:
(. 'rof. 2r . 3ahid Kljaji! 1 akademska /**6Q/**8% , :ocijalna erontolo ija /. 'ejak, 3. 1/**(.% 'siholo ija tre!e ivotne dobi, 'rosvjeta, Ca reb +. Ivan Rurlan 1()88.% Jovjekov psihiki razvoj , Gkolska knji a, Ca reb, B. Internet stranice. SSS.munjiza.comQedukacijeQdokumentiQ ???* z&rav,zivot*$o)*#r* ???*portal*l &erber! *#r*
SSS.Fesplatni:eminarski?adovi.com
(6